Kultura

Produkcija BeoArt iz Beograda dolazi u Crnogorsko narodno pozori&scaron;te sa dvije predstave, saop&scaron;teno je iz Crnogorskog narodnog pozori&scaron;ta (CNP).
&ldquo;Čovjek visine&rdquo; Ane Đorđević u režiji Jane Maričić će biti izvedena 29. marta, a &ldquo;Lutka sa kreveta broj #21&rdquo; Đorđa Lebovića u režiji Slobodana Brankovića 30. marta u 20 sati na Velikoj sceni.
"Skup vrijednosti kojima čovek teži oduvijek je, kao i on sam, isti. Nije mlada ni dilema da li se do tog cilja stiže lijevom ili desnom stazom. Prije sto godina, neposredno posijle Velikog rata, jedni su nepokolebljivo vjerovali u napredak nakon užasa, dok su drugima ratne traume usadile oprez, gorčinu, pesimizam. Ni danas ne znamo koji su bolje znali, znamo samo da je mir i za jedne i za druge kratko trajao. U takvim okolnostima velike ličnosti malih naroda deluju apsurdno beznačajno, istorijski neprimetno. Ipak, ostaju sjećanja na njihove ideje, predviđanja, strahove, koji se ni po čemu ne razlikuju od govora zapamćenih mislilaca. Zato se valja podsjetiti na ono &scaron;to imamo i one koje smo imali. A njihova zapitanost ostaće i na&scaron;a: da li trajanje i opstanak znače razumjeti vrijeme i promjene, ili sačuvati izvorni trenutak pripisujući mu vječnost&rdquo; &ndash; pi&scaron;e o predstavi &ldquo;Čovjek visine&rdquo;.
U predstavi igraju Neboj&scaron;a Milovanović i Bojan Žirović.&nbsp;
Tekst za predstavu &bdquo;Lutka sa kreveta broj 21&ldquo; Đorđe Labović je pisao prije skoro pet decenija, a premijerno je izvedena pro&scaron;le godine na Kamernoj sceni Srpskog narodnog pozori&scaron;ta u Novom Sadu. Priču o Vilmi, biv&scaron;oj logora&scaron;ici &bdquo;Kuće lutaka&ldquo;, njenom životu, izborima i dilemi da li progovoriti o zločinu ili ne, na sceni oživljavaju Jasmina Večanski Kujundžić, Branislav Jerković, Jugoslav Krajnov i Marko Marković. Kako ističe reditelj, cilj mu je da publika razmi&scaron;lja o svojoj funkciji u dru&scaron;tvu i o tome koliko je bitno opredijeliti se po nekim važnim dru&scaron;tvenim pitanjima. Ulaznice se mogu rezervisati i kupiti na web sajtu pozori&scaron;ta www.cnp.me ili rezervisati na biletarnici, pozivom na broj 020/274-009.&nbsp;

"Beoart" u Crnogorskom narodnom pozorištu

SA DVIJE PREDSTAVE

Crnogorsko narodno pozori&scaron;te izvelo je predstavu &bdquo;Bladi mun&ldquo; po tekstu i u režiji Ane Đorđević poslednje takmičarske večeri na 49. Danima komedije u Jagodini. Žiri Festivala koji su činili Dragan Petrović Pele, glumac, Borka &nbsp;Golubović Trebje&scaron;anin, novinarka &bdquo;Politike&ldquo;, i Željko Jovanović, dramaturg i pozori&scaron;ni kritičar, donio je odluku da nagradu za najboljeg mladog glumca dodijeli Stevanu Vukoviću za ulogu Stefana u predstavi &bdquo;Bladi mun&ldquo;.&nbsp;
Uče&scaron;će CNP-a na &bdquo;Danima komedije&ldquo; označilo je i regionalizaciju ovog festivala koje je do ove godine imalo nacionalni karakter. Predstava je nai&scaron;la na odlične reakcije i dobila visoku ocjenu publike &ndash; 4,69.&nbsp;
Na okruglom stolu koji je održan nakon izvođenja predstave, pozori&scaron;na kritičarka Aleksandra Glovacki ocijenila je da je &bdquo;Bladi mun&ldquo; dio promi&scaron;ljene selekcije koju su ove godine činile predstave koje nas nisu samo nasmijale već i ubojite komedije koje nam ne daju da spavamo.
&bdquo;Ove teme su op&scaron;te teme, istinite ljudske priče, koje u maniru građanske drame razbijajanjem te slike građanskog svijeta, otvaraju važno pitanje - &scaron;ta je iza onoga &scaron;to vidimo, &scaron;ta se krije iza na&scaron;e najljep&scaron;e slike i koliko je važno da to spoznamo. Ova predstava govori upravo o tome, da ne možemo živjeti sa lažnim slikama i da uvijek dođe trenutak da prestanemo da se lažemo&ldquo;., navela je ona.
Umjetnički direktor i selektor festivala, reditelj Neboj&scaron;a Bradić istakao je da je predstava CNP-a prirodno u&scaron;la u jedan repertoar koji ima podnaslov &bdquo;Istina komedije&ldquo;.
&bdquo;Ono &scaron;to je veoma važno je da svaka komedija na neki način maskira tragediju, koliko i tragedija maskira komediju. To je jedan odnos pozori&scaron;ta i svijeta a ova predstava upravo na jedan uzbudljiv način demonstrira to skidanje i stavljanje maski, padanje maski, i govori o nekim stvarima koje su izuzetno važne za ovaj na&scaron; svijet u kojem živimo, ne propituje samo ulogu dru&scaron;tvenih mreža i telefona, već diktat i zloupotrebu koje takva jedna nova alatka koja čini na&scaron;e živote povezanim, čini u maniplacijama i opterećenju za sve. Mislim da ova predstava ima i kritički i puni pozori&scaron;ni okvir u kojem djeluje&ldquo;, kazao je Bradić.
U predstavi &bdquo;Bladi mun&ldquo; igraju: Kristina Obradović, Aleksandar Gavranić, Sanja Vujisić, Nikola Peri&scaron;ić, Ma&scaron;a Božović, Filip Đuretić, Stevan Vuković i Branka Ota&scaron;ević. Nakon Dana komedije CNP nastavlja festivalska gostovanja sa svojim najuspje&scaron;nijim predstavama. Predstave &bdquo;Pokojnik&ldquo;, &bdquo;&Scaron;ćeri moja&ldquo; i &bdquo;Bladi mun&ldquo; biće izvedene u Beogradskom dramskom &nbsp;pozori&scaron;tu 29, 30. i 31. marta u okviru mini festivala &bdquo;Na&scaron;i dani&ldquo;.

