Politika

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović kazao je da su riječi koje je&nbsp; predsjednik Srbije Aleksandar Vučić uputio ministarki evropskih poslova Maidi Gorčević bile neprimjerene, ali da je morao da mu odgovori premijer Milojko Spajić.
"Vidio sam njenu izjavu ali u takvim situacijama po protokolu reaguje Mnistarstvo vanjskih poslova jedne zemlje, zbog čega je izostalo, nijesam ja adresa. Da li je reakcija trebala da se desi, da. Da li je trebalo da reaguje predsjednik Vlade, da, ja da sam na njegovom mjestu to bih uradio. U državnom aparatu mnogi nijesu uradili ono &scaron;to je trebalo da urade. Ja sam već rekao da se moramo dodatno pozitivno odnositi i afirmisati uče&scaron;će žena u politici, smatram da Gorčević dobro radi svoj posao, sad imamo manje žena u Parlamentu nego ranije. Njenom izjavom sam iznenanđen, ali ne bih volio da je to politička potreba da se približi predsjedniku Vlade", rekao je Milatović u Budvi odgovarajući na pitanje novinara uoči bezbjednosne konferencije.
Vučić je, kako kaže, morao da bira riječi.
"Predsjednik Vučić je morao da izabere drugačije riječi u odnosu na politički stav koji je prenio prema Crnoj Gori. Moramo sa dodatnim po&scaron;tovanjem i uvažavanjem da se odnosimo prema političkim akterima u Crnoj Gori i susjednim zemljama. To je jasno. Ja stajem u za&scaron;titu žena. Za&scaron;titio sam i Draginju Vuksanović Stanković ali ono &scaron;to je Gorčević rekla u Parlamentu je politička floskula koju ne bih dalje komentarisao", naveo je Milatović, prenosi portal Javnog servisa.
Mandić da objasni građanima prisustvo vojnim vježbama u Srbiji
Na pitanje kako komentarise posjetu predsjednika Skup&scaron;tine Andrije Mandića vojnim vježbama u Srbiji, Milatović kaže da je to vidio u medijima, te da nema detalje o tome, ali da on treba da odgovori građanima na to legitimno pitanje.
"Na legitimno pitanje u kom kontekstu su prisustvovali vježbi. To je pitanje za njih. Gospodin Mandić je predsjednik Skup&scaron;tine pa samim tim i član Savjeta za odbranu i bezbjednost, mi smo članica NATO i želimo najbolje odnose sa svim zemljama u okruženju uključujući i Srbiju, tako da, Mandić bi trebalo da građanima odgovori na to pitanje, &scaron;to sam siguran da će i uraditi, naveo je Milatović.

Milatović: Prozivke Vučića bile neprimjerene, Spajić je trebalo da mu odgovori

"ANDRIJA MANDIĆ DA OBJASNI GRAĐANIMA ŠTA JE RADIO NA VOJNIM VJEŽBAMA U SRBIJI"

Predsjednik Skup&scaron;tine Andrija Mandić i &scaron;ef Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knezević prisustvovali su danas vojnoj vježbi Vojske Srbije. Združena taktička vježba Vojske Srbije, pod nazivom "Vihor 2024", održana je na Privremenom poligonu "Pe&scaron;ter". Kako su prenijeli mediji iz Srbije, na vježbi je učestvovalo vi&scaron;e od dvije hiljade pripadnika Vojske te države i oko 350 sredstava ratne tehnike.
RTS je prenio da su vojnoj vježbi na Pe&scaron;teru prisustvovali Mandić i Knežević kao lideri Srba u Crnoj Gori.
Uslijedila je reakcija poslanika DPS-a Jevto Eraković.&nbsp;
Andrija Mandić, predsjednik Skup&scaron;tine Crne Gore i član Savjeta za odbranu i bezbjednost prisustvuje vojnoj vježbi Vojske Srbije sa bojevom municijom, napisao je Eraković na dru&scaron;tvenoj mreži X.
"Naravno u dru&scaron;tvu Milorada Dodika i Milana Kneževića. Halo Brisel, da li se čujemo od gruvanja haubica?", pita Eraković.

Mandić i Knežević na vojnoj vježbi Vojske Srbije; Eraković: Halo Brisel, da li se čujemo od gruvanja haubica?

