Hronika

Nakon &scaron;to je Osnovni sud u Podgorici oslobodio biv&scaron;u direktoricu Agencije za sprečavanje korupcije Jelenu Perović optužbi za utaju poreza i doprinosa prilikom prodaje stana na Cetinju, danas je i Upravni sud Crne Gore poni&scaron;tio odluku Savjeta Agencije za sprečavanje korupcije kojom je 15. avgusta 2024. razrije&scaron;ena Perović. &nbsp;
"Ovo su jedino moguće, na pravu zasnovane, odluke. Iako su interesne grupe okupljene oko određenih kriminalnih struktura poku&scaron;ale uticati na ishode postupaka, drago mi je da je struka, a time i pravda, pobijedila &ndash; kazala je Perović za Portal ETV.

Perović: Interesne grupe pokušale da utiču na ishod postupaka, ali je pravda pobijedila

"OVO SU JEDINO MOGUĆE, NA PRAVU ZASNOVANE, ODLUKE"

Kod mosta Milenijum u Podgorici oko 19.30 dogodio se udes u kojem su učestvovala dva vozila, saop&scaron;teno je Portalu Analitika iz Operativno-komunikacionog centra (OKC) Uprave policije. &nbsp; Kako su kazali, u udesu ima povrijeđenih i oni su prevezeni u Urgentni centar.
Broj povrijeđenih i težina povreda za sada nijesu poznati, saop&scaron;tili su iz OKC-a.
Materijalna &scaron;teta na vozilima je velika.&nbsp;

Udes kod mosta Milenijum, ima povrijeđenih

U SAOBRAĆAJNOJ NEZGODI UČESTVOVALA SU DVA VOZILA

Vrhovni sud odbio je žalbu sutkinje Vi&scaron;eg suda u Podgorici Suzane Mugo&scaron;e i potvrdio odluku Disciplinskog vijeća Sudskog savjeta kojom joj je izrečeno umanjenje zarade od 30 odsto na tri mjeseca i zabrana napredovanja dvije godine od pravosnažnosti odluke.
Iz Vrhovnog suda su podsjetili da je odlukom Disciplinskog vijeća iz februara utvrđeno da je Mugo&scaron;a odgovorna za teži disciplinski prekr&scaron;aj iz člana 108 stav 3 tačka 13 Zakona o Sudskom savjetu i sudijama, zbog javnog izno&scaron;enja mi&scaron;ljenja o predmetu koji nije postao pravosnažan.
Oni us naveli da je u izjavama od 20. i 21. novembra 2023. godine u vi&scaron;e crnogorskih medija Mugo&scaron;a iznijela tvrdnje koje su se odnosile na predmet u kojem je postupala, poznat u javnosti kao &ldquo;državni udar&rdquo;.
&bdquo;Rekav&scaron;i da je uvjerena da je odluka Apelacionog suda kupljenja, zato &scaron;to je odluka Apelacionog suda falsifikat službene isprave, a da je to rekla i prije godinu dana&ldquo;, dodaje se u saop&scaron;tenju.
Vrhovni sud je ocijenio da su u postupku pred Disciplinskim vijećem pravilno utvrđene činjenice i pravilno primijenjeno materijalno pravo.
&bdquo;Sud je konstatovao da je izreka pobijane odluke jasna i zasnovana na relevantnim dokazima, a izrečena disciplinska mjera &ndash; umanjenje zarade u visini od 30 odsto u trajanju od tri mjeseca i zabrana napredovanja u periodu od dvije godine, ocijenjena je kao srazmjerna i zakonita&ldquo;, kaže se u saop&scaron;tenju, a prenosi agencija Mina.
U odluci Vrhovnog suda posebno je nagla&scaron;eno da pravo sudije na slobodu izražavanja nije apsolutno, i da se mora ostvarivati uz po&scaron;tovanje principa nezavisnosti i nepristrasnosti sudstva.
&bdquo;Sud je podsjetio i na praksu Evropskog suda za ljudska prava, koja nalaže poseban stepen uzdržanosti sudija prilikom javnog komentarisanja predmeta u toku postupka&ldquo;, kaže se u saop&scaron;tenju.
Vrhovni sud je zaključio, da odlukom Disciplinskog vijeća nije do&scaron;lo do povrede prava na slobodu izražavanja, i da se njom ne naru&scaron;ava sloboda izražavanja na način koji bi bio zabranjen članom 10 Konvencije o za&scaron;titi ljudskih prava i osnovnih sloboda.
&bdquo;Odluka Disciplinskog vijeća, kako je ocijenio Vrhovni sud, u potpunosti je u skladu sa zakonskim i međunarodnim standardima&ldquo;, zaključuje se u saop&scaron;tenju.

