Globus

Predsjednica Evropske komisije (EK) Ursula fon der Lajen predložila je Martu Kos iz Slovenije za evropsku komesarku za pro&scaron;irenje.
Kos bi na toj funkciji u EK trebalo da zamijeni Olivera Varheljija, koji je predložen za komesara za zdravstvo i dobrobit životinja.
Kos je biv&scaron;a ambasadorka Slovenije u Njemačkoj i &Scaron;vajcarskoj, a bila je potpredsjednica liberalnog Pokreta slobode aktuelnog slovenačkog premijera Roberta Goloba.
Fon der Lajen je, nakon sastanka Konferencije predsjednika političkih grupa u Evropskom parlamentu, predstavljajući kandidate za komesare, rekla da će Kos biti komesarka za pro&scaron;irenje odgovorna za istočno susjedstvo i da će raditi na podr&scaron;ci Ukrajini.
&ldquo;Nastaviće rad na rekonstrukciji, kao i na podr&scaron;ci zemljama kandidatima da se pripreme za pristupanje&ldquo;, kazala je Fon der Lajen, prenosi portal RTCG.
Ona je istakla i da je Vlada Slovenije predložila Kos kao članicu Kolegijuma komesara, ali i da je u toku procedura njenog imenovanja, koja uključuje konsultaciju nacionalnog parlamenta koji treba da uputi neobavezujuće mi&scaron;ljenj.
Među komesarima, kako je navela Fon der Lajen, 11 je žena, &scaron;to je 40 odsto zastupljenosti.
&bdquo;Kad sam dobila prvi set nominacija i kandidata, tada smo bili na oko 22 odsto žena i 78 odsto mu&scaron;karaca, &scaron;to je bilo neprihvatljivo. Radila sam sa državama članicama i uspjeli smo da pobolj&scaron;amo ravnotežu na 40 odsto žena i 60 odsto mu&scaron;karaca&ldquo;, naglasila je Fon der Lajen.
Novi sastav Kolegijuma komesara imaće &scaron;est izvr&scaron;nih potpredsjednika, četiri žene i dva mu&scaron;karca.
Polovina potpredsjednika su iz država članica koje su se pridružile prije pada Gvozdene zavjese, a druga polovima iz članica koje su se pridružile nakon ponovnog ujedinjenja Evrope.
Evropski parlament, kako bi nastavio proceduru imenovanja novog kolegijuma komesara, treba da primi zvanično pismo Savjeta u dogovoru s predsjednicom Komisije, a nakon toga slijede saslu&scaron;anja predloženih komesara pred nadležnim odborima, glasanje članova odbora i konačno njihovo potvrđivanje u parlamentu.

