Globus

U Francuskoj je prvi put podnet parlamentarni predlog koji poziva na povlačenje zemlje iz NATO-a, a inicijativu je pokrenula potpredsjednica Narodne skup&scaron;tine i članica ljevičarske stranke Nepokorena Francuska (LFI), Klemans Gete.
Rezolucija zahtjeva raskid sa zapadnim vojnim savezom i dolazi u trenutku rastuće sumnje u ulogu SAD i pravac evropske bezbjednosne politike, prenosi "Berliner Cajtung".
Gete je navela da politika Sjedinjenih Američkih Država, uključujući "nezakonitu otmicu predsjednika Venecuele (Nikolasa Madura)", prijetnje Grenlandu, sankcije evropskim zvaničnicima i nametanje trgovinskih sporazuma - pokazuje da SAD "efikasno dodjeljuju EU status vazalne države".
Ona smatra da članstvo Francuske u NATO-u izlaže zemlju strate&scaron;kom riziku i moglo bi da je uvuče u sukobe koji nijesu u skladu sa njenim interesima.
Prema Geteu, izlazak iz NATO-a omogućio bi Francuskoj da povrati vojnu i diplomatsku nezavisnost, postane nesvrstana sila i, zahvaljujući nuklearnom odvraćanju, samostalno brani svoju teritoriju.
Istovremeno, raskid sa savezom ne znači izolaciju, već bi Francuska mogla da poveća svoj međunarodni uticaj i promovi&scaron;e mirovne inicijative u frankofoniji, Ujedinjenim nacijama, OEBS-u i drugim forumima.
Politički kontekst pokazuje da ovakav potez nije nemoguć: levičarski savez LFI ima najjaču frakciju u Narodnoj skup&scaron;tini, dok desničarski Nacionalno okupljanje, Marin Le Pen, takođe kritikuje NATO.
Predsjednik Francuske Emanuel Makron vi&scaron;e puta je izražavao sumnju u pravac Alijanse, upozoravajući na pretnje iz Va&scaron;ingtona, posebno u vezi sa Grenlandom. Makron je 2019. čak NATO opisao kao "moždano mrtav".

Podnijet parlamentarni predlog za izlazak Francuske iz NATO

INICIJATIVA POTPREDSJEDNICE NARODNE SKUPŠTINE I ČLANICE LJEVIČARSKE STRANKE

Predsjednik SAD Donald Tramp rekao je na jednom skupu u Bijeloj kući da bi "mogao" da uvede vi&scaron;e carine na uvoznu robu onih zemalja koje se protive njegovoj ambiciji da Grenland, arktička teritorija koja pripada Danskoj, bude pripojen Americi, prenosi CNN.
"Mogao bih ja da uvodim carine (stranim) zemljama, ako se one ne slažu (sa SAD) oko Grenlanda, jer nama je potreban Grenland, potreban nam je Grenland zbog nacionalne bezbjednosti. Dakle, mogao bih to da uradim", rekao je Tramp na skupu u vezi sa zdravstvenom za&scaron;titom koji se održava u Bijeloj kući.
Predsjednik je ovakav komentar dao dok se prisjećao kako je uvodio carine drugim zemljama ne bi li ih natjerao da sarađuju sa njegovim planom da cene lekova u SAD budu smanjene.
Trampov pritisak oko američke kontrole Grenlanda razbijesnio je evropske zemlje, koje strahuju da bi taj potez mogao rasturiti transatlanske odnose. Neke su već počele da &scaron;alju trupe na ovo ogromno arktičko ostrvo koje pripada Danskoj, članici Evropske unije ali i članici NATO saveza, u kojem su i SAD.
Predstavnici Danske i Grenlanda su ove sedmice bili u Bijeloj kući, i razgovori su zavr&scaron;eni bez rezultata.
Premijer Danske je rekao da poslije tog sastanka i dalje postoje "fundamentalna razmimoilaženja" sa Va&scaron;ingtonom, ali da je dogovoreno da se razgovara i dalje.
 U međuvremenu, vi&scaron;e evropskih zemalja pridružilo se Danskoj u pripremi vojnih manevara na Grenlandu i severnom Atlantiku pod imenom "Arktička izdržljivost".
Grenland se nalazi istočno od Kanade, a sa američke strane Atlantskog okeana. Radi se o najvećem ostrvu na svijetu. Na njemu SAD imaju vojne baze, po ugovoru iz 1951. godine sa Danskom i Grenlandom.
Danska je najstarija evropska saveznica SAD.
Američko javno mnjenje u ogromnoj većini ne podržava Trampovu ideju o aneksiji Grenlanda.

