Globus

Američki Senat usvojio je rezoluciju kojom se ograničavaju ratna ovla&scaron;ćenja predsjednika Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donalda Trampa u Iranu, zahvaljujući tome &scaron;to je četvoro republikanaca glasalo za predlog demokrata, dok su se trojica senatora te partije uzdržala od glasanja.
Glasanje je označilo samo prvi korak u usvajanju rezolucije u Senatu, a u slučaju da je usvoji i Predstavnički dom, očekuje se da Tramp uloži veto.
Senatori su usvojili predlog sa 50 glasova za i 47 protiv, jer se četvoro republikanca pridružilo većini demokrata koji su zalagali za usvajanje rezolucije, dok je senator Džon Feterman iz Pensilvanije bio jedini demokrata koji se protivio, prenosi N1.
Trojica republikanaca nijesu glasala, čime su doprinijeli da demokrate dobiju većinu za svoj predlog o ograničenju Trampovih ratnih ovla&scaron;ćenja u vezi sa Iranom.
Rezolucija koja je usvojena nalaže predsjedniku da "ukloni Oružane snage SAD iz neprijateljstava unutar ili protiv Irana, osim ako za to nije eksplicitno dato ovla&scaron;ćenje objavom rata ili posebnim ovla&scaron;ćenjem za upotrebu vojne sile".
Prema Zakonu o ratnim ovla&scaron;ćenjima iz 1973. godine, usvojenom kao odgovor na Vijetnamski rat, predsjednik SAD može da vodi vojnu akciju samo 60 dana prije nego &scaron;to je zavr&scaron;i, tražeći odobrenje od Kongresa ili produženje od 30 dana zbog "neizbježne vojne nužnosti u vezi sa bezbjedno&scaron;ću Oružanih snaga SAD" tokom povlačenja snaga.
Tramp je sukobe sa Iranom "okončao" 1. maja, a glasanje u Senatu bilo je drugo otkako je on i formalno obavijestio Kongres da je počela akcija protiv Teherana.

Senat usvojio rezoluciju o ograničenju ratnih ovlašćenja predsjednika SAD

U SLUČAJU DA JE USVOJI I PREDSTAVNIČKI DOM, OČEKUJE SE DA TRAMP ULOŽI VETO.

Američki predsjednik Donald Tramp kaže da će SAD možda morati ponovo da udare na Iran i da je bio samo sat&nbsp; daleko od odluke o napadu prije nego &scaron;to je odlučio da ga odgodi. Komentari&scaron;ući Trampove riječi, iz Ministarstva spoljnih poslova Irana je rečeno da su svjesni samo da bi Amerika u svakom času mogla opet da napadne. Vlasti Katara smatraju da je za pregovore dvije strane potrebno vi&scaron;e vremena. Prema podacima libanskog Ministarstva zdravlja, broj poginulih od 2. marta prema&scaron;io je tri hiljade ljudi.
Donald Tramp poručuje da je od presudnog značaja da Iran odustane od nuklearnog programa, u suprotnom prijeti mu totalnom invazijom.
Va&scaron;ington insistira da Teheran zadrži samo jedno aktivno nuklearno postrojenje, pi&scaron;u mediji &ndash; i da zalihe obogaćenog uranijuma prenese u SAD.
Američki predsjednik dodaje da je bio na samo sat od odluke da odobri nove udare.
Sa druge strane, Iranci traže kraj sukoba na svim frontovima uključujući Liban, povlačenje američkih trupa iz regiona i nadoknadu ratne &scaron;tete.
Iako je Iran formulisao posvećenost ne&scaron;irenju nuklearnog oružja, nije se obavezao da obustavi proces obogaćivanja uranijuma i preda zalihe.
&lsquo;Diplomatskom procesu pristupamo sa dubokim nepovjerenjem i skepticizmom. Svjesni smo da bi Amerika u svakom času mogla opet da nas napadne, imajući u vidu istorijat američkog podrivanja pregovora. Ali, moramo da brinemo o nacionalnim interesima&ldquo;, naveo je portparol Ministarstva spoljnih poslova Irana, Ismail Bagei.
Komentari&scaron;ući predlog Irana Amerikanci kažu da je, u poređenju s prethodnom verzijom, riječ o kozmetičkim promenama. Vlada Katara pozdravlja &scaron;ansu za mir, ističući da je za sporazum potrebno vi&scaron;e vremena.
&ldquo;Podržavamo diplomatski put kako bismo za&scaron;titili stanovni&scaron;tvo regiona, jer bi u slučaju eskalacije ljudi koji ovdje žive bili najveći gubitnici. Pozdravljamo napore Pakistana da okupi sukobljene strane i radi na pronalasku rje&scaron;enja. Takav pristup zahtijeva vi&scaron;e vremena&ldquo;, napominje portparol MSP-a Katara Madžid el Anasari.
Sukobljeni stavovi se te&scaron;ko mire, a Amerika prijeti da će opet pregovarati &rdquo;bombama&rdquo;.
Ujedinjene nacije i Evropska unija zahtijevaju od Teherana da otvori vitalni plovni put kojim od juče upravlja novo tijelo iranska Agencija za kontrolu Ormuskog moreuza.
Iako je produžen prekid vatre između Libana i Izraela, borbe Hezbolaha i izraelske vojske ne prestaju.
Prema podacima libanskog Ministarstva zdravlja, broj poginulih od 2. marta prema&scaron;io je tri hiljade (3.042) a jo&scaron; 9.301 osoba je ranjena u istom periodu.