REAGOVAO POSLANIK DPS-A

Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević kazala je da je uvjerena da će vanjskopolitička orijentacija Vlade, i u slučaju moguće rekonstrukcije, biti usmjerena na po&scaron;tovanje utvrđenih vanjskopolitičkih prioriteta, ubrzanje procesa evropske integracije, intenziviranje političkog dijaloga i implementacije politika NATO-a, dalju afirmaciju Crne Gore kao aktivnog sudionika u jačanju regionalne saradnje, te dodatno jačanje vidijivosti i angažmana na multilateralnom planu.
To je odgovorila na pitanje poslanice DPS Aleksandre Vuković Kuč da prokomentari&scaron;e stavove Gabrijela Eskobara da koalicija ZBCG nije partner SAD.
"Vi&scaron;e puta smo domaću i inostranu javnost podsjetili na koalicioni sporazum koji su zaključili činioci sada&scaron;nje parlamentarne vecine, kao i činjenicu da na tom polju nije bilo odstupanja, uključujući i predsjednika Skup&scaron;tine koji je svojim angažmanom doprinio konsenzusu oko su&scaron;tinskih imenovanja, čime su se stekli usiovi da, nakon nekoliko godina, iskoracimo u na&scaron;em integracionom procesu", kazala je Gorčević.&nbsp;
Gorčević je rekla da je uvjerena sam da će dalju posvećenost konstituenti vladajuće većine pokazati i u pogledu razmatranja i usvajanja zakonskih rje&scaron;enja neophodnih za stvaranje preduslova za ulazak u narednu fazu pregovarackog procesa, odnosno dobijanja Izvjestaja o privremenim mjerilima za pogiavija 23 i 24.
"U tom kontekstu, ne treba zanemariti i činjenicu da je aktuelna Vlada heterogena, odnosno sačinjena od različitih političkih subjekata, koji su se obavezali na implementaciju koalicionog sporazuma, odnosno da neće podrzavati akte koji bi mogli naru&scaron;iti koheziju dru&scaron;tva i izazvati nepotrebne tenzije", navela je Gorčević.&nbsp;
Poslanica DPS pitala je i Gorčević da prokomentari&scaron;e nedavno uvrede koje je na njen račun izrekao predsjednik Srbije Aleksandar Vučić kada je rekla da će Crna Gora podržati.
"Bilo je raznih de&scaron;avanja unutar Crne Gore, ali znate da na prozivke koje je uputio predsjednik Srbije trebalo da odgovori predsjednik Crne Gore. Za&scaron;to to nije učinio, to je pitanje za njega. Ja želim odgovorno da predstavim Crnu Goru, rezultatom sam to i pokazala"; rekla je ona.
Kazala je i da to kako će poslanici Parlamenta glasati o članstvu Kosova u SE, pitanje savjesti.&nbsp;
"Siguran sam da Vasilije Čarapić nije glasao protiv Kosova nego je dodatno ohrabrio Kosovo da ispuni dodatne uslove koji se očekuju za članstvo u jednoj međunarodnoj organizaciji. Pitanje nezavisnosti Kosova je zavr&scaron;eno, Crna Gora je priznala Kosovo i to je potpisano kroz Sporazum parlamentarne većine", rekla je Gorčević.&nbsp;
&nbsp;