Tramp: Mogao bih da uvedem veće carine zemljama koje ne podržavaju SAD u vezi sa Grenlandom

PORUČIO AMERIČKI PREDSJEDNIK

Emanuel Makron se na svom godi&scaron;njem obraćanju francuskim vojnicima pojavio s crvenim okom. Tom prilikom se na&scaron;alio, iskoristiv&scaron;i priliku da pozove na jačanje vojne moći Francuske.
Francuski predsjednik je problem s okom uporedio s pjesmom &bdquo;Aj of d Tajger", poručiv&scaron;i da je to znak odlučnosti, te upozorio da Francuska može ostati slobodna u &bdquo;brutalnom svijetu" samo ako je se drugi pla&scaron;e i ako je snažna, prenosi Index.
Referenca na naslovnu pjesmu iz filma &bdquo;Roki III" rok grupe Sarvajvor iz osamdesetih godina pro&scaron;log vijeka do&scaron;la je u trenutku kada je Makron francusku vojsku proglasio &bdquo;najefikasnijom" u Evropi, dodav&scaron;i da mora postati jača i brža. Prije samog govora, koji je započeo obja&scaron;njenjem svog izgleda, Makron je tokom inspekcije postrojbi nosio sunčane naočare.
 - Molim vas, oprostite na neuglednom izgledu mog oka. To je, naravno, ne&scaron;to potpuno bezazleno - rekao je Makron. &bdquo;Jednostavno to shvatite kao nenamjernu referencu na Aj of d Tajger&hellip; za one koji razumiju referencu, to je znak odlučnosti."
Veći vojni budžet i misija na Grenlandu
Svoje novogodi&scaron;nje obraćanje vojnicima u vojnoj bazi u Istru, na jugu Francuske, iskoristio je da najavi veća izdvajanja za odbranu. Naveo je da želi da pomjeri planove za odbrambeni budžet od 64 milijarde eura sa 2030. na 2027. godinu, pri čemu bi 3,5 milijardi eura za ubrzanje francuskog naoružavanja bilo dostupno već ove godine.
U kontekstu rata u Ukrajini i tenzija oko arktičkog regiona, upozorio je da &bdquo;među nekima u svijetu djeluje novi kolonijalizam".
&bdquo;Istorija ne pra&scaron;ta ni lo&scaron;u pripremu ni slabost", rekao je francuski predsjednik u četvrtak, nakon objave da će francuski vojnici biti poslati na Grenland kako bi ojačali bezbjednost na Arktiku u zajedničkoj misiji s evropskim snagama.
- Evropljani imaju posebnu odgovornost, jer ova teritorija pripada Evropskoj uniji - rekao je Makron. &bdquo;Početni tim vojnog osoblja već je na terenu i biće pojačan u narednim danima kopnenim, vazdu&scaron;nim i pomorskim sredstvima."
&nbsp;

