Hronika

Prema podacima Uprave policije, u posljednjih pet godina u Crnoj Gori je bilo 16 otmica iza kojih se krije 29 žrtava, među kojima i troje djece... I dok se u otmici malojeltnika često navode porodični sukobi, ostali primjeri potvrđuju organizovani krimunal. Nedavno je u Podgorici uhap&scaron;ena inostrana grupa osumnjičena za otmicu i krijumčarenje, dok su Budvi zabilježene scene otmice usred dana.
Nedavno, u Budvi usred dana jedan mu&scaron;karac nasilno je ubačen u automobil. Filmske scene potjere, koja se zavr&scaron;ila udesom, bile su naočigled javnosti, a počinioci bii su turski državljani. Mjesec ranije, pet državjana Pakistana zatvorenih u podrumu u Podgorici spasila je policija i tom prilikom uhapsila troje avganistanaca.
Nijesu ovo izolovani slučajevi otmice u na&scaron;oj državi.
"U periodu od 1. januara 2020. do 12. oktobra 2025. godine, registrovano je ukupno 16 krivičnih djela otmica od kojih dva krivična djela u saizvr&scaron;ila&scaron;tvu", saop&scaron;teno je iz Uprave policije.
Iza statistike &ndash; 29 žrtava.
"&Scaron;to znači da smo imali skoro, pa duplo - po dvoje o&scaron;tećenih lica na jednoj otmici. Tu se radi o organizovanosti tih, mogu reći, slobodno kriminalnih lica, jer organizovani kriminal je kad učestvuju troje i vi&scaron;e lica. Ovde se govori u svim otmicama o organizovanosti i učestvovanju vi&scaron;e lica, a ne jednog", obja&scaron;njava stručnjak za bezbjednost Ivan Pekić.
Među žrtvama i tri maloljetne osobe. Pekić smatra da je u tim slučajevima riječ o porodičnim sukobima.
"Najče&scaron;će se pretpostavlja da su to porodični problemi, kada dolazi vjerovatno i do razvoda i razno-raznih slučajeva kakvih smo imali u praksi u Crnoj Gori, tako da apsolutno ne bih razmi&scaron;ljao u drugom pravcu, već samo u tom", kaže Pekić.
Policija je, smatra Pekić, vema uspje&scaron;na u pronalaženju počinioca krivičnog djela otmica.
"Radi se o tome da i u podatku, kako ste kazali, stoji da je 40 krivičnih prijava podneseno prema licima. Određenim koji su učestvovali u krivičnom djelu otmice nam dovoljno govori o ozbiljnosti ovog krivičnog djela. Ono &scaron;to je veoma važno kazati je da od ovih 16 otmica, 8 otmica je bilo &scaron;to se tiče nepoznatih počinilaca i Uprava policije je svih osam rasvijetila", napomnije Pekić.
Uz prosjek od tri otmice godi&scaron;nje, kaže Pekić, Crna Gora se može smatrati bezbjednom kada je riječ o ovakvim zločinima.

U posljednjih pet godina 29 žrtava otmica, među kojima i troje djece

PODACI UPRAVE POLICIJE

U Zeti je uhap&scaron;en A.V. (37), člana jedne organizovane kriminalne grupe za kojim je raspisana međunarodna potjernica, saop&scaron;teno je iz Uprave policije.
&nbsp;A.V.&nbsp; kojeg potražuju zbog kriminalnog udruživanja, uhap&scaron;en je u koordinisanoj akciji, nakon vi&scaron;emjesečnog temeljnog planiranja i potrage, navedeno je u saop&scaron;tenju.
Identifikovana je, ističu, i jaka logistička mreža koja je pružala podr&scaron;ku A.V. u skrivanju i kretanju.&nbsp;
&bdquo;Uprava policije raspolaže operativnim saznanjima o drugim povezanim licima i nastavlja sa preduzimanjem mjera i radnji u cilju razbijanja mreže podr&scaron;ke članovima organizovanih kriminalnih grupa&ldquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.

