Kultura

Izložba Voja Stanića podsjećanje je na vrhunske domete crnogorske kulture i neprolazna djela velikog umjetnika, koja najbolje svjedoče o karakteru crnogorskog identiteta, kazala je ministarka kulture i medija u tehničkom mandatu Ma&scaron;a Vlaović.
Ona je na otvaranju izložbe u Galeriji Gayo u Porto Montenegru kazala da Stanićevi radovi, iako nose karakteristike slikarskog istraživanja, u načinu su slobodni, brzi u registrovanju i doslovni u pokazivanju ideja.
&ldquo;Ova postavka donosi uvijek zanimljiv susret sa sazvježđem Mediterana kojem Crna Gora snažno pripada, a na to nas Stanićev jedinstven stvaralački genij stalno podsjeća&rdquo;, istakla je Vlaović.
Poručila je da zahvalnost za ovakvu priliku pripada galeriji Gayo, kao osvjedočenom umjetničkom medijumu, domu mladih i talentovanih umjetnika, ali i prepoznatom podijumu velikana umjetnosti.
&ldquo;Trodecenijske aktivnosti galerije su obuhvatale i izdavačku djelatnost u oblasti likovne umjetnosti koja je adekvatno pratila snagu i rasko&scaron; talenata prezentovanih umjetnika, a galerija Gayo je oslonac i podsticaj domaćim autorima i pouzdani partner sistemu kulture, &scaron;to i Ministarstvo kulture i medija prepoznaje i uvažava&rdquo;, istakla je Vlaović.
Istoričarka umjetnosti Ivana Milojko istakla je da je Stanić u jednostavnosti primorskog života bio kadar spoznati obilje ljudskih emocija i su&scaron;tinu postojanja, te da je kompleksnom simbolikom u svojim djelima uvio u fantastiku naočgled obične djelove svakodnevice.
"U svedenosti života na Jadranu Vojo Stanić isčitavao je razne sociolo&scaron;ke i filozofske strukture, pretvarajući ono prolazno i efemerno u nepromjenjivost i vječnost", kazala je Milojko.
Galeristkinja Tamara Vojvodić u svom obraćanju osvrnula se na dugu tradiciju galerije, koja je otvorila mnoge međunarodne razmjene umjetnika.
&ldquo;Priča o galeriji Gayo nastajala je prije gotovo tridesetpet godina, a poznanstvo njenog osnivača, na&scaron;eg istaknutog galeriste Gaja Vojvodića i Stanića je dalekosežnije i predstavlja posebnu vrstu sinergije&rdquo;, istakla je Vojvodić.
&nbsp;

Vlaović: Djela Stanića podsjećanje na vrhunske domete crnogorske kulture

OTVORILA IZLOŽBU

Večeras je posljednja noć bazara &ldquo;Majska priče u Prijestonici&rdquo; gdje će se održati koncert Nine Žižić, koji su Prijestonica Cetinje i Turistička organizacija Prijestonice Cetinje prvi put organizovale ovog proljeća.&nbsp;
"Za nama su 22 dana raznovrsnog muzičkog, kulturno-zabavnog i dječijeg programa, tokom kojih je Prijestonica bila prava oaza dobre zabave, pozitivne energije i gastronomije", saop&scaron;teno je iz Prijestonice.&nbsp;
Podsjetili su da su besplatan karusel za najmlađe, suveniri, bogata gastro ponuda, dječiji programi, dnevne žurke, muzički koncerti Lexington benda, Gorana Karana, Ansambla Toć, Andrijane Božović i mnogih drugih, samo su dio uspje&scaron;ne manifestacije "Majska priča u Prijestonici".&nbsp;
Turistička organizacija i Prijestonica Cetinje pozivaju građane Crne Gore da večeras od 21 sat uživaju u koncertu sjajne Nine Žižić i budu gosti Cetinja, kako bi zajednički ispratili jo&scaron; jednu uspje&scaron;nu &ldquo;priču u Prijestonici&rdquo;.