Nagrada na "Danima komedije" za Crnogorsko narodno pozorište

U JAGODINI

Nova knjiga Lidije Vukčević Vučurović &ldquo;Budza&scaron;tar ili Pojmovnik trivijalnosti&rdquo; biće predstavljena u srijedu, 29. marta, u Multimedijalnoj sali KIC-a &ldquo;Budo Tomović&rdquo; od 19 sati.
Uz autorku, o knjizi će govoriti Pavle Goranović i recenzent Bogić Rakočević.&nbsp;
&ldquo;U svojem najnovijem djelu, &ldquo;Budza&scaron;tar ili Pojmovnik trivijalnosti&rdquo; ugledna pjesnikinja i prozna spisateljica Lidija Vukčević razvija već prepoznatljiva tematsko-motivska i stilsko-poetička mjesta svoje proze i početnim nas jedinicama uvodi u svu rasko&scaron; svog asocijativnog svijeta zasnovanog na minucioznoj percepciji. Teme koje spisateljica zahvaća takozvane su velike teme identiteta, obitelji, nacionalnosti, jezika, ideologija, pisanja ili nostalgije (kako glasi naslov knjige Mirka Kovača, autoričina sugovornika) ali nerijetko i manje, koje se obrađuje fragmentarno - njihove čestice probijaju u deskriptivnim pasusima ili u refleksivnim ekskursima.
Prostor opisan u &ldquo;Pojmovniku&rdquo; doslovce je oslikan, sugestivno iskazan i prikazan većim ili manjim &ldquo;enciklopedijskim&rdquo; jedinicama. A pripada repertoaru pojmova, imena, riječi, izraza, uvriježenih mjesta koja su zasjekla kao prve brazgotine spoznajni svijet autorice&hellip;&rdquo; književnica Ana Brnardić
Lidija Vukčević rođena je 1954. godine u Zagrebu. Diplomirala je jugoslavistiku i filozofiju, a magistrirala i doktorirala tezama iz književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.
Postdoktorsko usavr&scaron;avanje stekla je u Grenobleu. Od 1983. godine objavljuje naučne radove, književnu kritiku, prevode i eseje. Učesnica je brojnih slavističkih skupova. Autorka je preko stotinu naučnih i stručnih recenziranih radova. Liriku i esejističko - filozofsku prozu objavljuje kontinuirano od 1992.godine.
Od 2012. godine bavi se fotografijom. Izlaže u Italiji, Hrvatskoj i Crnoj Gori. Do sada je imala osam samostalnih izložbi, a učesnica je i jedne kolektivne. Grafički oprema svoje knjige autorskim fotografijama. Prevodi s italijanskog i francuskog i na te jezike.
Dugogodi&scaron;nja je saradnica dvojezičnog lombardskog časopisa za filozofiju i poeziju &ldquo;Kamen&rdquo;.
Od 2019. godine predstavnica je crnogorske nacionalne manjine u Zagrebačkoj županiji. Objavila je dvije monografije, &scaron;est zbirki poezije i dvanaest knjiga proze. Uvr&scaron;tena je u brojne antologijske izbore poezije i proze na hrvatskom, crnogorskom, srpskom, makedonskom, mađarskom, albanskom i italijanskom jeziku.&nbsp;
&nbsp;