U Zeti uhapšen član organizovane kriminalne grupe

PO MEĐUNARODNOJ POTJERNICI

Požar koji je izbio u hramu Hristovog vaskrsenja u Podgorici uga&scaron;en je. Komandir podgoričkih vatrogasaca Nikola Bojanović potvrdio je za Antenu M da je do požara do&scaron;lo u kripti, u kuhinji.&nbsp;
Na teren je iza&scaron;lo sedam vatrogasaca sa tri vatrogasna vozila.&nbsp;
"Požar je uga&scaron;en, nema povrijeđenih", kazao je Bojanović.&nbsp;
Oglasili su se na sajtu Mitropolije SPC i napominju da su Služba za&scaron;tite i spa&scaron;avanja Glavnog grada i osoblje Hrama reagovali i spriječili &scaron;irenje plamena, ali su se kripta, kao i gornji dio Hrama, ispunili većom količinom dima.&nbsp;
"Po prvim utiscima, daje se zaključiti da je u pitanju zapaljenje na električnim instalacijama, ali sa sigurno&scaron;ću će se uzroci i &scaron;teta utvrditi tek kada se unutra&scaron;nji prostori Hrama u potpunosti isprazne od nakupljenog dima", ističe se u saop&scaron;tenju.
Napominju da nema povrijeđenih u ovome događaju.
"Zahvaljujemo mno&scaron;tvu građana koji se interesuju i nude svoju pomoć, ali ova situacija je u potpunosti pod kontrolom nadležne Službe za&scaron;tite i spa&scaron;avanja i Policije koja je, na primjeren način, obezbijedila pristup Hramu. Služba za&scaron;tite i policija su reagovale veoma brzo nakon prijave, na čemu smo izuzetno zahvalni", navode iz Mitropolije SPC.

