Zdravstveni problem modernog doba su „nervozna crijeva“ ili "sindrom iritabilnog crijeva". Zbog sve bržeg načina života, neredovne ishrane, stresa, pesticida u voću i povrću, poremećaj naše crijevne flore je i kod odraslih i kod djece gotovo izvjestan. Prema posljednjim istraživanjima sindrom "nervoznih crijeva" pogađa oko 18 odsto populacije i svake godine ovaj procenat je u porastu. Kako umiriti nervozna crijeva?

To je funkcionalni poremećaj digestivnog sistema a simptomi uključuju grčeve, bolove u donjem dijelu stomaka, nadutost, gasove, nerijetko proliv ili zatvor, promjene u obliku i boji stolice, nadimanje, netoleranciju na hranu, umor i probleme sa spavanjem, anksioznost i depresiju.

Individualni uzroci ali i simptomi

Uzroci nastanka ovog sindroma su nepravilna ishrana, stres, loš san, genetska predispozicija. Samo mali broj ljudi sa ovim problemom  ima simptome koji mogu biti veoma ozbiljni. Neki ljudi mogu da kontrolišu ove simptome tako što vode računa o ishrani, načinu života i stresu. Teži simptomi liječe se ljekovima. Nervozna crijeva nisu uzrok promjena u crijevnom tkivu niti ovo stanje povećava rizik od raka debelog crijeva, naglašavaju ljekari. Promjene crijevnih bakterija kao i disbalans između dobrih i loših bakterija u crijevima mogu da izazovu pojavu „nervoznih crijeva“, iako su uzroci za njihov nastanak različiti i individualni, navode stručnjaci.

Žene imaju teže simptome

Prema statistikama, žene su izloženije ovom problemu zbog blizine crijevnog sistema i genitalnog trakta, koji je takođe podložan poremećajima i disbalansu dobrih i loših bakterija.

Ljudi koji pokušavaju da ublaže ovaj poremećaj često se žale da im je narušen kvalitet svakodnevice i normalnog života. Zato izbjegavaju da jedu i piju na javnim mjestima, izbjegavaju duga putovanja, druženja, a nekima je i odlazak na posao noćna mora jer često moraju da idu u toalet. Ako su simptomi učestali, savjet je posjeta gastroenterologu.

Rješenje - promjena u načinu života

Promjene u načinu života, kao što su ishrana sa malo ugljenih hidrata, izbjegavanje stresa, vježbanje, uzimanje probiotika i održavanje hidratacije mogu da pomognu i ublaže simptome.

Stručnjaci savjetuju da treba izbjegavati digestivne stimulanse poput kofeina, alkohola i slatkih pića.

Preporuka je da se jede više ribe, voća i povrća. Meso je neophodno u ishrani, jer su našem tijelu potrebni proteini i bjelančevine. Preporuka nekih gastroenterologa je mast u ishrani. Najvažnije je da se ne gladuje i ne preskaču obroci, jer se redovnom ishranom postiže dobar balans u crijevima.