Marta Kos predložena za novu evropsku komesarku za proširenje

TREBALO BI DA ZAMIJENI OLIVERA VARHELJIJA

U poplavama koje je zbog obilnih ki&scaron;a uglavnom u sjeveroistočnim i istočnim oblastima Če&scaron;ke izazvao ciklon "Boris" troje ljudi je stradalo, sedmoro se vode kao nestali, 600 života je spaseno, 13.500 ljudi je evakuisano, saop&scaron;tio je novinarima poslije vanredne sjednice vlade če&scaron;ki premijer Petr Fijala.
Na terenu je od petka 5.500 timova profesionalnih i dobrovoljnih vatrogasaca, a angažovano je 12 helikoptera, dok je Vlada danas odlučila da u uklanjanje &scaron;teta od poplava bude uključeno i 2.000 vojnika.
&bdquo;Sedam zemalja nam je ponudilo pomoć&ldquo;, kazao je Fijala, a Ministarstvo spoljnih poslova preciziralo je da je riječ o Ukrajini, Izraelu, Slovačkoj, Kosovu, Litvaniji, Sjevernoj Makedoniji, SAD, Grčkoj i Sloveniji, dok je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao da i Srbija nudi pomoć poplavljenim zemljama u Srednjoj Evropi.
Premijer Fijala razgovarao je sa premijerom poljske Donaldom Tuskom, a kasnije i sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen, kako da &scaron;to brže i najefikasnije iskoriste fondove koje EU ima za pomoć i otklanjanje &scaron;teta od takvih elementarnih nepogoda.
Ministar unutra&scaron;njih poslova Vit Raku&scaron;an, kao i ministar životne sredine Petr Hladik kazali su na konferenciji za novinare da voda u rijekama u najpogođenija dva regiona, Moravsko-&scaron;lezijskom i Olomouckom polako opada ali se poplavni talas premije&scaron;ta u srednje tokove većih rijeka i opasnost od poplava trajaće najmanje do kraja ove sedmice, iako bi od srijede trebalo da slabe padavine i u južnoj Če&scaron;koj nad koju se sada premije&scaron;ta ciklon Boris.
&bdquo;Razmjere poplava su ogromne, svjedoci kažu gore nego 1997. godine ali žrtava i &scaron;teta je manje. Ali stvarnost je kakva jeste. U selu Mikulovice koje smo obi&scaron;li osjeća se gas koji curi, nema struje, nema signala mobilne telefonije, voda je kontaminirana. To je svakodnevnica&ldquo;, kazao je ministar unutra&scaron;njih poslova.
Sa akcija spasavanja života i evakuacija spasilačke operacije prelaze sada u sljedeću fazu da se naseljima odsječenim od svijeta doture generatori, pijaća voda minimalno 4,5 litara vode na osobu dnevno.
Premijer Petr Fijala kazao je da je Vlada odlučila da se bez obzira na katastrofalne poplave ipak u petak i subotu održe regionalni izbori i izbori za trećinu Senata če&scaron;kog parlamenta.
&bdquo;Da, biće održani u redovnom terminu. Ne samo zato &scaron;to je pravno vrlo komplikovano da se odgode, već i zato &scaron;to smo poslije razgovora sa ljudima u regionima do&scaron;li do zaključka da je moguće da se održe. Imamo alternative tamo gdje su problemi najveći i možemo da pomognemo da se organizuju&ldquo;, kazao je Fijala.
Če&scaron;ki premijer rekao je da se ne pla&scaron;i toga da bi opozicija mogla zbog poplava da osporava legitimitet izbora.
&bdquo;Pitali smo predsjednike najpogođenjih op&scaron;tina i oni su rekli da izbori treba i mogu da se održe. Pogledajte to i sa druge strane. Na najvećem dijelu teritorije nema problema sa organizovanjem izbora. Da li bi onda moglo da se ospori za&scaron;to nisu organizovani i za&scaron;to su odloženi&ldquo;, kazao je premijer.
I premijer i ministar unutra&scaron;njih poslova upozorili su da bi za odgađanje izbora bilo neophodno da se proglasi stanje nužde, koje bi važilo na cijeloj teritoriji Če&scaron;ke te za to nema realnih osnova kad su pogođena samo dva regiona, a to vanredno stanje nužde predstavlja veliko zadiranje u prava i slobode građana i svaki put kad je progla&scaron;avano, recimo zbog pandemije kovida, izazivalo je velike rasprave.