Večeras zatvaranje "Majske priče u Prijestonici"

"ZA NAMA SU 22 DANA RAZNOVRSNOG PROGRAMA"

Podgorički altrenativni rok bend Vrpca objavio je na svom YouTube kanalu video snimak koncerta održanog u KIC "Budo Tomović" povodom deset godina postojanja benda.
Na koncertu je predstavljen kompletan rad benda a publika je uz sjajan audio vizuelni ugođaj uživala u muzičko poetskom performansu, karakterističnom za ovaj sastav, saop&scaron;tili su organizatori Festivala kulture Zabjelo.
<iframe src="https://www.youtube.com/embed/u9huu0fzXdo?ab_channel=Vrpca" width="560" height="314" allowfullscreen="allowfullscreen"></iframe>
Vrpca je bend koji postoji od 2012. godine i koji čine : Milo&scaron; Pejović gitara, Danilo Pendo bas, Ivan Bakić bubanj, frontmen Braco Subotić a od skoro se bendu pridružio i Dino Kapetanović na gitari.
"Muzika koju Vrpca stvara nije vezana striktno za jedan žanr, može se reći dream pop, cross over, grunge, ambient, indie, r'n'r... Najjednostavnije &ndash; alternativni rok", navedeno je u saop&scaron;tenju.
Kazali su da je album prvijenac "Oko sfere", objavljen 2021, odu&scaron;evio je ljubitelje rokenrola &scaron;irom Crne Gore i regiona.
"Bend Vrpca je kroz devet pjesama koje čine "Oko sfere" objedinio kritičko - posmatrački osvrt na grad i dru&scaron;tvo u kom živimo, ljubav &ndash; kao dominantni motiv većine pjesama i ono esencijalno vječno filozofsko pitanje &ndash; ko smo, odakle smo i koja je na&scaron;a uloga na svijetu", istakli su organizatori festivala.
Vrpcu će publika imati priliku da čuje 10. juna, na drugom izdanju Festivala kulture Zabjelo u Podgorici. Na stadionu &bdquo;Nikola &Scaron;ćepović" podgoričani će dijeliti binu sa regionalnim zvijezdama alternativne scene: vodećim alter pop imenom regiona Letu &Scaron;tuke, beogradskim repkor-krosover sastavom Sunshine i splitskim rep-rok bendom TBF.
Vrpca je do sada održala brojne svirke od kojih se izdvajaju nastupi na festivalima: Sea Rock, Nik&scaron;ićko Rocks, PAF, FIAT, Lake Fest, Rockam Rorćol, Rockstrikcija...

Vrpca objavila snimak koncerta povodom desetogodišnjice postojanja

PODGORIČKI ALTERNATIVNI ROK BEND

U organizaciji Arhivskog odsjeka Podgorica i Državnog arhiva Cetinje biće priređena izložba dokumenata i fotografija &ldquo;Prosvjeta u Podgorici&rdquo; autorki Biljane Dra&scaron;ković i Sandre Marković, saop&scaron;teno je iz Kulturno informativnog centra (KIC) Budo Tomović.&nbsp;
Izložba će, kako su kazali, u izložbenom holu KIC-a biti otvorena u ponedjeljak, 29. maja, u 12 sati i trajaće do 6. juna.