Gorčević: Na prozivke koje mi je uputio Vučić trebalo  da odgovori Milatović

PORUČILA MINISTARKA EVROPSKIH POSLOVA

Nijedna opoziciona stranka nema pravo da na izazove koji su sve veći odgovara pojedinačno i sebično, poručio je predsjednik Socijaldemokrata (SD) Damir &Scaron;ehović, navodeći da vjeruje da će nadstranački savez SD-a, Socijaldemokratske partije (SDP) i Liberalne partije brzo biti ozvaničen.
&Scaron;ehović je u intervjuu za Pobjedu kazao da je poenta saveza o kojem se razgovara u tome da bude dovoljno &scaron;irok i za nepartijska udruženja i brojne istaknute pojedince.
&bdquo;Razgovori na ovu temu su već u&scaron;li u zavr&scaron;nu fazu, postigli smo visok stepen saglasnosti o gotovo svim pitanjima, tako da vjerujem da nadstranački savez, koji već u ovoj fazi kod značajnog broja na&scaron;ih građana nailazi na veliku podr&scaron;ku, može biti brzo ozvaničen&ldquo;, rekao je &Scaron;ehović.
On je naveo da je nakon 2020. zakoračeno u novo političko vrijeme koje, kako je dodao, podrazumijeva potrebu građenja znatno drugačijeg pristupa politici.
&bdquo;Nijedna opoziciona partija nema vi&scaron;e pravo da bude samozaljubljena i da na izazove koji su pod ovakvom nekompetentnom vla&scaron;ću svakim danom sve veći, odgovara pojedinačno i sebično, u&scaron;ančena u partijske rovove&ldquo;, istakao je &Scaron;ehović.
On je naglasio da je uvjeren da je nužno da kreiraju novi politički okvir, koji bi podrazumijevao tje&scaron;nju saradnju ideolo&scaron;ki i programski sličnih partija, udruženja i pojedinaca.
&bdquo;Dakle, takav politički okvir bi morao biti dovoljno inspirativan i &scaron;irok za sve pojedince koji su, jednako kao i mi, zabrinuti zbog uru&scaron;avanja temeljnih vrijednosti na kojima dru&scaron;tvo počiva i žele da daju svoj doprinos, ali bez partijske obojenosti&ldquo;, kazao je &Scaron;ehović.
Upravo su to, kako je rekao, razlozi zbog kojih snažno zagovara kreiranje inovirane opozicione političke ponude u formi &scaron;irokog nadstranačkog saveza programski srodnih državotvornih partija.
&bdquo;&Scaron;to SD, SDP i LP svakako jesu, jer su nam ideolo&scaron;ki korijeni od 90-ih godina do danas gotovo identični&ldquo;, dodao je &Scaron;ehović.
On je naglasio da je otvoren prostor za realizaciju te ideje dobrim dijelom i zbog toga &scaron;to je na čelnim pozicijama u tim partijama do&scaron;lo do smjene generacija.
&bdquo;Zahvaljujući čemu nam raniji međupartijski odnosi, iako smo ih i danas svjesni, ne predstavljaju teret, jer smo dovoljno pametni da znamo da razdvojimo bitne od manje bitnih stvari&ldquo;, naveo je &Scaron;ehović.
Prema njegovim riječima, cilj im je da sopstvenim primjerom pokažu odgovornost i spremnost na okupljanje onda kada se svi drugi dijele.
&bdquo;Da tako pružimo važan doprinos snaženju građanskog bloka, da kreiramo novu, kredibilnu, ideolo&scaron;ki potpuno zaokruženu opozicionu političku ponudu, s kojom su svi načisto&ldquo;, naveo je &Scaron;ehović.
Upitan kako ocjenjuje trenutnu političku situaciju, on je kazao da je ona haotična, jednako kao i odnosi unutar parlamentarne većine i Vlade.
&bdquo;Stiče se utisak da Vlada, zbog konstrukcione gre&scaron;ke koju ima, liči na jedan ra&scaron;timovani orkestar, u kojem svako vuče na svoju stranu, a ne na ozbiljnu izvr&scaron;nu vlast koja ima jasnu političku viziju i znanje kako da je ostvari&ldquo;, rekao je &Scaron;ehović.