Iransko-američki ples na ivici noža; Primirje u Libanu mrtvo slovo na papiru

ORUŽANI SUKOB NA BLISKOM ISTOKU

Agencijski izvori iz vrha iranske vlasti SAD pokazale su spremnost da Teheranu dozvole ograničene mirnodopske nuklearne aktivnosti pod nadzorom Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) kao i da oslobode četvrtinu zamrznutih sredstava. Pakistan dostavio Va&scaron;ingtonu predlog Teherana za okončanje rata. U udaru IDF na Liban ubijen komandant Palestinskog islamskog džihada Vael Mahmud Abd el Halim.&nbsp;
Ponovo rastu cijene nafte zbog zatvorenog Ormuskog moreuza
Cijene nafte su porasle oko tri odsto, prije svega zbog neizvjesnosti u vezi sa pregovorima između Sjedinjenih Američkih Država i Irana o ponovnom otvaranju Ormuskog moreuza.
Trejding ekonomik je prenio da su se cijena nafte Brent kretala na nivou od 111 dolara po barelu, a američka sirova nafta WTI (West Texas Intermediate) bila je na nivou od oko 107 dolara po barelu.
Do rasta cijena do&scaron;lo je nakon novih spekulacija da bi uskoro mogao da se postigne sporazum kojim bi bio obnovljen protok nafte kroz Ormuski moreuz.
Portal Aksios objavio je da je Iran dostavio revidirani predlog za okončanje sukoba, ali da Bijela kuća smatra da taj dokument nije dovoljan za postizanje konačnog dogovora.
Iranska agencija Tasnim prenijela je da Teheran i dalje ocjenjuje američke zahteve kao previ&scaron;e stroge.
Danas sastanak Trampa sa savjetnicima
Pakistan je dostavio Va&scaron;ingtonu revidirani predlog Irana za okončanje sukoba na Bliskom istoku. Iako je ponovo zaprijetio Iranu da mu vrijeme ističe najavljujući za danas sastanak sa savjetnicima za nacionalnu bezbjednost o novim operacijama, američki predsjednik Donald Tramp objavio je da je odustao od novih udara na nagovor regionalnih lidera.
Dodao je da, prema ocjeni emira Katara Tamima bin Hamad el Tanija, saudijskog prestolonasljednika Mohameda bin Salman al Sauda i predsjednika Ujedinjenih Arapskih Emirata Mohameda bin Zajed al Nahjana, postoji realna &scaron;ansa da se postigne dogovor koji bi bio prihvatljiv za SAD i zemlje Bliskog istoka, ali i &scaron;ire.
Međutim, upozorio je da vojska ostaje u pripravnosti i da je spremna da u svakom trenutku pokrene, kako je naveo, &ldquo;veliki i sveobuhvatni napad&rdquo; na Iran, ukoliko ne dođe do prihvatljivog dogovora.
Teheran ističe da se razgovori sa Va&scaron;ingtonom nastavljaju uz posredovanje Pakistana. Ponavlja da se ne odriče nuklearnih prava i prava u Ormuskom moreuzu.
&rdquo;O na&scaron;im pravima nećemo pregovarati, ni sklapati kompromise sa drugima. Iransko pravo na obogaćivanje uranijuma priznato je sporazumom o ne&scaron;irenju nuklearnog oružja. Trudimo se da, sa Omanom &ndash; obezbijedimo siguran saobraćaj kroz Ormuski moreuz. Nijesmo neprijatelji zemljama u regionu. Pozivamo sve da budu oprezni zbog zavjera sa strane u cilju stvaranja podjela&rdquo;, kaže portparol iranskog Ministarstva spoljnih poslova Ismail Bagei.
Iran je formirao agenciju za upravljanje Ormuzom, koja će izdavati dozvole brodovima prijateljskih zemalja i upravljati moreuzom kroz prodaju osiguranja.
Prema navodima iranskih izvora bliskih vrhu vlasti, Amerika je pristala da suspenduje samo sankcije na iransku naftu tokom pregovora s Iranom, kao i da Teharanu dozvoli ograničene mirnodopske nuklearne aktivnosti pod nadzorom Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA).
Sa druge strane, Izrael je izveo nove vazdu&scaron;ne udare na jug Libana, dok je Hezbolah saop&scaron;tio da je nastavio napade na IDF, uprkos produženju primirja dogovorenom u Va&scaron;ingtonu.
U izraelskom napadu kod Balbeka poginuo je komandant Palestinskog islamskog džihada Vael Mahmud Abd el Halim, kao i njegova ćerka, naveli su libanski bezbjednosni izvori.

Tramp: Odgađaju se planirani napadi na Iran;  U udaru IDF ubijen komandant Islamskog džihada

PONOVO RASTU CIJENE NAFTE ZBOG ZATVORENOG ORMUSKOG MOREUZA

Dvojica tinejdžera, naoružana pu&scaron;kama, otvorila su vatru u ponedjeljak u Islamskom centru San Dijega u Kaliforniji, ubiv&scaron;i čuvara i jo&scaron; dvojicu mu&scaron;karaca ispred džamije prije nego &scaron;to su pronađeni mrtvi, očigledno od samoranjavanja hicima iz vatrenog oružja, saop&scaron;tila je tamo&scaron;nja policija.
Načelnik policije San Dijega&nbsp;Skot Val&nbsp;rekao je da lokalni organi reda i FBI istražuju napad na najveću džamiju u okrugu San Dijego kao zločin iz mržnje, prenosi Rojters.
Međutim, vlasti nijesu javno sugerisale tačan motiv ili provocirajući incident za ovaj napad.
Sva djeca koja pohađaju dnevnu &scaron;kolu u kompleksu džamije su nađena i bezbjedna su nakon pucnjave, koja je izbila oko 11.40 po lokalnom vremenu (18.40 GMT), saop&scaron;tili su zvaničnici.
Na sinoćnjoj konferenciji za novinare, Val je otkrio da je majka jednog od dvojice osumnjičenih pozvala policiju oko dva sata prije pucnjave da prijavi da je njen sin, kojeg je opisala kao suicidalnog, pobjegao od kuće, uzev&scaron;i tri pi&scaron;tolja koja je posjedovala i njeno vozilo.
Prema riječima načelnika, majka je rekla da je njen sin bio sa drugom i da su njih dvojica bili kamuflirani.
Policija je poku&scaron;ala da pronađe mladiće i slala patrole u obližnji tržni centar i sinovljevu srednju &scaron;kolu kao mjeru predostrožnosti, kada su stigli pozivi da je do&scaron;lo do pucnjave kod džamije.
&Scaron;ef policije je odbio da objelodani sadržaj bilje&scaron;ke koju je prona&scaron;la majka jednog od napadača.
Prije pucnjave policija nije bila obavije&scaron;tena o prijetnji džamiji ili bilo kojem vjerskom centru, &scaron;koli, tržnom centru ili bilo kojem drugom mjestu, rekao je Val.
Napad se dogodio nedjelju dana prije velikog muslimanskog praznika Kurban-bajrama i godi&scaron;njeg hadžiluka islamskih vjernika u Meku u Saudijskoj Arabiji.
&ldquo;Nikada ranije nijdsmo doživjeli ovakvu tragediju,&rdquo; rekao je novinarima Taha Hasan, imam i direktor Islamskog centra.
Tinejdžeri koji su izvr&scaron;ili napad bili su stari 17 i 18 godina.

