Globus

Bjeloruski predsjednik Aleksandar Luka&scaron;enko poručio je da ta zemlja nema namjeru da ulazi u bilo kakav sukob, ali da država intenzivno jača svoju odbrambenu spremnost kako bi se potencijalni rat upravo izbjegao. Njegovu izjavu prenijela je državna agencija Belta.
&bdquo;Ne želimo rat, nikoga ne smatramo na&scaron;im protivnikom ili rivalom. Ipak, spremamo se za ovaj rat kako do njega ne bi do&scaron;lo. To otvoreno i odlučno izjavljujemo&ldquo;, naglasio je Luka&scaron;enko.
On je dodao da su svi interesi Bjelorusije usmjereni unutar njenih granica, bez ambicija koje bi mogle da izazovu napetosti u regionu.
Luka&scaron;enkove ovu poruku &scaron;alje u trenutku pojačanih geopolitičkih tenzija u Istočnoj Evropi, dok Minsk insistira na tome da je njegova politika zasnovana na očuvanju stabilnosti i sprečavanju eskalacije.

Lukašenko: Belorusija se sprema za rat kako do njega ne bi došlo.

PORUČIO PREDSJEDNIK TE ZEMLJE

Evropska komisija (EK) je danas pokrenula antimonopolsku istragu protiv Gugla zbog sumnje da kompanija koristi sadržaj izdavača i kreatora sadržaja sa Jutjuba za potrebe razvoja vje&scaron;tačke inteligencije bez odgovarajuće naknade i bez mogućnosti da oni odbiju takvu upotrebu.
Komisija ispituje da li Gugl time naru&scaron;ava konkurenciju, zloupotrebljava dominantan položaj na trži&scaron;tu i ograničava rivale u razvoju AI modela.
Istraga se odnosi na načine na koje Gugl razvija i primjenjuje generativne AI funkcije unutar svojih platformi, posebno AI Overviews i AI Mode, koje na vrhu pretrage prikazuju automatski generisane odgovore.
Ključna sumnja Komisije jeste da Gugl u okviru funkcije AI Overviews preuzima sadržaj izdavača kako bi formirao sažete odgovore na bazi vje&scaron;tačke inteligencije, pritom ne nudeći kompenzaciju niti opciju da se ovakva upotreba zabrani bez rizika gubitka pozicije u Guglovoj pretrazi.
Drugi deo istrage fokusiran je na Jutjub, gdje kreatori, prema trenutnim pravilima platforme, ne mogu da objave sadržaj bez pristanka da Gugl može da ga koristiti za obuku svojih generativnih AI modela.
Komisija navodi da kreatori za takvo kori&scaron;ćenje ne primaju nikakvu naknadu, dok istovremeno konkurentske kompanije koje razvijaju vje&scaron;tačku inteligenciju nemaju dozvolu da koriste Jutjub sadržaj za trening svojih modela.
Evropska komisija želi da utvrdi da li ovakav dvostruki standard Guglu obezbjeđuje privilegovan pristup obimnim bazama podataka, čime bi kompanija mogla da stekne nepo&scaron;tenu prednost nad rivalima.
Istraga će se voditi prioritetno, ali bez unaprijed definisanog roka, &scaron;to Evropska unija obrazlaže kompleksno&scaron;ću slučaja i značajem za trži&scaron;te digitalnih usluga, navodi se na veb stranici EK.