U poplavama u Češkoj troje mrtvih, evakuisano 13.500, ali izbore ne odgađaju

CIKLON „BORIS“ ZA SOBOM OSTAVIO PUSTOŠ

&Scaron;ef palestinske organizacije Hamas Jahja Sinvar izjavio je u ponedjeljak da ta grupa &ndash; koju SAD i EU smatraju terorističkom organizacijom &ndash; ima resurse da održi svoju borbu protiv Izraela, uz podr&scaron;ku regionalnih saveznika koje podržava Iran, skoro godinu od početka rata u Pojasu Gaze.
Sinvar, koji je pro&scaron;log mjeseca zamijenio ubijenog vođu Hamasa Ismaila Hanijea, naveo je u pismu jemenskim saveznicima da je Hamas "spreman da vodi dug rat iscrpljivanja".
Smrtonosne borbe u ponedjeljak su nastavile da bjesne u opkoljenom Pojasu Gaze, gdje su medicinari i spasioci saop&scaron;tili da je u izraelskim udarima ubijeno najmanje 20 ljudi.
Najnoviji napadi uslijedili su po&scaron;to je izraelski ministar odbrane Joav Galan upozorio da se izgledi za prekid borbi sa militantima Hezbolaha u Libanu smanjuju, &scaron;to je opet izazvalo strah od &scaron;ireg regionalnog sukoba.
Galant je pro&scaron;le sedmice rekao da Hamas, čiji je napad 7. oktobra pokrenuo rat, "vi&scaron;e ne postoji" kao vojna formacija u Pojasu Gaze.
Sinvar je u svom pismu jemenskim Hutima zaprijetio da će grupe svrstane uz Iran Gazi i drugdje u regionu "slomiti političku volju neprijatelja" poslije vi&scaron;e od 11 mjeseci rata.
"Na&scaron;i zajednički napori sa vama" i sa grupama u Libanu i Iraku "slomiće ovog neprijatelja i nanijeti mu poraz", rekao je Sinvar.
Poslije vi&scaron;emjesečnih napora posrednika za sporazum o primirju u Gazi, SAD "ekspeditivno" rade na novom predlogu za premo&scaron;ćavanje preostalih jazova između Izraela i Hamasa, rekao je portparol Stejt departmenta Metju Miler.
"Nastavljamo da se angažujemo sa na&scaron;im partnerima u regionu - uključujući posrednike Katar i Egipat, kako bi se do&scaron;lo do "predloga koji može dovesti strane do konačnog sporazuma", rekao je Miler.
On je naveo da su zahtjev Izraela da zadrži trupe na granici Gaze i Egipta i detalji o oslobađanju talaca i dalje glavne tačke problema.
Rat u Pojasu Gaze je počeo napadom Hamasa i njegovih snaga na jug Izraela 7. oktobra, kada je prema izraelskim podacima ubijeno oko 1.200 ljudi, dok je oteto oko 251 ljudi, od kojih se 97 jo&scaron; uvijek drži u Gazi kao taoci, uključujući 33 za koje izraelska vojska kaže da su mrtva.
U izraelskim vojnim operacijama u Pojasu Gaze od tada je ubijeno najmanje 41.200 ljudi, navodi ministarstvo zdravlja te teritorije pod kontrolom Hamasa.
Rat u Gazi privukao je saveznike Hamasa koje podržava Iran &scaron;irom Bliskog istoka, uključujući Hezbolah u Libanu i Hute, čiji su pomorski napadi poremetili globalni transport kroz vitalne vodene puteve kod Jemena.
U nedjelju su pobunjenici preuzeli odgovornost da su rijetki raketni napadi na centralni Izrael koji je pro&scaron;ao bez žrtava, ali je premijera Izraela Benjamin Netanijahu upozorio da će biti plaćena "visoka cijenu za svaki poku&scaron;aj da nam nanesu &scaron;tetu".
U televizijskom govoru, vođa pobunjenika Abdul Malik al-Huti rekao je da će se operacije Huta "nastaviti sve dok traje agresija i opsada Gaze".
Napetosti su porasle duž sjeverne granice Izraela sa Libanom, usred strahovanja da bi redovna razmjena vatre između izraelskih snaga i Hamasovog saveznika Hezbolaha tokom rata mogla da eksplodira u sveop&scaron;ti rat.
Hezbolah je u ponedjeljak saop&scaron;tio da je izveo "desetine" napada na izraelske položaje, a izraelska vojska je saop&scaron;tila da je pogodila "terorističke" mete u Libanu.
"Mogućnost za sporazum ponestaje jer Hezbolah nastavlja da se vezuje za Hamas - rekao je Galant američkom izaslaniku Amosu Hoh&scaron;tajnu", saop&scaron;tilo je izraelsko Ministarstvo odbrane.
Netanjahu je kasnije rekao Hoh&scaron;tajnu da traži "osnovnu promjenu" bezbjednosne situacije na sjevernoj granici Izraela.
Portparol Stejt departmenta rekao je novinarima da su SAD "odavno jasno stavile do znanja da vjeruju da je diplomatsko rje&scaron;enje ispravan način, jedini način da se unese mir na sjever Izraela i omogući izraelskim građanima da se vrate svojim domovima".
On je rekao da su izraelski zvaničnici "uvijek jasno stavljali do znanja... da bi na kraju vi&scaron;e voljeli diplomatsko rje&scaron;enje ".
S druge strane, izraelski premijer se suočava s rastom nezadovoljstva kritičara i demonstranata koji ga optužuju da nije učinio dovoljno da obezbijedi primirje u Pojasu Gaze i sporazum o oslobađanju talaca.