Promocija knjige “Budzaštar ili Pojmovnik trivijalnosti” u srijedu u KIC-u

OD 19 SATI

U ponedjeljak 27. marta u Crnogorskom narodnom pozori&scaron;tu (CNP) biće obilježen Svjetski dan pozori&scaron;ta, kazali su iz CNP-a.
Na Sceni Studio u 20 sati će biti izvedena predstava &ldquo;Policajci&rdquo; Slavomira Mrožeka u režiji Aleksandra Jovanovića a prije izvođenja predstave će glumica Crnogorskog narodnog pozori&scaron;ta Tihana Ćulafić pročitati poruku koju na zahtjev Međunarodnog pozori&scaron;nog instituta svake godine pi&scaron;u istaknuti pozori&scaron;ni umjetnici, navode u saop&scaron;tenju.&nbsp;
Tradicionalna poruka se prevodi na desetine jezika, čita u teatrima &scaron;irom svijeta, &scaron;tampa i emituje u novinama, časopisima, radio i TV stanicama, kao najvažniji segment brojnih aktivnosti koje internacionalna teatarska zajednica organizuje povodom Svjetskog dana pozori&scaron;ta. Dan kada je otvoren Teatar nacija u Parizu 1962. godine je prilika za teatarske djelatnike da podsjete javnost na snagu scenskih umjetnosti i stvarala&scaron;tva koje proizilazi iz kolektivnog umjetničkog čina.
Ove godine, poruku je napisala egipatska glumica Samiha Ayoub.
"Diplomirala je na Vi&scaron;em institutu za dramsku umjetnost 1953. godine, gdje je studirala kod dramskog pisca Zaki Tulaimat. Njena karijera broji oko 170 pozori&scaron;nih predstava, uključujući &ldquo;Raba&rsquo;a Al-Adaviia&rdquo;, &ldquo;Sekkat Al-Salamah&rdquo;, &ldquo;Krv na zavjesama Kabe&rdquo;, &ldquo;Agha Memnon&rdquo;, &ldquo;Kavkaski krug kredom&rdquo;. Iako pozori&scaron;ni rad dominira njenom karijerom, dala je brojne doprinose na filmu i televiziji. U bioskopu se istakla kroz nekoliko filmova, među kojima su &ldquo;Zemlja licemerja&rdquo;, &ldquo;Zora Islama&rdquo;, &ldquo;Srećno&rdquo;, &ldquo;Među ru&scaron;evinama&rdquo;, a na televiziji je predstavila mnoga istaknuta djela od kojih su najznačajnija &ldquo;Ulična svjetlost&rdquo;, &ldquo;Vrijeme za ruže&rdquo;, &ldquo;Amira u Abdinu&rdquo;, &ldquo;Al-Masrawiya&rdquo;. Dobila je mnoga priznanja od nekoliko predsjednika, Gamal Abdel Nasser, Anwar Sadat, od sirijskog predsjednika Hafez al-Assad i francuskog predsjednika Giscard d&rsquo;Estaing", podsjećaju iz CNP-a.
Poruka za Svjetski dan pozori&scaron;ta
"Svim mojim prijateljima, pozori&scaron;nim umjetnicima iz cijelog svijeta,
Pi&scaron;em vam ovu poruku povodom Svjetskog dana pozori&scaron;ta, i koliko god sam srećna &scaron;to vam se obraćam, svako vlakno mog bića drhti pod teretom onoga od čega svi mi patimo &ndash; pozori&scaron;ni umjetnici i ostali &ndash; od silnih pritisaka i pomije&scaron;anih osjećanja zbog dana&scaron;njeg stanja u svijetu. Nestabilnost je direktna posljedica onoga kroz &scaron;to na&scaron; svijet danas prolazi, sukobi, ratovi i prirodne katastrofe koje su imale razorne posljedice ne samo na na&scaron; materijalni svijet, već i na na&scaron; duhovni svijet i psihički mir.
Obraćam vam se danas sa osjećajem da je cio svijet postao kao izolovana ostrva, ili kao brodovi izgubljeni u maglovitom horizontu, svaki &scaron;iri svoja jedra i plovi bez vođstva, ne videći ni&scaron;ta na horizontu &scaron;to bi ga vodilo, i uprkos tome, nastavlja da plovi, nadajući se da će stići do sigurne luke nakon dugih lutanja usred uzburkanog mora.
Mi nikada nijesmo bili bliže povezani jedni sa drugima nego danas, ali u isto vrijeme na&scaron; svijet nikada nije bio neskladniji, udaljavajući nas jedne od drugih. U tome leži dramatični paradoks koji nam nameće savremeni svijet. Uprkos onome čemu svi svjedočimo u smislu konvergencije u protoku informacija i savremenih komunikacija koje ru&scaron;e sve barijere geografskih granica, sukobi i tenzije u svijetu prevazi&scaron;le su granice logičke percepcije i stvorile su, usred ove prividne konvergencije, fundamentalno odstupanje koje nas udaljava od prave su&scaron;tine čovječanstva.