EU pokrenula istragu protiv Gugla zbog spornog korišćenja sadržaja za obuku AI

ISPITUJE DA LI SE TIME NARUŠAVA KONKURENCIJA

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski ocijenio je da je sastanak u Londonu s evropskom trojkom &ndash; liderima Velike Britanije, Francuske i Njemačke, bio &ldquo;mali napredak ka miru&rdquo;. Nema govora o jo&scaron; jednom sastanku ruskog i američkog lidera Vladimira Putina i Donalda Trampa prije Nove godine, potvrdio je Kremlj.&nbsp;
Peskov: Za sada nema govora o sastanku Putina i Trampa do kraja godine
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je da za sada nema govora o sastanku predsjednika Rusije Vladimira Putina i američkog predsjednika Donalda Trampa do kraja godine.
&ldquo;Sastanak mora biti pripremljen i mora biti produktivan. Da bi bio produktivan, mora se obaviti rad na ekspertskom nivou, &scaron;to se trenutno i radi. To je posrednička diplomatija&rdquo;, rekao je Peskov u ponedjeljak za ruske medije.
Istakao je da Rusija za sada ne zna kako su zavr&scaron;eni pregovori Sjedinjenih Američkih Država i Ukrajine na Floridi, prenio je Sputnjik.
&ldquo;Kada saznamo, onda će biti jasno kako dalje i kuda dalje&rdquo;, naglasio je Peskov.
Na pitanje da li razgovori evropskih lidera sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim i Trampove izjave da nije zadovoljan Zelenskim znače da će rje&scaron;avanje ukrajinskog sukoba biti odloženo zbog Kijeva, Peskov je rekao da je rad na rje&scaron;avanju ukrajinskog sukoba veoma složen i da mora da se vodi iza zatvorenih vrata.
Rute: Imao sam dobar razgovor sa Zelenskim i liderima EU
Generalni sekretar NATO Mark Rute izjavio je da je imao &ldquo;dobar razgovor&rdquo; sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, koji je sinoć doputovao u Brisel.
&ldquo;Dobri razgovori danas sa Zelenskim, i evropskim liderima, predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen i predsjednikom Evropskog savjeta Antonijom Ko&scaron;tom, u znak podr&scaron;ke daljem napretku na putu ka pravednom i trajnom miru za Ukrajinu&rdquo;, napisao je Rute sinoć u objavi na platformi X.
Zelenski je rekao, na letu iz Londona ka Briselu, da bi planovi Ukrajine i Evrope za mirovni sporazum trebalo da budu spremni do večeras kako bi se podijelili sa Sjedinjenim Američkim Državama. Ukrajinski predsjednik je rekao da novi predlozi o tome kako okončati rat uključuju 20 tačaka, ali da i dalje nema kompromisa u vezi sa teritorijom Ukrajine.
Rusija dronovima napala Sumi, u gradu nema struje
Rusija je kasno sinoć dronovima napala Sumi, &scaron;to je drugi veliki napad na ukrajinski grad u posljednja 24 sata, saop&scaron;tio je regionalni guverner Oleg Grigorov.
&ldquo;U roku od pola sata, Rusi su izveli vi&scaron;e od 10 udara dronovima na grad&rdquo;, napisao je Grigorov na Telegramu.
On je dodao da u Sumiju nema struje, a da neki važni objekti infrastrukture rade na rezervnim izvorima napajanja, prenosi Rojters.
Dodao je da prijetnja od daljih napada i dalje postoji i pozvao je stanovnike da potraže skloni&scaron;te ili druga bezbjedna mjesta.
Zelenski: Ukrajina nema ni zakonsko ni moralno pravo da preda svoje teritorije Rusiji
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je izjavio da Ukrajina nema ni zakonsko ni moralno pravo da preda svoje teritorije Rusiji.
U razgovoru sa novinarima u Londonu rekao je i da SAD rade na pronalaženju kompromisa koji će zadovoljiti obje strane.
&ldquo;Da li razmatramo pitanje poklanjanja bilo kakvih teritorija&hellip; Nemamo pravo po zakonu, po zakonu Ukrajine, po na&scaron;em Ustavu, po međunarodnom pravu. Takođe nemamo moralno pravo&rdquo;, naglasio je Zelenski.
Kako je prenio Ukrinform, Zelenski je rekao da &ldquo;Rusija svakako insistira da se odreknemo teritorija&rdquo;.
Zelenski je izjavio i da učesnici pregovora, koji trenutno razgovaraju o mirovnoj inicijativi uz posredovanje SAD, imaju različite vizije o pitanju teritorija na istoku Ukrajine.
Centralne teme razgovora Volodimira Zelenskog s britanskim premijerom Kirom Starmerom, njemačkim kancelarom Fridrihom Mercom i francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom bile su američki mirovni plan, kao i bezbjednosne garancije za Ukrajinu.
Zelenski je rekao da je ključno jedinstvo svih saveznika Ukrajine: Evrope i Sjedinjenih Država.
&ldquo;Postoje stvari koje ne možemo rije&scaron;iti bez Amerikanaca, i postoje stvari koje ne možemo rije&scaron;iti bez Evrope&rdquo;, rekao je Zelenski.
Ističe da je u Londonu postignut &ldquo;mali napredak ka miru&rdquo;.
Potvrdio je da Kijev ne razmatra mogućnost predaje bilo koje od svojih teritorija, jer to, nagla&scaron;ava, nije dozvoljeno nacionalnim zakonodavstvom, međunarodnim pravom ni moralnim principima.
Najavljuje da će se ove nedjelje održati novi sastanak Koalicije voljnih, a da bi planovi Ukrajine i Evrope za mirovni sporazum trebalo da budu spremni do večeras, kako bi se podijelili sa Sjedinjenim Američkim Državama.
Nakon Londona, Zelenski se u Briselu sastao s generalnim sekretarom NATO-a Markom Ruteom, predsednikom Evropskog saveta Antoniom Kostom i predsednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen. Danas će razgovarati s premijerkom Italije Đorđom Meloni u Rimu.
Kremlj saop&scaron;tava da su kontakti sa Sjedinjenim Državama u toku, ali da razgovori o ukrajinskom rje&scaron;enju jo&scaron; nisu nastavljeni, a da rezultati američko-ukrajinskih pregovora jo&scaron; nisu saop&scaron;teni Rusiji.
Takođe, iz Kremlja poručuju da nema govora o jo&scaron; jednom sastanku ruskog i američkog predsjednika Vladimira Putina i Donalda Trampa do kraja godine. Sastanak, ističe se, zahtijeva pažljivu pripremu da bi bio efikasan i u tom cilju je u toku stručni rad između Moskve i Va&scaron;ingtona.