Vrhovni sud odbio žalbu Suzane Mugoše

POTVRDIO ODLUKU DISCIPLINSKOG VIJEĆA SUDSKOG SAVJETA

Biv&scaron;i policijski funkcioner Zoran Lazović u Vi&scaron;em sudu kategorično je negirao da je 27. januara 2021. godine bio na ručku, kako se to navodi u optužnici, sa Veljkom Belivukom, Markom Miljkovićem, Ljubom Milovićem, Slobodanom Ka&scaron;ćelanom i Radojem Zvicerom.
To je izjavio odgovarajući na pitanja sudskog vijeća, kojim predsjedava sudija Veljko Radovanović, kao i na pitanja svog advokata Zorana Piperovića, koji ga je pitao da li je u januaru ručao sa nekim u restoranu na Grahovu.
&ndash; Nikada na Grahovu nijesam ručao sa tim osobama. U tom periodu imao sam i lično obezbjeđenje koje možete pitati, a možete pitati i gazdu i učesnike tog ručka &ndash; kazao je Lazović.
NIKADA NIJE TRAŽIO USLUGU ZA BILO KOGA
Rekao je da od svih osoba koje je sudija Radovanović nabrajao, poznaje jedino Ljuba Milovića jer je s njim radio u policiji, ali se nikada nisu družili. Ostale osobe ne poznaje, nikada ih nije vidio, osim Ka&scaron;ćelana, i to u pritvoru kada su mu ga pokazali.
Biv&scaron;i policijski funkcioner iscrpno i do detalja odgovorio je na 36 pitanja koja mu je postavio njegov advokat Piperović, kao i na tri pitanja sudskog vijeća.
Lazovića terete da je formirao kriminalnu grupu čiji su članovi, prema navodima optužnog akta, postali biv&scaron;i glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić i suspendovani tužilac Sa&scaron;a Čađenović. Optuženi su da su svoje službene položaje podredili kavačkoj kriminalnoj grupi.
Na pitanje advokata Piperovića, Lazović je kazao da nikada nije od Katnića tražio bilo kakvu uslugu, ni za Du&scaron;ka Roganovića, niti za bilo koju drugu osobu.
Usluge, kako je rekao, nije tražio ni od bilo kojeg sudije, tužioca ili kolege.
&ndash; Nikada, ni profesionalno ni privatno, nijesam sa Katnićem pominjao Du&scaron;ka Roganovića &ndash; izjavio je Lazović.
Na pitanje advokata rekao je i da nikada nije vidio da njegov sin Petar Lazović posjeduje kriptovani telefon, niti da ima komunikaciju sa članovima kriminalnog miljea.
&nbsp;&ndash; Mogu da se zakunem u Petrov život i u Petrovu slobodu &ndash; rekao je Lazović.
Naveo je i da se protivio zapo&scaron;ljavanju svog sina Petra u Sektor, jer zna koliko je to težak posao, dok su poslovi u ANB-u bili mnogo lak&scaron;i.
Pojasnio je da je njegov sin bio u Odsjeku za operativnu podr&scaron;ku, ali da nije bio &scaron;ef nijedne grupe tog tima.
Sa sinom, kako je naglasio, nikada nije razgovarao o poslu niti je imao bilo kakvu privilegiju.
Na pitanje o dolasku Marka Miljkovića i Veljka Belivuka u Crnu Goru, Lazović je rekao da niko od službenika nije tačno znao kada će ući u zemlju.
&ndash; Na&scaron; cilj je bio izričit &ndash; da se kavačka kriminalna grupa dovede u vezu sa grupom iz Beograda &ndash; kazao je.
Dodao je da je cijela akcija bila koordinirana sa kolegama iz Srbije, a da je o njihovom dolasku saznao od kolege Milorada Žižića, kojeg je obavijestio tada&scaron;nji načelnik Centra bezbjednosti Podgorica, Milovan Pavićević, a njega Veselin Milić.
Vi&scaron;e organizacionih jedinica bilo je upoznato sa akcijom, a kada je dobio informaciju o dolasku Belivuka i Miljkovića, upoznao je direktora Uprave policije, specijalnog tužioca, Odjeljenja bezbjednosti Tivat i Kotor, Centar bezbjednosti Herceg Novi, sektor kriminalistike, Interpol, kao i kolege iz Srbije &ndash; svi su, prema njegovim riječima, znali kada su u&scaron;li i kada su napustili Crnu Goru.