Makron se pred vojnicima pojavio s krvavim okom

NA GODIŠNJEM OBRAĆANJU

Vlada u Kijevu donijela je važne odluke, kako bi spasila energetski sektor nakon intenzivnih ruskih udara i najhladnije zime u posljednjih 20 godina. &Scaron;ef Kremlja Vladimir Putin poručuje da rje&scaron;enje za Ukrajinu mora biti postignuto &scaron;to je prije moguće i da se Moskva se zalaže za dugoročni mir.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da Ukrajina nije prepreka miru, odbacujući komentare američkog predsjednika Donalda Trampa koji je to rekao dan ranije.
Zelenski je u svom sinoćnjem video-obraćanju naveo i da je u telefonskom razgovoru sa generalnim sekretarom NATO-a Markom Ruteom razmotrio diplomatske aktivnosti sa Amerikom.
Tramp je u srijedu rekao da vjeruje da je Ukrajina manje spremna od Rusije da postigne mirovni sporazum. Na pitanje za&scaron;to pregovori koje predvode SAD jo&scaron; nijesu rije&scaron;ili skoro četvorogodi&scaron;nji rat, Tramp je odgovorio da je Zelenski razlog za to. Tramp je, takođe, izjavio da vjeruje da je ruski predsjednik Vladimir Putin &ldquo;spreman da postigne dogovor&rdquo;.
Zelenski je ukazao da kontinuirani napadi Rusije na ukrajinska energetska postrojenja i druge ciljeve pokazuju da Moskva ne želi mir.
&ldquo;Upravo su ruske rakete, ruski dronovi &lsquo;&scaron;ahed&rsquo; i poku&scaron;aj Rusije da uni&scaron;ti Ukrajinu jasni dokazi da Moskva uop&scaron;te nije zainteresovana za sporazume&rdquo;, rekao je Zelenski.
Zelenski je obećao da će Ukrajina aktivnije nastaviti diplomatske napore.
Ruski napad na Harkov
U najovijem ruskom napadu o&scaron;tećen je veliki energetski objekat, ostavio je stotine ljudi bez struje i grijanja, rekao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.
Te&scaron;ka energetska stituacija je &scaron;irom Ukrajine, a posebno u Kijevu koji je van doma&scaron;aja kopnenih trupa, ali u dometu eksplozivnih dronova i raketa.
Snabdijevanje energijom i odgovor na posljedice ruskih napada na energetski sektor, od sada će biti pod ličnom kontrolom predsjednika. Zelenski je naložio Vladi da donese odluku o povećanju uvoza električne energije i ublažavanju policijskog časa na teritorijama gdje je uvedeno vanredno stanje u elektroenergetskom sektoru.
Američki lider Donald Tramp kaže da je Zelenski glavna prepreka postizanju mirovnog sporazuma, a ne Vladimir Putin. To je, poručuje Kremlj, &ldquo;zaista tačno&rdquo;.
Putin ističe da mir ne dolazi sam, već da se gradi, da se Moskva zalaže za mir i da rje&scaron;enje za Ukrajinu mora biti postignuto &scaron;to je prije moguće.
Kremlj je potvrdio i da će Moskvu posjetiti specijalni američki izaslanik Stiv Vitkof, kao i Džared Ku&scaron;ner, a da će datum biti naknadno određen.
Ukrajinu potresa i najnoviji korupcijski skandal o &ldquo;podmićivanju poslanika&rdquo;. Osumnjičena je &scaron;efica parlamentarne frakcije Batkiv&scaron;čina, Julija Timo&scaron;enko.
Specijalizovano tužila&scaron;tvo za borbu protiv korupcije zatražiće danas od suda da joj izrekne kauciju od 50 miliona grivni. Timo&scaron;enkova je objavila da su joj blokirani računi.

Zelenski odbacio Trampovu tvrdnju da je Ukrajina prepreka miru; Rusi uništili veliki energetski objekat u Harkovu

RAT U UKRJAINI

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da potencijalni mirovni sporazum između Rusije i Ukrajine koči Kijev, a ne Moskva, &scaron;to je u o&scaron;troj suprotnosti sa retorikom evropskih saveznika, koji uporno tvrde da Kremlj nema interes da okonča rat.
U intervjuu za agenciju Rojters, Tramp je rekao da je predsjednik Rusije Vladimir Putin spreman da okonča gotovo četvorogodi&scaron;nju invaziju na Ukrajinu, dok je ukrajinski lider Volodimir Zelenski uzdržaniji, prenosi N1.
&bdquo;Mislim da je (Putin) spreman da sklopi dogovor. Mislim da je Ukrajina manje spremna da sklopi dogovor&ldquo;, kazao je Tramp.
Upitan za&scaron;to pregovori uz posredovanje SAD jo&scaron; nijesu doveli do okončanja najvećeg kopnenog sukoba u Evropi nakon Drugog svjetskog rata, Tramp je odgovorio jednom riječju: &bdquo;Zelenski&ldquo;.
Trampovi komentari sugeri&scaron;u da je ponovo nezadovoljan pona&scaron;anjem Zelenskog, sa kojim već duže ima nestabilan odnos, iako djeluje da su njihove interakcije pobolj&scaron;ane tokom 2025. godine.
&nbsp;
&nbsp;
&nbsp;