Zelenski: Mali napredak ka miru; Kremlj otkriva da li će se Putin i Tramp sastati do kraja godine

RAT U UKRAJINI

Prije tačno godinu, Ahmed el &Scaron;areh je iznenadio svijet smjenom krvave diktature sirijskog predsjednika Ba&scaron;ara el Asada, obavljenom za samo nekoliko dana, prenijela je danas francuska onlajn televizija BFMTV ocjenjujući da sada kao "prelazni" predsjednik, biv&scaron;i džihadista ima jedinstvenu putanju, mje&scaron;avinu radikalizma i političkog pragmatizma.
"El &Scaron;areh, od ratnog vođe do &scaron;efa države, tačno 8. decembra 2024. godine, svrgao je režim sirijskog diktatora Ba&scaron;ara el Asada, i okončao 14 godina smrtonosnog građanskog rata", prenosi BFMTV.
Nekoliko sedmica kasnije, vođa islamističke grupe Hajat Tahrir el &Scaron;am (HTS) naimenovan je za prelaznog predsjednika, čime je započeo novu eru za ovu ratom razorenu zemlju.
Biv&scaron;i vođa pobunjenika, koji je zamijenio turban i uniformu za odjelo i kravatu, brzo je postao &scaron;ef države, gotovo kao i svaki drugi.
El &Scaron;areh je 10. novembra ove godine viđen kako se &scaron;ali sa Donaldom Trampom pod pozlaćenim plafonima Bijele kuće.
Američki predsjednik nije oklijevao da ga poprska parfemom, pokazujući "drugarstvo sa tim čovjekom brutalne pro&scaron;losti".
Rođen 1982. godine u Saudijskoj Arabiji u obrazovanoj porodici srednje klase, otac Ahmeda el &Scaron;areha, Husein, je Sirijac sa ljevičarskim uvjerenjima, koji je radio u tamo&scaron;njoj naftnoj industriji.
Mladi Ahmed je proveo prvih sedam godina života u Saudijskoj Arabiji, prije nego &scaron;to se vratio sa porodicom u Siriju gdje je živio u luksuznom naselju Mazeh u Damasku.
Kao student medicine, brzo je napustio univerzitetske studije kako bi često posjećivao lokalnu džamiju i islamističke krugove.
SAD su 2003. izvr&scaron;ile invaziju na Irak, a to je bila prekretnica za Ahmeda el &Scaron;areha, koji je napustio Siriju da bi se borio protiv okupatora.
Ubrzo nakon &scaron;to se pridružio grupi povezanoj sa Al Kaidom, Amerikanci su ga uhapsili.
Zatvoren u nekoliko zatvora, mladić je uspostavio veze unutar džihadističke mreže. Posebno se zbližio sa krugom Abu Bakra el Bagdadija, vođe Islamske države u Iraku, koja će 2014. godine postati teroristička organizacija Islamska država.
El &Scaron;areh je tada prikrio svoj identitet sirijskog stranog borca i predstavljao se kao Iračanin. Smatrajući ga manjom pretnjom, pustili su ga iz zatvora 2009. Ostao je jo&scaron; neko vrijeme u Iraku prije nego &scaron;to se vratio da se bori u Siriji, gdje je 2011. godine izbila revolucija protiv Ba&scaron;ara el Asada.
Uz podr&scaron;ku el Bagdadija, osnovao je tajnu ćeliju, Front el Nusra, za borbu protiv režima, na sjeverozapadu zemlje.
Al Džulani i njegove snage u&scaron;li su u Damask u noći između 7. i 8. decembra 2024. godine, na kraju 11-dnevne munjevite ofanzive. Ba&scaron;ar el-Asad je imao vremena da pobjegne iz zemlje sa porodicom, krećući se ka Moskvi.
&Scaron;irom zemlje, gomile ljudi su slavile kraj pola vijeka diktature. Pad režima Hafeza el Asada i njegovog sina Ba&scaron;ara iznio je na vidjelo puni užas represije.
&nbsp;