Šehović: Vjerujem da će savez SD-a, SDP-a i LP-a brzo biti ozvaničen

SAOPŠTIO PREDSJEDNIK SOCIJALDEMOKRATA

Poslanik Pokreta Evropa sad i predsjednik Odbora za bezbjednost i odbranu Miodrag Laković zakazao je za 26. jun kontrolno saslu&scaron;anje premijera Milojka Spajića i ministra unutra&scaron;njih poslova Danila &Scaron;aranovića, na temu naimenovanje vr&scaron;ioca dužnosti direktora Uprave policije Aleksandra Radovića i posljedica na sistem bezbjednosti.
Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podsjetio je danas u parlamentu da je 29. marta na Odboru za bezbjednost i odbranu donijeta jednoglasna odluka za kontrolno saslu&scaron;anje Spajića i &Scaron;aranovića.
"S obzirom na to da do danas nemamo informaciju kada će biti to saslu&scaron;anje, pitam predsjednika Odbora Miodraga Lakovića da li su se konačno stekli uslovi da ti ljudi dođu i da razjasnimo tu situaciju, budući da su bile te&scaron;ke međusobne optužbe među njima. Ni&scaron;ta nam ne znači kontrolno saslu&scaron;anje iduće godine, već sada", rekao je Jaković u parlamentu.
Laković je odgovorio da je jutros datum poslat poslanicima.
"Jutros je Sekretarijat poslao svima, vjerovatno nijeste bili u prilici da iskontroli&scaron;ete, sa Vladom je određen datum", rekao je Laković.
Poslanik GP URA Filip Adžić je rekao da je mislio da je tehnička gre&scaron;ka da je neko za 26. jun zakazao kontrolno saslu&scaron;anje i onemogućio da građani čuju &scaron;to će premijer i ministar saop&scaron;titi.
"Da li je to gre&scaron;ka ili je saslu&scaron;anje zaista zakazao za 26. jun kada ono neće imati nikakvog smisla", upitao je Adžić.
Laković je odgovorio da je parlamentarna većina pokazala dobru volju i iza&scaron;la u susret inicijativi da se zakaže kontrolno saslu&scaron;anje.
"Ali mi ne određujemo agendu rada Vlade, ni ministara, tako da morate shvatiti da smo datum kontrolnog saslu&scaron;anja morali usaglastiti sa njihovim obavezama. Iz tog razloga kažem da imate priliku da Vladu pitate i na premijerskom satu početkom maja, pa sve &scaron;to je hitno možete tada pitati", poručio je Laković.
Moguće je, kaže Laković, da će poslaniti imati i dodatnu argumentaciju koja će koristiti za saslu&scaron;anje jer će se, kako je rekao, možda zavr&scaron;iti i neki upravni sporovi.
"Shvatite ovo kao priliku da se jo&scaron; bolje pripremite i steknete jo&scaron; bolju argumentaciju, jer vidimo da ona nije pretjerano snažna, pa gledajte ovo kao prednosti",&nbsp; poručio je Laković.
Janović je odgovorio Lakoviću da nije moguće da Spajić i &Scaron;aranović nijesu u Crnoj Gori do 26. juna, ističući da je poražavajuće za parlament datum zakazanog saslu&scaron;anja.
"Mora se pokazati vi&scaron;e po&scaron;tovanja prema ovom parlamentu, te ljude bira ovaj dom. A &scaron;to se tiče premijerskog sata, evo se ni ovaj ne zavr&scaron;ava jer nemamo ministre koji će doći da odgovore na pitanja poslanika. Dok dođe vrijeme za sljedeći premijerski sat ne znam &scaron;ta će se desiti. Tako da se moramo vi&scaron;e međusobno po&scaron;tovati, i naučiti Vladu da po&scaron;tuje parlament", zaključio je Janović.