Tramp: Prepreka postizanju sporazuma je Zelenski, a ne Putin

SMATRA AMERIČKI PREDSJEDNIK

Republikanci u američkom Senatu odbacili su rezoluciju o ratnim ovla&scaron;ćenjima koja bi ograničila američkom predsjedniku Donaldu Trampu mogućnost daljih napada na Venecuelu, nakon &scaron;to je Bijela kuća izvr&scaron;ila pritisak na nekoliko republikanskih senatora koji su prvobitno podržali mjeru.
Republikanski senatori Džo&scaron; Holi iz Misurija i Tod Jang iz Indijane promijenili su juče stav, nakon &scaron;to su prvobitno glasali za usvajanje rezolucije, prenosi Si-Bi-Es njuz.
Američki potpredsjednik Džej Di Vens morao je da interveni&scaron;e kako bi prelomio nerije&scaron;eni rezultat 50-50.
Republikanci su iskoristili proceduralni manever da blokiraju rezoluciju, tvrdeći da ona vi&scaron;e ne bi trebalo da ima status "prioritetne", &scaron;to joj daje prednost na sjednici, jer SAD trenutno nijesu uključene u "ratne aktivnosti" protiv Venecuele.
Vođa senatske većine Džon Tun iz Južne Dakote najavio je ovaj argument u obraćanju Senatu.
"Danas očekujemo glasanje o rezoluciji koja nalaže povlačenje američkih snaga iz sukoba u ili protiv Venecuele, iako SAD trenutno nijesu uključene u ratne aktivnosti tamo. Nemamo trupe na tlu u Venecueli. Trenutno ne sprovodimo vojne operacije tamo".
Senatori su pro&scaron;le sedmice usvojili rezoluciju koju je predložio demokrata Tim Kein iz Virdžinije, nakon &scaron;to su SAD uhapsile predsjednika Venecuele Nikolasa Madura i njegovu suprugu Siliju Flores, a Tramp je tvrdio da SAD sada kontroli&scaron;u zemlju.
Pet republikanskih senatora pridružilo se svim demokratama u podr&scaron;ci rezoluciji, čime je ona pro&scaron;la nakon dvije prethodne neuspe&scaron;ne inicijative u Senatu da se ograniče Trampove vojne akcije u regionu.
Republikanski senatori koji su glasali sa demokratama bili su Holi, Jang, Liza Mirkovski sa Aljaske, Suzan Kolins iz Mejna i Rend Pol iz Kentakija. Pro&scaron;le sedmice, Tramp je kritikovao republikance, rekav&scaron;i da "nikada vi&scaron;e ne bi trebalo da budu izabrani na funkciju".
Ponovo ih je kritikovao u utorak tokom govora u Detroit ekonomik klubu, nazivajući ih "pravim gubitnicima".
Pojedini senatori su rekli da su prije jučera&scaron;njeg glasanja primili pozive od Trampa i američkog državnog sekretara Marka Rubija.

Republikanci u Senatu blokirali rezoluciju o ratnim ovlašćenjima Trampa u Venecueli

DVA SENATORA PROMIJENILA STAV

Svjetska meteorolo&scaron;ka organizacija (SMO) potvrdila je da je 2025. godina bila jedna od tri najtoplije u istoriji mjerenja, saop&scaron;teno je iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju.
"Tme je nastavljen niz izuzetno visokih globalnih temperatura, budući da je proteklih 11 godina ujedno i 11 najtoplijih godina zabilježenih do sada. Iz SMO-a upozoravaju da se zagrijavanje okeana nastavlja nesmanjenim tempom, uprkos povremenim kratkotrajnim zahlađenjima izazvanim pojavom La Ninje, koja ne utiče na dugoročni trend globalnog zagrijavanja.
Prema konsolidovanoj analizi osam skupova podataka koje objedinjuje Svjetska meteorolo&scaron;ka organizacija, prosječna globalna temperatura povr&scaron;ine u 2025. godini iznosila je 1,44 stepena Celzijusa iznad prosjeka iz predindustrijskog perioda od 1850. do 1900. godine, uz marginu nesigurnosti od &plusmn;0,13 stepeni", pi&scaron;e u saop&scaron;tenju.
Kako se dalje navodi, dva od analiziranih skupova podataka rangirala su 2025. kao drugu najtopliju u posljednjih 176 godina, dok je preostalih &scaron;est svrstalo ovu godinu na treće mjesto, navodi se u saop&scaron;tenju.
"Objedinjavanje vi&scaron;e nezavisnih skupova podataka predstavlja jedinstven i autoritativan izvor informacija o stanju klime na globalnom nivou, te nagla&scaron;avaju da je međunarodna razmjena podataka ključna osnova za pouzdano praćenje klimatskih promjena", pi&scaron;e u saop&scaron;tenju.