Godina od smjene Bašara el Asada u Siriji

"AHMED EL ŠAREH IZNENADIO SVIJET SMJENOM KRVAVE DIKTATURE SIRIJSKOG PREDSJEDNIKA"

Specijalni izaslanik američkog predsjednika Donalda Trampa za Ukrajinu Kit Kelog izjavio je da je sporazum o okončanju rata veoma blizu, kao i da sve zavisi od rje&scaron;avanja dva glavna pitanja &ndash; Donbasa i nuklearke Zaporožje. Poslanici u ukrajinskoj Radi saglasni su da je situacija sa isporukom oružja Kijevu kritična.&nbsp;
Napad drona u Černigovu, troje povrijeđeno
Najmanje tri osobe povrijeđene su u napadu ruskih dronova u Černigovu, saop&scaron;tila je Državna služba za vanredne situacije Ukrajine.
&ldquo;Stambena zgrada je o&scaron;tećena usljed pada ruske bespilotne letjelice u Černigovu. Tri osobe su povrijeđene, jedna je hospitalizovana&rdquo;, navodi se u izvje&scaron;taju objavljenom na Telegramu.
O&scaron;tećene su prozorske konstrukcije i gasovod u kući, a spasioci su ugasili požar koji je izazvalo curenje gasa.
Zelenski: Konstruktivni, ali te&scaron;ki razgovori sa američkom stranom
Razgovori sa predstavnicima SAD o mirovnom planu za Ukrajinu bili su konstruktivni, ali i te&scaron;ki, rekao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, pred put u London gdje će se sastati sa evropskim liderma.
"Američki predstavnici znaju osnovne ukrajinske stavove. Razgovor je bio konstruktivan, iako ne i lak", rekao je Zelenski.
Zelenski je tokom vikenda imao telefonski razgovor sa specijalnim izaslanikom američkog predsednika Donalda Trampa, Stivom Vitkofom, kao i Trampovim zetom Džaredom Ku&scaron;nerom.
Ruske snage PVO uni&scaron;tile 67 dronova tokom noći
Ruske snage protivvazdu&scaron;ne odbrane (PVO) oborile su protekle noći 67 ukrajinskih dronova iznad nekoliko ruskih regiona, saop&scaron;tilo je rusko Ministarstvo odbrane.
Uni&scaron;tine su 24 bespilotne letjelice u Brjanskoj oblasti, 12 u Saratovskoj oblasti i 11 u Rostovskoj oblasti.
&ldquo;Takođe je oboreno devet dronova u Volgogradskoj oblasti, po dvije u Kurskoj, Lenjingradskoj i Tulskoj oblasti i iznad Moskovske oblasti, kao i po jedna u Kalu&scaron;koj, Orlovskoj i Smolenskoj oblasti&rdquo;, navodi rusko Ministarstvo.
Tramp: Malo sam razočaran sam zbog Zelenskog
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je, nakon trodnevnih razgovora između Va&scaron;ingtona i Kijeva na Floridi, da predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski &ldquo;nije spreman&rdquo; da potpi&scaron;e mirovni predlog SAD sa ciljem okončanja rata sa Rusijom, prenosi CNN.
&ldquo;Malo sam razočaran &scaron;to predsjednik Zelenski jo&scaron; nije pročitao predlog, to je bilo prije nekoliko sati. Njegovom narodu se to dopada, ali on to nije uradio&rdquo;, rekao je Tramp.
Tramp je dodao da se Rusija, kako vjeruje, slaže sa predloženim sporazumom, ali da nije siguran da i Zelenskom taj predlog odgovara.
Borbe na istoku Ukrajine se nastavljaju.
Najmanje četvoro ljudi je stradalo, a 10 ih je povrijeđeno u ruskom granatiranju Harkovske oblasti, saop&scaron;tili su ukrajinski zvaničnici. Rusko Ministarstvo odbrane navelo je da su preuzeli kontrolu nad dva naselja &ndash; jednim u regionu Harkova, a drugim u Donjecku.
Specijalni izaslanik američkog predsjednika Donalda Trampa za Ukrajinu Kit Kelog izjavio je, u međuvremenu, da Amerika neće slati svoje trupe u Ukrajinu, kao i da je sporazum o okončanju rata veoma blizu.
Kelog je, takođe, naveo da su po pitanju sporazuma dva pitanja ključna, a odnose se na teritoriju &ndash; prije svega budućnost Donbasa i ukrajinske nuklearne elektrane Zaporožje, koja je pod ruskom kontrolom.
Pomoćnik ruskog predsjednika Jurij U&scaron;akov, istovremeno, rekao je da je američka strana obećala da će sporazumi o Ukrajini koje je postigao Tramp biti strogo sprovedeni.
Sa druge strane, poslanici u ukrajinskoj Radi saglasni su da je situacija sa isporukom oružja Kijevu kritična, posebno američkih raketa. Donald Tramp Mlađi, međutim, izjavio je da njegov otac možda može da se povuče iz američke podr&scaron;ke Ukrajini ako se rat ne okonča mirnim putem.
U međuvremenu, predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski posjetiće danas London, gdje će se sastati sa britanskim premijerom Kirom Starmerom, predsjednikom Francuske Emanuelom Makronom i njemačkim kancelarom Fridrihom Mercom, sa kojima će razgovarati o američkom mirovnom planu.