Ugašen požar u hramu u Podgorici; Bojanović: Nema povrijeđenih

NA TERENU JE BILO SEDAM VATROGASACA SA TRI VATROGASNA VOZILA

Zabrinjavajući trend na crnogorskim putevima je sve veći broj maloljetnika koji učestvuju u saobraćajnim nezgodama, često i pod dejstvom psihoaktivnih supstanci, upozorava sudski vje&scaron;tak&nbsp;Du&scaron;an Raspopović. On ističe da se posljednjih godina drastično spustila starosna granica kada je riječ o zloupotrebi droga, te da među zavisnicima danas ima i trinaestogodi&scaron;njaka, pi&scaron;e Pobjeda.
Prema njegovim riječima, nesreće izazvane vožnjom pod dejstvom alkohola i narkotika gotovo svakodnevno se bilježe u svim crnogorskim gradovima, a posljedice su često te&scaron;ke povrede i smrtni ishodi. Najče&scaron;će kori&scaron;ćene supstance su kokain, marihuana, sintetičke droge, tablete, ali i alkohol, koji ostaje &scaron;iroko dostupan i posebno opasan za mlade vozače.
Raspopović upozorava da su zbog nesavjesnih vozača ugroženi svi učesnici u saobraćaju &ndash; od pje&scaron;aka do biciklista i korisnika električnih trotineta. Poseban problem predstavljaju maloljetnici bez položenog vozačkog ispita, kao i strani državljani i sezonski radnici, među kojima takođe ima onih koji često kr&scaron;e saobraćajne propise.
Podaci Suda za prekr&scaron;aje pokazuju da je od juna do septembra 2025. godine u Podgorici pokrenuto 715 postupaka zbog vožnje pod dejstvom alkohola i droga, pri čemu je značajan broj vozača mlađi od 24 godine. Iz Uprave policije navode da je u prvih pet mjeseci ove godine testirano 1.405 vozača, od kojih je skoro polovina bila pozitivna, najče&scaron;će na kanabis i kokain.
I dok u susjednim državama kazne za &bdquo;pijanu vožnju&ldquo; iznose i do nekoliko hiljada eura uz oduzimanje dozvola i zatvorske kazne, u Crnoj Gori mladi vozači za pojedine prekr&scaron;aje plaćaju samo novčane kazne bez dodatnih sankcija.
Raspopović poručuje da je jedino rje&scaron;enje stroža kaznena politika &ndash; oduzimanje vozačkih dozvola, ponovno polaganje ispita i dugoročnije zabrane upravljanja vozilom.
&bdquo;To bi bio pravi preventivni iskorak kojim bi se sačuvali životi&ldquo;, zaključuje on.
Uprava policije: Najče&scaron;će se upotrebljavaju kanabis i kokain
Iz Uprave policije kazali su da je u prvih pet mjeseci 2025. godine na PAS testirano 1.405 vozača, od čega je skoro polovina bila pozitivna na neku drogu, najče&scaron;će kanabis i kokain.
&ldquo;Za utvrđivanje prisustva PAS kod vozača primjenjujemo samo jednu vrstu testova &ndash; droga test marke &bdquo;dreger&ldquo;. Prema specifikaciji, kao uzorak za test koristi se oralna tečnost (pljuvačka) i rezultati se prikazuju kroz nekoliko minuta. Njime je moguće testiranje na najvi&scaron;e &scaron;est klasa supstanci istovremeno&rdquo;, pojasnili su iz Uprave policije.
U zavisnosti od verzije, testom može da se detektuje sljedećih sedam klasa supstanci: kokain, opijati, amfetamin, metamfetamin/sintetičke droge (npr. ekstazi, MDMA), benzodiazepini (npr. u ljekovima), oksikodon i kanabis (THC), navodi se na veb stranici proizvođača.
&ldquo;Od svih kategorija supstanci, kanabis je droga koja se najče&scaron;će konzumira i najteža je za identifikaciju, pa je uređaj optimizovan za detekciju THC-a u dvije opcije: u zavisnosti od odabranog vremena čekanja (prije-inkubacije) testiranja, postoji brza opcija sa vi&scaron;om THC granicom ili osjetljiva opcija sa nižom THC granicom&rdquo;, rekli su iz Uprave policije.
&bdquo;Dreger&ldquo; test, kako su saop&scaron;tili iz Uprave, postoji i u verziji 5.000, kod kojeg su granične vrijednosti za utvrđivanje prisustva kokaina 20, odnosno 5, 10 i 25 nanograma po mililitru za kanabis.
&ldquo;Prema važećim, ali i predloženim izmjenama Zakona o bezbjednosti saobraćaja, u Crnoj Gori za prisustvo PAS ne postoji granica ispod koje se prisustvo PAS može tolerisati, kao &scaron;to je to slučaj kod konzumacije alkohola, Za razliku od prisustva alkohola u organizmu, koja se utvrđuje u procentima tj. promilima, kod prisustva psihoaktivnih supstanci nije zakonski definisano da se to utvrđuje u procentima, tj. promilima, već se samo utvrđuje prisustvo, odnosno neprisustvo u organizmu&rdquo;, naveli su iz Uprave policije.
Oni su apelovali na vozače da svako prisustvo psihoaktivnih supstanci u organizmu utiče na sposobnost vozača da upravlja motornim vozilom.
Potrebne izmjene zakona i strože kazne
Sudski vje&scaron;tak Du&scaron;an Raspopović smatra da se problem može rije&scaron;iti jedino izmjenama i dopunama Zakona o bezbjednosti saobraćaja.
"Potrebna je o&scaron;trija kaznena politika &ndash; oduzimanje vozačkih dozvola na duži period, ponovno polaganje ispita, zabrana upravljanja vozilima, kao i stroža kontrola učesnika u saobraćaju. To bi bio pravi preventivni iskorak kojim bi se sačuvali životi ", zaključuje on.