Jedanaest najtoplijih godina zaredom: 2025. ponovo među rekordnima

POTVRDILA SVJETSKA METEOROLOŠKA ORGANIZACIJA

U iranskim protestima je, prema tvrdnjama američke grupe za ljudska prava, poginulo najmanje 2.500 ljudi, a vi&scaron;e od 18.000 je uhap&scaron;eno, uz najave pogubljenja učesnika demonstracija. Iranski ministar spoljnih poslova Abas Arakči kaže da u toj zemlji u Iranu u ovom trenutku "vlada mir". Evropski zvaničnici ocjenjuju da američka vojna intervencija u Iranu djeluje vjerovatno. Indija se pridružila nizu zemalja koje pozivaju svoje građane da napuste Iran i savjetuje da izbjegavaju područja protesta.
Indijska ambasada savjetuje građanima da napuste Iran
Indija se pridružila nizu zemalja koje su pozvale svoje građane da napuste Iran.
Indijska ambasada u Teheranu je u objavi na mreži Iks navela da se indijskim državljanima koji se trenutno nalaze u Iranu (studentima, hodočasnicima, poslovnim ljudima i turistima) savjetuje da napuste Iran raspoloživim prevoznim sredstvima, uključujući komercijalne letove.
Ambasada je, takođe, savjetovala svoje građane da budu oprezni i &bdquo;izbjegavaju područja protesta ili demonstracija&ldquo;, prenosi Gardijan.
Među zemljama koje su ranije savjetovale svojim građanima da napuste Iran su SAD, Nemačka, Italija i &Scaron;panija.
Arakči o nemirima u Iranu: Veliki broj poginulih i povrijeđenih
Iranski ministar spoljnih poslova Abas Arakči izjavio je da je tokom protesta u toj zemlji bio veliki broj žrtava, ali nije precizirao njihov broj, navodi se u njegovom pismu koje je dobila RIA Novosti.
Arakči je poslao pismo generalnom sekretaru UN Antoniju Guteresu, visokom komesaru UN za ljudska prava Folkeru Tirku i ministrima spoljnih poslova zemalja članica UN, navodi agencija.
"Značajan broj policajaca je među poginulima, dok je mnogo drugih povrijeđeno. Visok broj žrtava odražava, s jedne strane, nivo prisebnosti koji su pokazale agencije za sprovođenje zakona, a s druge strane, nivo nasilja koji su protiv njih primijenili teroristički elementi", naveo je Arakči u pismu.
Pozvao je na osudu terorističkih napada počinjenih tokom nemira, kao i spoljnog me&scaron;anja.
Ranije je izvor iz iranskih bezbjednosnih snaga rekao za RIA Novosti da je tokom nemira u Iranu poginulo vi&scaron;e od 500 civila, policajaca i pripadnika Korpusa islamske revolucionarne garde (IRGC), a stotine drugih je ranjeno.
Tramp: Pahlavi djeluje fino, ali pitanje je podr&scaron;ka unutar Irana
Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da iranska opoziciona figura Reza Pahlavi "deluje veoma fino", ali da nije siguran u vezi sa tim da li će Pahlavi biti u stanju da okupi podr&scaron;ku unutar Irana da na kraju preuzme vlast.
"Djeluje veoma fino, ali ne znam kako bi se pona&scaron;ao u svojoj zemlji. I zaista nijesmo jo&scaron; do&scaron;li do te tačke. Ne znam da li bi njegova zemlja prihvatila njegovo vođstvo, a ako bi to učinili, to bi mi bilo u redu", rekao je Tramp u intervjuu za Rojters u Ovalnom kabinetu.
Predsjednik SAD je rekao da je moguće da vlada u Teheranu padne zbog protesta, ali da u stvari "svaki režim može da propadne".
"Bez obzira da li će pasti ili ne, biće to zanimljiv period", rekao je Tramp.
Hitna sjednica Saveta bezbjednosti Ujedinjenih nacija o Iranu biće održana večeras na zahtjev Sjedinjenih Američkih Država, rečeno je za RIA Novosti iz somalijske misije u UN koja predsjedava Savjetom bezbjednosti.
Kako je navedeno, sjednica će početi &nbsp;u 15 sati po njujor&scaron;kom vremenu, odnosno 21 sat po srednjeevropskom vremenu.
"Predsjedni&scaron;tvo namjerava da zakaže sastanak o situaciji u Iranu u okviru tačke dnevnog reda 'Situacija na Bliskom istoku'&ldquo;, rečeno je iz somalijske misije.
Američki predsjednik Donald Tramp zaprijetio je u ponedjeljak da će napasti Iran ako budu napadnuti američki vojni i komercijalni objekti.&nbsp;
Prethodno je izjavio da su Sjedinjene Države spremne da odgovore ako se snagama bezbjednosti naredi da otvore vatru na demonstrante u Islamskoj Republici.&nbsp;
Krajem pro&scaron;le godine, u Iranu su izbili protesti zbog devalvacije iranskog rijala, &scaron;to je uticalo na veleprodajne i maloprodajne cijene i izazvalo o&scaron;tre fluktuacije deviznog kursa.
&nbsp;
&nbsp;