Zelenski: Konstruktivni, ali teški razgovori sa američkom stranom; Tramp: Malo sam razočaran zbog Zelenskog

Marko Parezanović, jedan od vodećih načelnika Bezbjednosno informativne agencije (BIA) smijenjen je sa te funkcije, a na njegovo mjesto postavljen je Nikola Vasiljević, dosada&scaron;nji &scaron;ef novosadskog centra BIA.
Parezanović je postavljen za savjetnika direktora BIA, &scaron;to je mjesto sa mnogo manje ovla&scaron;ćenja i uticaja na rad agencije, saznaje Nova.rs.
Najavljene su jo&scaron; neke kadrovske promjene u BIA do Nove godine.
Parezanović je inače poznat javnosti kao jedan od odanijih službenika BIA predsjedniku Srbije, a sa njegovim imenom povezuje su brojne kontroverze u vezi sa sumnjivim postupanjima.
On se pominjao u &bdquo;Skaj&ldquo; porukama koje su razmjenjivala braća &Scaron;arić, u vezi sa izricanjem blaže presude Darku &Scaron;ariću uoči sjednice Apelacionog suda. Tu se pominjao i sudija Apelacionog suda Milimir Lukić, na kog je, kako se navodilo u porukama, bilo nemoguće uticati, a do danas je ostalo nerazja&scaron;njeno ko je Oskar koji se pominje u toj istoj prepisci.
Parezanović se pojavljivao i na tribinama koje su organizovale ultradesničarske organizacije.

