Globus

Stavovi Rusije i Sjedinjenih Država o okončanju rata u Ukrajini nijesu se približili nakon petosatnog sastanka ruskog predsjednika Vladimira Putina i američkih izaslanika Stiva Vitkofa i Džareda Ku&scaron;nera. Putin uputio Trampu prijateljske pozdrave i važne političke signale. Rat se nastavlja.
&rdquo;Kompromisno rje&scaron;enje jo&scaron; nije pronađeno&rdquo;, rekao je Putinov pomoćnik Jurij U&scaron;akov, navodeći da neke odredbe američkog plana za okončanje rata u Ukrajini naprosto ne odgovaraju ruskim interesima.
Sjedinjene Države su se, definisanjem plana u 28 tačaka i jasnom porukom državnog sekretara Marka Rubija da rusko-ukrajinski sukob &rdquo;nije američki rat&rdquo;, nadale da će postaviti osnove za skori prekid rata, u kojem su od 2022. godine stradale desetine hiljada ljudi.
&rdquo;Jo&scaron; nijesmo postigli kompromisno re&scaron;enje&rdquo;, rekao je U&scaron;akov poslije pet sati razgovora u Kremlju, navodeći da se o nekim američkim predlozima, ipak, može dalje raspravljati.
Iako je moskovski susret Putina sa Trampovim izaslanicima zavr&scaron;en bez opipljivih rezultata, diplomate smatraju da riječ &rdquo;najznačajniji&rdquo;, koju je U&scaron;akov upotrebio uz komentar o toku razgovora, uliva nadu da bi kraj rata u Ukrajini mogao biti bliži nego prije ovog sastanka. &nbsp;
Osnovu za novu rundu pregovora predstavlja američki plan u 28 tačaka, koji su Ukrajinci i dobar dio Evropske unije ocijenili kao pretjerano proruski, jer pretpostavlja da će se Kijev odreći određenih teritorija u zamjenu za mir, dok će Rusiji, istovremeno, biti ukinuti sve međunarodne sankcije.
Amerika, prema ovom planu, računa na &rdquo;kompenzaciju&rdquo; u zamjenu za bezbjednosne garanciji Ukrajine. Iako ni jedna strana nije pretjerano obrazlagala ovaj dio plana, Trampova administracija je jo&scaron; ranije izrazila ozbiljan interes za ukrajinske rijetke minerale. &nbsp;
&rdquo;Složili smo se oko nekih stvari. Neke su izazvale kritike. Predsjednik nije krio na&scaron; kritički i čak negativan stav oko brojnih tačaka predloga&rdquo;, najdalje je &scaron;to je U&scaron;akov oti&scaron;ao obja&scaron;njavajući tok pregovora.
Delu razgovora prisustvovao je i &scaron;ef ruskog fonda za direktna ulaganja Kiril Dmitrijev, čije se ime u složenoj računica koja prati proces zaustavljanja ovog rata pojavilo jo&scaron; u februaru, kada su diplomate iz SAD i Rusije počele da raspravljaju o budućim zajedničkim ulaganjima.
Rusija tvrdi da su američke kompanije, od uvođenja sankcija Rusiji zbog upada u Ukrajinu, izgubile oko 350 milijardi dolara, &scaron;to se kako se čini, predstavlja ključni Trampov motiv za pokretanje mirovne inicijative.
Američka delegacija, za sada, nije komentarisala &scaron;estu posjetu Vitkofa Moskvi, ali su izvori sa obje strane potvrdili da jo&scaron; ni izbliza nije do&scaron;lo vrijeme za susret Putina i Trampa.
Pred početak razgovora u Kremlju, Putin je u seriji javnih nastupa istakao rusku prednost na linijama fronta, navodeći da će Ukrajina na koncu morati da pristane na njegove uslove.
Usput, upozorio je i Evropljane da se ne igraju vatrom.
"Rusija nema namjeru da ratuje sa evropskim zemljama, ali ako Evropa počne rat, Rusija je spremna na to odmah", rekao je Putin novinarima.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, čiji kabinet potresaju nova ruska ofanziva i prilično ozbiljna korupciona&scaron;ka afera, čeka rezultate ove runde pregovora, strahujući da bi Amerika mogla izgubiti interes za mirovni proces.
Na pitanje da li je zabrinut da bi SAD mogle izgubiti interesovanje za mirovni proces, Zelenski je odgovorio: "Da, pla&scaron;im se. Ako se jedan od na&scaron;ih saveznika umori, pla&scaron;im se."

