Američki saveznici u Evropi razmatraju šta bi pobjeda Donalda Trampa na predsjedničkim izborima u Sjedinjenim Državama, mogla značiti za bezbjednost i napredak u kontekstu zabrinutosti, da bi naredne četiri godine ponovo mogle obilježiti potresi u transatlantskom savezu.

Pedesetak evropskih lidera sastalo se u Budimpešti na samitu Evropske političke zajednice - nastale 2022. nakon ruske invazije na Ukrajinu. Francuski predsjednik Emanuel Makron poručio je da Evropa treba da se založi za sebe, dok se priprema za sljedeći Trampov predsjednički mandat.

„U aktuelnoj geopolitičkoj situaciji postoje dva bloka: na jednoj strani su Sjedinjene Države, a na drugoj Kina. Mislim da u okviru Evropske unije ne treba da komentarišemo izbor Donalda Trampa i pitamo se je li to dobro ili ne. Njega su izabrali američki građani i on će braniti njihove interese. To je legitimno i dobro", rekao je Makron.

"Pitanje je jesmo li spremni da branimo interese Evropljana, koje treba da postavimo sebi. Mislim da je to naš prioritet", ustvrdio je francuski predsjednik.

NATO

Sjevernoatlantska alijansa (NATO) ostaje temelje evropske bezbjednosti.

„Prvo pitanje za Alijansu je kako nastaviti podršku Ukrajini ukoliko postoji očekivano povlačenje vojne pomoći Sjedinjenih Država“, ocjenjuje Ed Arnold, viši naučni saradnik za evropsku bezbjednost na britanskom Kraljevskom institutu ujedinjenih službi.

„To može biti učinjeno ili preko NATO-a, a bilo je nekih poteza ovog ljeta da se to formalizuje — ali je i dalje znatno manje nego što je potrebno. Drugi način je putem Evropske unije, izvjesno povećanje je moguće, ali vjerovatno nedovoljno. Treći način je bilateralno", rekao je Arnold za Glas Amerike.

"Mislim da je upotreba velikih mehanizama za to u znatnoj mjeri irelevantna. Ovdje se više radi o troškovima pojedinačnih nacija i biće potrebno da ih prilično povećaju kako bi bile u mogućnosti da ostvare približan učinak", smatra on.
Kako popuniti moguću prazninu?

Ima li Evropa kapaciteta da nadoknadi manjak koji bi nastao eventualnim prekidanjem američke podrške?

„Da, ali bi za to bilo potrebno mnogo više truda u odnosu na onaj koji Evropa trenutno ulaže", smatra Ian Bond stručnjak nevladinog Centra za evropske reforme.

„Mislim da će biti sugestija, možda iz Njemačke ili sa neke druge strane, Ukrajini da će biti potrebno da se pomire sa gubitkom dijela sopstvene teritorije. Baltičke i nordijske države, kao i Poljska će Rusiju smatrati egzistencijalnom pretnjom ukoliko joj bude dozvoljeno da kontroliše Ukrajinu. Zbog toga je važno pojačati naše napore", podvlači Bond.

Izabrani predsjednik Tramp je tokom kampanje poručio da će prvog dana svog manata okončati rat Rusije i Ukrajine, iako nije precizirao kako će to ostvariti. Učestalo se hvalio dobrim odnosima sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

Ukrajina strahuje da će biti primorana na, po nju, nepovoljan mirovni sporazum — a Evropljani bi mogli promijeniti sopstvene kalkulacije, smatra stručnjak Ed Arnold.

„Tračak zabrinutosti mogao bi se naći i u razmišljanjima zašto sada povećavati pomoć ukoliko će uskoro biti postignut sporazum... Mislim da je pravi rizik za Evropu u cjelini, Evropsku uniju, ali i NATO - da bi Sjedinjene Države i Rusija pregovore mogle da otpočnu bez njih", kaže Arnold.

Postoje i zabrinutosti da bi Sjedinjene Države mogle uskratiti širu podršku evropskoj bezbjednosti.

Bivši zvaničnici američke vlade ukazivali su da je Tramp razmatrao potpuno povlačenje Sjedinjenih Država iz NATO-a tokom prvog mandat.

„Jedno od rijetkih dosljednih uvjerenja kojih se Tramp pridržava otkako je ušao u politiku je da Sjedinjene Države iskorišćavaju njeni saveznici“, navodi Džonatan Montin, američki spoljnopolitički analitičar na Univerzitetskom koledžu u Londonu.

„Tramp je povremeno prijetio da će se SAD u potpunosti povući iz alijanse, što se na kraju nije dogodilo. Tako da je pitanje od milion dolara, hoće li ostati dosljedan toj prijetnji ili ne", kaže on za Glas Amerike.

„Mislim da mu se dopada ideja da strane saveznike kao i protivnike drži u neizvjesnosti o svojim namerama. Mislim da on to tumači kao svojevrsni izvor uticaja i moći", smatra on.

Generalni sekretar NATO-a Mark Rute, koji je mandat preuzeo 1. oktobra, u optimističnom tonu pohvalio je Trampa što je naveo saveznike da troše više na odbranu.

„Dok je bio predsjednik, stimulisao nas je da pređemo dva odsto Bruto društvenog proizvoda potrošnje na odbranu", rekao je u Budimpešti tokom samita u četvrtak.

Ne proganja evropske prijestonice samo zebnja zbog bezbjednosti. Saveznici Sjedinjenih Država mogli bi se suočiti sa ekonomskim potresima kada Tramp bude stupio u Bijelu kuću.

„Tvrdnje da će uvesti carine od 60 odsto ili više na sav uvoz iz Kine imaće posljedica na svjetsku trgovinu, kao i Evropsku uniju, Evropu i Ujedinjeno Kraljevstvo. Mogu se očekivati i carine na uvoz iz Evropske unije", smatra Geret Martin, iz Transatlantskog centra za politiku na Američkom univerzitetu u Vašingtonu.

"Mislim da će za Evropu i Evropsku uniju biti važan rad na zaštiti njenog jedinstva i jednoglasnosti. Mislim da će Tramp vjerovatno pokušati da usvoji pristup zavadi pa vladaj“, ukazuje Martin.

Nepredvidljivost

Ta Trampova osobina znači da evropski lideri ne mogu mnogo da učine na pripremi, smatra Džonatan Montin.

„Mogu da pokušaju da mu laskaju i ponude ugovore koji će mu lično koristiti, ali je nejasno šta bi to tačno moglo biti. Da mu ukažu status ili poštovanje na velikom samitu, ili pak trgovinski dogovor, jer izgleda da žudi za takvom vrstom poštovanja. Međutim, kada je riječ o konkretnim rezultatima - nejasno je čime bi mogli da utiču na njega ili da ga privole", zaključuje za Glas Amerike profesor na Univerzitetskom koledžu u Londonu.