Maloljetnici sve češće za volanom i pod dejstvom narkotika

ZABRINJAVAJUĆI TREND NA CRNOGORSKIM PUTEVIMA

U periodu od 1. januara do 31. marta ove godine, iz državnog budžeta isplaćeno je 5,2 miliona eura na ime izgubljenih sudskih sporova.
Iz institucije Za&scaron;titnika imovinsko-pravnih interesa Crne Gore upozorili su Vladu da su državni organi nastavili sa praksom neizvr&scaron;avanja pravosnažnih rje&scaron;enja o nagradama advokatima, vje&scaron;tacima, tumačima i drugim stručnim licima koja učestvuju u sudskim postupcima, pa se odliv sredstava uvećava za iznose na ime tro&scaron;kova prinudne naplate, provizije i kamata, &scaron;to predstavlja značajnu &scaron;tetu za budžet.
&ndash; U pitanju su opredijeljena sredstva u budžetima tih budžetskih jedinica, iz kojih razloga je potrebno utvrditi uzrok neblagovremenog postupanja po dospjelim obavezama &ndash; ukazali su iz institucije na čijem je čelu Bojana Ćirović.
&nbsp; Nagla&scaron;eno je da budžetske jedinice ne izvr&scaron;avaju uredno svoje obaveze po zaprimljenim fakturama, kojima i ne prigovaraju, &scaron;to takođe rezultira prinudnom naplatom i dodatnim odlivom sredstava sa budžeta.
&ndash; Tužbe po osnovu rada i prava iz rada i dalje pristižu, &scaron;to je slučaj i u ovom kvartalnom periodu, u najvećem broju protiv Ministarstva odbrane i Ministarstva unutra&scaron;njih poslova &ndash; konstatovano je u kvartalom izvje&scaron;taju Za&scaron;titnika.
U tom dokumentu navedeni su neki od sporova u kojima je država uspjela u prvom kvartalu, a u kojima su tražena ukupno 164 miliona eura. Naveli su pravosnažno potvrđenu presudu Privrednog suda kojom je odbijen tužbeni zahtjev "Montenegro erlajnza" da im država na ime duga isplati 100,2 miliona eura i jo&scaron; 17,3 miliona na ime zatezne kamate.
Navodi se da je privredno dru&scaron;tvo "Otrant star" iz Sutomora tražilo 20 miliona eura od države, zbog navodnog nezakonitog postupanja i zabrane radova na izgradnji hotela, ali je tužba povučena nakon odgovora Za&scaron;titnika na nju. Tužbu je povukao i nik&scaron;ićki Uniprom, koji je od države tražio milion eura zbog navodnog nezakonitog postupanja i neizvr&scaron;enog povraćaja PDV-a. U prvom kvartalu je presudom Apelacionog suda potvrđena presuda Privrednog suda kojom je odbijen tužbeni zahtjev tužioca "Stečajna masa stečajnog dužnika Provladeks" d.o.o. Podgorica, kojim je traženo da i država, kao solidarni dužnik, nadoknadi oko 655.000 eura po osnovu &scaron;tete i izgubljene koristi.
Ukoliko bjelopoljski Vi&scaron;i sud potvrdi presudu pljevaljskog Osnovnog suda, država bi u narednom periodu mogla da izgubi 14,7 miliona eura u korist firme "Level ING", u vlasni&scaron;tvu kontroverznog Pljevljaka Du&scaron;ka &Scaron;arića. Prvostepenom presudom država je obavezana da &Scaron;arićevoj firmi nadoknadi 14,7 miliona na ime materijalne &scaron;tete, uz jo&scaron; 47.421 euro na osnovu naknade parničnih tro&scaron;kova.
&ndash; Prema podacima Ministarstva finansija &ndash; Direktorata državnog trezora, u periodu od 1. januara do 31. marta 2025. godine, po osnovu izvr&scaron;nih presuda, te rje&scaron;enja o izvr&scaron;enju u odnosu na rje&scaron;enja i fakture po kojima se nije postupalo, a u odnosu na organe koje, po članu 53 Zakona o državnoj imovini, zastupa Za&scaron;titnik imovinsko-pravnih interesa Crne Gore, sa glavnog računa državnog trezora isplaćeno je 5.202.861,16 eura &ndash; pi&scaron;e u izvje&scaron;taju Za&scaron;titnika.
Primili 524 tužbe
Za&scaron;titnik je u prvom kvartalu primio 524 tužbe kojima su pokrenuti parnični postupci pred osnovnim sudovima u Crnoj Gori, Privrednim i Vrhovnim sudom Crne Gore.
&ndash; Od ukupnog broja primljenih tužbi, kancelarija Za&scaron;titnika u Podgorici je primila 258 tužbi (postupci pred osnovnim sudovima u Podgorici, Nik&scaron;iću, Cetinju, Danilovgradu i Privrednim sudom Crne Gore), kancelarija u Kotoru 100 tužbi (postupci pred osnovnim sudovima u Kotoru, Herceg Novom, Baru i Ulcinju), kancelarija u Bijelom Polju 166 tužbi (postupci pred osnovnim sudovima u Bijelom Polju, Kola&scaron;inu, Beranama, Pljevljima, Žabljaku, Plavu i Rožajama) &ndash; navodi se u informaciji.
&nbsp;
&nbsp;