Pet sati pregovora u Kremlju: Rusi i Amerikanci oprezni optimisti, rat u Ukrajini se nastavlja

"KOMPROMISNO RJEŠENJE JOŠ NIJE PRONAĐENO”

Nakon skoro pet sati zavr&scaron;en je sastanak predsjednika Vladimira Putina sa specijalnim američkim izaslanikom Stivom Vitkofom i Trampovim zetom Džaredom Ku&scaron;nerom. &Scaron;ef Bijele kuće Donald Tramp objavio je da SAD vi&scaron;e nijesu finansijski uključene u sukob u Ukrajini. Volodimir Zelenski je izjavio je tokom posjete Irskoj da je Kijev bliži miru nego ikad prije. Putin je upozorio je da bi Rusija mogla da odsiječe Ukrajinu od mora kao mjeru odmazde za napade na tankere u Crnom moru i pro&scaron;iriti udare na ukrajinske luke i na brodove koji u njih ulaze.
Pregovori Putina i Vitkofa zavr&scaron;eni u Kremlju
Zavr&scaron;en je sastanak između ruskog predsednika Vladimira Putina, specijalnog izaslanika Stivena Vitkofa i zeta američkog predsjednika Donalda Trampa, Džareda Ku&scaron;nera.
Razgovor je trajao oko pet sati.
"Izgleda da možemo očekivati brifing za &scaron;tampu od pomoćnika ruskog predsjednika Jurija U&scaron;akova&ldquo;, izvijestio je dopisnik Izvestija Anton Zolotnicki, napominjući da su novinari već počeli da se okupljaju u pres centru.
Tramp: Vi&scaron;e nijesmo finansijski uključeni u sukob u Ukrajini
Sjedinjene Američke Države vi&scaron;e nijesu finansijski uključene u ukrajinski sukob, objavio je predsjednik Donald Tramp tokom sastanka sa sekretarom kabineta.
&ldquo;Vi&scaron;e nismo finansijski uključeni u ovaj sukob&rdquo;, rekao je Tramp.
Američki lider je napomenuo da je biv&scaron;i sekretar Bijele kuće Džozef Bajden dijelio novac &ldquo;kao bombone&rdquo; i naglasio da američki predstavnici u Rusiji rade na utvrđivanju da li je moguće rje&scaron;enje u Ukrajini.
Predsjednik SAD je takođe izrazio nadu da će ukrajinska kriza biti rije&scaron;ena. Takođe je opisao sukob u Ukrajini kao složen.
Putin: Ako Evropa započne rat s Rusijom, neće vi&scaron;e biti pregovora
Predsjednik Rusije Vladimir Putin izjavio je da ukoliko Evropa otpočne rat sa Rusijom, Moskva neće imati &ldquo;s kim da pregovara.&rdquo;
&ldquo;Rusija nema namjeru da ratuje sa evropskim zemljama, ali ako Evropa počne rat, Rusija je spremna na to odmah&rdquo;, rekao je Putin novinarima.
Istakao je i da je oslobađanje Krasnoarmejska (Pokrovska) polazna tačka za rje&scaron;avanje svih zadataka postavljenih pred SVO.
Dodao je i da Ruska Federacija kontroli&scaron;e i desnu i lijevu obalu Kupjanska.
Navodeći moguće mjere odmazde na napade na tankere u Crnom moru, Putin je naglasio da postoji radikalan način da se Ukrajina potpuno odsiječe od mora.