Pozori&scaron;te je u svojoj izvornoj su&scaron;tini, čisto ljudski čin zasnovan na istinskoj su&scaron;tini čovječanstva, a to je život. Kao &scaron;to je veliki Konstantin Stanislavski rekao, &bdquo;U pozori&scaron;te se ne smije ulaziti s prljavim nogama. Prljav&scaron;tinu, pra&scaron;inu, otresite sa sebe, kaljače ostavite u predsoblju sa svim sitnim brigama, prepirkama i neugodnostima koje kvare život i odvlače pažnju od umjetnosti&rdquo;. Kada izađemo na scenu, izlazimo na nju sa samo jednim životom u nama, životom ljudskog bića, ali ovaj život ima veliku sposobnost da se dijeli i reprodukuje pretvarajući se u mnoge druge živote koje izvodimo pred svijetom tako da on oživi, procvjeta i &scaron;iri se poput mirisa na druge.
Ono &scaron;to radimo u svijetu pozori&scaron;ta kao dramaturzi, reditelji, glumci, scenografi, pjesnici, muzičari, koreografi i tehničari, svi mi bez izuzetka, je čin stvaranja života koji nije postojao prije izlaska na scenu. Ovaj život zaslužuje brižnu ruku koja ga drži, grudi pune ljubavi koje ga grle, ljubazno srce koje se saosjeća sa njim i trezven um koji mu daje razloge koji su mu potrebni da nastavi i preživi.
Ne pretjerujem kada kažem da je ono &scaron;to radimo na sceni čin samog života i njegovo stvaranje iz ni&scaron;tavila, kao žeravica koja svjetluca u tami, osvjetljavajući tamu noći i grijući njenu hladnoću. Mi smo ti koji dajemo životu njegov sjaj. Mi smo ti koji to oličavamo. Mi smo ti koji ga činimo živahnim i smislenim. I mi smo ti koji dajemo razloge da to razumijemo. Mi smo ti koji koristimo svjetlost umjetnosti da se suprotstavimo tami neznanja i ekstremizma. Mi smo ti koji prihvatamo doktrinu života, kako bi se život &scaron;irio u ovom svijetu. Zato ulažemo svoj trud, vrijeme, znoj, suze, krv i živce, sve &scaron;to treba da uradimo da bismo prenijeli tako snažnu poruku, braneći vrijednosti istine, dobrote i ljepote i istinski vjerujući da je život vrijedan življenja.
Danas vam se obraćam, ali ne samo da bih ne&scaron;to rekla, ili da proslavimo oca svih umjetnosti, &bdquo;pozori&scaron;te&ldquo;, na njegov svjetski dan. Umjesto toga, pozivam vas da stanemo svi zajedno, ruku pod ruku i rame uz rame, da iz sveg glasa vičemo, kao &scaron;to smo navikli na scenama na&scaron;ih pozori&scaron;ta, i pustimo da na&scaron;e riječi izađu i probude savjest cijelog svijeta, tražeći u sebi izgubljenu su&scaron;tinu čovječanstva. Slobodnog, tolerantnog, ljubaznog, simpatičnog, nježnog i dostupnog čovjeka, sposobnog da odbaci ovu podlu sliku brutalnosti, rasizma, krvavih sukoba, jednoumlja i ekstremizma. Ljudi su hodali po ovoj zemlji i pod ovim nebom hiljadama godina, i nastaviće da hodaju. Zato se izvucite iz mulja ratova i krvavih sukoba i ostavite sve pred vratima pozornice. Možda će na&scaron;a ljudskost, zamagljena sumnjom, ponovo postati kategorička sigurnost koja nas sve čini zaista kvalifikovanim da budemo ponosni &scaron;to smo ljudi i &scaron;to smo svi braća i sestre u prostoru čovječanstva.
Misija nas dramatičara, nosilaca baklje prosvjetiteljstva, od prvog pojavljivanja prvog glumca na prvoj sceni, je da se direktno suočimo sa svime &scaron;to je ružno, krvavo i neljudsko. Suočavamo se sa svime &scaron;to je lijepo, čisto i ljudsko. Mi, i niko drugi, imamo sposobnost da &scaron;irimo život. &Scaron;irimo se zajedno zarad jednog svijeta i jednog čovječanstva", kazala je Ayoub.