Na dodatno pitanje advokata, Lazović je rekao da su bili angažovani službenici kojima je rukovodio Enis Baković.&nbsp;
&ndash; Ne može se desiti da budu angažovani službenici nekog sektora, a da njihov rukovodilac to ne zna &ndash; rekao je.
Advokat Piperović se zatim obratio Lazoviću.&nbsp;
&nbsp;&ndash; Sramota me je od vas i izvinjavam se &scaron;to ovo pitam, ali moram zbog navoda iz optužnice &ndash; da li ste ikada dobijali novac od sina? - pitao je Piperović.
&ndash; Ne, nikada. Od svog sina Petra nijesam dobio novac, osim ako ne računate rođendan, kada je imao običaj da mi kupi poklon &ndash; kazao je Lazović.
Na pitanje da li je s advokatom Piperovićem bio kod tužiteljke Sanje Jovićević, odgovorio je:&nbsp;
&nbsp;&ndash; Mogu da se zakunem u svoju familiju &ndash; djecu, unuke, grobove &ndash; da sa Piperovićem nijesam bio kod tužiteljke Jovićević u SDT-u &ndash; izjavio je Lazović, na &scaron;ta je Piperović rekao da se i on kune u svoju djecu i unuke da nijesu zajedno bili.
Na roči&scaron;tu 9. maja Lazović je iznio odbranu i negirao sve navode iz optužnice. Naglasio je da specijalni tužilac Milo&scaron; &Scaron;o&scaron;kić protiv njega i Katnića vodi politički proces, koji su, kako tvrdi, osmislili moćnici van Crne Gore &ndash; iz svijeta politike, diplomatije, biznisa i kriminala &ndash; a da su izvođači tih "radova" u Crnoj Gori.
FALSIFIKOVANJE DOKAZA
Biv&scaron;i glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić danas je počeo izno&scaron;enje odbrane i ustvrdio da se radi o političkom procesu.
&ndash; Optužnica, kao i postupak, rezultat su odluke demokratski izabrane većine da Katnića treba da stigne ruka pravde i da SDT ne treba da primjenjuje odredbe o za&scaron;titi ljudskih prava i sloboda &ndash; kazao je Katnić.
Naglasio je da je tužilac &Scaron;o&scaron;kić falsifikovao dokaze &ndash; nije unosio originalne podatke. Prema njegovim riječima, tužilac nije unio desetine službenih isprava koje je dobio od Europola.
&ndash; &Scaron;o&scaron;kić je to uradio sa direktnim umi&scaron;ljajem i time počinio krivično djelo zloupotrebe službenog položaja jer nije uvrstio dokaze koji su i&scaron;li u moju korist &ndash; izjavio je Katnić.
Tokom odbrane podsjetio je i na reakcije pojedinih političara &ndash; Milana Kneževića, Moma Koprivice, Nikole Rovčanina &ndash; koji su se ogla&scaron;avali i komentarisali odluke Ustavnog suda u vezi sa pritvorom.
Ukazao je da protiv Sa&scaron;e Čađenovića i Petra Lazovića nikada nije donijeto rje&scaron;enje o potvrđivanju optužnice za formiranje OKG koju je, navodno, formirao Zoran Lazović.
&nbsp;&ndash; Optužnica ne ispunjava osnovne kriterijume predviđene ZKP-om u odnosu na Petra Lazovića i Čađenovića &ndash; kazao je Katnić.
Dodao je da odredbe ZKP-a zahtijevaju da se u fazi istrage i podizanja optužnice saslu&scaron;aju okrivljeni o svim okolnostima.
Katnić je istakao da su u navodnoj organizaciji imenovana samo dva člana &ndash; on i Zoran Lazović &ndash; te da nema treće osobe.
Takođe je rekao da su brojne komunikacije koje demantuju optužnicu &ndash; sakrivene.
Naglasio je da želi da dokaže svoju nevinost i da mu je Forum za za&scaron;titu ljudskih prava s razlogom pružio podr&scaron;ku u borbi za prava koja su mu garantovana.
Katnić je tražio ukidanje pritvora i kazao da je već vi&scaron;e od godinu dana u zarobljeni&scaron;tvu.
Sudija Radovanović je odbio njegov prijedlog, a nastavak suđenja zakazan je za 19. jun.
Na pitanje sudije Radovanovića, Katnić je rekao da će njegova odbrana trajati jo&scaron; osam sati.