Smijenjen načelnik BIA Marko Parezanović

NAVODNO SE POMINJAO U „SKAJ“ PREPISKAMA BRAĆE ŠARIĆ

Nekoliko stotina knjiga u biblioteci Odjeljenja za egipatske antikvitete u pariskom muzeju Luvr o&scaron;tećeno je zbog curenja vode u novembru, saop&scaron;tila je uprava te kulturne institucije, prenijeli su francuski mediji.
"&Scaron;teta trenutno pogađa između 300 i 400 knjiga. U procesu smo da napravimo kompletan inventar", rekao je za francusku onlajn televiziji BFMTV predstavnik muzeja Fransis Stenbok, dodajući da je u toku su&scaron;enje svake knjige, stranicu po stranicu, pomoću upijajućeg papira.
On je dodao da su u pitanju pretežno arheolo&scaron;ki časopisi i važne knjige, ali ne i posebno dragocjena djela.
Cijev koja je izazvala curenje, a koja je trebalo da ostane zatvorena, dio je sistema koji mora da bude potpuno zamijenjen, rekao Stenbok.
Ugled muzeja Luvr već je bio u oktobru naru&scaron;en spektakularnom pljačkom koja se dogodila usred dana. Tada je ukraden nakit vrijedan oko 88 miliona evra.&nbsp;
Četiri osobe su uhap&scaron;ene u vezi sa istragom, ali ukradena roba nije pronađena.
&nbsp;

Oštećeno nekoliko stotina knjiga u Luvru zbog curenja vode

UGLED MUZEJA VEĆ JE BIO U OKTOBRU NARUŠEN SPEKTAKULARNOM PLJAČKOM

Ruske snage su pokrenule masovni kombinovani napad na Kremenčuk u Poltavskoj oblasti. Podignuti su lovci &ldquo;mig 31K&rdquo;, a prijavljena su i lansiranja raketa &ldquo;kinžal&rdquo;, navode lokalne vlasti. Predsjednik Volodimir Zelenski je je nakon telefonskog razgovora sa specijalnim američkim izaslanikom Stivom Vitkofom i Džaredom Ku&scaron;nerom, naglasio da je Kijev odlučan da nastavi iskrenu saradnju sa Sjedinjenim Američkim Državama kako bi se uspostavio mir. Moskva je objavila da su evropske zemlje od 2022. do 2025.&nbsp; izgubile oko 1,6 biliona eura zbog sankcija Rusiji.&nbsp;
Ukrajina oborila 175 dronova
Snage protivvazdu&scaron;ne odbrane neutralisale su 175 ruskih dronova, dvije aerobalističkih raketa &ldquo;kinžal&ldquo; i dvije balističke rakete &ldquo;iskander&rdquo;, saop&scaron;tila je Komanda Vazduhoplovnih snaga Oružanih snaga Ukrajine.
Kelog: Sjedinjene Države neće slati svoje trupe u Ukrajinu
Sjedinjene Države neće slati trupe u Ukrajinu, izjavio je specijalni izaslanik američkog predsjednika Kit Kelog na forumu koji je organizovala Predsednička fondacija Ronalda Regana u Kaliforniji.
&ldquo;Nećemo slati trupe&rdquo;, odgovorio je Kelog na pitanje o naporima da se izvr&scaron;i pritisak na Rusiju da okonča ukrajinski sukob.
Masovni napad na Kremenčuk, Rusi podigli lovce &ldquo;mig 31K&rdquo;
Ruske snage su pokrenule masovni kombinovani napad na Kremenčuk u Poltavskoj oblasti, izvijestio je gradonačelnik Vitalij Malecki na svom Telegram kanalu. Prema njegovim riječima, neprijatelj cilja infrastrukturne objekte.