Kontrolno saslušanje Spajića i Šaranovića tek krajem juna

POSLANICI OPOZICIJE NEZADOVOLJNI DATUMOM

Na pitanje kako biste glasali kada bi se danas održao referendum o ulasku va&scaron;e zemlje u Evropsku uniju (EU), 79 odsto ispitanika u Crnoj Gori je odgovorilo da bi glasalo za ulazak, &scaron;to je za osam odsto vi&scaron;e nego 2022. To se navodi u istraživanju koje je rađeno od 2. februara do 4. marta ove godine za potrebe Centra za istraživanja Međunarodnog republikanskog instituta (IRI). Terensko istraživanje sproveo je IPSOS.
Na pitanje da li je EU ozbiljna u namjeri da ponudi članstvo zemljama Zapadnog Balkana, pozitivno misli 59 odsto ispitanika, dok 28 odsto smatra da Brisel nije ozbiljan u toj namjeri.
Njih 13 odsto nije imalo odgovora.
Na pitanje kakav bi trebalo da bude spoljnopolitički kurs va&scaron;e zemlje, 36 odsto ispitanika odgovorilo je da treba da bude proevropski i zapadni. S druge strane, samo tri odsto željelo bi da kurs Crne Gore bude proruski.
Njih 22 odsto odgovorilo je da podjednako trebalo biti okrenutI Zapadu i Rusiji. Njih 17 odsto željelo bi da kurs Crne Gore bude proruski, ali i da se održavaju odnosi sa Evropskom unijom i zapadom, dok 14 odsto želi prozapadni, ali i odnose sa Rusijom.
Njih osam odsto nije imalo odgovora.
Na pitanje kakav odnos sa NATO savezom je najbolji za budućnost va&scaron;e zemlje, 39 odsto ispitanika smatra da je to punopravno članstvo, &scaron;to je prema podacima iz 2022 dva odsto manje. S druge strane, da je najbolje nemati nikakve veze sa Alijansom misli 16 osto, četiri manje nego dvije godine ranije.
Za bližu saradnju sa Alijansom, ali bez članstva je 22 odsto ispitanika &scaron;to je za četiri vi&scaron;e nego 2022, dok njih 17 odsto smatra da treba biti u komunikaciji, ali ne i saradnji, &scaron;to je dva odsto vi&scaron;e nego dvije godine ranije.
Njih &scaron;est odsto nije imalo odgovora.
Na pitanje da li je članstvo u NATO-u bilo pozitivno ili negativno za va&scaron;u zemlju, veoma pozitivno smatra 28 odsto ispitanika. S druge strane, njih 17 odsto misli da je članstvo veoma negativno za Crnu Goru.
Najveći procenat ispitanika, njih 31 odsto, smatra da je članstvo u Alijansi donekle pozitivno, dok da je donekle negativno misli 17 odsto.
Njih sedam odsto nije imalo odgovora.
Na pitanje kako biste glasali kada bi se danas održao referendum o ulasku va&scaron;e zemlje u EU, 79 odsto ispitanika je odgovorilo da bi glasalo za ulazak, &scaron;to je za osam odsto vi&scaron;e nego 2022.
Potiv ulaska bilo bi osam odsto, &scaron;to je za tri manje nego dvije godine ranije. Na referendum ne bi iza&scaron;lo 10 odsto ispitanika, za dva manje nego 2022.
Njih tri odsto nije imalo odgovora.
Za uzorak iz Crne Gore kori&scaron;ćeni su podaci relevantni po metodologiji Zavoda za statistiku Crne Gore za 2017.&nbsp;

Za ulazak u EU 79 odsto, osam više nego 2022.

ISTRAŽIVANJE IPSOS-A

Vlada je Specijalnom državnom tužila&scaron;tvu (SDT) proslijedila dokumentaciju o ugovoru o lobiranju koji je potpisala prethodna izvr&scaron;na vlast na čelu sa Dritanom Abazovićem, kazao je potpredsjednik Vlade i ministar ekonomskog razvoja, Nik Đeljo&scaron;aj.
On je, na konferenciji za novinare nakon sjednice Vlade, odgovarajući na pitanje da li je tačno da su SDT-u poslati podaci o sumnjivom ugovoru o lobiranju, odgovorio potvrdno.
&bdquo;Tačno je, danas je Vlada usvojila informaciju i kompletna dokumentacija oko tog pitanja je proslijeđena nadležnim institucijama, da oni ocjenjuju o postupku potpisivanja tog ugovora&ldquo;, naveo je Đeljo&scaron;aj.
Upitan da prokomentari&scaron;e glasanje poslanika Pokreta Evropa sad (PES) Vasilija Čarapića na Skup&scaron;tini Savjeta Evrope (SE), na kojoj se glasalo za prijem Kosova u SE, Đeljo&scaron;aj je kazao da je to vi&scaron;e pitanje za PES.
On je rekao da danas ne može govoriti mnogo o tome, jer nema dovoljno informacija.
&bdquo;U narednim danima ćemo vi&scaron;e o tom pitanju, jer ću tražiti dodatne informacije&ldquo;, kazao je Đeljo&scaron;aj i dodao da su na jednoj sjednici Vlade razgovorali o tome i da su bila drugačija razmi&scaron;ljanja.
Đeljo&scaron;aj je kazao da će veoma brzo imati "jasan odgovor na sve te stvari".