Dva tinejdžera ubila tri osobe u džamiji u San Dijegu, pa izvršila samoubistvo

OSUMNJIČENI ZA NAPAD BILI SU STARI 17 I 18 GODINA

Naoružani napadač na jugu Turske ubio je četvoro ljudi, a ranio osam, javili su lokalni mediji.
Napad se dogodio u okrugu Tarsus, u provinciji Mersin, javili su turski list Hurijet i CNN Turk.
Prema izvje&scaron;tajima, pucnjava je počela u restoranu i osumnjičeni, koji je, kako je javljeno 17-ogodi&scaron;njak, pobjegao je u automobilu, prenosi Bi-Bi-Si (BBC).
Policija je uz podr&scaron;ku helikoptera pokrenula potragu za njim.
Turski mediji javljaju da je dvoje ljudi ubijeno u restoranu, a vjeruje se da je riječ o vlasniku i jednom zaposlenom.
Napadač je zatim nastavio da puca i ubio pastira u blizini i vozača kamiona.
Za sada se ne zna koji su mu motivi.

U Turskoj napadač iz vatrenog oružja ubio šestoro ljudi, ranio osmoro

ZA NAPAD OSUMNJIČEN SEDAMNESTOGODIŠNJAK

Nekoliko dana nakon &scaron;to je na vladi zavr&scaron;ena procedura za zemlji&scaron;te, a uoči jo&scaron; jednih vanrednih parlamentarnih izbora na Kosovu, počeli je izgradnja prve fabrike municije na Kosovu, prenosi KoSSev.
To su juče saop&scaron;tili tehnički premijer Aljbin Kurti i v.d. kosovskog ministra odbrane, Ejup Maćedonci, koji su obi&scaron;li gradili&scaron;te u Đakovici.
Kurti je precizirao, kako je navedeno, da će se tu najprije početi sa proizvodnjom municije kalibra 5,56 mm i 7,62 mm, a ponovio je i sada da će se program potom dopuniti dronovima.
Za fabriku u izgradnji naveo je da je u pitanju povr&scaron;ina od 19 hektara.
Najavio je i jo&scaron; ulaganja u odbranu, vi&scaron;e od milijardu eura, u svom eventualnom narednom mandatu.
&ldquo;Kao nastavak rada koji uključuje umnožavanje budžeta za odbranu, u naredne četiri godine predviđeno je vi&scaron;e od milijardu eura za jačanje, moderno opremanje i unapređenje obuke za KBS&ldquo;, poručio je Kurti.
Maćedonci je potom potvrdio da se, iako je izgradnja fabrike tek počela, u Turskoj proizvodnja proizvodnih ma&scaron;ina, laboratorija i druge tehničke opreme već bliži kraju.
Takođe, kako pi&scaron;e KoSSev, potvrdio je da će sada osoblje sa Kosova ići u Tursku na usavr&scaron;avanje.
KoSSev podsjeća da je kosovska vlada pro&scaron;le nedjelje je zavr&scaron;ila postupak eksproprijacije nepokretne imovine u Đakovici za potrebe upravo izgradnje industrijske zone odbrambene namjene, odnosno izgradnje fabrike municije na Kosovu.
Kosovska vlada je u decembru 2024. potpisala ugovor sa turskom državnom kompanijom &ldquo;Ma&scaron;inska i hemijska industrija&ldquo; (Makine ve Kimya End&uuml;strisi &ndash; MKE), a riječ je o kompaniji koja će na Kosovu otvoriti fabriku za proizvodnju municije.
Sporazum je potpisan samo mjesec od odluke koju je tada potpisao Aljbin Kurti &ndash; o preduzimanju prvih koraka ka uspostavljanju fabrike za proizvodnju municije i laboratoriju za dizajniranje bespilotnih letjelica na Kosovu.
U novembru pro&scaron;le godine Kurti je potvrdio da je plan da se ova fabrika otvori u Đakovici, te da bude pu&scaron;tena već krajem 2026.&nbsp;