Šef Hamasa kaže da je spreman za 'dugi rat' u Gazi

TVRDI DA IMAJU RESURSE DA ODRŽE SVOJU BORBU PROTIV IZRAELA

Predsjednik Rusije Vladimir Putin potpisao je ukaz o povećanju pripadnika Oružanih snaga tako da novi broj zaposlenih iznosi gotovo dva i po miliona ljudi, od kojih milion i po vojnih lica, prenosi Tanjug.
Osim toga, u ukazu stoji nalog Vladi da izdvoji novac potreban za sprovođenje uredbe, prenosi RIA Novosti.
Prethodno je Putin potpisao ukaz o povećanju broja oružanih snaga u decembru 2023. godine, kada je broj vojnog osoblja podignut na ne&scaron;to vi&scaron;e od dva miliona i 200 hiljada ljudi, od čega oko milion i 300.000 vojnika.
Prema riječima zamjenika predsjednika Savjeta bezbjednosti Dmitrija Medvedeva, u ovoj godini oko 190.000 građana sklopilo je ugovore sa Ministarstvom odbrane.
Putin je početkom ovvog mjeseca rekao je da broj zainteresovanih da pristupe vojnom osoblju naglo povećan nakon &scaron;to su ukrajinske snage pokrenule upade u rusku pograničnu Kursku oblast.

Putin potpisao ukaz kojim se broj vojnika povećava na milion i po

ODLUKA RUSKOG PREDSJEDNIKA

Broj poginulih u poplavama u centralnoj Evropi popeo se na osam, po&scaron;to su hiljade ljudi evakuisane iz svojih domova u Poljskoj, Če&scaron;koj, Austriji i Rumuniji.
Ciklon Boris donio je obilne ki&scaron;e od Austrije do Rumunije, &scaron;to je dovelo do najgorih poplava u skoro tri decenije u te&scaron;ko pogođenim područjima Če&scaron;ke i Poljske.
"Na nogama" je i Mađarska, a u Budimpe&scaron;ti je od ponoći na snazi najvi&scaron;i nivo pripravnosti za odbranu od poplava duž cijele obale Dunava. Prema najavama, poplavni talas se očekuje u narednim danima.
Gradonačelnik Budimpe&scaron;te Gergelj Karačoni izjavio je da Budimpe&scaron;ti prijeti najveća poplava u posljednjoj deceniji.
Zbog ogromnog rasta vodostaja Dunava usljed obilnih padavina prethodnih dana, Budimpe&scaron;ta se ozbiljno priprema za moguće poplave. Po&scaron;to je ciklon Boris donio olujne ki&scaron;e i katastrofalne poplave u djelove Europe, vlasti Budimpe&scaron;te ni&scaron;ta ne prepu&scaron;taju slučaju.
Načelnik Glavne uprave za vode objavio je saop&scaron;tenje u kojemu se stanovni&scaron;tvu daju uputstva kako da postupaju i kome da se obrate u slučaju poplava.
Od 20 sati zatvaraju se donje obale Budima i Pe&scaron;te. Parkirani automobili moraju biti uklonjeni do popodneva, a u protivnom će biti odvezeni.
Od utorka u za&scaron;tićeno područje Margit-sigeta moći će da uđu samo vozila koja učestvuju u odbrani, a pje&scaron;ački saobraćaj će biti ograničen. Očekuju se saobraćajna ograničenja u trećem okrugu, gdje se gradi odbrambena linija visoka četiri metra.
U ovom trenutku, kako pi&scaron;e mađarski portal Telex, angažovano je 350 vojnika, koji rade na tome da ne dođe do katastrofe.
Firme i ustanove u Budimpe&scaron;ti su već započele radove na za&scaron;titi od poplava, objasnio je gradonačelnik Budimpe&scaron;te.
&bdquo;Budimpe&scaron;ti se približava najveća poplava decenije&ldquo;, najavio je on.