Komentari&scaron;ući novinarima napade na tankere u Crnom moru, Putin je napomenuo da bi Rusija mogla da razmotri mjere odmazde na ove napade.
&ldquo;Najradikalnija opcija je odsijecanje Ukrajine od mora, tada će piraterija u principu biti nemoguća&rdquo;, upozorio je Putin.
Prema njegovim riječima, kao odgovor na napad, Rusija će pro&scaron;iriti spektar udara na ukrajinske luke i brodove koji pristaju u njih. &Scaron;ef države je takođe naglasio da će, ako se napadi na tankere nastave, Moskva razmotriti mjere odmazde protiv brodova zemalja koje pružaju pomoć Kijevu.
Putin je takođe napomenuo da je Ukrajina ranije poku&scaron;ala da napadne ruske morske luke, ali da je zemlja efikasno odgovorila. Dodao je da Ukrajina neće moći da se bavi piraterijom ako bude odsječena od mora.
Irska najavila dodatnih 125 miliona eura pomoći Ukrajini
Irska je obećala da će obezbijediti dodatnih 125 miliona eura finansijske podr&scaron;ke Ukrajini, uključujući 100 miliona eura za &ldquo;nesmrtonosnu vojnu pomoć&rdquo;, a 25 miliona usmjerenih za energetsku infrastrukturu, saop&scaron;tio irski premijer Mihal Martin, tokom posjete predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog toj zemlji.
&ldquo;Zadovoljstvo mi je &scaron;to sam mogao da ukrajinskom predsjednik ponudim ne samo riječi podr&scaron;ke Irske, već i konkretne obaveze. Izdvojićemo dodatnih 100 miliona eura nesmrtonosne pomoći kako bismo Ukrajini pomogli da se svake noći odupre napadima ruskih raketa i dronova&rdquo;, rekao je Martin.
Vlada Irske takođe je preuzela obavezu da izdvoji 25 miliona eura za obnovu i za&scaron;titu ukrajinske energetske infrastrukture i obezbjeđivanje potrebnih energetskih resursa.
Zelenski: Nijesam siguran da su Amerikanci spremni da odmah dođu u Ukrajinu
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski nije siguran da su Amerikanci spremni da odmah dođu u Ukrajinu.
Kako je izvijestio dopisnik Unijana, Zelenski je to rekao tokom zajedničke konferencije za novinare s irskim premijerom Mikalom Martinom u Dablinu.
Konkretno, Zelenskog su pitali da li planira da se sastane sa specijalnim izaslanikom SAD Stivom Vitkofom u narednim danima.
"Očekujemo rezultate u pregovorima SAD i Rusije danas&ldquo;, rekao je Zelenski.
&Scaron;ef države je dodao da ako postoji osjećaj da se mogu očekivati stvarni rezultati, a ne samo riječi, onda je Ukrajina spremna za susret.
"Bili bismo veoma srećni da ga dočekamo u Ukrajini, ali nisam siguran da su spremni da dođu uskoro. Ali ko zna? Želim da sačekam do večeras", rekao je Zelenski.
&nbsp;
&nbsp;