Počela izgradnja prve fabrike municije na Kosovu

POTVRDILI TAMOŠNJI ZVANIČNICI

&nbsp;Priča o Juliji i Romeu iz Sarajeva, Admiri Ismić i Bo&scaron;ku Brkiću, jedna je od najtužnijih priča iz proteklog rata u Sarajevu.
Ubijeni 18. maja 1993, dok su poku&scaron;ali pobjeći iz ratnog Sarajeva, i ostavljeni, osam dana, da mrtvi, u zagrljaju, leže na ljetnjoj ulici Sarajeva&hellip; njihova priča potresla je cijeli svijet.
O Admiri i Bo&scaron;ku 1994. snimljen je i dokumentarni film, međunarodni, s Kanađanima na čelu. U filmu su ispričani detalji o ovoj velikoj ljubavi, od njihovog prvog poljupca do dana smrti. U filmu govore njihovi roditelji, sestre, prijatelji, kom&scaron;ije&hellip; a doznaje se i koju je ulogu u njihovom životu imao Ismet Bajramović Ćelo.
Portal Radiosarajevo.ba donosi potresnu priču iz ovog filma, o dječaku i djevojčici koja počinje na početku 1984, kada su se u Sarajevu, na zabavi povodom novogodi&scaron;nje noći, Bo&scaron;ko i Admira prvi put poljubili.
Tanja Bogdanović, Admirina najbolja prijateljica iz &scaron;kolskih dana, koja ih je oboje znala jako dobro, priča kako su oboje bilo vrlo različiti: &ldquo;Admira je bila drugačija od svih nas. Voljela je motore i znala je popraviti auto&hellip; bila je pomalo divlja: obično se djevojke nečega boje, ali Admiru ni&scaron;ta nije moglo upla&scaron;iti. Bo&scaron;ko je bio drugačiji. Bio je ti&scaron;i, mirniji. I bio je nasmijan. Uvijek. Volio se &scaron;aliti na račun drugih, ali je to uvijek činio na fin način, kao prava &lsquo;dobrica'&rdquo;.
Bo&scaron;kovi su roditelji u Sarajevo doselili &rsquo;70-ih godina pro&scaron;log vijeka. Otac, Dragan, bio je inženjer koji je radio za UN. Majka Rada bila je hemičarka. Imali su dva sina, Bo&scaron;ka i Baneta. Majka Rada se prisjeća: &ldquo;Odgojila sam sinove bez razmi&scaron;ljanja o religiji i naciji. Nikad im nisam govorila da su oni Srbi, a da su ovi drugi Hrvati i muslimani. Nisam Admiru gledala kao muslimanku, kao različitu. Gledala sam je kao djevojku moga sina koju je on volio i koju sam ja voljela.&rdquo;
Admirini roditelji razmi&scaron;ljali su isto. Zijo Ismić i njegova supruga Nera, odobravali su vezu svoje najstarije kćeri. &ldquo;Od prvog dana sam znao. I nisam imao ni&scaron;ta protiv. Učinilo mi se da je dobra, jer je momak bio stra&scaron;no simpatičan. S vremenom sam ga i zavolio i nisam ga razdvajao od Admire&rdquo;, govorio je njen otac Zijo.
Slično dodaje i njena majka, u čijoj je porodici bilo mije&scaron;anih brakova. Admirina mlađa sestra Amela ispričala je kako, za nju, Bo&scaron;ko nije bio Srbin već brat kojeg nikad nije imala. No, nane i bake zaljubljenog para u početku nisu odobravale vezu. Obje su pamtile prethodni, Drugi svjetski rat. Admirina nana je pamtila borbu protiv četnika, a Bo&scaron;kova baka se sjećala kako su usta&scaron;e odvele njenog muža i ubile ga.
No, svejedno, Bo&scaron;ko i Admira voljeli su se neizmjerno. Godine 1986. bili su tipični jugoslavenski tinejdžeri. Njegova majka kaže da su ih zanimala auta, filmovi i muzika. Te godine, nažalost, od srčanog udara umro je njegov otac i Bo&scaron;ko &ldquo;odrasta&rdquo;. Pritom ga &scaron;alju na služenje vojnog roka, u Srbiju. Ipak, ni to ih nije razdvojilo. Pisali su jedno drugom svaki dan.
Nakon 11 mjeseci ponovno su bili zajedno. Admira je studirala ekonomiju, a Bo&scaron;ko je otvorio prodavnicu kuhinjske opreme koju je kupovao na svojim putovanjima u Italiju. Međutim, stare mržnje polako su vaskrsnule. Na Kosovskom polju, 1989, Slobodan Milo&scaron;ević okupio je hiljade Srba koji su zazivali osnivanje Velike Srbije. Dvije godine kasnije, Hrvatska je proglasila nezavisnost.
U Sarajevu su ljudi bili uvjereni da rata neće biti. Početkom aprila 1992, nažalost, rat počinje u Sarajevu. Srpski snajperisti uzimaju prve žrtve. Admirin otac kaže kako su svi, i Bo&scaron;ko i Admira, bili sigurni da će sve brzo zavr&scaron;iti.
Sve&scaron;tenik Vojislav Čakić, koji je poznavao Admirinog oca, oti&scaron;ao je &ldquo;na drugu stranu&rdquo;. Objasnio je to riječima: &ldquo;&hellip;da nismo sad zaratili, za deset godina nas vi&scaron;e ne bi bilo ovdje.&rdquo; Eventualno će voditi molitvu na sahrani Bo&scaron;ka i Admire, ali se za Admiru, kako je sam poslije rekao, nije htio moliti jer je bila muslimanka.
Među brojnim Srbima koji su ostali u gradu bio je i Bo&scaron;ko koji nije htio ići u vojsku. Nijednu. Mi&scaron;o Ćuk, njegov kom&scaron;ija, Srbin &ndash; koji će odigrati važnu ulogu u sudbini Admire i Bo&scaron;ka &ndash; na početku rata ostao je u gradu i priključio se Armiji BiH. Bo&scaron;ku je htio dati pi&scaron;tolj, da ga za&scaron;titi od &ldquo;problema&rdquo;, ali Bo&scaron;ko ga nije htio uzeti.
U julu 1992, granata će uni&scaron;titi Bo&scaron;kov stan u kojem je porodica živjela 25 godina. U stan koji će otići, u ulazu pored, ponovno će pasti granata. Bo&scaron;kova majka stoga je odlučila otići i u očaju se obratila jedinoj osobi koja joj je mogla pomoći. Najboljem prijatelju svog starijeg sina Baneta &ndash; Ismetu Bajramoviću Ćeli.
&ldquo;Rada mi je bila kao druga mati&hellip; I da se razumijemo, nije ovo rat heroja kao &scaron;to je bio Drugi svjetski rat, ovo ovdje je nacionalni rat. Ako ću biti heroj samo muslimanima, neću da budem takav heroj&rdquo;, govorio je tada Ćelo, kojem je Bo&scaron;ko &ldquo;bio k&rsquo;o mlađi burazer&rdquo;. Za Ćelu, koji se u filmu opisuje kao jedan od vodećih kriminalaca u gradu, kaže se da je &scaron;titio &ldquo;Srbe na Ko&scaron;evu&rdquo; i da je vodio razmjene. Bo&scaron;kova majka kaže da joj je Ćelo u tri dana sredio da napusti grad i obećao joj je da će on, ma &scaron;ta se desilo, &scaron;tititi Bo&scaron;ka.