Protesti u Iranu: Više od 2.500 mrtvih i 18 000 uhapšenih, večeras hitna sjednica Savjeta bezbjednosti UN‑a

VIŠE DRŽAVA POZIVA GRAĐANE DA NAPUSTE IRAN

Rusija je ponovo napala elektroenergetska postrojenja u Kijevu i okolnim regionima dronovima i raketama. Zbog posljedica napada, u Kijevu i dijelu okolnih regiona uvedeni su vanredni prekidi u snabdijevanju strujom.
Gradonačelnik ukrajinske prijestonice Vitalij Kličko upozorio je da se Kijev suočava s jo&scaron; većom nesta&scaron;icom struje, čak i za snabdijevanje kritične infrastrukture. Trenutno je, kaže, oko 500 vi&scaron;espratnica bez grijanja.
Iz Ministarstva energetike poručuju da trenutno nema vremena za obnavljanje snabdijevanja električnom energijom, i da ruske snage nastavljaju s intenzivnim napadima.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da se, uprkos te&scaron;koj situaciji na frontu izazvanoj vremenskim uslovima i ruskim napadima, odbrana ukrajinskih položaja nastavlja, istakav&scaron;i da ruski gubici ne smiju da se smanjuju.
Zelenski je naveo i da je primio izvje&scaron;taj vrhovnog komandanta Oružanih snaga Ukrajine Oleksandra Sirskog, ističući da je situacija te&scaron;ka na svim pravcima, a najteža upravo na liniji fronta, prenosi Ukrinform.
"Svuda je sada te&scaron;ko, ali na frontu je najteže, uzimajući u obzir i vremenske prilike i poku&scaron;aje Rusije da se pona&scaron;a kao da se na nju ne odnosi potreba da se rat zavr&scaron;i. Napadi se nastavljaju. Odbrana na&scaron;ih položaja se nastavlja", rekao je Zelenski.
Rusija je ponovo napala Odesu, a Var&scaron;ava prijavljuje da je u napadu o&scaron;tećen Generalni konzulat Poljske.
Slovačka poručuje da neće vi&scaron;e vojno pomagati Ukrajini, a iz NATO-a da ostaju čvrsti u svojoj obavezi prema Kijevu.
Generalni sekretar NATO-a Mark Rute pozvao je saveznike da hitno obezbede Ukrajini rakete-presretače kako bi je za&scaron;titili od povećanih ruskih napada.