Završen sastanak Putina sa Vitkofom i Kušnerom u Kremlju; Tramp: SAD više ne finansiraju rat u Ukrajini

RAT U UKRAJINI

Belgijska policija pretresla je diplomatske službe EU u Briselu, zajedno sa Koledžom Evrope u Brižu i privatnim kućama, u okviru istrage o navodnoj zloupotrebi sredstava EU, prema riječima upoznatih sa istragom i svjedoka.
Oko deset policajaca u civilu u&scaron;lo je u sjedi&scaron;te Evropske službe za spoljne poslove (EEAS), rekao je jedan očevidac. Drugi zvaničnik EU iz diplomatske službe potvrdio je pretres.
Pretresi su obavljeni &scaron;irom Belgije u ranim jutarnjim satima, pri čemu je policija zaplijenila dokumenta i uhapsila tri osobe kako bi ih ispitala zbog sumnje na prevaru u javnim nabavkama, korupciju i krivični sukob interesa, pi&scaron;e Euractiv.
Jedna od njih je rektorka Koledža Evrope, Federika Mogerini.
Biv&scaron;a potpredsjednica Evropske komisije nalazi se u pritvoru, saznaje Le Soir iz pouzdanog izvora, čime se potvrđuju informacije lista L&rsquo;Echo, a prenosi Nova.rs.
Kako pi&scaron;u, ostale privedene osobe radi saslu&scaron;anja su jedan menadžer Koledža Evrope i italijanski diplomata Stefano Sanino, direktor Generalnog direktorata Evropske komsije za Bliski istok, Sjevernu Afriku i Persijski zaliv, a nekada&scaron;nji generalni sekretar Evropske službe za spoljne poslove (EEAS) u vrijeme kada je Koledž osnovan.
Kako pi&scaron;e Euractiv, krivična istraga je pokrenuta nakon optužbi da su EEAS i Koledž Evrope &ndash; prestižna postdiplomska &scaron;kola za evrokrate &ndash; zloupotrebili javni novac EU tokom 2021. i 2022. godine, prema riječima četiri osobe upućene u istragu.
Pretresi predstavljaju najnoviji veliki skandal koji pogađa institucije EU i dodatno će povećati pritisak na Koledž Evrope i njegovu rektorku Federiku Mogerini, koja je ranije vodila EEAS, a ove godine je u Brižu započela drugi petogodi&scaron;nji mandat.
&nbsp;

Privedena Federika Mogerini

BIVŠA POTPREDSJEDNICA EVROPSKE KOMISIJE

Evropska centralna banka (ECB) odbila je da obezbijedi za&scaron;titnu mjeru za isplatu Ukrajini od 140 milijardi eura, &scaron;to dodatno otežava plan Evropske unije da prikupi "kredit za reparacije" koristeći zamrznutu rusku imovinu, objavio je Fajnen&scaron;el tajms (FT).
Prema izvorima FT-a, ECB je zaključila da predlog Evropske komisije nije u skladu sa njenim mandatom, čime je Briselu dodatno otežano prikupljanje sredstava iz imovine ruske centralne banke koja je deponovana kod belgijskog depozitara hartija od vrijednosti, "Euroklear"-a, prenio je Rojters.
Plan EU predviđa kori&scaron;ćenje zamrznutih sredstava Rusije za finansiranje kredita Ukrajini, čime bi se podržala obnova zemlje i ojačala njena ekonomska stabilnost.&nbsp;
Odluka ECB-a znači da Komisija sada mora da razmotri alternativne mehanizme finansiranja ili da dodatno pregovara sa institucijama članica EU.
Iz ECB-a i Evropske komisije zasad nijesu stigle zvanične izjave o ovoj odluci.&nbsp;

Evropska centralna banka odbila kredit Ukrajini od 140 milijardi eura

OBJAVIO FAJNENŠEL TAJMS

Zagrebačka policija je saop&scaron;tila da je časna sestra koja je tvrdila da ju je na ulici napao nepoznati mu&scaron;karac &ndash; lažno prijavila napad.&nbsp;
Krivično prijavila izmi&scaron;ljenog napadača
Juče, 1. decembra 2025. po otpustu iz bolnice, 35-godi&scaron;njakinja je u službenim prostorijama policije podnijela krivičnu prijavu protiv nepoznatog počinioca zbog krivičnog djela te&scaron;ke tjelesne povrede u poku&scaron;aju. U prijavi je policijskim službenicima navela da joj je pri&scaron;ao nepoznati počinilac koji ju je povrijedio nožem, nakon čega je potražila ljekarsku pomoć u bolnici na području Zagreba. Nakon pružene ljekarske pomoći konstatovane su joj lak&scaron;e povrede.
Povrijedila se sama
Tokom daljeg kriminalističkog istraživanja, nakon prikupljenih operativnih saznanja koja su upućivala na moguću neistinitost prijave, policijski službenici su nastavili sa intenzivnim provjerama i utvrdili da je žena lažno prijavila krivično djelo sa ciljem dovođenja policije u zabludu, iako je bila upoznata da lažnim prijavljivanjem čini krivično djelo. Istraživanjem je utvrđeno da je sama sebi nanijela povredu nožem koji je prethodno kupila u prodavnici na području Zagreba, &scaron;to je tokom postupanja i potvrđeno.
Policija krivično prijavila časnu
S obzirom na utvrđeno, policijski službenici će redovnim putem podnijeti krivičnu prijavu protiv 35-godi&scaron;njakinje nadležnom Op&scaron;tinskom državnom tužila&scaron;tvu zbog sumnje u izvr&scaron;enje krivičnog djela lažnog prijavljivanja krivičnog djela iz člana 304. stav 1. Krivičnog zakonika.
Nakon &scaron;to je utvrđeno da se radi o samopovređivanju, policijski službenici su pozvali hitnu medicinsku pomoć Nastavnog zavoda za hitnu medicinu Grada Zagreba.
Na osnovu odluke ljekarke, 35-godi&scaron;njakinja je prevezena u odgovarajuću zdravstvenu ustanovu radi pružanja potrebne medicinske njege, saop&scaron;tila je zagrebačka policija.