Bo&scaron;ko i Admira se na jesen 1992. useljavaju u devastirani stan njegovih roditelja. Bo&scaron;ku je smetalo to &scaron;to nisu vjenčani, ali Admira nije htjela zbog silne zanimacije medija za mije&scaron;ane brakove.
Jurka Radojević, kom&scaron;inica Srpkinja, oslanjala se na njih dvoje. &ldquo;Bo&scaron;ko mi je donosio vodu, pomagali smo jedni drufima. Ja imala drvenu peć, pa smo hljeb pekli zajedno i zajedno bi ga jeli, sve do zadnje mrvice&rdquo;, prisjeća se ova žena.
Bo&scaron;ko i gore spomenuti Mi&scaron;o Ćuk postat će u tom periodu nerazdvojni drugovi koji su često, na pijaci, trgovali kafom, ali i naftom&hellip; &ldquo;&hellip;mora&scaron;, nema&scaron; od čega živjeti. Prljav je to bio posao, ali Ćelo nam je odobrio da to radimo&rdquo;, prisjeća se Ćuk.
U tom periodu, Ćelo će organizovati veliko vjenčanje kojem će prisustvovati i Bo&scaron;ko i Admira. Dok je svadba trajala, pak, Mi&scaron;o Ćuk će pobjeći iz Sarajeva &ndash; kako je bio u vojsci, &ldquo;na drugu stranu&rdquo; prenijet će i neke važne vojne informacije. O bijegu nije ni&scaron;ta rekao Bo&scaron;ku, koji je sada ostao u gradu kao najbolji prijatelj &ldquo;neprijatelja&rdquo;. I upravo nakon toga, za Bo&scaron;ka počinje stra&scaron;an period u gradu.
&ldquo;Neki su ga počeli napadati, čak i fizički, jedan je bacio kamen. Ja sam ga &scaron;titio &ndash; da to nisam uradio, možda bi ga ubili&rdquo;, govorio je Ćelo i dodao je da je Bo&scaron;ko morao otići. &ldquo;Bio je ugrožen, jer ja nisam mogao stalno biti s njim &ndash; zamisli kako je kad te prijatelj &lsquo;proda&rsquo;, a to mu je Mi&scaron;o uradio.&rdquo;
Početkom maja 1993, Bo&scaron;ko je dobio poziv na ispitivanje u policijsku stanicu i prepao se najgoreg. Imao je 72 sata da se javi, prije nego &scaron;to ga uhapse. Odlučio je da će pobjeći, zajedno s Admirom: skrili su se u stanu njene nane, dok im Ćelo ne sredi da napuste grad.
Stra&scaron;nog datuma, 18. maja 1993, Admira je stigla u kuću roditelja. Njena majka kaže da se najteže rastala s mačkom Žućom. S ocem se nije pozdravila &ndash; ovaj nije odobravao pomisao na bijeg. Potom su se spakovali u stanu njene nane, imali su malo stvari i ne&scaron;to njenog nakita. Ne&scaron;to novca u&scaron;ili su u odjeću. Njena nana se sjeća da su joj mahnuli, u&scaron;li u auto i oti&scaron;li. Čekala je poruku da su stigli, da je sve u redu, ali nikad je nije dobila.
Pismo koje je Admira ostavila majci: &ldquo;Draga majko, Mi odlazimo večeras i sve &scaron;to se desi je Božija volja. Zvat ću te čim pređemo tamo. Brinem se za tebe, i za Žuću. Pričali smo kad se rat zavr&scaron;i, vratit ćemo se i sve će biti kao prije. Kao da rata nije bilo. Ne brini za mene, brini o sebi, tako će meni biti lak&scaron;e. Volim te mnogo, Tvoja Admira&rdquo;
Ćelo će &ldquo;razmjenu&rdquo; dogovoriti s dva Srbina na Grbavici. Jedan, Milkan Gaborović, čekao je da mu Ćelo &ldquo;po&scaron;alje&rdquo; i tetku i rođake, a drugi, Sa&scaron;a Bogdanović, prisjeća se kako je sve bilo dogovoreno, da niko neće pucati.
Ćelo tvrdi kako je Bo&scaron;ku rekao da mora sačekati da padne mrak: &ldquo;Morali su proć&rsquo; međuzonu (Vrbanja most, op.a.) gdje je bilo četiri, pet vojski. Caco, MUP, specijalne jedinice MUP-a, HVO, četnici&hellip; ko će to sve uvezati&hellip;&rdquo;
Dino Ćapin, komandant hrvatske jedinice koja se borila uz Armiju BiH kaže kako ih je gledao s obližnjeg krova. Sa&scaron;a Bogdanović dodaje kako je zviždao Bo&scaron;ku, a ovaj je zviždao meni: &ldquo;Trčkarali su i skakutali&hellip; kao da su se igrali. Kad su do&scaron;li do raskrsnice, samo smo čuli pucanj, snajper, metak je udario ispred njihovih nogu.&rdquo;
Ćapin dodaje da je Bo&scaron;ko umro na licu mjesta, a Admira je bila ranjena. &ldquo;Jaukala je i puzala prema njemu. Zagrlila ga je, i onda je nastupila ti&scaron;ina.&rdquo;
&ldquo;Te&scaron;ko mi je pričati o tome. Volio sam ih oboje. Krivo mi je &scaron;to me nije poslu&scaron;ao&hellip;&rdquo;, govori Ćelo.
&ldquo;I dalje ne vjerujem da su mrtvi. Kako tako mladi ljudi nestanu tako nasilno, zbog jednog neljudskog poteza. Monstruoznog čina. Ljubav ipak ne može pokoriti sve. Ne može pobijediti one koji ne vjeruju u ljubav. A ovi, koji pucaju na nas, ne vjeruju u ljubav&rdquo;, kazivao je poslije njen otac.
Dvije strane osam su dana raspravljale ko će preuzeti tijela i međusobno su se optuživali za smrt Bo&scaron;ka i Admire. Nije bilo motiva. Nije bilo logike. Nije bilo razloga.
&ldquo;Bolesni ljudi nose oružje, na svim stranama i nikad ne zna&scaron; koja će budala ispaliti metak prva&rdquo;, komentarisao je Sa&scaron;a.
Roditeljima nije htio pomoći ni UNPROFOR. Nakon osam dana, srpska policija je &ndash; kako su komandanti izjavili za TV &ndash; spasila tijela iz &ldquo;humanih razloga&rdquo;. No, Sa&scaron;a u filmu priznaje kako su tijela izvlačili muslimanski zatvorenici.
U srpskoj vojnoj mrtvačnici bili su zavedeni kao brojevi &ndash; 250 i 251.
Srpski vojnici odbili su želju roditelja da se djeca sahrane u Sarajevu. Sahranili su ih na vojnom groblju u Lukavici. Bo&scaron;kova majka je Admirin kovčeg pokrila džemperom koji je isplela za nju.
Odmah nakon rata, 1996, sahranjeni su ponovno. Zajedno. U Sarajevu.
Na&scaron;i Romeo i Julija. Odajmo im dužnu počast.