&ldquo;Trenutno, neki djelovi grada imaju nestanke struje, vode i grijanja. Sve gradske službe rade neprekidno kako bi &scaron;to prije obnovile kritične sisteme&rdquo;, rekao je Malecki.
Ukrajinske vazduhoplovne snage prijavile su kretanje dronova za napad prema Kremenčuku tokom noći. Neprijatelj je takođe podigao lovce &ldquo;mig-31K&rdquo;, a prijavljena su i lansiranja raketa &ldquo;kinžal&rdquo;.
Gradonačelnik je pozvao stanovnike da ostanu na bezbjednim lokacijama i da ne objavljuju informacije o posljedicama neprijateljskih napada.
Moskva: Tokom noći oboreno 77 ukrajinskih dronova
Ruske jedinice protivvazdu&scaron;ne odbrane uni&scaron;tile su 77 ukrajinskih dronova lansiranih tokom noći, saop&scaron;tilo je rusko Ministarstvo odbrane.
Kremlj pozdravlja uklanjanje Rusije sa liste direktnih prijetnji SAD
Kremlj je pozdravio potez administracije američkog predsjednika Donalda Trampa da revidira svoju strategiju nacionalne bezbjednosti i prestane da naziva Rusiju &ldquo;direktnom prijetnjom&rdquo;, rekao je portparol Dmitrij Peskov.
Peskov je za državnu novinsku agenciju TASS rekao da je u ažuriranom dokumentu izostavljen tekst kojim se Rusija opisuje kao direktna prijetnja, a umjesto toga se poziva na saradnju sa Moskvom po pitanjima strate&scaron;ke stabilnosti.
&ldquo;Smatrali smo ovo pozitivnim korakom&rdquo;, kaže Peskov.
Rusko Ministarstvo spoljnih poslova saop&scaron;tilo je da poku&scaron;aji zaplijene ruske imovine na Zapadu stvaraju rizik za sve države čija se imovina nalazi pod jurisdikcijom zapadnih država.
Povodom Međunarodnog dana borbe protiv jednostranih prisilnih mjera, MSP Rusije je istaklo da su ekonomski pritisci, koje su zapadne zemlje uvele Moskvi, izazvali ozbiljnu &scaron;tetu i samim inicijatorima tih sankcija, kao i da su evropske zemlje od 2022. do 2025. godine, izgubile oko 1,6 biliona (hiljada milijardi) eura zbog uvođenja istih.
Međunarodna agencija za atomsku energiju objavila je da bezbjednosni &scaron;tit iznad nuklearnog reaktora u Černobilju, u Ukrajini, koji je u februaru pogođen dronom, vi&scaron;e ne može da obavlja svoju primarnu funkciju blokiranja radijacije.
Ipak, generalni direktor IAEA Rafael Grosi naveo je da noseće strukture nisu trajno o&scaron;tećene.
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski rekao je, posijle telefonskog razgovora sa Trampovim timom, da je njegova država odlučna da nastavi &ldquo;iskrenu saradnju&rdquo; sa Sjedinjenim Američkim Državama kako bi se zaista uspostavio mir.
Na frontu borbe ne prestaju. Vazduhoplovstvo Ukrajine saop&scaron;tilo je da su snage protivvazdu&scaron;ne odbrane neutralisale 585 dronova, 29 krstarećih raketa i jednu balističku raketu u kombinovanom ruskom napadu.
Sa druge strane, ruska vojska objavila je da je tokom noći presrela i uni&scaron;tila 116 ukrajinskih dronova iznad deset ruskih regiona.