Iz državnog budžeta isplaćeno  5,2 miliona eura zbog izgubljenih sudskih sporova

IZVJEŠTAJ ZAŠTITNIKA IMOVINSKO-PRAVNIH INTERESA CRNE GORE

Carinski službenici Hrvatske su u saradnji s policijom na graničnom prelazu Karasovići u toj zemlji spriječili poku&scaron;aj krijumčarenja ogromne svote novca.
Prilikom kontrole na izlasku iz Hrvatske, u automobilu albanskog državljanina pronađeno je skrivenih 702.435 eura, &scaron;to predstavlja jednu od najvećih zapljena gotovine na hrvatskim granicama, javlja Carina Hrvatska, prenosi Index.hr.
Do otkrića je do&scaron;lo tokom pojačanih mjera nadzora koje su provodili službenici Službe za suzbijanje krijumčarenja i mobilnih jedinica Dubrovnik, zajedno s službenicima Policijske uprave dubrovačko-neretvanske.
Vozač, državljanin Albanije, zaustavljen je pri izlasku iz zemlje, a detaljnim pregledom vozila otkriven je skriveni novac.
Utvrđeno je kako albanski državljanin nije ispunio zakonsku obvezu i prijavio gotovinu Carinskoj upravi ili graničnoj policiji, ni pisanim ni elektronskim putem.
Umjesto toga, novac je bio sakriven u vozilu. Cjelokupni pronađeni iznos je oduzet, a vozač je uhap&scaron;en. &nbsp;

Rekordna zapljena novca u Hrvatskoj: Albanski državljanin skrivao 700.000 eura na granici s Crnom Gorom

NA GRANIČNOM PRELAZU KARASOVIĆI

Jedna osoba povrijeđena je večeras u saobraćajnoj nezgodi u Podgorici.
Sve se dogodilo na pje&scaron;ačkom prelazu između Bloka pet i Hrama, gdje je žensku osobu udario automobil.
Na licu mjesta je Hitna pomoć, a vi&scaron;e informacija za sada nije poznato.