Izložba dokumenata i fotografija “Prosvjeta u Podgorici” u KIC-u

OD 29. MAJA DO 6. JUNA

Film francuske rediteljke Žistin Trie (Justine Triet) osvojio je večeras u Kanu Zlatnu palmu za najbolje ostvarenje na 76. Međunarodnom filmskom festivalu.
Film &bdquo;Anatomie d&rsquo;une chute&ldquo; (Anatomija pada) osvojio je glavnu nagradu, dok je u trci ove godine bio 21 film.
Žistin Trie (44) je postala treća nagrađena rediteljka u istoriji Kanskog festivala. Prije nje su to bile Džejn Kempion (Jane Campion) za film &bdquo;Čas klavira&ldquo; (1993) i Žilija Dikurno (Julia Ducournau) 2021. godine za ostvarenje &bdquo;Titan&ldquo; (Titane).
Gran pri žirija je osvojio Džonatan Glejzer (Jonathan Gasler) za film &nbsp;&bdquo;The Zone of Interest&ldquo; (Zona interesovanja) o svakodnevnom životu nacističkog komandanta Au&scaron;vica. Žiri je na taj način uputio poruku o zastra&scaron;ujućoj banalnosti zla, ocijenila je agencija Frans pres.
Dodjelom nagrada u Kanu je večeras zavr&scaron;en festival, tokom kojeg su crvenim tepihom pre&scaron;le brojne zvijezde među kojima Harison Ford (Harrison), Džoni Dep (Johnny Depp).
Predsjednik žirija je bio &scaron;vedski reditelj Ruben Ostlund, pro&scaron;logodi&scaron;nji dobitnik Zlatne palme za film &bdquo;Bez filtera&ldquo;.
Za&scaron;titno lice festivala je ove godine bila francuska glumica Katrin Denev (Catherine Deneuve) sa njenim ogromnim portretom na ulazu palate. Crno-bijela fotografija je iz 1968. godine iz ostvarenja &bdquo;La chamade&ldquo; reditelja Alena Kavalijea (Alain Cavalier).
Među zvijezdama koje su se takmičile za Zlatnu palmu, bili se već nagrađivane ličnosti poput Britanca Kena Louča (Loach) (86), dvostrukog pobjednika (2006. i 2016.), Njemca Vima Vendersa (Wim Wenders), koji je osvojio nagradu 1984. za &bdquo;Pariz Teksas&ldquo;, i Italijana Nanija Moretija (Nanni Moretti).
Film koji je privukao pažnju ove godine je ostvarenje &bdquo;Žan de Bari&ldquo; francuske rediteljke Maiven (Maiwenn). Njen film je priča o miljenici kralja Luja XV kojeg igra Dep, zvijezda filmova &bdquo;Pirati sa Kariba&ldquo; i koji je persona non grata na američkim televizijama od optužbi za porodično nasilje.
Dep je na festivalu rekao da je mnogo toga &scaron;to je napisano o njemu &bdquo;stra&scaron;na fikcija&ldquo;.
Dep, koji je postao neomiljen u SAD od suđenja sa biv&scaron;om suprugom Amber Herd (Heard) zbog optužbi za porodično nasilje, u Kanu je dobio sve počasti svijeta kinematografije na otvaranju festivala.
Na marginama festivala koji je &nbsp;počeo 16. maja, održani su protesti francuskog sindikata CGT, organizatora protesta protiv penzione reforme u Francuskoj. Ti skupovi su održani bez većih incidenata, a festival je kao i prethodnih godina obezbjeđivala policija, koja je ranije naznačila mjesta zabrane okupljanja.

Zlatna palma za „Anatomiju pada“

FESTIVAL U KANU

Predstava &ldquo;Ana Karenjina&rdquo;, rađena prema romanu Lava Nikolajeviča Tolstoja, u režiji Mirka Radonjića, ponovo će biti na repertoaru Kraljevskog pozori&scaron;ta &ldquo;Zetski dom&rdquo; u ponedjeljak, 29. maja.
Vi&scaron;estruko nagrađivana predstava, koja je između ostalog osvojila i Gran pri na pro&scaron;logodi&scaron;njem sarajevskom MESS-u, donosi potragu za načinima da se pročita Tolstojev klasik, te da se s njim uđe u dijalog kao platformu za promi&scaron;ljanje izvođača i publike o tome kako voljeti u dana&scaron;nje vrijeme.
U pitanju je trodjelna predstava (Priroda zaljubljivanja, Priroda vremena i Priroda ludila).
Uloge tumače Sanja Vujisić, Aleksandar Gavranić i Pavle Prelević, dok je predstava nastala u koprodukciji nZetskog doma i Dramskog studija &ldquo;Prazan prostor&rdquo;.
Predstava će početi u 19 časova.&nbsp;