Zagrebačka policija: Časna sestra lažno prijavila da je napadnuta

POVRIJEDILA SE SAMA

Tanker MidVolga-2 pod ruskom zastavom "prijavio je da je napadnut 80 nautičkih milja od turske obale na Crnom moru dok je bio na putu iz Rusije za Gruziju sa teretom suncokretovog ulja", saop&scaron;tila je turska Direkcija za pomorske poslove i dodala da je "svih 13 članova posade bezbjedno i zdravo" i da brod nije tražio pomoć.
Kako su prenijeli agencija AP i francuski mediji na svojim sajtovima, MidVolga-2 je trenutno na putu ka turskoj luci Sinop sopstvenim pogonom.
Taj najnoviji incident dolazi poslije dva napada dronova za koje je Ukrajina preuzela odgovornost u ekskluzivnoj ekonomskoj zoni Turske u petak i subotu.
Ti napadi su bili usmjereni na tankere koji pripadaju ruskoj "fantomskoj" floti, koja je pod zapadnim sankcijama, ali nastavlja da izvozi rusku naftu.
Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan osudio je u ponedjeljak "zabrinjavajuće zao&scaron;travanje", navodeći da je "sukob između Rusije i Ukrajine očigledno dostigao nivo koji ugrožava bezbjednost plovidbe u Crnom moru".
"Pažljivo pratimo razvoj događaja između Rusije i Ukrajine u cilju okončanja sukoba i spremni smo da doprinesemo u svakoj prilici", rekao je Erdogan dok se nastavljaju pregovori o američkom planu rje&scaron;avanja sukoba u Ukrajini.