U udesu kod Hrama povrijeđen pješak

NA PJEŠAČKOM PRELAZU

U Crnoj Gori je od početka godine podnijeto 17 krivičnih prijava protiv 19 osoba zbog krivičnih djela trgovine ljudima, a 30 osoba su identifikovane kao žrtve, saop&scaron;teno je iz Ministarstva unutra&scaron;njih poslova (MUP).
Iz Ministarstva su kazali da i ove godine realizuju niz aktivnosti povodom 18. oktobra &ndash; Evropskog dana borbe protiv trgovine ljudima, kako bi informisali javnost o trgovini ljudima kao obliku savremenog ropstva, koji ne poznaje granice i li&scaron;ava ljude &scaron;irom svijeta slobode i osnovnih prava, u cilju njihove eksploatacije.
Prema podacima MUP-a/Uprave policije, od početka godine je podnijeto 17 krivičnih prijava protiv 19 osoba zbog krivičnih djela trgovine ljudima, a 30 osoba su identifikovane kao žrtve.&nbsp;
&bdquo;Najzastupljeniji oblici eksploatacije ostaju prisilni rad i prosjačenje, uz zabilježene slučajeve seksualne eksploatacije i sklapanja nedozvoljenog braka&ldquo;, naveli su iz MUP-a u saop&scaron;tenju, prenosi agencija Mina.
Kako su kazali, u svjetlu obilježavanja ovog datuma, u Crnoj Gori je cijeli mjesec oktobar posvećen &nbsp;aktivnostima usmjerenim na prevenciju, edukaciju i za&scaron;titu žrtava, naročito među mlađom populacijom i ranjivim grupama, kroz saradnju sa međunarodnim organizacijama, institucijama i civilnim sektorom.
&bdquo;Fokus ovogodi&scaron;njih aktivnosti stavljen na mlade i vr&scaron;njačku edukaciju, a realizovane su obuke za vi&scaron;e od 50 nastavnika iz cijele Crne Gore, u saradnji sa Ministarstvom prosvjete i Zavodom za &scaron;kolstvo&ldquo;, rekli su iz MUP-a.&nbsp;
Iz tog resora su dodali da je u petak prvi &scaron;kolski čas u svim osnovnim i srednjim &scaron;kolama bio posvećen temi trgovine ljudima, dok je u Gimnaziji &bdquo;Slobodan &Scaron;kerović&ldquo; u Podgorici održana debata o tome da li je omladina danas dovoljno informisana i osnažena da se odupre izazovima trgovine ljudima i da li dru&scaron;tvene mreže u tome predstavljaju prednost ili rizik.
Uz podr&scaron;ku Međunarodne organizacije za migracije (IOM), sprovedena je kampanja &bdquo;Tiče te se&ldquo;, koja, kako su pojasnili iz MUP-a, kroz dru&scaron;tvene mreže i javne događaje jača otpornost mladih na različite oblike eksploatacije.&nbsp;
U saop&scaron;tenju se navodi da je, u okviru iste kampanje, 15. i 16. oktobra na Trgu Svetog Petra Cetinjskog u Podgorici predstavljen je interaktivni performans &bdquo;Muzej iznevjerenih obećanja&ldquo;, koji prikazuje stvarne priče žrtava radne eksploatacije kroz audio-vizuelne i interaktivne elemente.&nbsp;
Iz MUP-a su najavili da će instalacija biti predstavljena i u Baru, kao dio napora da se podigne nivo svijesti i empatije kod građana.
Prema njihovim riječima, naredne sedmice, u saradnji sa Njemačkom organizacijom za međunarodnu saradnju (GIZ), predviđene su aktivnosti sa fokusom jačanja zajedni&scaron;tva djece većinske populacije i djece iz romske i egipćanske zajednice, o čemu će javnost biti blagovremeno informisana.
&bdquo;MUP ostaje snažno posvećeno misiji za&scaron;tite ljudskih prava, unapređenja multisektorske saradnje i efikasne identifikacije žrtava trgovine ljudima, uz stalno jačanje partnerstva sa svim relevantnim akterima&ldquo;, zaključuje se u saop&scaron;tenju tog resora.
Evropska komisija je uspostavila 18. oktobar kao Evropski dan borbe protiv trgovine ljudima, sa ciljem skretanja pažnje na žrtve ovog krivičnog djela i podizanja svijesti o jednom od najsurovijih oblika kr&scaron;enja ljudskih prava.

MUP: Od početka godine identifikovano 30 žrtava trgovine ljudima

PODNIJETO 17 KRIVIČNIH PRIJAVA

Sin biv&scaron;e predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice, Milo&scaron; Medenica, napustio je danas Upravu za izvr&scaron;enje krivičnih sankcija i određen mu je kućni pritvor, prenosi Portal RTCG.
Vi&scaron;i sud je prihvatio predlog Specijalnog državnog tužila&scaron;tva i odredio kućni pritvor Medenici.
Do ukidanja pritvora je do&scaron;lo jer u roku od tri godine nije donijeta prvostepena presuda.
Medenicu, između stalog, terete da je 2019. stvorio kriminalnu organizaciju, čiji su pripadnici postali okrivljena Vesna Medenica i jo&scaron; devet osoba, u cilju krijumčarenja cigareta i protivzakonitog uticaja na sudsku vlast.