Dan kad su pokušali ubiti ljubav u Sarajevu: Sjećanje na Admiru i Boška

JEDNA JE OD NAJTUŽNIJIH PRIČA IZ PROTEKLOG RATA

Pakistan dostavio Sjedinjenim Američkim Državama SAD revidirani iranski predlog za okončanje rata. Aksios javlja da će se Donald Tramp u utorak sastati sa savjetnicima za nacionalnu bezbjednost kako bi razmotrili vojnu akciju protiv Irana.&nbsp;
Teheran formirao državnu agenciju za upravljanje Ormuskim moreuzom
Iranski Vrhovni savjet za nacionalnu bezbjednost formirao je danas novu državnu agenciju za upravljanje Ormuskim moreuzom.
Novoformirana Uprava Persijskog zaliva pružaće &ldquo;obavje&scaron;tenja u realnom vremenu o operacijama u Ormuskom moreuzu i najnovijim de&scaron;avanjima&rdquo;, navodi se u saop&scaron;tenju Vrhovnog savjeta, a prenosi Al Džazira.
Iranske vlasti takođe su najavile uvođenje novih procedura za prolazak brodova kroz Ormuski moreuz, prema kojima vlasnici plovila moraju da podnesu zahtjev za dozvolu preko ministarstava spoljnih poslova svojih zemalja.
Kako se navodi, dozvola za prolazak kroz Ormuski moreuz biće izdata ukoliko brod ne pripada &ldquo;neprijateljskoj državi&rdquo;.
Peze&scaron;kijan: Zvaničnici ne treba da stvaraju lažnu sliku o stanju u Iranu nakon rata
Iranski predsjednik Masud Peze&scaron;kijan upozorio je danas zvaničnike te zemlje da ne stvaraju &ldquo;lažnu sliku&rdquo; o stanju Irana tokom sukoba sa Sjedinjenim Američkim Državama i Izraelom.
&ldquo;Ako smo u ratnom stanju, moramo da usvojimo ratni stav&rdquo;, rekao je Peze&scaron;kijan, prenosi iranska državna novinska agencija Mehr.
Peze&scaron;kijan je naveo da su meta napada bile elektrane, petrohemijska industrija i čelična postrojenja i da Iran &ldquo;ne bi trebalo lažno da tvrdi da nema problema i da se neprijatelj uni&scaron;tava&rdquo;.
&ldquo;Zvaničnici bi trebalo iskreno da govore dru&scaron;tvu, i da izbjegavaju da predstavljaju lažnu sliku na&scaron;eg apsolutnog prosperiteta, uprkos uni&scaron;tenja sa druge strane&rdquo;, kazao je Peze&scaron;kijan.
Pakistan dostavio SAD revidirani iranski predlog za okončanje rata
Pakistan je dostavio Sjedinjenim Američkim Državama revidirani predlog Irana za okončanje sukoba na Bliskom istoku, potvrdio je neimenovani pakistanski zvaničnik.
&ldquo;Nemamo mnogo vremena&rdquo;, rekao je izvor na pitanje da li će biti potrebno vremena da se premosti zastoj.
Neimenovani izvor je dodao da obje zemlje &ldquo;neprekidno mijenjaju svoje ciljeve i uslove&rdquo;.
Bagei: Razgovori Irana sa SAD se nastavljaju uz posredovanje Pakistana
Portparol iranskog ministarstva spoljnih poslova Esmail Bagei izjavio je danas da se razgovori sa Sjedinjenim Američkim Državama nastavljaju uz posredovanje Pakistana.
U intervjuu za iransku državnu novinsku agenciju Tasnim Bagei je rekao da je Ormuski moreuz veoma važan plovni put za cijeli svijet i dodao da je Iran oduvijek ulagao velike napore da za&scaron;titi bezbjedan saobraćaj na ovoj plovnoj ruti.
&ldquo;Mi nastavljamo da se trudimo da obijezbedimo da se saobraćaj kroz Ormuski moreuz odvija uz potpunu bezbjednost. Napad SAD i cionističkog režima koji se dogodilo 28. marta nas je naveo da preduzmemo mjere za&scaron;tite na&scaron;e nacionalne bezbjednosti i to je dozvoljeno&rdquo;, rekao je Bagei i dodao da se Ormuski moreuz nalazi u teritorijalnim vodama Irana i Omana i obje zemlje smatraju da su obavezne da obezbijede bezbjedan pomorski saobraćaj na toj ruti.
Kao odgovor na objavljivanje izvje&scaron;taja o namjeri UAE da napadnu Iran i posjeti izraelskih zvaničnika UAE, Bagei je rekao da Iran neće dozvoliti da ga razni izvje&scaron;taji navedu da zaboravi činjenicu ko je glavna prijetnja.
&ldquo;Nijesmo neprijatelji nijedne zemlje u regionu i susjedi smo svima. Pozivamo sve da budu oprezni zbog zavjera sa strane u cilju stvaranja podjela&rdquo;, rekao je Bagei.
On je ukazao da je prirodno da svaka priobalna zemlja naplaćuje naknade za usluge koje pruža, ali glavno pitanje je da se osigura bezbjedan prolaz uz očuvanje nacionalne bezbjednosti.
&ldquo;Događaji koji su se desili od marta imaju pravni osnov. Za Iran i Oman, kao dvije priobalne zemlje, uspostavljanje mehanizma za bezbjedan prolaz zasnovan na međunarodnom pravu svakako će podrazumijevati tro&scaron;kove&rdquo;, rekao je Bagei.
Tramp: Vrijeme za Iran ističe
Za Iran, vrijeme ističe i bolje im je da požure ili od njih neće ni&scaron;ta ostati. Vrijeme je najvažnije&ldquo;, poručio je juče američki predsjednik Donald Tramp.
Potpredsjednik Džej Di Vens, državni sekretar Marko Rubio, direktor CIA Džon Retklif i specijalni izaslanik Stiv Vitkof prisustvovali su sastanku u predsjednikovom golf klubu u Virdžiniji, rekao je izvor Si-En-Ena. Okupljanje se dogodilo samo nekoliko sati po&scaron;to se Tramp vratio u Va&scaron;ington sa značajne posjete Kini, koja ima bliske veze sa Iranom, prenosi Si-En-En.
Trampa izdaje strpljenje zbog načina na koji Teheran vodi diplomatske pregovore kao i zbog frustrirajućeg blokiranja Ormuskog moreuza i uticaja na globalne cijene nafte. Bijela kuća, prenosi Si-En-En, nije odgovorila na zahtjev za komentar.
Tramp i njegov tim su odgodill odluku o tome kako da nastave sa Teheranom tokom njegove posete Pekingu, a nekoliko zvaničnika administracije je za Si-En-En reklo je da žele da vide kako će se razgovori između Trampa i kineskog lidera Si Đinpinga teći prije nego &scaron;to se dogovore &scaron;ta dalje.
Nove borbene operacije kao primoravanje na kompromis?
Posljednjih dana, Tramp je ozbiljnije razmatrao nastavak velikih borbenih operacija u Iranu kao način da ih primora na kompromis i okonča rat, kako je ranije izvijestio Si-En-En, uprkos njegovoj želji da sukob rije&scaron;i diplomatskim putem.
Izvor Si-En-Ena je rekao da se očekuje da će se Tramp ponovo sastati sa svojim timom za nacionalnu bezbjednost početkom ove sedmice, vjerovatno u utorak, kako bi definisali naredne korake.
Pentagon je pripremio niz planova za vojne ciljeve ukoliko Tramp na kraju odluči da nastavi sa dodatnim udarima, rekli su izvori upoznati sa razgovorima, uključujući ciljane udare na energetska i infrastrukturna mjesta u Iranu.
Aksios je prvi izvijestio o sastanku u subotu.
Tramp je u nedjelju, takođe, razgovarao sa izraelskim premijerom Bendžaminom Netanjahuom, rekao je za Si-En-En portparol premijera i jedan američki zvaničnik.
Sa iranske strane, nema novih naznaka da su visoki zvaničnici spremni da popuste. Iranski mediji su u nedjelju izvijestili da se pakistanski ministar unutra&scaron;njih poslova, Mohsin Nakvi, sastao sa visokim iranskim zvaničnicima, uključujući predsjednika Masuda Peze&scaron;kijana. Pakistan je djelovao kao glavni posrednik tokom mirovnih pregovora između SAD i Irana.
Nakvi je nakon sastanka sa iranskim predsjednikom parlamenta &nbsp;izrazio u nadu u zaključenje pregovora između Irana i SAD.
Tokom tih sastanaka, zvaničnici iz Teherana su rekli da prisustvo Sjedinjenih Država na Bliskom istoku izaziva nestabilnost u regionu. Prema novinskoj agenciji Tasnim, povezanoj sa Iranom, Peze&scaron;kijan je rekao da su SAD i Izrael &bdquo;oduvijek poku&scaron;avali da sukobe islamske nacije jedne protiv drugih kroz razdorne projekte i podsticanje nepovjerenja&ldquo;, čak i dok &bdquo;Iran teži iskrenim, stabilnim odnosima zasnovanim na dobrosusjedstvu sa islamskim zemljama regiona&ldquo;.