“Policajci” na Svjetski dan pozorišta

27. MARTA U 20 SATI

Tribina "Podgoričke priče" u martu će ugostiti poznati dvojac Kumare koji su posljednjih godina promovisali i popularisali podgorički i crnogorski humor, ali na svoj originalni način, koji nije puka zabava, već satira koja se tiče svakoga, saop&scaron;teno je iz KIC-a Budo Tomović.
Kako su kazali, zahvaljujući &scaron;irokom spektru tema koje obrađuju, Kumare su doprle do svih slojeva dru&scaron;tva.
"Na koji način su to uspjeli, koliko je Podgorica uticala na njihov proces stvaranja i zrijevanja, saznaćemo u razgovoru koji će sa njima voditi novinar Vanja Kovačević u utorak, 28. marta u sali DODEST u 20 sati", navode iz KIC-a.

Kumare gosti tribine “Podgoričke priče” u KIC-u

U UTORAK, 28. MARTA

Zaposleni u umjetničkom sektoru ustanova kulture organizovali su danas u Podgorici &scaron;trajk upozorenja, nezadovoljni Granskim kolektivnim ugovorom, koji je potpisan 16. marta.
Kako prenosi portal RTCG, umjetnici iz pozori&scaron;ta, simfonijskog orkestra, likovnjaci i drugi okupili su se u Boke&scaron;koj ulici, uz transparente: "Treba li vam kultura?", "Pozori&scaron;te je misao o boljem svijetu", "Ne postoje velike i male uloge, ali postoje veliki i mali koeficijenti"...
Najavljeno je da će &scaron;trajk, koji organizuje Gradsko pozori&scaron;te, trajati sat vremena.
&Scaron;trajk upozorenja podržali su umjetnici iz Udruženja glumaca Crne Gore, Crnogorskog narodnog pozori&scaron;ta, Gradskog pozori&scaron;ta Podgorica, Nik&scaron;ićkog pozori&scaron;ta, Kraljevskog pozori&scaron;ta Zetski dom, Sindikata KIC-a Budo Tomović, Crnogorskog simfonijskog orkestra, Sindikata Muzičkog centra Crne Gore i Sindikalna organizacija CNP-a, pri Uniji slobodnih sindikata Crne Gore.
Svoje nezadovoljstvo koeficijentima, po kojima umjetnička grupa poslova dobija svega 3,5 odsto povećanja na zarade, dok ostali radnici u kulturi od 20 do 25, pa i vi&scaron;e, pokazali su i na dan potpisivanja ugovora.
Iako su, kažu, imali sastanke i sa predstavnicima sindikata i sa Ministarstvom, nijesu zadovoljni ponuđenim rje&scaron;enjima.
Iz Ministarstva kulture je saop&scaron;teno da su juče predstavili potencijalna rje&scaron;enja, kojim bi se dodatno sagledala specifičnost umjetničke grupe poslova i na&scaron;ao kompromis.