Medenica napustio UIKS, određen mu kućni pritvor

U ROKU OD TRI GODINE NIJE DONIJETA PRVOSTEPENA PRESUDA

Vrhovni sud Crne Gore usvojio je zahtjev za za&scaron;titu zakonitosti u predmetu &bdquo;Carine&ldquo; protiv Miomira Mugo&scaron;e i utvrdio da su u nižestepenim presudama povrijeđene odredbe Zakonika o krivičnom postupku u korist okrivljenog, saop&scaron;teno je iz ove ustanove.
- Vrhovni sud Crne Gore donio je presudu kojom je usvojio zahtjev za za&scaron;titu zakonitosti koji je podnijelo Vrhovno državno tužila&scaron;tvo Crne Gore (VDT) protiv pravosnažnih presuda Vi&scaron;eg suda u Podgorici od jula 2024. godine i Apelacionog suda Crne Gore od februara 2025. godine, u krivičnom predmetu protiv okrivljenog Miomira Mugo&scaron;e, biv&scaron;eg gradonačelnika Glavnog grada Podgorice, zbog krivičnog djela zloupotreba službenog položaja iz člana 416 stav 3 u vezi stava 1 Krivičnog zakonika Crne Gore- navodi se u saop&scaron;tenju.
Kako je saop&scaron;teno, Vrhovni sud utvrdio da su nižestepene presude donijete uz povredu zakona u korist okrivljenog, jer su razlozi nižestepenih sudova o odlučnim činjenicama bili nejasni, protivrječni i zasnovani na pogre&scaron;nom pravnom polazi&scaron;tu, te da stoga sadrže bitne povrede odredaba krivičnog postupka.
"U zahtjevu VDT-a ukazano je da su Vi&scaron;i i Apelacioni sud pogre&scaron;no tumačili tada važeće propise koji su se odnosili na prenos prava na gradskom građevinskom zemlji&scaron;tu, budući da u vrijeme kada je Mugo&scaron;a, kao gradonačelnik, donio odluke o prenosu zemlji&scaron;ta na preduzeće &bdquo;Carine&ldquo; DOO Podgorica (2007. i 2011. godine), nije postojala zakonska mogućnost prenosa zemlji&scaron;ta neposrednom pogodbom, već isključivo putem javnog nadmetanja", pi&scaron;e u saop&scaron;tenju.
Predmet postupka, kako je poja&scaron;njeno, odnosio se na prenos prava na gradskom građevinskom zemlji&scaron;tu ukupne povr&scaron;ine od oko 15 hiljada kvadratnih metara, u katastarskoj op&scaron;tini Podgorica III, koje je okrivljeni, kao gradonačelnik Glavnog grada, prenio preduzeću &bdquo;Carine&ldquo;.
"Zemlji&scaron;te je plaćeno po cijeni od 165 eura po kvadratnom metru, odnosno za ukupnu naknadu od 2.508.285 eura. Prema ocjeni Vrhovnog suda, stvarna trži&scaron;na vrijednost zemlji&scaron;ta, u zavisnosti od parcela, iznosila je od 384,88 do 857,02 eura po kvadratnom metru. Na taj način je, kako je zaključio Vrhovni sud, preduzeću &bdquo;Carine&ldquo; pribavljena imovinska korist od 6.723.194,85 eura, dok je Glavnom gradu Podgorica nanijeta &scaron;teta u istom iznosu.
Vrhovni sud je konstatovao da su tada važeći Zakon o građevinskom zemlji&scaron;tu i Uredba Vlade Crne Gore iz 2003. godine jasno propisivali obavezu sprovođenja javnog nadmetanja, te da su od tog postupka bili izuzeti samo slučajevi kada se zemlji&scaron;te prenosi za potrebe državnih organa ili za eksproprisano zemlji&scaron;te. Mogućnost prenosa neposrednom pogodbom uvedena je tek Zakonom o državnoj imovini iz 2009. godine, koji nije bio na snazi u vrijeme radnji koje su se Mugo&scaron;i stavljale na teret", navodi se u saop&scaron;tenju.