Turska prijavila novi napad na teretni brod na Crnom moru

DOK JE BIO NA PUTU IZ RUSIJE ZA GRUZIJU

U Parizu je finalizovan dogovor o bezbjednosnim garancijama za Kijev, dok Berlin nagla&scaron;ava da &ldquo;diktiranog mira&rdquo; ne može biti, a Brisel da agresor ne smije biti nagrađen. Za to vrijeme, u Moskvi se sastaju specijalni izaslanik američkog predsjednika Stiv Vitkof i ruski predsjednik Vladimir Putin. Dok traju diplomatski napori, u toku su i borbe na frontu &ndash; ruska vojska tvrdi da su zauzeli Pokrovsk i Volčansk.&nbsp;
Napad u Rusiji izazvao požar u postrojenju za gorivo, oboreno 45 dronova
Nakon ukrajinskog napada dronom na energetski &nbsp;kompleks u Livenskom okrugu Orlovske oblasti u Rusiji izbio je požar na postrojenju za gorivo, izjavio je regionalni guverner Andrej Kličkov.
"Orlovska oblast ponovo je bila meta napada bespilotnih letjelica. Do&scaron;lo je do požara na objektima energetskog i naftno-gasnog postrojenja u Livenskom okrugu", napisao je Kličkov na Telegramu.
Ruske PVO snage tokom noći su oborile ukupno 45 ukrajinskih dronova iznad vi&scaron;e regiona, uključujući Brjansku oblast, Krasnodarski kraj, Krim i Volgogradsku oblast.&nbsp;
Putin: Inicijativa u potpunosti u rukama ruske vojske na frontu
Inicijativa je u potpunosti u rukama Oružanih snaga Rusije duž cijele linije kontakta u zoni "specijalne vojne operacije", izjavio je ruski predsednik Vladimir Putin tokom posjete komandnom centru ruske vojske na ukrajinskom frontu.
"&Scaron;to se tiče grupa Centar i Istok, &nbsp;kao i duž cijele linije borbenog kontakta, inicijativa je u potpunosti u rukama na&scaron;ih Oružanih snaga", rekao je Putin.
Istakao je i da su ruske snage uspostavile kontrolu nad nekoliko velikih naselja koja su, naveo je, "važna za dalje oslobađanje teritorije pod neprijateljskom kontrolom".&nbsp;
Tas: Avion kojim Vitkof putuje za Moskvu poleteo iz SAD
Avion za koji se vjeruje da prevozi specijalnog izaslanika američkog predsjednika Stivena Vitkofa napustio je vazdu&scaron;ni prostor SAD i uputio se ka Rusiji, rekao je izvor iz kontrole letjenja agenciji Tas.
Jučera&scaron;nja de&scaron;avanja
Predsjednici Francuske i Ukrajine, Emanuel Makron i Volodimir Zelenski, u Parizu su finalizovali dogovor o bezbjednosnim garancijama za Ukrajinu.
Ujedno, Makron je najavio najo&scaron;triji talas sankcija Rusiji, dok je Zelenski poručio da su predstojeći dani presudni za mir.
Za to vrijeme, njemački kancelar Fridrih Merc ponovio je da &ldquo;ne može biti diktiranog mira&rdquo; i da je očuvanje jedinstva Evrope ključno u trenutku kada raste prijetnja &ldquo;revizionizma ruskog režima&rdquo;.
Takođe, visoka predstavnica Evropske unije za spoljnu politiku Kaja Kalas ocijenila je posao Evropske unije da učini sve da za&scaron;titi žrtvu, a ne da nagradi agresora.
S druge strane, portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova je ukazala da izjave NATO zvaničnika o mogućim &ldquo;preventivnim udarima&rdquo; na Rusiju potkopavaju napore za rje&scaron;avanje ukrajinske krize.
Dok traju diplomatski napori, u toku su i borbe na frontu. Načelnik General&scaron;taba ruske vojske Valerij Gerasimov obavijestio je predsjednika Rusije Vladimira Putina da su ruske jedinice zauzele Pokrovsk, ključni grad u Donjeckoj oblasti, kao i grad Volčansk u Harkovskoj oblasti, saop&scaron;tio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

Vitkof se sastaje sa Putinom; EU u diplomatskoj ofanzivi protiv Rusije

Francuski predsjednik Emanuel Makron izjavio poslije sastanka u Jelisejskoj palati sa ukrajinskim kolegom Volodimirom Zelenskim da za sada ne postoji sveobuhvatni mirovni plan za Ukrajinu, prenijeli su francuski mediji.
"Danas ne postoji finalizovani plan u vezi sa teritorijalnim pitanjima. Može ga finalizovati samo predsjednik Zelenski", rekao je Makron na zajedničkoj konferenciji za novinare sa ukrajinskim predsjednikom i dodao da će "američki posrednici putovati u Moskvu u narednim satima", pi&scaron;e N1.
Predsjednik Francuske je rekao da po pitanjima zamrznute ruske imovine, bezbjednosnih garancija, pristupanja Ukrajine Evropskoj uniji i evropskih sankcija, američki plan može da bude finalizovan samo sa Evropljanima za stolom.
"Dakle, jo&scaron; smo u preliminarnoj fazi. To nije sveobuhvatni mirovni plan. Za sveobuhvatni mirovni plan, Ukrajina, Rusija i Evropljani će morati svi biti za stolom", naglasio je Makron.
Zelenski je rekao da Ukrajina mora da garantuje svojim građanima da neće biti dalje agresije.
"Rusija mora da okonča ovaj rat koji je započela, ali nastavlja da vodi", rekao je Zelenski i dodao da treba osigurati da "Rusija ne osjeća da dobija nagradu za ovaj rat", aludirajući na teritorijalne zahtjeve Moskve.