Štrajk umjetnika u Podgorici: "Ne postoje velike i male uloge, ali postoje veliki i mali koeficijenti"

NEZADOVOLJNI GRANSKIM KOLEKTIVNIM UGOVOROM

Predstava &ldquo;Nisam prijavila&rdquo;, autorke Selene Ristić Vitomirović, održaće se sjutra (25.03.2023) u 19:00 sati u Kuslevovoj kući, saop&scaron;teno je iz Centra za ženska prava.
Kako su kazali, predstava &ldquo;Nisam prijavila&rdquo; nastala je u saradnji &rdquo;Dječijeg centra&rdquo; iz Zaječara i &rdquo;KUD &Scaron;arski behar&rdquo; iz Prizrena, uz podr&scaron;ku Rekonstrukcije ženski fond. Djevojke iz Prizrena, Peći, Tirane, Zaječara, Novog Pazara i Rijeke, u toku pro&scaron;le godine igrale su u Prizrenu, Tirani, Beogradu, Zaječaru, Puli i Pri&scaron;tini.
"Ove godine nakon Sarajeva stižu i u Podgorici. Uključivanjem djevojaka iz regiona, nastavljaju da &scaron;alju poruku žrtvama da nisu same i da nisu krive za ono &scaron;to im se događa. &Scaron;alju poruku da je solidarnost najvažnija ukoliko želimo da prekinemo &ldquo;kulturu ćutanja&rdquo; i da na&scaron;u ti&scaron;inu čuje cio Balkan. &ldquo;Dječijem centru&rdquo; je za ovu inicijativu 7.marta dodijeljena nagrada Bring the Noize &ndash; Za otpor i slobodarske politike u lokalnim zajednicama", navode iz te organizacije.&nbsp;

Predstava “Nisam prijavila” sjutra u Kuslevovoj kući

U 19 SATI

Hit predstave Crnogorskog narodnog pozori&scaron;ta (CNP), za koje se u nacionalnom teatru uvijek traži karta vi&scaron;e, biće izvedene u sklopu dva pozori&scaron;na festivala u Srbiji, saop&scaron;teno je iz CNP.
Saradnja i razmjena uspje&scaron;nih produkcija pozori&scaron;ta u zemlji i regionu, prezentovana kroz mini festival &ldquo;Na&scaron;i dani&rdquo;, dovodi prvi put u Beogradsko dramsko pozori&scaron;te Crnogorsko narodno pozori&scaron;te sa predstavama &ndash; &ldquo;Bladi Mun&rdquo;, &ldquo;Pokojnik&rdquo; i &ldquo;&Scaron;ćeri moja&rdquo;, a ansambl &ldquo;Bladi Muna&rdquo; će se par dana ranije predstaviti i publici u Jagodini na festivalu &ldquo;Dani komedije&rdquo;.
"Nakon fantastičnih reakcija publike u Podgorici, Budvi, Pljevljima, Cetinju, Novom Sadu i Sarajevu, predstava Crnogorskog narodnog pozori&scaron;ta &ldquo;Bladi Mun&rdquo;, po tekstu i u režiji Ane Đorđević takmičiće se na 49. &ldquo;Danima komedije&rdquo; u Jagodini. Pored CNP-a, na festivalu koji traje od 20. do 27. marta učestvuju i: Pozori&scaron;te Bo&scaron;ko Buha, Atelje 212, Narodno pozori&scaron;te Sombor u koprodukciji sa Srpskim narodnim pozori&scaron;tem Novi Sad, Narodno pozori&scaron;te u Beogradu u koprodukciji sa Beo Art-om i Centrom za kulturu Tivat, Narodno pozori&scaron;te Ni&scaron; i Regionalno pozori&scaron;te Novi Pazar", navode u saop&scaron;tenju.
Predstava, koja je i drama i komedija, univerzalna je priča o skrivanju i otkrivanju i pokazuje &nbsp;način na koji mi sijamo, čime to sijamo i kako ne&scaron;to u nama producira život nekih drugih du&scaron;a oko nas.
Dramaturg predstave je Stefan Bo&scaron;ković, kostimografkinja Svetlana Cvijanović, scenografkinja Ljubica Petrović, muziku su radili Ivana Čanović i Bojan Jovović, asistentkinja rediteljke je Nata&scaron;a Milićević, asistentinja kostimografkinje je Gordana Bulatović a izvr&scaron;ni producent Danilo Milatović. U predstavi igraju: Sanja Vujisić, Nikola Peri&scaron;ić, Kristina Stevović Obradović, Aleksandar Gavranić, Filip Đuretić, Ma&scaron;a Božović, Stevan Vuković i Branka Ota&scaron;ević.
Predstava&ldquo;Bladi Mun&rdquo; će biti izvedena 26. marta, a nakon &ldquo;Dana komedije&rdquo; će se ansambl predstave 31. marta predstaviti i publici u Beogradskom dramskom pozori&scaron;tu, u sklopu festivala &ldquo;Na&scaron;i dani&rdquo;, zajedno sa jo&scaron; dvije predstave nacionalnog teatra &ndash; &ldquo;Pokojnik&rdquo; i &ldquo;&Scaron;ćeri moja&rdquo;.&nbsp;
Prve festivalske večeri, u srijedu, 29. marta od 19.30 sati na sceni &bdquo;Olivera i Rade Marković&rdquo; teatarske kuće na Crvenom krstu biće izvedena predstava &bdquo;Pokojnik&rdquo; po djelu Branislava Nu&scaron;ića, u režiji Egona Savina.
Slavni Nu&scaron;ić se u &bdquo;Pokojniku&rdquo; predstavlja kao neumoljivi satiričar koji u ovom slučaju &nbsp;vi&scaron;e ne upućuje blage podsmijehe dru&scaron;tvu i pojedincu dovodeći ih u neodoljivo komične situacije, već veoma sugestivno, tamnim bojama, prikazuje lažni moral predstavnika buržoaskog dru&scaron;tva, ali i bezakonje i korupciju na kojima počiva čitav dru&scaron;tveni poredak. Slučaj Pavla Marića u &bdquo;Pokojniku&rdquo; otkriva gorku istinu o savremenim pojavama i nemoći po&scaron;tenih ljudi da se odbrane pred pohlepnom najezdom.
U predstavi &ldquo;Pokojnik&rdquo; koja je rađena u koprodukciji sa Centrom za kulturu Tivat igraju: Marko Baćović, Bojan Dimitrijević, Nada Vukčević, Goran Vujović, Aleksandar Radulović, Stefan Vuković, Slavko Kalezić, Slobodan Marunović, Stevan Vuković, Dejan Ivanić, Stevan Radusinović, Radmila Božović, Jadranka Mamić, Dragan Račić i Slobodan Vujadinović. Autorski tim predstave čine: Vesna Popović, scenografkinja, Jelena Stokuća, kostimografkinja, Gordana Bulatović, asistentkinja kostimografkinje, Dubravka Drakić, scenski govor, organizatorka Gordana Smodlaka, izvr&scaron;na producentkinja Nela Ota&scaron;ević, i asistentkinja reditelja Radmila Božović.
Sljedeće festivalske večeri u istom scenskom prostoru i terminu na repertoaru BDP-a je vi&scaron;estruko nagrađivana predstava &bdquo;&Scaron;ćeri moja&rdquo; Maje Todorović, u adaptaciji i režiji &nbsp;Ane Vukotić.
Iako su junaci drame &bdquo;&Scaron;ćeri moja&rdquo; istorijske ličnosti, ovo nije istorijska drama. Istorijska građa je samo polazi&scaron;na tačka za bavljenje aktuelnim temama, a to je prije svega pitanje položaja žene i odnosa prema ženskom djetetu.
Drama &ldquo;&Scaron;ćeri moja&rdquo; Maje Todorović nagrađena je kao najbolja na konkursu Crnogorskog narodnog pozori&scaron;ta za savremeni domaći dramski tekst, a premijerno je izvedena 17. maja 2016. godine na Velikoj sceni u režiji i adaptaciji Ane Vukotić. Scenograf je Aleksandar Vukotić, kostimograf Leo Kula&scaron;, asistentkinja kostimografa Lina Leković, Aleksandar Radunović Popaj je uradio muziku, Sonja Vukićević je koreograf predstave, Bal&scaron;a Poček je saradnik na dramaturgiji a izvr&scaron;na producentkinja predstave je Nela Ota&scaron;ević. Glumačku ekipu predstave čine: Vanja Jovićević, Mirko Vlahović, Varja Đukić, Slavko Kalezić, Du&scaron;an Kovačević, Goran Vujović, Stevan Radusinović, Slobodan Marunović, Danilo Čelebić, Zoran Vujović i Mi&scaron;o Obradović.