Lazović: Nijesam bio na ručku sa Zvicerom, Kašćelanom, Belivukom, Milovićem i Miljkovićem; Katnić: Ovo je politički proces

NASTAVLJENO SUĐENJE BIVŠEM POLICIJSKOM FUNKCIONERU I PENZIONISANOM GLAVNOM SPECIJALNOM TUŽIOCU

Državni tužilac u Osnovnom državnom tužila&scaron;tvu (ODT) u Nik&scaron;iću donio je rje&scaron;enje o zadržavanju i podnio predlog za određivanje pritvora K.V, osumnjičenom za produženo krivično djelo te&scaron;ka krađa.
&ldquo;Osnovano se sumnja da je K.V. vi&scaron;e puta, tokom ove godine, iz magacinskih prostora ugostiteljskih objekta &ldquo;G&rdquo; i &ldquo;B&rdquo;u Nik&scaron;iću oduzimao stvari&rdquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.

Nikšić: Predložen pritvor osumnjičenom za tešku krađu

OSUMNJIČEN DA JE IZ MAGACINSKIH PROSTORA UGOSTITELJSKIH OBJEKTA ODUZIMAO STVARI

Beranska policija podnijela je krivičnu prijavu protiv M.R. (24) i N.N. (29), osumnjičenih za krađu, saop&scaron;teno je iz Uprave policije.
"Sumnja se da su M.R. i N.N, u noći između 18. i 19. maja, od o&scaron;tećenog koji se nalazio u jednom ugostiteljskom objektu u Beranama, ukrali novčanik u kojem se nalazilo 120 eura i lična dokumenta. Protiv M.R. i N.N. podnijeta je krivična prijava zbog sumnje da su izvr&scaron;ili krivično djelo krađa&ldquo;, pi&scaron;e u saop&scaron;tenju policije.

Berane: Krivične prijave protiv dvije osobe, osumnjičene za krađu

OSUMNJIČENI DA SU UKRALI NOVČANIK U JEDNOM UGOSTITELJSKOM OBJEKTU

Službenici tivatskog Odjeljenja bezbjednosti uhapsili su M.M.(24) iz Kotora i Đ.N.(25) iz Tivta zbog sumnje da su izvr&scaron;ili krivično djelo zelena&scaron;tvo, saop&scaron;teno je iz Uprave policije.
&bdquo;M.M. i Đ.N. su iskoristili lo&scaron;u ekonomsku situaciju o&scaron;tećenih, te&scaron;ke prilike i nuždu, te im dali veći iznos novca na zajam i pri tome ugovorili nesrazmjernu imovinsku korist, uz obavezu isplate sedmične i mjesečne kamate, upućujući o&scaron;tećenima prijeteće riječi po život i tijelo, zbog kojih su se oni osjećali ugroženo&ldquo;, navedeno je u saop&scaron;tenju policije.
Prikupljanjem obavje&scaron;tenja, te sprovođenjem ostalih kriminalističkih mjera i radnji utvrđeno je da su M.M. i Đ.N. vodili evidenciju o tim osobama, pozajmljenom novcu i kamati, pi&scaron;e u saop&scaron;tenju Uprave policije.
M.M. i Đ.N. su, uz krivičnu prijavu, sprovedeni postupajućem tužiocu na dalju nadležnost i postupanje, zaključeno je u saop&scaron;tenju.