Makron: Trenutno ne postoji sveobuhvatni mirovni plan za Ukrajinu

SAOPŠTIO NAKON RAZGOVORA SA UKRAJNISKIM PREDSJENDIKOM

Ciklon u &Scaron;ri Lanki i velika oluja u Tajlandu, Maleziji i Indoneziji, posebno na velikom indonežanskom ostrvu Sumatri izazvali su jake ki&scaron;e u toj oblasti gdje je već u toku period monsuna.U indonežanskoj oblasti Sumatri se broj nastradalih u poplavma povećao danas na 502 mrtvih i vi&scaron;e od 500 nestalih, javila je nacionalna agencija za upravljanje katastrofama, prenosi agencija Frans pres.
Tim i dalje privremenim bilansom broj mrtvih u najnovijim poplavma u Aziji porastoa je na vi&scaron;e od 1.000 ljudi.
Indonežanski predsjednik Prabovo Subijanto koji je stigao je danas u Sjevernu Sumatru, rekao da je sada prioritet vlade da odmah po&scaron;alje potrebnu pomoć.
Obećao je da će se obnoviti infrastruktura u oblastima pogođenim poplavama i odronima na ostrvu Sumatra gdje su pored vi&scaron;e od 500 poginulih, hiljade ljudi ostalo bez domova.
Rekao je da će biti poslati avioni i helikopteri za operacije pomoći pored tri vojna broda koji se nalaze u vodama najpogođenije zone, gdje su brojni putevi blokirani blatom i odronima, i da pomoć stiže onima kojima je potrebna.
U poplavama je raseljeno 290.700 ljudi u provincijama Sjeverna Sumatra, Zapadna Sumatra i Aceh, saop&scaron;tila je Nacionalna agencija za upravljanje katastrofama, prenosi agencija AP.
&nbsp;