Gradonačelnik Budimpešte: Prijeti nam najveća poplava u posljednjoj deceniji

DATA UPUSTVA STANOVNIŠTVU

Ukrajinske vazduhoplovne snage oborile su, tokom noći, 53 od 56 otkrivenih ruskih bespilotnih letjelica usmjerenenih na Kijev.
Ukrajinske snage su saop&scaron;tile da je "glavna meta" bombardovanja bio glavni grad, dok su vojne vlasti prijavile "masovni" ruski napad, osmi u Kijevu tokom ovog mjeseca.
&Scaron;ef regionalne vojne administracije Kijeva Ruslan Kravčenko rekao je da je jedna žena hospitalizovana nakon &scaron;to je povrijeđena fragmentima oborenog drona, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Načelnik gradske vojne uprave Sergej Popko rekao je da je Kijev bio napadnut vi&scaron;e od tri sata tokom noći, po&scaron;to je protivvazdu&scaron;na odbrana oborila "skoro dvadesetak neprijateljskih bespilotnih letjelica oko glavnog grada".
Rusija je vi&scaron;e puta bombardovala Ukrajinu bespilotnim letjelicama, raketama i raznim vrstama projektila tokom invazije koja traje 36 mjeseci.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski nedavno je pozvao Sjedinjene Američke Države i druge saveznike da "brzo implementiraju" sporazume o oružju i drugim zalihama kako bi pomogli u borbi protiv invazije.
Ukrajinski premijer Denis &Scaron;mihal je 10. septembra rekao da se nada da će drugi veliki mirovni samit biti zasnovan na sličnom skupu u &Scaron;vajcarskoj prije tri mjeseca sa ciljem da se okonča rat.

Ukrajina odbila masovni napad ruskih letjelica na Kijev

TOKOM NOĆI

Mu&scaron;karac koji je uhap&scaron;en u vezi sa poku&scaron;ajem ubistva republikanskog predsedničkog kandidata Donalda Trampa u Vest Palm Biču na Floridi identifikovan je kao Rajan Vesli Raut (58), prenosi agencija AP pozivajući se na troje zvaničnika.
Agenti tajne službe otvorili su vatru na osobu naoružanu poluautomatskom pu&scaron;kom koja je uperila oružje ka golf klubu biv&scaron;eg predsednika Donalda Trampa u Vest Palm Biču na Floridi, dok je on igrao golf. Republikanski predsjednički kandidat je nepovrijeđen i na bezbjednom, saop&scaron;tila je policija, a FBI incident istražuje kao &bdquo;poku&scaron;aj ubistva&ldquo;, prenosi &bdquo;Glas Amerike&ldquo;.
&Scaron;erif okruga Martin Vilijam Snajder saop&scaron;tio je da je osumnjičeni uhap&scaron;en u roku od nekoliko minuta po&scaron;to su FBI, Tajna služba i kancelarija &scaron;erifa Palm Biča izdali hitan nalog za potjeru. Osumnjičeni nije bio naoružan kada je uhap&scaron;en, a &scaron;erif Snajder je saop&scaron;tio da je bio miran i nije pokazivao mnogo emocija, niti je pitao zbog čega je zaustavljen.
Biv&scaron;i predsjednik je imao pojačano obezbjeđenje od neuspje&scaron;nog atentata u julu. Kada drži mitinge na otvorenom, sada govori iza neprobojnog stakla.
Poslije incidenta, Tramp se vratio u svoj privatni klub Mar-a-Lago u susjednom Palm Biču.