Pakistan dostavio SAD revidirani iranski predlog za okončanje rata; Teheran formirao agenciju za upravljanje Ormuzom

Tenzije na Bliskom istoku nastavljaju da rastu na vi&scaron;e frontova. Američki predsjednik Donald Tramp ponovo je upozorio Iran da će se suočiti sa &ldquo;veoma lo&scaron;im periodom&rdquo; ukoliko ne postigne sporazum sa Va&scaron;ingtonom. Teheran poručuje da je &ldquo;spreman za sve opcije&rdquo;, dok istovremeno najavljuje uvođenje naplate naknada u Ormuskom moreuzu.&nbsp;
Pakistan se nada drugoj rundi pregovora između Irana i SAD
Pakistanski premijer &Scaron;ehbaz &Scaron;arif izjavio je da se Pakistan nada drugoj rundi pregovora između Irana i SAD.
"Srećom, Iran vjeruje Pakistanu, kao i vlada SAD, a takođe i zemlje Zaliva. Zahvalan sam &scaron;to su prihvatili na&scaron; poziv. Nadam se da će uskoro biti održana druga runda direktnih pregovora u Islamabadu", rekao je &Scaron;arif za nedeljnik Sandej tajms, prenosi Tasnim.
Prema njegovoj ocjeni, mir nikada nije lako postići.
"Potrebno je strpljenje, mudrost i sposobnost da se prevaziđu najteži izazovi. Nastavićemo da dajemo sve od sebe kako bismo osigurali da ovaj mirovni proces dovede do trajnog mira. Ostalo je u Božjim rukama", zaključio je &Scaron;arif.
<div class="titleShare">
<h4 class="short-story-title">Oficir IDF-a ubijen u napadu Hezbolahovog drona-kamikaze</h4>
</div>
<div class="short-story-body-thumb">
<div>
<div class="short-story-body">
Izraelska vojska saop&scaron;tila je u subotu uveče da je jedan oficir IDF-a poginuo u napadu Hezbolahovog drona-kamikaze na jugu Libana, dok su ograničeni sukobi sa tom proiranskom grupom nastavljeni uprkos nedavno produženom primirju.
Poginuli oficir je kapetan Maoz Izrael Rekanati (24), komandir voda u 12. bataljonu brigade Golani, iz naselja Itamar.
</div>
</div>
</div>
Hamas potvrdio: Ubijen komandant brigada El Kasam
Palestinski pokret Hamas potvrdio je da je u izraelskom vazdu&scaron;nom napadu u Gazi ubijen Iza el Din el Hadad, komandant brigada El Kasam, zajedno sa članovima porodice. Izraelske odbrambene snage navele su da je riječ o &ldquo;preciznom udaru&rdquo; na jednog od ključnih vojnih lidera Hamasa i učesnika događaja od 7. oktobra.
U međuvremenu, Iran je najavio uvođenje novog mehanizma kontrole plovidbe kroz Ormuski moreuz, koji bi podrazumijevao naplatu usluga i ograničenja za &ldquo;neprijateljske države&rdquo;, &scaron;to dodatno podiže tenzije u jednoj od najvažnijih svjetskih trgovačkih ruta.
Na diplomatskom planu, ruski predsjednik Vladimir Putin i predsjednik UAE Mohamed bin Zajed razgovarali su o situaciji na Bliskom istoku i u Iranu, uz poziv na politička rje&scaron;enja i deeskalaciju.
Pogor&scaron;ava se situacija u Libanu
U Libanu se situacija dodatno pogor&scaron;ava &mdash; prema podacima Ministarstva zdravlja, od početka aktuelnih izraelskih napada poginulo je skoro 3.000 ljudi, dok je vi&scaron;e od 9.000 ranjeno. Izraelski vazdu&scaron;ni i artiljerijski udari nastavljeni su na jugu Libana uprkos dogovorenom primirju.
Iran je dodatno privukao pažnju simboličnom akcijom slanja rančeva poginule djece u sjedi&scaron;te UN, kao poruke o stradanju civila, dok se u međunarodnim izvje&scaron;tajima pominju i sajber incidenti u SAD za koje se sumnja da bi mogli biti povezani sa Teheranom.
Prema pisanju američkih medija, Pentagon istovremeno razmatra scenarije za moguće nove vojne operacije protiv Irana, &scaron;to ukazuje na dalje rastuće tenzije između dvije zemlje. Američki predsjednik Donald Tramp ponovo je upozorio Iran da će se suočiti sa &ldquo;veoma lo&scaron;im periodom&rdquo; ukoliko ne postigne sporazum sa Va&scaron;ingtonom.