Vanredni prekidi u snabdijevanju strujom u Kijevu; Rusija nastavlja s napadima na infrastrukturu

RAT U UKRAJINI

Vi&scaron;e od 2.400 demonstranata je ubijeno, a preko 18.000 uhap&scaron;eno otkako su iranske vlasti pro&scaron;log mjeseca započele gu&scaron;enje protesta, pokazuju podaci američke organizacije za ljudska prava. CBS prenosi da postoji strah da bi broj mrtvih mogao prema&scaron;iti i 12.000.
Reakcija SAD-a
Američki predsjednik Donald Tramp pozvao je iranske protestante da nastave sa protestima, poručujući da je &bdquo;pomoć na putu&ldquo;. Upozorio je Iran da ne ubija demonstrante i najavio da će SAD, kao odgovor, preduzeti &bdquo;snažne mjere&ldquo;. Iz američkog Stejt dipartmenta izražena je bojazan da bi jedan od demonstranata mogao biti pogubljen danas.
Tramp&nbsp; je rekao da će SAD preduzeti &bdquo;veoma snažne mjere&ldquo; protiv Irana ako pogubi demonstrante, dok organizacije za ljudska prava navode da je u nasilnom obračunu iranskih vlasti ubijeno vi&scaron;e od 2.400 protivvladinih demonstranata.
Govoreći za CBS News, Tramp je rekao:&bdquo;Ako ih objese, vidjećete neke stvari&hellip; Preduzećemo veoma snažne mjere ako učine ne&scaron;to takvo.&ldquo;
Tri iranska rivala pozvala Trampa da ne napada Iran
Arapske države Persijskog zaliva, predvođene Saudijskom Arabijom, posljednjih dana lobiraju kod administracije predsjednika SAD-a Donalda Trampa protiv mogućeg vojnog udara na Iran.
Iran ulazi u &scaron;esti dan bez interneta
Brutalni obračun iranskih vlasti sa demonstrantima uglavnom se sprovodi pod okriljem državne komunikacione blokade.
Sin svrgnutog iranskog &scaron;aha pozvao na otpor: Pomoć je na putu, vojska neka stane uz narod
Reza Pahlavi, sin pokojnog iranskog &scaron;aha koji je protjeran tokom revolucije 1979. godine, objavio je video-poruku u kojoj poziva građane Irana da nastave pružati otpor režimu i poziva pripadnike vojske da se pridruže narodu.U poruci je naveo:
&bdquo;Moji sunarodnici, svijet nije samo vidio i čuo va&scaron; glas i va&scaron;u&nbsp; hrabrost &ndash; sada i reaguje. Do sada ste vjerovatno čuli poruku predsjednika Sjedinjenih Američkih Država. Pomoć je na putu. Nastavite borbu, kao i do sada. Ne dozvolite ovom režimu da stvori iluziju da je život normalan. Nakon svih masakara, između nas i ovog režima je more krvi.
Sačuvajte imena svih ovih zločinaca. Odgovaraće za ono &scaron;to su učinili.
&hellip; Imam i posebnu poruku za pripadnike vojske: vi ste nacionalna vojska Irana, imate dužnost da &scaron;titite živote svojih sunarodnika. Nemate mnogo vremena. Pridružite im se &scaron;to prije.&ldquo;
&nbsp;

Hiljade mrtvih u Iranu; Tramp prijeti: Ako objese demonstrante, vidjeće što će biti

TRI IRANSKA RIVALA POZVALA TRAMPA DA NE NAPADA IRAN

Jedna osoba podlegla je povredama, a tri su povrijeđene u lančanom sudaru koji se jutros dogodio na Auto-putu "Milo&scaron; Veliki", ispred tunela "Munjino Brdo" u mjestu Krstac, prenosi RTS.
Iz Op&scaron;te bolnice u Čačku kažu da su dvije ženske i jedna mu&scaron;ka osoba stabilnih parametara i kod njih je u toku dijagnostika.
U lančanom sudaru na Auto-putu "Milo&scaron; Veliki" učestvovalo je deset vozila.

Sudar deset vozila u Srbiji na auto-putu, jedna osoba podlegla povredama