"Ana Karenjina" u ponedjeljak u Zetskom domu

OD 19 SATI

Crna Gora ima potencijala da se razvije na polju kreativnih industrija i postane filmska destinacija, ali je neophodno vi&scaron;e rada u tom smislu, poručila je ambasadorka Velike Britanije Keren Medoks sa CIM Foruma.&nbsp;
&nbsp;&bdquo;Mislim da Crna Gora ima veliki potencijal u kreiranju kreativnih ekonomija. Va&scaron;a ekonomija treba da bude raznovrsnija i da ne zavisi samo od turizma. To će uključiti mnogo posla, neće se desiti slučajno. Va&scaron;e prelijepo more neće privući filmske stvaraoce. Treba vam infrastruktura i talenti koji sigurno postoje, ali i podr&scaron;ka Vlade&ldquo;, kažala je Medoks.
Dodala je da Crna Gora već ima punu podr&scaron;ku Velike Britanije u razvoju kreativnih ekonomija.
&bdquo;Velika Britanija je veoma dobar primjer kako je Vlada kreirala prave uslove sa strate&scaron;kim ciljem stvaranja kreativne ekonomije i srećni smo da dijelimo to iskustvo sa Crnom Gorom&ldquo;, poručila je ambasadroka Velike Britanije.
Da u Vadi ima volje za stvaranjem kreativnog sektora poručio je ministar ekonomskog razvoja i turzma Goran Đurović.&nbsp;
&bdquo;Ne da ima volje, nego mislim da to moramo da uradimo. Kada pokrećete čeličnu industriju trebaju vam stotine miliona da uložite, a u kreaitvnim industrijama vam trebaju olovka i papir. Mislim da imamo ljude koji mogu donijeti jedan globalan proizvod. Treba da razmi&scaron;ljamo globalno. Potrudići se da kreativna industrija dobije posebno mjesto i da vidimo kako to da finansiramo i promovi&scaron;emo, jer sam ubijeđen da će se to vi&scaron;estruko vratiti Crnoj Gori&ldquo;, kazao je Đurović.
Dodao je da je CIM Forum značajan za turističku ponudu Crne Gore.
&bdquo;Ne bi se ni druge zemlje postiđele da imaju ovakve učesnike. Ovo je jedan vid promocije Crne Gore, a i &scaron;irenja na&scaron;e sezone&ldquo;.
Na temu kreativne ekonomije i značaja filmske industije, na CIM Forumu su govorili eksperti iz tih oblasti iz Velike Britanije, a uz podr&scaron;ku British Council-a. Dali su odgovor na pitanje kako ohrabriti razvoj kreativnog sektora u Crnoj Gori na osnovu iskustva iz Velike Britanije.
&bdquo;Imate prelijepu državu sa posebnom kulturom. Imate mnogo mladih koji žele da izraze kreativnost. Treba im stvoriti mogućnosti da se izraze i to je način na koji se stvara kreativni sektor. Morate imati i uče&scaron;će Vlade, a dolazak ministar pokazuje da ima želje za tim&ldquo;, kaže ekspert iz oblasti kreativnih industrija Džon Njubigin.
Dodaje da je siguran da Crna Gora može biti filmska destinacija.&nbsp;
&bdquo;Ali ne treba da budete destinacija za inostrane filmove, već za svoje i to je jako važno. Sviđa mi se Kotor, kako može da mi se ne svidi? CIM Forum je fantastična ideja i činjenica da dolaze ljudi iz čitavog regiona je odlična stvar&ldquo;, rekao je Njubigin.
Direktoricu Filmskog centra Aleksandru Božović raduje &scaron;to je, od vodećih eksperata iz Velike Britanije, dobila odgovore, &scaron;ta je potrebno da Crna Gora uradi u razvoju kreativnih industrija.
&bdquo;Treba da shvatimo da ono &scaron;to je na&scaron;a posebnost i različitost može da bude na&scaron;a prednost ne samo na nacionalnom i regionalnom, već na globalnom nivou. Mislim da već jesmo filmska destinacija. Pogotovo &scaron;to se ovaj panel de&scaron;ava u okviru CIM Foruma u Kotoru, koji je jedan od najfilmičnijih gradova i nema nikoga ko je do&scaron;ao ovdje, a da nije odreagovao kao na&scaron;i gosti koji su bili odu&scaron;evljeni njime&ldquo;, zaključila je Božović.

Medoks: Crna Gora ima potencijala da postane filmska destinacija i razvije kreativne industrije

"TREBA VAM INFRASTRUKTURA I PODRŠKA VLADE"