Vlada proslijedjila SDT-u podatke o Abazovićevom ugovoru o lobiranju

POTVRDIO POTPREDSJEDNIK VLADE I MINISTAR EKONOMSKOG RAZVOJA

Vlada je na dana&scaron;njoj sjednici ponovo razrije&scaron;ila Artana Kurtija, sa pozicije generalnog inspektora u ANB, potvrđeno je portalu RTCG u Vladi.
To je učinjeno nakon &scaron;to je trećeg aprila ove godine, Upravni sud usvojio Kurtijevu tužbu protiv Vlade i poni&scaron;tio rje&scaron;enje o njegovoj smjeni.
Kurti je razrije&scaron;en devetog novembra pro&scaron;le godine, uz ocjenu da nije adekvatan izbor za poziciju generalnog inspektora ANB-a, uz napomenu da ga je naimenovala Vlada Dritana Abazovića - sa čijom procjenom u novom sazivu izvr&scaron;ne vlasti nijesu saglasni.
Obrazlažući smjenu, Vlada je navela da Kurti nema pet godina iskustva rada u bezbjednosnom sektoru, &scaron;to je bio uslov za pokrivanje te pozicije.

Vlada ponovo razriješila Artana Kurtija

NA DANAŠNJOJ SJEDNICI

Bo&scaron;njačka stranka (BS) pozvala je &scaron;efove klubova poslanika parlamentarne većine da iz procedure povuku predlog za izmjenu Poslovnika Skup&scaron;tine Crne Gore čiji je cilj, kako su kazali, nametanje potpredsjednika Skup&scaron;tine iz reda manjinskih partija.
Parlamentarna većina predložila je izmjenu Poslovnika Skup&scaron;tine, kojom je predviđeno da kandidata za potpredsjednika Skup&scaron;tine može predložiti poslanik jedne manjinske partije, klub poslanika tih stranaka ili manjinska parlamentarna partija.
Iz Kluba poslanika BS-a su u pismu podnosiocima predloga naveli da su poslanici vladajuće većine namjerili da oduzmu postojeće pravo manjinskih poslanika, da sami određuju ko će u njihovo ime biti potpredsjednik Skup&scaron;tine.
"Predlogom odluke o izmjeni Poslovnika grubo se kr&scaron;e ključna načela Okvirne konvencije Savjeta Evrope o za&scaron;titi prava manjina, Zakon o manjinskim pravima i slobodama, kao i naru&scaron;avaju ustaljene dobre demokratske prakse u Skup&scaron;tini Crne Gore&rdquo;, naveli su iz Kluba poslanika BS-a.
Oni su podsjetili da su manjinski narodi Poslovnikom iz 2020. godine, stekli pravo da se jedan potpredsjednik Skup&scaron;tine bira iz reda poslanika manjinskih partija, na predlog svih poslanika tih stranaka.
Kako su istakli iz Kluba poslanika BS-a, cilj te norme bio je da se poslanicima manjinskih partija omogući da, bez obzira na to jesu li u vlasti ili u opoziciji, imaju potpredsjednika Skup&scaron;tine iz svojih redova kojeg oni predlože, odnosno oko kojeg se oni među sobom dogovore.
Iz BS-a su pitali kolege iz vladajuće većine da li su odlučili da je par godina tih &bdquo;finih manira&ldquo; i &ldquo;glumljenja po&scaron;tovanja manjinskih prava&rdquo; bilo dosta i da je vrijeme da ipak oni odlučuju ko će predstavljati manjine.
&ldquo;Po logici da su manjine dobre samo ako su po va&scaron;em izboru ili koalicionom sporazumu&rdquo;, naveli su iz BS-a.
Upitali su parlamentarnu većinu da li je zaboravila da je ustaljena demokratska praksa uvijek bila da se Poslovnik Skup&scaron;tine donosi i mijenja konsenzusom svih, a ne vladajuće većine, jer uređuje pravila rada svih poslanika.