Uhapšeni Tivćanin i Kotoranin: Osumnjičeni da su tražili kamatu uz prijetnje po život

SAOPŠTENO IZ UPRAVE POLICIJE

Upravni sud Crne Gore poni&scaron;tio je odluku o razrje&scaron;enju biv&scaron;e direktorice ASK-a Jelene Perović i naredio dono&scaron;enje nove odluke.
"Upravni sud Crne Gore, u predmetu U. br. 6009/25, presudom od 16.05.2024. godine, usvojio je tužbu J. P. iz Podgorice i poni&scaron;tio odluku Savjeta Agencije za sprečavanje korupcije broj 00-2188/6 od 15.08.2024. godine. Osporenom odlukom tužilja, direktorica Agencije za sprečavanje korupcije, razrije&scaron;ena je dužnosti zbog ispunjenosti razloga za razrje&scaron;enje iz člana 98 stav 1 tačka 4, a u vezi sa članom 9 stav 1 i 2 Zakona o sprečavanju korupcije, jer je, suprotno zakonu, sama za sebe odlučila o svom privatnom interesu prilikom dodjele varijabilnog dijela zarade i prekovremenog rada samoj sebi, čime je u vr&scaron;enju javne funkcije, javni interes podredila privatnom", pi&scaron;e u saop&scaron;tenju objavljenom na sajtu Upravnog suda.
Kako dalje navode, odlučujući po podnijetoj tužbi, Sud je ocijenio da u postupku koji je prethodio dono&scaron;enju osporene odluke tužilji nije omogućeno da se izjasni u odnosu na razloge zbog kojih je osporenom odlukom razrje&scaron;ena dužnosti direktorice Agencije za sprečavanje korupcije.
"Nije sporno da se dnevni red sjednice Savjeta utvrđuje na sjednici (član 14 stav 1 Poslovnika o radu Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije), kao &scaron;to je to učinjeno u konkretnom slučaju, kada su članovi Savjeta, nakon uvida u dokumentaciju o izvr&scaron;enom inspekcijskom nadzoru, konstatovali postojanje razloga za razrje&scaron;enje direktorice Agencije iz člana 98 stav 1 tačka 4, a u vezi sa članom 9 stav 1 i 2 Zakona o sprečavanju korupcije, a koji se odnose na povredu odredbi Zakona i pravila o radu Agencije i obavezu javnog funkcionera da svoju funkciju vr&scaron;i na način da javni interes ne podredi privatnom, kao i da ne izazove sukob interesa u vr&scaron;enju javne funkcije", saop&scaron;teno je iz Suda.&nbsp;
Na istoj sjednici, bez prethodnog upoznavanja tužilje, međutim, pokrenut je postupak njenog razrje&scaron;enja i donijeta odluka, to je Sud zaključio da Perović nije bila data mogućnost da učestvuje u postupku njenog razrje&scaron;enja i izjasni se o činjenicama relevantnim za odlučivanje,
"Budući da je izja&scaron;njenje tužilje, broj 01-2193 od 15.08.2024. godine, na koje se tuženi pozvao, dato u odnosu na drugi razlog za razrje&scaron;enje (iz člana 98 stav 1 tačka 3, a u vezi neispunjenosti uslova iz člana 87 stav 3 Zakona o sprečavanju korupcije), a ne razlog zbog kojeg je ista osporenom odlukom razrije&scaron;ena dužnosti. Zbog navedene procesne povrede, Sud je ocijenio da je osporenu odluku trebalo poni&scaron;titi", kaže se u saop&scaron;tenju.