Predstava &bdquo;Pokojnik&ldquo; Branislava Nu&scaron;ića u režiji i adaptaciji Egona Savina u produkciji Crnogorskog narodnog pozori&scaron;ta uspje&scaron;no nastavlja svoj pozori&scaron;ni život, saop&scaron;tili su iz Crnogorskog narodnog pozori&scaron;ta (CNP).
"Nakon odličnih reakcija publike u Podgorici, Tivtu, Nik&scaron;iću, Brčkom, Beogradu i Zrenjaninu na koju je nai&scaron;ao ansambl predstave koji je nacionalni teatar radio u koprodukciji sa Centrom za kulturu Tivat, &bdquo;Pokojnik&ldquo; će u nedjelju 28. maja biti izveden u okviru takmičarskog programa 68. izdanja Sterijinog pozorja", kazali su iz CNP-a.&nbsp;
U predstavi "Pokojnik" igraju: Marko Baćović, Bojan Dimitrijević, Nada Vukčević, Goran Vujović, Aleksandar Radulović, Stefan Vuković, Slavko Kalezić, Slobodan Marunović, Stevan Vuković, Dejan Ivanić, Stevan Radusinović, Radmila Božović, Jadranka Mamić, Dragan Račić i Slobodan Vujadinović. Autorski tim predstave čine: Vesna Popović, scenografkinja, Jelena Stokuća, kostimografkinja, Gordana Bulatović, asistentkinja kostimografkinje, Dubravka Drakić, scenski govor, organizatorka Gordana Smodlaka, izvr&scaron;na producentkinja Nela Ota&scaron;ević, i asistentkinja reditelja Radmila Božović.

Predstava "Pokojnik" na Sterijinom pozorju

U NEDJELJU, 28. MAJA

Solistički koncert poznate crnogorske umjetnice Nine Strugar pod nazivom &ldquo;Pjevaćemo &scaron;ta nam srce zna&ldquo; biće održan u ponedjeljak, 29.maja, u velikoj sali KIC-a &ldquo;Budo Tomović&ldquo;, u 20 sati.
Na repertoaru koncerta su tradicionalne pjesme sa Balkana koje će umjetnica izvesti u pratnji orkestra Ivana Pekovića.
Gosti koncerta su Tatjana Lazičić Popović, Petar Bulatović i Renata Perazić.
Besplatne ulaznice se radnim danima mogu preuzeti na biletarnici KIC-a (9-20h).

Solistički koncert Nine Strugar u ponedjeljak u KIC-u

"PJEVAĆEMO ŠTA NAM SRCE ZNA"