&ldquo;Jeste li pomislili da je neprimjereno da pet poslanika koji nisu poslanici manjinskih partija prepravljaju normu Poslovnika kojom se obezbjeđuju prava poslanika manjinskih partija, zajedno sa samo jednim od ukupno 11 poslanika manjinskih partija i to onim u čijem se interesu ta izmjena vr&scaron;i?&rdquo;, pitali su poslanici BS-a.
Oni su naveli da je vladajuća većina predlažući ovu izmjenu prekr&scaron;ila ključne principe koji su promovisani u članu 15 Okvirne Konvencije o za&scaron;titi prava manjina, kao i člana 26 Zakona o manjinskim pravima i slobodama kojima se država obavezuje da obezbjedi uče&scaron;će manjinskih naroda u procesu dono&scaron;enja i predlaganja odluka koje su od interesa za ostvarivanje prava manjinskih naroda.
Iz Kluba poslanika BS-a su pitali kolege iz vlasti da li smatraju da je nepristojno da predlog kojim oduzimaju njihovo pravo da sami biraju između svojeg predstavnika, nazovu doprinosom pluralizmu.
&ldquo;Je li nova definicija pluralizma &ndash; &bdquo;svi se samopredložite, pa ćemo mi izabrati po na&scaron;oj volji?&rdquo;, upitali iz poslanici BS-a.
Interesuje ih i o kakvom deblokirajućem mehanizmu je riječ.
&ldquo;O kakvom deblokirajućem mehanizmu govorite kad znate da je u Ustavu deblokirajući mehanizam kad nakon 54 poslanika odlučuje 49, a Vi hoćete da o manjinama umjesto 11 poslanika odlučuje jedan?&rdquo;, naveli su iz BS-a.
Iz te partije su podsjetili da u Skup&scaron;tini ima 11 manjinskih poslanika od kojih devet nije konsultovano prilikom predlaganja izmjene.
&ldquo;Izmjene kojom se direktno zadire u na&scaron;a prava, s namjerom da se ona oduzmu i predaju vladajućoj većini, čime ste prekr&scaron;ili i međunarodne i na&scaron;e standarde u za&scaron;titi prava manjina&rdquo;, dodali su iz Kluba poslanika BS-a.
Oni su pozvali parlamentarnu većinu da povuče taj Predlog iz skup&scaron;tinske procedure.
&ldquo;Te da zatim otvorimo dijalog o temama &bdquo;va&scaron;e naprasne zabrinutosti za usporeno popunjavanje funkcije potpredsjednika iz reda manjinskih naroda&rdquo;, navodi se u pismu.
Iz Kluba poslanika BS-a su istakli da devet potpisnika iz manjinskih partije ima usagla&scaron;en predlog za potpredsjednika Skup&scaron;tine.
&ldquo;Koji nije procesuiran samo zbog toga &scaron;to nedostaje potpis onoga ko se potpisao s Vama, jer mu je draže da s Vama izabere sebe, nego da s nama podrži onog koga nas devet predlažemo&rdquo; rekli su poslanici BS-a.
Kako su naveli, jedini deblokirajući mehanizam koji je u skladu sa demokratskim načelima može biti da, u slučaju izostanka konsenzusa o kandidatu za potpredsjednika Skup&scaron;tine iz reda poslanika manjinskih partija, o kandidatu odlučuje većina od ukupnog broja poslanika manjinskih partija, a da ostali poslanici glasaju za tog kandidata.
Iz Kluba poslanika BS-a su kazali da će o navedenom obavijestiti međunarodne partnere, prije svih Delegaciju Evropske unije u Crnoj Gori, ambasade prijateljskih država, kao i druge relevantne međunarodne institucije.
Pismo je upućeno poslanicima Pokreta Evropa sad Vasiliju Čarapiću, Nove srpske demokratije Slavenu Radunoviću, Demokrata Borisu Bogdanoviću, Demokratske narodne partije Milanu Kneževiću, Socijalističke narodne partije Bogdanu Božoviću i Albanske alijanse Nikoli Camaju.