Crnogorsko narodno pozorište na festivalima u Srbiji

"DANI KOMEDIJE" U JAGODINI I "NAŠI DANI" U BEOGRADSKOM DRAMSKOM POZORIŠTU

Ministarstvo kulture i medija predstavilo je Radnoj grupi Nacrt Nacionalnog programa razvoja kulture za period 2023-2027, čijim usvajanjem će se usmjeriti kulturni tokovi u Crnoj Gori i profilisati njen kulturni otisak prema vani.
Na sastanku predstavnika MKM i članova Radne grupe predstavljene su i tri analize - institucionalnog sektora, vaninstitucionalne kulturne scene i publike, na osnovu kojih je izrađen Nacrt dokumenta.
Podsjećaju da je MPNKS u aprilu 2022. objavilo prvi put javni poziv za konsultacije u početnoj fazi izrade dokumenta, u kojem je pozvalo sve aktere kulture da dostave svoje predloge i sugestije, a drugi put je objavljen u junu 2022 od strane MKM.
Takođe, u prvoj fazi izrade dokumenta realizovane su sveobuhvatne konsultacije sa akterima koji djeluju u oblasti kulture, koji je podrazumijevalo anketiranje aktera javnog, civilnog i privatnog sektora u kulturi, kao i publike kulturnih događaja.
Na upitnik su odgovorile sve institucije kulture koje djeluju na lokalnom i nacionalnom nivou, 71 organizacija nevladinog sektora i 23 aktera privatnog sektora koji djeluju u kulturi.
Resorna ministarka, Ma&scaron;a Vlaović, prisustvovala je sastanku sa Radnom grupom gdje je predstavljen Nacrt Nacionalnog programa razvoja kulture za petogodi&scaron;nji period koji je izradilo MKM.
Vlaović je kazala da će se ovim dokumentom utvrditi ciljevi i prioriteti razvoja kulture za naredni petogodi&scaron;nji period i odrediti organizacione, finansijske i administrativne mjere za njihovo ostvarivanje.
&ldquo;Zahvalni smo svima vama koji ste prihvatili da budete članovi Radne grupe i da va&scaron;im znanjem i bogatim iskustvom doprinesete da zajedno defini&scaron;emo strate&scaron;ki okvir za razvoj kulture u Crnoj Gori u narednom, petogodi&scaron;njem periodu&rdquo;, rekla je Vlaović.
Ona je napomenula da su u procesu izrade Nacrta ovog dokumenta proučeni prethodno usvojeni i realizovani programi u periodu od 2011. do 2020. godine, kao i relevantna istraživanja i međunarodna iskustva.
Takođe, kako je dodala, radom na izradi Nacrta koordinirali su predstavnici Ministarstva, a važan doprinos u sagledavanju trenutnog stanja i budućih pravaca razvoja dao je &scaron;irok krug aktera &ndash; javne ustanove kulture čiji je osnivač država, njih ukupno 12, dva organa državne uprave, zatim sve ustanove kulture čiji su osnivači op&scaron;tine, kao i veliki broj organizacija civilnog dru&scaron;tva i privatnog sektora u kulturi.
Na početku sastanka, saradnica u MKM, Milica Dragićević, predstavila je metodolo&scaron;ki pristup koji je kori&scaron;ten prilikom izrade dokumenta.
V.d. generalne direktorke za kulturnu ba&scaron;tinu u Ministarstvu kulture i medija, Dobrila Vlahović, kazala je da je interni tim MKM-a Nacrt dokumenta uskladio sa metodologijom i prepoznao osnovne prioritete.
&ldquo;Kada su u pitanju institucionalni kapaciteti iz oblasti kulturne ba&scaron;tine cilj nam je jačanje kadrovskih kapaciteta, uključivanje institucija sistema u smislu za&scaron;tite i očuvanja kulturne ba&scaron;tine&rdquo;, rekla je Vlahović.
Kako je kazala, kada su u pitanju kadrovski kapaciteti iz oblasti kulturne ba&scaron;tine poznato je to da je specifičan kadar kojeg nema ba&scaron; dovoljno na ovim prostorima.
&ldquo;Nemamo ba&scaron; dobru saradnju sa vlasnicima i držaocima, a znamo i da je ulaganje u kulturnu ba&scaron;tinu skupo&rdquo;, rekla je Vlahović i dodala da nijesu dovoljno iskori&scaron;ćeni međunarodni fondovi i nema dovoljno interesovanja investitora za ulaganje.
Generalna direktorica Direktorata za kulturno-umjetničko stvarala&scaron;tvo, Milena Durutović, je istakla da je povodom sastanka najvažniji dokument vezan za kreiranje kulturnih politika.
&ldquo;Cijenim vrlo značajnim pristanak svih vas, značajnih aktera u kulturi, da učestvujete u poslu koji sada treba dovr&scaron;iti&rdquo;, kazala je Durutović.
Napomenula je da se skoro godinu pripremao Nacrt dokumenta i da se MKM trudilo da na vi&scaron;e načina, u saradnji sa svim nosiocima kulturnog života u Crnoj Gori, pripremi analizu stanja i defini&scaron;e želje i potrebe koje realno mogu biti ostvarive.
&ldquo;Svako vrijeme za dono&scaron;enje planova i strategija je značajno, ali mi se čini da je ovaj trenutak posebno značajan jer smo dužni ići u korak sa vremenom i napraviti &scaron;ire okvire za sve koji žele i imaju potencijala da se razvijaju&rdquo;, rekla je Durutović.
Ona očekuje da nakon usvajanja ovog strate&scaron;kog dokumenta daju dalju podr&scaron;ku i u aktivnostima koje će biti bazirane na unapređenju pravnih regulative u kulturi.
Direktor Direktorata za kreativne industrije i koordinator procesa izrade NPRK, Igor Rakčević, rekao je da sagledavajući dugoročni značaj ovog dokumenta i kompleksnost materije koju obuhvata, u njegovo konačno definisanje je neophodno uključiti stručnu javnost.
&ldquo;Pored postupka formiranja Radne grupe koji podrazumijeva zakonski okvir, a koji je već sproveden, MKM će, kao i u dosada&scaron;njem postupku, insistirati na transparentnoj participativnosti razlicitih sudionika&rdquo;, kazao je Rakčević.
Na sastanku je istaknuto da je MKM odradilo veći dio posla prije početka grupe sa radom, posebno osvrćući se na odrađenu analizu stanja u kulturi koja daje konstruktivnu polaznu tačku Radnoj grupi za dalji rad na tekstu dokumenta.
Radnu grupu čine Dragoljub Janković, Dragica Lompar, Maja Ćetković, Karlo Kalezić, Slobodan Mitrović, Ljiljana Zeković, Ognjen Spahić, Sehad Čekić, Bećir Vuković, Ana Vukotić, Predrag &Scaron;u&scaron;ić, Edin Ja&scaron;arović, Peđa Uljarević, Janko Ljumović, Predrag Zenović, Du&scaron;an Kaličanin, Marijeta B. Lanzardi, Mato Uljarević, Marina Vujačić, Dobrila Popović, Jelena Toma&scaron;ević, Predrag Malba&scaron;a, Tatjana Rajić, Milo&scaron; Vukanović, Miodrag Banović i Nenad Vujadinović.

Ministarstvo kulture predstavilo Nacrt Nacionalnog programa razvoja kulture za period 2023-2027