Sea Dance nikoga ne ucjenjuje, Crnoj Gori je donosio milionske prihode, kazali su organizatori festivala, reagujući na dana&scaron;nju izjavu ministra ekonomskog razvoja i turizma u tehničkom mandatu Gorana Đurovića.
Podsjetimo, Đurović je jutros kazao da "niko državu Crnu Goru neće da ucjenjuje, pa ni Sea Dance".
<a href="https://dnevno.me/ekonomija/-/durovic-niko-nece-ucjenjivati-cg-pa-ni-sea-dance-kovacevic-vraticemo-se-naredne-godine-25-05-2023-08-51-01">Đurović: Niko neće ucjenjivati CG, pa ni Sea Dance; Kovačević: Vratićemo se naredne godine</a>
"Nakon devet godina rada i doprinosa Crnoj Gori, osim &scaron;to ovakvu izjavu ministra smatramo duboko nepravednom, posebno nagla&scaron;avamo da državu Crnu Goru nikada nismo ucjenjivali, već sve suprotno tome &ndash; donijeli smo joj vi&scaron;e od 60 miliona evra turističkog prihoda, neprocjenjivu vrijednost promocije destinacije, kao i neke od najvećih svjetskih muzičkih zvijezda, među kojima su The Prodigy, Jamiroquai, David Guetta, Skrillex, Underworld, Fatboy Slim", navodi se u saop&scaron;tenju Sea Dance Festivala.
Podsjećaju da su najveći svjetski mediji, kao &scaron;to su CNN, New York Times, Guardian, Metro, Daily Mirror i mnogi drugi opisivali su Sea Dance kao jedan od najboljih svjetskih festivala na Mediteranu, dok je, zahvaljujući festivalu, Lonely Planet 2015. proglasio plažu Jaz najljep&scaron;om i najuzbudljivijom plažom Evrope.
Status Sea Dance festivala krunisan je, dodaju, već na samom početku održavanja najprestižnijom titulom &bdquo;Najbolji evropski festival", u kategoriji do 40.000 posjetilaca dnevno.
"Sigurni smo da je svega ovoga svjestan i ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović, koji je u maju pro&scaron;le godine o Sea Dance festivalu javno pričao ovako: &bdquo;Vi&scaron;estruka je korist za Crnu Goru, ekonomska, turistička i promotivna. Ekonomska &scaron;to produžavamo sezonu, festival je krajem avgusta, nadamo se da će biti na&scaron;a rivijera i Budva puna, produžavamo sezonu, a samim tim radimo i jednu veliku promociju Crne Gore, jer je EXIT i Sea Dance svjetski prepoznati festivali. Ja sam siguran da će biti mnogo turista iz svih krajeva Evrope, &scaron;to je strate&scaron;ki važno za promociju Crne Gore u svijetu. Tako da, eto, zadovoljstvo mi je da mogu da kažem ispred Vlade Crne Gore da ćemo podržati ovaj festival i u narednom periodu, da ćemo podržavati ovaj festival i narednih godina". Ostalo je nejasno &scaron;ta se u međuvremenu promijenilo, ali reputacija i kvalitet Sea Dance festivala sigurno nije", ističu u saop&scaron;tenju.
Kažu da su iz po&scaron;tovanja prema fanovima juče obavijestili javnost da ove godine nemaju mogućnost da održe festival u Crnoj Gori, zbog blokade podr&scaron;ke državnih institucija, koju je bez ikakvih osnova naložila Agencija za za&scaron;titu konkurencije, kategori&scaron;ući dosada&scaron;nju saradnju države i Op&scaron;tine Budva sa festivalom kao &bdquo;državnu pomoć", iako je, kako kažu, potpuno jasno da je u pitanju komercijalna saradnja u vezi sa realizacijom muzičkog festivala, a u cilju pospje&scaron;ivanja budvanskog turizma i promocije destinacije.
"Ovakve komercijalne saradnje sa državnim institucijama Exitovi festivali imaju u brojnim zemljama &scaron;irom svijeta, uključujući vi&scaron;e zemalja Evropske unije. Među njima je i Sea Star festival u Hrvatskoj, koji je prethodnog vikenda sa ogromnim uspjehom održan u Umagu pred preko 40.000 ljudi i uz značajnu podr&scaron;ku Grada Umaga i Hrvatske turističke zajednice", navode u saop&scaron;tenju.
Na ovaj način, dodaju, zemlje Evropske unije podržavaju brojne manifestacije, od Olimpijskih igara, preko ATP turnira i drugih sportskih manifestacija, pa do muzičkih događaja kao &scaron;to su &scaron;panski Sonar i Primavera Sound, mađarski Sziget, slovački Pohoda festival, hrvatski Ultra festival i mnogi drugi.
"Da je istina ono &scaron;to Ministarstvo ekonomskog razvoja i turizma i Agencija za za&scaron;titu konkurencije tvrde &ndash; da je država limitirana zakonskim mogućnostima kada je u pitanju finansijska pomoć događajima &ndash; &nbsp;Evropa bi ostala bez svojih najvećih manifestacija", zaključuju u saop&scaron;tenju.

Sea Dance: Nikoga ne ucjenjujemo, festival je Crnoj Gori donosio milionske prihode

REAGOVALI NA IZJAVU ĐUROVIĆA

Predstava &ldquo;Nisam prijavila&rdquo;, autorke Selene Ristić Vitomirović, održaće se sjutra (25.03.2023) u 19:00 sati u Kuslevovoj kući, saop&scaron;teno je iz Centra za ženska prava.
Kako su kazali, predstava &ldquo;Nisam prijavila&rdquo; nastala je u saradnji &rdquo;Dječijeg centra&rdquo; iz Zaječara i &rdquo;KUD &Scaron;arski behar&rdquo; iz Prizrena, uz podr&scaron;ku Rekonstrukcije ženski fond. Djevojke iz Prizrena, Peći, Tirane, Zaječara, Novog Pazara i Rijeke, u toku pro&scaron;le godine igrale su u Prizrenu, Tirani, Beogradu, Zaječaru, Puli i Pri&scaron;tini.
"Ove godine nakon Sarajeva stižu i u Podgorici. Uključivanjem djevojaka iz regiona, nastavljaju da &scaron;alju poruku žrtvama da nisu same i da nisu krive za ono &scaron;to im se događa. &Scaron;alju poruku da je solidarnost najvažnija ukoliko želimo da prekinemo &ldquo;kulturu ćutanja&rdquo; i da na&scaron;u ti&scaron;inu čuje cio Balkan. &ldquo;Dječijem centru&rdquo; je za ovu inicijativu 7.marta dodijeljena nagrada Bring the Noize &ndash; Za otpor i slobodarske politike u lokalnim zajednicama", navode iz te organizacije.&nbsp;

Predstava “Nisam prijavila” sjutra u Kuslevovoj kući