BS: Povući iz procedure predlog o izmjeni Poslovnika

UPUTILI PISMO PARLAMENTARNOJ VEĆINI

Odbornički klub DPS-a u Podgorici danas je organizovao press konferenciju povodom godine rada gradske vlasti, a &scaron;ef kluba DPS-a Andrija Klikovac kazao je da je proteklih dvanaest mjeseci obilježila potpuno nefunkcionalna gradska uprava, ali i bahat odnos vlasti prema opoziciji.
"To pokazuje i činjenica da ovom pressu ne prisustvuje Gradska televizija. To je jasan dokaz političkog uticaja na rad lokalnog javnog emitera", istakao je Klikovac.
Klikovac je podsjetio da su gradske službe i preduzeća u proteklih godinu donijeli niz odluka kojima su podigli cijene usluga koje pružaju građanima.
"U mnogim gradskim preduzećima nijesu uplaćivani porezi i doprinosi, a broj zaposlenih partijskih aktivista naglo je porastao", rekao je on.
Kako navodi Klikovac opozicija ne može doći do detaljnijih saznanja o funkcionisanju gradskih preduzeća.
"Sva lokalna preduzeća su ostvarila nove dugove", naveo je Klikovac.
"Umjesto tramvaja i autobusa, građani dobili stubiće"
Na konferenciji za medije govorio je i odbornik Stefan Ćulafić koji je istakao da su partije iz vlasti uoči izbora obećavale tramvaje i nove autobuse, a od svega građani Podgorice dobili su stubiće.
"Umjesto toga, dobili smo stubiće po bulevarima", rekao je Ćulafić.
Ćulafić navodi da je nabavka novih autobusa, koja je trebalo da bude do kraja ove godine, jo&scaron; jedno neispunjeno obećanje gradske vlasti.
"Ako danas raspi&scaron;u tender, procedura traje od &scaron;est do devet mjeseci", istakao je on, dodajući da su imali druga očekivanja, te da u imali nadu da će se stvari "pomjeriti sa nule".
Prethodna vlast je u Boke&scaron;koj ulici napravila pje&scaron;ačku zonu koju je trenutna gradska uprava uni&scaron;tila kako bi napravila parking, rekao je Ćulafić.
Kako navode i nastavak gradnje Jugozapadne obilaznice nije urađen.
"Injac ne želi da se zamjera jer čuva fotelju"
Odbornik Vladan Arsović navodi da je gradska administracija učinila sve kako se ne bi u&scaron;lo u gradnju postrojenja za preči&scaron;ćavanje otpadnih voda u Botunu.
"Dobili smo obećanje Milana Kneževića da postrojenje tamo nikada neće biti građeno. Milojko Spajić pao je pod Kneževićev uticaj, a gradonačelnica Olivera Injac ne želi da se zamjera jer čuva fotelju", rekao je Arsović.
Odbornica Ksenija Aranitović podsjetila je na obećanje vlasti kako će se voditi principom meritokratije.
"Vidimo da od obećanja nema ni&scaron;ta. Samo u Sportskim objektima u ovom periodu je zaposleno vi&scaron;e od 100 ljudi. Sve &scaron;to se de&scaron;ava pokazuje da ovo nije ozbiljna politika. Kakva god rekonstrukcija ne vjerujemo da će se ne&scaron;to promijeniti", kazala je Aranitović.
Klikovac je, odgovarajući na novinarska pitanja, istakao da jedino gradska preduzeća kojim posluju kadrovi biv&scaron;e vlasti svoj posao obavljaju kako treba i pozitivno.&nbsp;
"Čini se da je SDT vrlo pristrasno kada je riječ o gradonačelnici Injac", istakao je Klikovac.

DPS: Godinu dana rada gradske uprave obilježilo neispunjavanje obećanja i bahatost

"UMJESTO TRAMVAJA I AUTOBUSA, GRAĐANI DOBILI STUBIĆE"

Predsjednik Vlade Crne Gore u tehničkom mandatu Dritan Abazović učestvovaće sjutra na Drugom Samitu za demokratiju koji će se održati u online formatu, na poziv predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Džozefa Bajdena.
"Pored domaćina Samita predsjednika SAD Bajdena, ko-domaćini će biti predsjednik Kosta Rike Rodrigo Čavez Robles, premijer Nizozemske Mark Rute, predsjednik Republike Koreje Jun Suk Jul i predsjednik Zambije Hakainde Hičilema", saop&scaron;teno je iz Abazovićevog kabineta.
Namjera je, kako dodaju, da se vodi otvoreni razgovor o snazi i potencijalu demokratije u svijetu.
"A cilj Samita je da se prikaže napredak postignut u okviru dobrovoljno preuzetih obaveza u godini &bdquo;akcije&ldquo;, najave nove obaveze i inicijative, te naglase ključne teme koje demokratija donosi, kao i potrebu za zajedničkim djelovanjem u suočavanju sa najvećim izazovima na&scaron;eg vremena", zaključuju u saop&scaron;tenju.

Abazović na poziv Bajdena učestvuje na onlajn Samitu za demokratiju