RADNOJ GRUPI

Koncert francuskih arija i pjesama u izvođenju renomiranih belgijskih umjetnika mecosoprana Mari-Lor Kunjarc i pijaniste Flavijena Kazača biće održan u okviru manifestacije &bdquo;Frankofonija u Crnoj Gori&ldquo; u petak, 24. marta, u velikoj sali KIC-a &ldquo;Budo Tomović&rdquo;, u 20 sati, saop&scaron;teno je iz KIC-a.&nbsp;
Program koncerta činiće djela Kloda Debisija (Trois chansons de Bilitis), Gabrijela Forea (Les roses d'Ispahan; Clair de lune), Hektora Berlioza (Le spectre de la rose), Žorža Bizea (Carmen "Habanera"), Edit Pjaf (La vie en rose) i drugih.
Koncert organizuje KIC &bdquo;Budo Tomović&ldquo; u saradnji sa Francuskim institutom i Ambasadom Belgije.&nbsp;
Prema njihovim riječima, Flavijen Kazačo (Flavien Casaccio) je koncertni pijanista i pedagog koji je diplomirao klavir i korepeticiju na Kraljevskom konzervatorijumu u Monsu. Usavr&scaron;avao se u kamernoj i savremenoj muzici na Nacionalnom muzičkom konzervatorijumu u Parizu. Pobjednik je i finalista nekoliko međunarodnih takmičenja. Održao je resitale u nekoliko zemalja: Belgija, Francuska, Monako, Italija, &Scaron;vajcarska, Luksemburg, Kanada, Rusija; u velikim salama kao &scaron;to su Palata lijepih umjetnosti u Briselu (BOZAR), Teatar Mučenika, Velika sala Kraljevskog konzervatorijuma u Briselu, Dvorana Alfred Korto u Parizu, Novosibirska filarmonija.
Vi&scaron;e puta je takođe nastupao sa Kraljevskim orkestrom &ldquo;Chambre de Vallonie&rdquo; i sa Orkestrom kraljevskog konzervatorijuma u Monsu-ARTS2. Trenutno je angažovan kao nastavnik i korepetitor na konzervatorijumima u Turneju, Briselu i Akademiji umjetnosti u Monsu. Zvanični je korepetitor Međunarodnog takmičenja &ldquo;Adolf Saks&rdquo; u Dinanu, kao i nekoliko drugih takmičenja.
"Mari-Lor Kunjarc (Marie-Laure Coenjaerts) je iz Brisela u&scaron;la u svijet muzike sa osam godina kroz studije violine. Svoju akademsku karijeru obogaćuje pohađanjem kursa dikcije-deklamacije, dramske umjetnosti i solo pjevanja. Godine 2001. upisala je Međunarodnu &scaron;kolu pozori&scaron;ta "Lassaad" gdje je uspje&scaron;no diplomirala. Studirala je pjevanje na Kraljevskom konzervatorijumu u Monsu kod Tjerija Miljorinija gdje je stekla titulu &bdquo;Master muzike&ldquo;. Magistrirala je na Visokoj &scaron;koli za muziku u Ženevi u klasi Danijele Borst. Njen repertoar čine djela od rane do savremene muzike", navodi se u saop&scaron;tenju KIC-a.
Od 2010. Mari-Lor radi pod dirigentskom palicom renomiranih dirigenta kao &scaron;to su Tomas Rezner, Leonardo Garsija Alarkon, Paskal Rofe, Ton Kupman, Patrik Davin, Paolo Arivabeni i Žan-Klod Malgoar. Pjeva između ostalih u Kraljevskoj operi Valonije, na BFM u Ženevi, na festivalu Ambrone, u Palati lijepih umjetnosti u Briselu i &Scaron;arlroa, kao i u pozori&scaron;tu Jelisejskih polja u Parizu.
Godine 2015. snimila je disk sa solo pjesamama Bramsa, &Scaron;uberta i &Scaron;umana, sa pijanistom Filipom Raskinom, i debitovala u mjuziklu "Melodija sreće". Nastupila je 2016. godine i u Pozori&scaron;tu jelisejskih polja u predstavi "Didona i Enej" Hendrija Persla, pod upravom Džej Si Malgoara.
Sa mjuziklom &ldquo;Jadnici&rdquo; je gostovala &scaron;irom Francuske i u Kini. Pjeva, između ostalih, Mocartov Rekvijem, &Scaron;arpentijeov "Versajska zadovoljstva" i prvi put otelotvoruje ulogu Belinde u "Didoni i Eneju" pod upravom Gabrijela Garida. Godine 2018. pridružila se emisiji D.I.V.A. (pozori&scaron;te Montparnas u Parizu, Rojal Albert Hol u Londonu, festival Violina na pijesku u Rojanu). Izvodi i Beriove narodne pjesme sa ansamblom Sturm und Klang (Festival de Vallonie), kao i Monteverdijevo Večernje sa G. Garidom (Montpelje), zaključili su iz KIC-a.

Koncert francuskih arija i pjesama u KIC-u

U PETAK U 20 SATI

Knjiga &ldquo;Rasplitanje duge&rdquo; prof. dr Sofije Kalezić biće predstavljena večeras, u Multimedijalnoj sali KIC-a &ldquo;Budo Tomović&rdquo;, od 19 sati.
O knjizi će govoriti recenzentkinja mr Zora Jestrović, a veče će moderirati Stanka Stanojević.
&ldquo;Posmatrano sa sinhrone i dijahrone tačke gledanja, knjiga poetičnog naslova &ldquo;Rasplitanje duge (Antologija proznog stvarala&scaron;tva Bo&scaron;njakinja Crne Gore)&rdquo; iskrenog naučnog i antologičarskog pregaoca dr Sofije Kalezić - uklapa se u veliku porodicu svjetske islamske književnosti, predstavljajući njen značajan prilog&rdquo;, navodi se u pogovoru mr Zore Jestrović.
&ldquo;Vođena kvalitativnom metodom odabiranja tekstova iz obimnog, žanrovski složenog stvarala&scaron;tva brojnih, i po mnogim odrednicama različitih autorki, dr Kalezić je sastavila antologiju utemeljenu na izvornim (individualnim) principima života bo&scaron;njačkog bića, ali i na onim koji se graniče s univerzalnim vrijednostima ljudskog života i ljudske riječi. Knjiga je prilog istini, najče&scaron;će zasnovanoj u stvarnosti, a potom proživljenoj i preživljenoj u najskrivenijim drhtajima ranjene, ali i ponosne ženske du&scaron;e&rdquo;, napisano je u pogovoru.

Promocija knjige “Rasplitanje duge” u KIC-u