Upravni sud poništio odluku Savjeta ASK o razrješenju Jelene Perović

NAREDIO DONOŠENJE NOVE ODLUKE

Mi&scaron;ljenje Venecijanske komisije o pitanjima koja se odnose na proceduru prijevremenog okončanja mandata sudija Ustavnog suda Crne Gore zbog starosne granice, na čijoj izradi to savjetodavno tijelo Savjeta Evrope radi po zahtjevu ovda&scaron;nje vlade, biće poznato već oko 16. juna.
To je Pobjedi saop&scaron;teno iz Venecijanske komisije iz koje preciziraju da će nacrt mi&scaron;ljenja podnijeti na usvajanje na 143. plenarnoj sjednici tog savjetodavnog tijela Savjeta Evrope, koja bi trebalo da se održi 13. i 14. juna.
- Tekst usvojenog mi&scaron;ljenja biće objavljen početkom sedmice nakon plenarne sjednice &ndash; rečeno je Pobjedi iz Venecijanske komisije.
To znači da bi tekst mi&scaron;ljenja trebalo da bude poznat već oko 16. juna.
Premijer Milojko Spajić je Venecijanskoj komisiji 26. marta uputio molbu na čijem je sadržaju prethodno, u ime tri opozicione stranke, radio advokat i profesor prava Milo&scaron; Vukčević.
U molbi je precizirano da crnogorska strana traži &bdquo;hitno dobijanje mi&scaron;ljenja sa preporukama u vezi sa prestankom funkcije sutkinje Ustavnog suda Dragane Đuranović&ldquo;, događaja koji je krajem pro&scaron;le i početkom ove godine rezultirao dubokom institucionalnom krizom u Crnoj Gori.
Kriza je izazvana sredinom decembra 2024. godine, nakon &scaron;to je Ustavni odbor donio zaključak o penzionisanju sutkinje Đuranović, koji je potom na skup&scaron;tinskom plenumu usvojio &scaron;ef parlamenta Andrija Mandić.
Opozicija je, revoltirana tim postupkom, blokirala rad skup&scaron;tinskog plenuma ističući da je time izvr&scaron;en &bdquo;ustavni puč&ldquo;.
Ambasador Evropske unije u Crnoj Gori Johan Satler je od početka godine u vi&scaron;e navrata poku&scaron;avao da rije&scaron;i političko-ustavnu krizu organizovanjem susreta i posredovanjem u komunikaciji između predstavnika vlasti i opozicije, a kako Crna Gora ne bi potpuno zastala sa integracijama.
Satler je 24. februara prvi put za isti sto pozvao predstavnike dvije političke strane, kako bi se &scaron;to prije do&scaron;lo do kvalitetnog rje&scaron;enja za sve.
Premijer Spajić iz vladajućeg PES-a i opozicioni lideri Danijel Živković (DPS), Damir &Scaron;ehović (Evropski savez) i Adrijan Vuksanović (HGI) su nakon toga stavili svoje potpise na sporazum kojim su se obavezali da najkasnije za sedam dana zajednički podnesu zahtjev za mi&scaron;ljenje Venecijanske komisije, a povodom sporne procedure konstatovanja prestanka mandata sutkinji Đuranović.
- Strane se sagla&scaron;avaju da preduzmu sve neophodne korake ka punoj primjeni mi&scaron;ljenja Venecijanske komisije u najkraćem roku, a najkasnije 15 dana nakon njegovog dostavljanja. Do dostavljanja mi&scaron;ljenja obustaviće se dalja procedura izbora jednog sudije Ustavnog suda po konkursu koji je Ustavni odbor Skup&scaron;tine Crne Gore objavio 23. decembra 2024. godine &ndash; saop&scaron;teno je tada iz Delegacije EU.
Bilo je predviđeno i da, nakon potpisivanja ovog sporazuma, opozicija prestane da blokira Skup&scaron;tinu i vrati se uče&scaron;ću u radu odbora i plenuma. Ovaj uslov je ispo&scaron;tovan bez pogovora, s obzirom na to da se poklopio sa istekom kazne koju je predsjednik Skup&scaron;tine propisao najvećem dijelu opozicionih poslanika zbog ometanja rada plenuma.
- Strane se obavezuju da podrže EU reforme i zakonodavne inicijative pripremljene u konsultaciji sa institucijama EU, s ciljem zavr&scaron;etka pregovora o pristupanju EU do kraja 2026. godine. Strane se takođe obavezuju da nastave rad Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu, s ciljem zavr&scaron;etka procesa izborne reforme najkasnije do kraja 2025. godine &ndash; navedeno je iz Delegacije EU nakon sastanka dijela stranaka vlasti i opozicije.
Konačno je usagla&scaron;eno i da će fokus biti na ispunjavanju obaveza iz EU agende, te da se bez prethodno obezbijeđenog op&scaron;teg političkog konsenzusa neće predlagati pitanja koja dijele javnost, kako je to i predviđeno Vladinom platformom &bdquo;Barometar 26&ldquo;.
Uslijedio je rad na prijedlogu teksta koji će biti upućen Venecijanskoj omisiji, gdje je ministar pravde Bojan Božović zastupao dio vladajuće većine, a profesor Vukčević opoziciju.
Molbu za hitno dobijanje mi&scaron;ljenja sa preporukama premijer Spajić je Komisiji uputio tri mjeseca nakon spornog događaja u Skup&scaron;tini. U tekstu je potcrtana želja premijera da ovo savjetodavno tijelo SE d&acirc; mi&scaron;ljenje o &bdquo;nedoumicama u vezi sa ovom ustavno-pravnom problematikom&ldquo;, uz pitanja i argumentaciju obje strane.
Nakon susreta sa članovima delegacije Venecijanske komisije 24. i 25. aprila u Podgorici, Vukčević je za Pobjedu precizirao da su teme razgovora bile brojne, ali i da je lično insistirao da &scaron;to prije stigne odgovor na pitanje iz redova opozicionara - da li je prekr&scaron;en Ustav kada je Ustavni odbor Skup&scaron;tine donio odluku o penzionisanju sutkinje Đuranović na osnovu Zakona o PIO, s obzirom na to da su dotada&scaron;nji postupci pokretani na osnovu Zakona o radu.