Napomnju i da sud nalazi da nižestepeni sudovi gube iz vida činjenicu da je okrivljenom bilo stavljeno na teret da je kao gradonačelnik iskoristio svoj službeni položaj i prekoračio granice svojih službenih ovla&scaron;ćenja.
"Jer nije imao zakonsko pravo da samostalno donosi odluke o prenosu prava na predmetnim parcelama, budući da je takva nadležnost isključivo pripadala Skup&scaron;tini Glavnog grada Podgorice, te da, u konkretnom slučaju, shodno tada važećim propisima nije postojala zakonska mogućnost prenosa zemlji&scaron;ta neposrednom pogodbom, već isključivo putem javnog nadmetanja", obja&scaron;njavaju iz Suda.
Osim toga, Vrhovni sud je ocijenio da su nižestepeni sudovi pogre&scaron;no procijenili postojanje umi&scaron;ljaja okrivljenog.
"Jer su njegovo postupanje ocjenjivali na osnovu propisa koji u relevantnom periodu nijesu važili, te zanemarili činjenicu da je okrivljenom stavljeno na teret da je postupao suprotno važećim propisima, istrajavajući u tome i nakon &scaron;to je Vrhovni sud Crne Gore, postupajući po reviziji, u presudi od decembra 2010. godine utvrdio da su ugovori o prenosu prava na gradskom građevinskom zemlji&scaron;tu, koje je Glavni grad Podgorica zaključio sa preduzećem &bdquo;Carine&ldquo; 2007. godine, ni&scaron;tavi, jer su zaključeni neposrednom pogodbom suprotno zakonom propisanom postupku javnog nadmetanja, te da su ugovorne strane bile dužne da vrate zemlji&scaron;te i primljene koristi", navodi se u saop&scaron;tenju.
Vrhovni sud je zaključio da su nižestepeni sudovi, dajući nelogične i protivrječne razloge o postojanju umi&scaron;ljaja, povrijedili odredbe krivičnog postupka i pogre&scaron;no primijenili zakon.
"Cilj ovog vanrednog pravnog lijeka je da obezbijedi kontrolu zakonitosti pravosnažnih odluka i ujednačenu primjenu zakona u radu sudova, u situacijama kada to nije postignuto redovnim pravnim ljekovima. Polazeći od načela vladavine prava, pravne sigurnosti i jednakosti građana pred zakonom, kao temeljnih vrijednosti, Vrhovni sud nagla&scaron;ava da je njegova uloga da osigura zakonitu i jedinstvenu sudsku praksu u pravnom poretku Crne Gore, &scaron;to čini i ovom svojom odlukom
Uzimajući u obzir činjenicu da je zahtjev za za&scaron;titu zakonitosti podnijet na &scaron;tetu okrivljenog, Vrhovni sud je, nalazeći da je zahtjev osnovan, utvrdio da postoji povreda zakona, ali nije dirao u pravosnažnu odluku", zaključeno je u saop&scaron;tenju.

Vrhovni sud: Povrijeđen zakon u korist okrivljenog Miomira Mugoše

"U NIŽESTEPENIM PRESUDAMA POVRIJEĐENE ODREDBE ZAKONIKA O KRIVIČNOM POSTUPKU"

Carinski službenici su, sprovođenjem redovnih mjera kontrole na graničnom prelazu Dobrakovo, spriječili poku&scaron;aj uno&scaron;enja velike količine ljekova, uglavnom antibiotika, bez potrebne dokumentacije i dozvola, saop&scaron;teno je iz Uprave carina. "Pronađena roba je od strane službenika Uprave carine prebrojana, procijenjena na 8.964 eura i trajno oduzeta uz izdatu potvrdu", pi&scaron;e u saop&scaron;tenju. O događaju je obavije&scaron;ten nadležni tužilac i da je osoba kod koje su pronađeni ljekovi predata Upravi policije na dalju nadležnost i postupanje, navedeno je u saop&scaron;tenju.

Uprava carina: Spriječen pokušaj unošenja velike količine ljekova