Masovni napad na Kremenčuk, Rusi podigli lovce "Mig 31K"; Rusija: Evropa zbog sankcija izgubila oko 1,6 biliona eura

Pregovori ukrajinske i američke delegacije biće danas nastavljeni, a ukrajinski prioritet je mirno rje&scaron;enje koje garantuje za&scaron;titu nezavisnosti i državnog suvereniteta, bezbjednost građana i stabilnu osnovu za demokratsku budućnost, saop&scaron;tio je ukrajinski sekretar Savjeta za nacionalnu bezbjednost i odbranu Rustem Umerov. Čečenski lider Ramzan Kadirov poručio je da Ukrajina može brzo da očekuje odgovor na napad na grad Grozni, u kojem je pogođen soliter.&nbsp;
Danas nastavak pregovora Ukrajine i SAD
Pregovori Ukrajine i SAD biće nastavljeni danas, a ukrajinski prioritet je mirno rje&scaron;enje koje garantuje za&scaron;titu nezavisnosti državnog suvereniteta, bezbjednost građana i stabilnu osnovu za demokratsku budućnost, saop&scaron;tio je ukrajinski sekretar Savjeta za nacionalnu bezbjednost i odbranu Rustem Umerov.
I američki Stejt department je sinoć najavio da će razgovori biti nastavljeni danas, kao i da su do sada dvije strane vodile &ldquo;konstruktivne razgovore o unapređenju kredibilnog puta ka trajnom i pravednom miru u Ukrajini&rdquo;.
Umerov je, nakon preliminarnih rezultata pregovora sa predstavnicima SAD, naveo da su se tokom prethodna dva dana specijalni američki izaslanik Stiv Vitkof i zet američkog predsjednika Džared Ku&scaron;ner sastali sa njim i načelnikom General&scaron;taba Oružanih snaga Ukrajine, generalom Andrejem Hnatovim, fokusirajući se na pronalaženje &ldquo;realističnog i efikasnog&rdquo; puta ka trajnom i pravednom miru u Ukrajini, preneo je Ukrinform.
To je bio &scaron;esti sastanak u protekle dvije sedmice
Nakon serije ruskih napada, na snazi su restrikcije električne energije u svim regionima Ukrajine, saop&scaron;tila je energetska kompanija &ldquo;Ukrenergo&rdquo;.
Načelnik ukrajinske vojske, general Aleksandar Sirski, istovremeno je izjavio da bi predaja teritorije Rusiji bila &ldquo;neprihvatljiva&rdquo; za Ukrajinu, jer se upravo zato bore duž cijele linije fronta.
Nakon &scaron;to je uz podr&scaron;ku SAD u Ukrajinu vraćeno sedmoro djece, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da jo&scaron; hiljade njih moraju da budu vraćene iz Rusije, kao i da očekuje međunarodnu pomoć.
Sa druge strane, čečenski lider Ramzan Kadirov izjavio je da Ukrajina može brzo da očekuje odgovor na napad na grad Grozni, u kojem je pogođen soliter.
Daleko od fronta, i dalje se vode razgovori o potencijalnim mirovnim rje&scaron;enjima.
Portparol ruskog predsjednika Dmitrij Peskov upozorio je da će se &ldquo;specijalna vojna operacija&rdquo; nastaviti ako Rusija ne uspije da postigne svoje ciljeve mirnim putem u Ukrajini.
Francuski predsjednik Emanuel Makron, u međuvremenu, izjavio je da je jedinstvo između Evrope i SAD &ldquo;ključno i neophodno&rdquo; kada je u pitanju podr&scaron;ka Ukrajini.
Za to vrijeme, iz Međunarodnog krivičnog suda stigla je informacija da istraga tog suda o ruskoj invaziji na Ukrajinu ne može da bude zaustavljena zbog mirovnih pregovora, ali da bi Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija mogao da je odloži.

Nastavljaju se pregovori Ukrajine i SAD; Rusija pokrenula masovni napad na Ukrajinu

Roskomnadzor, ruska savezna agencija za praćenje i cenzuru masovnih medija, blokirala je pristup aplikacijama Snapchat i FaceTime u ovoj zemlji, pi&scaron;e Engadget, prenosi Klix.&nbsp;
Zabrane su navodno uvedene jer su platforme kori&scaron;tene "za organizovanje i izvođenje terorističkih činova" te činjenje prevare.&nbsp;
Nije jasno da li je bilo koja od usluga jo&scaron; dostupna putem kori&scaron;tenja VPN-a, ali zabrana Snapchata i FaceTimea se uklapa u ruske mjere suzbijanja komunikacijskih i dru&scaron;tvenih platformi koje su započele nakon invazije na Ukrajinu 2022.
Facebook i X su blokirani u martu te godine, a Instagram je nedugo nakon toga dodat na listu zabranjenih aplikacija.
Pro&scaron;le godine je zabranjena i aplikacija za &scaron;ifrirane poruke Signal, a u julu ove godine Rusija je zaprijetila da će blokirati pristup WhatsAppu.

Rusija zabranila Snapchat i Facetime

ODLUKA RUSKE SAVEZNE AGENCIJE ZA PRAĆENJE I CENZURU MASOVNIH MEDIJA

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da će Ukrajina i njeni evropski partneri uskoro biti spremni da Va&scaron;ingtonu predstave &ldquo;preči&scaron;ćen dokument&rdquo;,&nbsp; u vezi sa okončanjem rata sa Rusijom.
Zelenski je naveo da su u Londonu, u razgovoru sa predstavnicima Velike Britanije, Francuske i Nemačke, razvijene nove komponente mirovnog sporazuma, kakve će biti ponuđene Sjedinjenim Američkim Državama.
"Stavovi ukrajinske i evropska strane su sada vi&scaron;e razvijeni i spremni smo da ih predstavimo partnerima u SAD. Uz američku stranum, očekujemo brze i sprovodljive korake", poručio je Zelenski.

Zelenski: Uskoro prečišćen dokument mirovnog sporazuma