Identifikovan napadač na Donalda Trampa: FBI incident istražuje kao „pokušaj ubistva“

OSUMNJIČENI UHAPŠEN U ROKU OD NEKOLIKO MINUTA

Izborni &scaron;tab Donalda Trampa saop&scaron;tio da je biv&scaron;i predsjednik &bdquo;bezbjedno nakon pucnjave koja se dogodila u njegovoj blizini&ldquo;, javlja CNN.
<div class="article-banner">
<div id="div-gpt-ad-1620632716371-0" class=" div-gpt-ad-1620632716371-0-loaded">
<div id="/21876124292/N1-SRB/n1-srb-inText" data-google-query-id="CPGbw_jgxYgDFbg7BgAdHpAW5w"></div>
</div>
</div>
Kako prenosi CNN, biv&scaron;i predsjednik i kandidat na izborima u novembru igrao je golf u u njegovom međunarodnom golf klubu u Vest Palm Biču.&nbsp;
Tajna služba je na dru&scaron;tvenoj mreži Iks saop&scaron;tila da "sarađuje sa &scaron;erifom okruga Palm Bič na istrazi incidenta koji uključuje Trampa".
Incident se dogodio ne&scaron;to prije 14 sati po lokalnom vremenu.
Jedna osoba je privedena u vezi sa incidentom u Trampovom međunarodnom golf klubu.
Tajna služba je pucala na osumnjičenog, potvrdilo je vi&scaron;e izvora. Mediji prenose i da je pronađeno oružje.
Podsjetimo, Tramp je povrijeđen u atentatu na političkom skupu u Pensilvaniji 13. jula.&nbsp;

CNN: Pucnjava u blizini golf kluba u kojem se nalazio Tramp, sumnjaju da je bio meta

TAJNA SLUŽBA PUCALA NA OSUMNJIČENOG

Zemlje Srednje Evrope pogodile su velike poplave. U olujnom nevremenu u istočnoj Rumuniji stradalo je pet osoba.
Lokalne poplave, koje je jugu Poljske i istoku i sjeveru Če&scaron;ke donio ciklon Boris, odnijele su sinoć prvi život u Poljskoj, a u Če&scaron;koj se traga za četvoro nestalih.
Hiljade građana u obje zemlje noć se provele u evakuaciji pred bujicom dok jo&scaron; nije doprla do njihovih domova.
&ldquo;Potvrđena je prva žrtva, ovdje u Klodskom okrugu. Tu je evakuisano 1.600 ljudi, očekujemo da će biti mnogo vi&scaron;e evakuacija. U Klodskoj kotlini situacija je najdramatičnija&ldquo;, kazao je jutros poljski premijer Donald Tusk.
U Če&scaron;koj vodostaj dostigao opasne nivoe u desetak oblasti &scaron;irom zemlje, plaveći kuće i puteve u vi&scaron;e gradova i sela. U Poljskoj evakuacije iz predostrožnosti, nadležni upozoravaju da "najgore tek dolazi". Vodostaj Dunava preti Budimpe&scaron;ti i Bratislavi.
Upozorenja u Njemačkoj, Austriji i Sloveniji. Na Alpima već pao prvi snijeg. Zabijelilo se i na Jahorini.
Nadležne službe u nekoliko zemalja centralne Evrope upozorile su na snažno nevrijeme i poplave tokom vikenda u Če&scaron;koj, Poljskoj, Austriji, Njemačkoj, Slovačkoj i Mađarskoj, a u međuvremenu na većim nadmorskim visinama već je pao i prvi snijeg.
Nevrijeme je pogodilo 19 mjesta u osam okruga u Rumuniji, pet osoba je stradalo u istočnoj Rumuniji. Jak vjetar je oborio desetine stabala, koja su o&scaron;tetila automobile i blokirala puteve i saobraćaj u toj zemlji.
Djelove Austrije okovao je snijeg, a na visinama iznad 1.400 metara pao je snijeg visine od preko metar.
"Ono &scaron;to su u nizijama ki&scaron;a i poplave, na visinama iznad 1.400 metara, kao &scaron;to je Obertauern, pao je snijeg visine metar", pi&scaron;u austrijski mediji.
Zbog obilne ki&scaron;e u nekoliko regiona u Austriji progla&scaron;ena je vanredna situacija, a operativni centri proglasili su vi&scaron;e desetina op&scaron;tina za područja katastrofe zbog obilnih padavina.
Situacija sa poplavama u Donjoj Austriji pogor&scaron;ala se u juče u večernjim satima. U Valdfirtelu, oko 120 kilometara sjeverozapadno od Beča, očekuju se poplave, koje se u prosjeku de&scaron;avaju svakih 100 godina.
"Naredni sati će biti veliki test za na&scaron;e hitne službe i brojne sunarodnike. Naročito se u Valdfirtelu očekuju izazovi istorijskih dimenzija", upozorila je guvernerka Donje Austrije Johana Mikl-Lajtner.