Iran uvodi naknade u Ormuskom moreuzu; Tramp upozorava Teheran: Čeka vas veoma loš period ukoliko ne postignete sporazum sa SAD

Deset osoba, među kojima je i sada biv&scaron;i načelnik beogradske policije Veselin Vesko Milić, uhap&scaron;eno je zbog slučaja nestanka Aleksandra Ne&scaron;ovića Baje, kome se trag izgubio 12. maja.
Portal Nova.rs otkriva detalje naredbe o sprovođenju istrage, a kako se sumnja, Ne&scaron;ović je kobnog dana u restoran "27" do&scaron;ao navodno na poziv tada&scaron;njeg načelnika PU Beograd, koji je zahtjevao da dođe bez obezbjeđenja.
Sem Milića uhap&scaron;eni su Sa&scaron;a Vuković zvani Boske, Mario S, Petko P, Savo S, Boban M, Nenad L, Danka V, Vuk &Scaron;. i Dejan S.
Njih sumnjiče za te&scaron;ka krivična djela koja se odnose na slučaj nestanka Aleksandra Ne&scaron;ovića Baje, koji slovi za pripadnika grupe Dejana Stojanovića Keke.
Kako Nova.rs otkriva, prema navodima iz istrage, poku&scaron;aj ubistva Aleksandra Ne&scaron;ovića dogodio se 12. maja 2026. godine između 23 časa i ponoći, u restoranu "27" u Istarskoj ulici na Senjaku.
Prema navodima Vi&scaron;eg javnog tužila&scaron;tva u Beogradu, sumnja se da su Sa&scaron;a Vuković i Mario S, zajedno sa Veselinom Milićem, unapred isplanirali da namame Ne&scaron;ovića na sastanak pod izgovorom da žele da razrje&scaron;e ranije sukobe.
Prema sumnjama tužila&scaron;tva, biv&scaron;i načelnik PU Beograd Veselin Milić je navodno kobnog dana telefonom pozvao Ne&scaron;ovića i predložio mu da dođe u restoran, uz sugestiju da ne vodi obezbjeđenje sa sobom. Ne&scaron;ović je isprva, po dolasku ispred lokala i kada je primjetio vozila koja koriste osumnjičeni, odlučio da ode i o tome obavijestio prijatelja Vladimira R.
Međutim, nakon novog poziva Sa&scaron;e Vukovića, sa kojim je odranije bio u sukobu, vratio se u restoran desetak minuta kasnije i seo za sto sa Vukovićem, Marijom S. i Milićem, navodi se u naredbi o sprovođenju istrage.
Prema navodima, kako sumnja tužila&scaron;tvo, posle kraće rasprave, Vuković je izvadio pi&scaron;tolj marke "NH", kalibra 9 milimetara, i ispalio vi&scaron;e hitaca ka Ne&scaron;oviću, dovodeći u opasnost i ostale goste restorana.
Pomenuti pi&scaron;tolj, prema naredbi, navodno je donijela osumnjičena Danka V, koja ga je neovla&scaron;ćeno nosila, a potom predala Mariju S, koji ga je dalje prosledio Sa&scaron;i Vukoviću po dolasku u restoran.
Tužila&scaron;tvo dalje navodi da su nakon pucnjave Veselin Milić, Petko P, Savo S. i Boban M, kao službena lica, kao i konobar Vuk &Scaron;. i vlasnik restorana Nenad L, iako su znali &scaron;ta se dogodilo, propustili da prijave krivično djelo.
Sumnja se i da su pomagali osumnjičenima prikrivanjem oružja i uklanjanjem tragova krvi iz restorana, &scaron;to bi, kako se navodi, trebalo da bude potvrđeno vje&scaron;tačenjem Nacionalnog centra za kriminalističku forenziku.
Prema istrazi, u bjekstvu osumnjičenima sa lica mjesta pomogao je i Dejan S, koji ih je automobilom &ldquo;Fiat Punto&rdquo; odvezao najprije ka &Scaron;apcu, zatim do jezera Dobrodol, a potom i do Stare Pazove.
Tokom pretresa njegovog vozila policija je prona&scaron;la mobilni telefon "Samsung Galaxy S25 FE", putne isprave na ime Sa&scaron;e Vukovića i Maria S, lična dokumenta, kao i 10.000 evra u gotovini i saobraćajnu dozvolu za &ldquo;Audi Q8&rdquo;.
Podsjetimo, Aleksandar Ne&scaron;ović zvani Baja jo&scaron; nije pronađen. Trag mu se izgubio 12. maja nakon sastanka u restoranu na Senjaku. Njegov nestanak prijavila je supruga, nakon čega je uslijedila akcija u kojoj je uhap&scaron;eno deset osoba.

Srbija: Tužilaštvo sumnja da je bivši načelnik beogradske policije namamio Nešovića

DETALJI NAREDBE O SPROVOĐENJU ISTRAGE

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je da je odlučio da prisustvuje samitu EU-Zapadni Balkan koji se 5. juna održava u Tivtu. Naveo je i da bi tokom popodneva trebalo da ima telefonski razgovor sa predsjednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim.
Vučić je izjavio da je, poslije razgovora sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen, odlučio da prisustvuje samitu Evropska unija &ndash; Zapadni Balkan u Tivtu početkom juna.
On je novinarima u Palati Srbija u Beogradu rekao da bi tokom popodneva trebalo da ima telefonski razgovor sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim.

Vučić nakon razgovora sa Fon der Lajen odlučio da prisustvuje samitu u Tivtu