Mišljenje Venecijanske komisije biće poznato 16. juna

KOJE SE ODNOSI NA PROCEDURU PRIJEVREMENOG OKONČANJA MANDATA SUDIJA USTAVNOG SUDA CRNE GORE

Osnovno državno tužila&scaron;tvo u Podgorici uložiće žalbu iz svih zakonom propisanih razloga na presudu Osnovnog suda u Podgorici, kojom je okrivljena Jelena Perović oslobođena zbog krivičnog djela utaja poreza i doprinosa.
&ldquo;Razlozi koje je prvostepeni sud naveo u oslobađajućoj presudi su po mi&scaron;ljenju ovog tužila&scaron;tva pogre&scaron;no i nepotpuno utvrđeni, a posebno činjenica da okrivljena navodno nije imala drugih nepokretnosti upisanih na svoje ime, kojima bi u tom periodu raspolagala, iako iz provedenih dokaza na glavnom pretresu proizilazi da je u spornom periodu bila vlasnik nepokretnosti-stana, povr&scaron;ine 69 kvadrata u Podgorici,koji je stekla kupovinom&rdquo;, pi&scaron;e u saop&scaron;tenju ODT Podgorica.

Tužilaštvo će uložiti žalbu na oslobađajuću presudu Jeleni Perović

"RAZLOZI KOJE JE PRVOSTEPENI SUD NAVEO U OSLOBAĐAJUĆOJ PRESUDI SU PO MIŠLJENJU OVOG TUŽILAŠTVA POGREŠNO I NEPOTPUNO UTVRĐENI"

U Crnoj Gori u posljednja 24 sata evidentirano je sedam saobraćajnih nezgoda u kojima su dvije osobe teže povrijeđene, a jedna lak&scaron;e.
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije kazali su da su u Podgorici evidentirane četiri nezgode.
Po jedna nezgoda evidentirana je u Danilovgradu, Tivtu i Pljevljima.
Izdato je 478 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijeto 60 prekr&scaron;ajnih prijava.
Policija je oduzela sedam pari registarskih tablica.

Za 24 sata sedam saobraćajnih nezgoda