U Rumuniji pet osoba stradalo, i u Poljskoj prva žrtva poplava, četvoro nestalih u Češkoj

NEVRIJEME U SREDNJOJ EVROPI

Republikanski kandidat za predsjednika Donald Tramp objavio je da neće učestvovati u jo&scaron; jednog predsjedničkoj debati sa demokratskom kandidatkinjom Kamalom Haris.
"Kada borac izgubi meč prvo &scaron;to traži je revan&scaron;. Ankete jasno pokazuju da sam, u utorak uveče, pobijedio u debati protiv drugarice Kamale Haris - kandidatkinje radikalne ljevice demokrata. Ona je odmah pozvala na jo&scaron; jednu debatu", napisao je biv&scaron;i predsjednik na dru&scaron;tvenoj mreži &ldquo;Istina&rdquo;, okrivi&scaron;i aktuelnu administraciju za lo&scaron;e stanje u državi.
&ldquo;Neće biti treće debate&rdquo;, jasno je ukazao Tramp.
On je u utorak bio učesnik debate sa aktuelnom američkom potpresjednicom.
Haris je na stranačkom skupu u Sjevernoj Karolini, jednoj od američkih država ključnih za ishod novembarskih izbora, izjavila da vjeruje da se biračima duguje jo&scaron; jedna debata.
Takav stav dijeli i Džo Jang, profesor na Univerzitetu Kentakija.
On je Glasu Amerike u nedavnom intervjuu, rekao da je poslije debate predsjedničkih kandidata imao dva osnovna utiska.
"Jasno je da je prva debata bila potpuna katastrofa za demokrate i Kamala Haris je od samog početka uspjela da pridobije podr&scaron;ku i obavi posao koji se od nje očekivao, mislim da je to bilo potpuno jasno. Drugo, uspjela je da se podvuče Trampu pod kožu i dovede ga u defanzivni položaj gde je govorio neke prilično nevjerovatne i nerazumljive stvari... i to mu je nanijelo &scaron;tetu", smatra Jang koji je i direktor Paterson &scaron;kole za diplomatiju i međunarodnu trgovinu.
Procjenjuje se da je debatu Trampa i Haris u utorak gledalo 67,1 milion ljudi, &scaron;to predstavlja povećanje u odnosu na junsku debatu.
Tada je sa biv&scaron;im predsjednikom snage odmjerio vjerovatni kandidat demokrata Džo Bajden, koji se nakon neubjedljivog nastupa povukao iz predsjedničke trke.

Tramp ne želi debatu, Haris smatra da se biračima duguje još jedna

IZBORI U SAD

Ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba podnio je danas ostavku, saop&scaron;tio je predsjednik Vrhovne rade Ruslan Stefančuk.
Kuleba je postao četvrti vladin ministar koji je dao ostavku u posljednja dva dana, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Stefančul je rekao da će Kulebina ostavka biti razmotrena na jednom od sljedećih plenarnih sjednica, ali nije precizirao datum.
Stefančuk je dan ranije rekao da su zamjenica premijera za evropske i evroatlantske integracije Olha Stefani&scaron;ina i zamjenica premijera za reintegraciju privremeno okupiranih teritorija Irina Vere&scaron;čuk takođe dale ostavke.
Ministri strate&scaron;ke industrije Oleksandr Kami&scaron;in pravosuđa Denis Maliuska i okoline Ruslan Strilets takođe su dali ostavke ranije istog dana.
Kami&scaron;in, koji nadzire domaću proizvodnju oružja, rekao je da će nastaviti da radi u sektoru odbrane, ali na drugoj funkciji.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski ranije je kazao da će doći do promjena u vladi u nastojanju da je ojača, te da se postignu ciljevi prijeko potrebni toj zemlji.

Ukrajinski šef diplomatije podnio ostavku