U poplavama u Šri Lanki i Indoneziji poginulo više od 1.000 osoba

NAJNOVIJI BILANS ŽRTAVA U POPLAVAMA U AZIJI

Početak decembra 2019. godine obilježila je tada poprilično "sitna" vijest, a iz dana&scaron;nje perspektive &ndash; početak događaja koji će zauvijek promijeniti svijet u kojem živimo.
Dana 1. decembra 2019. godine, odnosno prije tačno &scaron;est godina, jedan stanovnik kineskog grada Vuhan do&scaron;ao je kod svog ljekara zbog simptoma koji će kasnije biti siguran znak da je osoba zaražena virusom COVID-19.
Srećom, ta osoba nije zarazila svoju porodicu, a njegov dolazak se brzo zaboravio, sve do kraja decembra i početka januara, kada je u Vuhanu krenula pandemija koja će samo nekoliko mjeseci kasnije "zamrznuti" svijet.
Već do sredine decembra potvrđeni su prvi slučajevi, a do 31. decembra bilo je zaraženo 27 osoba, dok je sedam bilo u te&scaron;kom stanju.
U januaru 2020. godine do&scaron;lo je do &scaron;irenja pandemije van granica Kine, pa su do kraja prvog mjeseca te godine zabilježeni prvi slučajevi u čak 26 zemalja &scaron;irom svijeta, uključujući "nulte pacijente" u Evropi (24. januar) i SAD-u (20. januar).
Početkom januara, 9. januara 2020, zabilježena je i prva smrt &ndash; preminuo je 61-godi&scaron;nji mu&scaron;karac iz Vuhana.
Iako su zatvaranja &scaron;irom svijeta počela već tokom marta, u aprilu je čak 3,9 milijardi ljudi, odnosno skoro polovina čovječanstva, bila pod nekom vrstom "lokdauna".
Važno je naglasiti da su različite vakcine razvijene u izuzetno kratkom roku. Već u junu 2020. vlasti u Pekingu objavile su da testiraju vakcinu CanSino na pripadnicima vojske, a u avgustu iste godine Rusija je odobrila vakcinu Sputnik V za hitnu upotrebu.
U novembru 2020. kompanije Pfizer i BioNTech podnijele su zahtjev za odobrenje njihove vakcine u SAD-u, a ubrzo su dobile odobrenje i u Velikoj Britaniji. Do kraja decembra 2020. vakcina Pfizer-BioNTech bila je odobrena u velikom broju zemalja &scaron;irom svijeta, uključujući i Evropsku uniju.
Pandemija virusa COVID-19 promijenila je i brojne druge aspekte života. Rad od kuće i &scaron;kolovanje na daljinu postali su prvo nužna rje&scaron;enja, a zatim trajni sistemi koji se i danas koriste, iako je pandemija okončana prije dvije i po godine.
Pandemija, odnosno odgovor vlada &scaron;irom svijeta, izazvala je i velike političke promjene. Veliki broj smrtnih slučajeva i ekonomske posljedice ko&scaron;tale su mnoge lidere vlasti. Među njima je bio i tada&scaron;nji predsjednik SAD-a Donald Tramp, koji je svoj drugi mandat morao da pričeka dodatne četiri godine, jer je 2020. godine na izborima izgubio od Džoa Bajdena.
Brojni analitičari smatraju da su mjere tokom pandemije, posebno zatvaranje trži&scaron;ta i uvođenje lokdauna, jedan od ključnih razloga za jačanje desničarskih političkih stranaka &scaron;irom svijeta.
Pored politike, pandemija je snažno pogodila i ekonomiju. Zaustavljanje svjetskih trži&scaron;ta i zatvaranje ekonomija imalo je ogroman uticaj, a mnogi ekonomisti upravo pandemiji, odnosno reakciji državnih vlasti, pripisuju inflaciju koja je 2022. godine pogodila gotovo sve zemlje svijeta i čije posljedice osjećamo i danas.
Pandemija COVID-19 je, uz finansijsku krizu 2008&ndash;2009, najveća globalna kriza savremenog doba, jer je gotovo svaki dio svijeta na neki način osjetio njene posljedice.
&nbsp;

Prije šest godina zabilježen je prvi slučaj korona virusa

PANDEMIJA KOJA JE PROMIJENILA SVIJET

Rektorka Koledža Evropa i biv&scaron;a potpredsjednica Evropske komisije Federika Mogerini i direktor Generalnog direktorata Evropske komsije za Bliski istok, Sjevernu Afriku i Persijski zaliv, Stefano Sanino, kao i kodirektor Koledža Evropa Ćezare Zegreti, povezani s navodnim skandalom oko finansiranja mladih evropskih diplomata, pu&scaron;teni su protekle noći nakon &scaron;to ih je ispitala federalna policija Zapadne Flandrije, saop&scaron;tilo je Evropsko javno tužila&scaron;tvo.
Optužbe uključuju prevaru u javnim nabavkama, korupciju, sukob interesa i kr&scaron;enje profesionalne tajne, ali je tužila&scaron;tvo ocijenilo da u njihovom slučaju "ne postoji rizik od bjekstva", prenijela je Ansa.
Evropsko javno tužila&scaron;tvo saop&scaron;tilo je da su Mogerini i Sanino pritvoreni zbog sumnje da tenderski postupak iz 2021. i 2022. godine, povezan sa osnivanjem diplomatske akademije pri Koledžu Evrope, "nije bio fer".
Mogerini je od 2020. godine rektorka Koledža Evrope, a 2022. postala je direktorka Diplomatske akademije EU, projekta koji je u centru istrage.
Sanino je ranije bio generalni sekretar EEAS, a trenutno obavlja visoku funkciju u Komisiji.
Predstavnici sindikata EU upozorili su da bi, ako se navodi potvrde, &scaron;teta po ugled evropskih institucija mogla da bude "katastrofalna".

Tužilaštvo EU oslobodilo Mogerini nakon ispitivanja