Politika

Evropska komesarka za pro&scaron;irenje Marta Kos boraviće naredna dva dana u Crnoj Gori kako bi ponovo potvrdila kontinuiranu podr&scaron;ku Evropske unije (EU) procesu pristupanja zemlje, najavljeno je iz Evropske komisije (EK).
Iz Komisije su podsjetili da je Crna Gora otvorila sva pregovaračka poglavlja i već zatvorila 14, od kojih &scaron;est pro&scaron;le, a dodatna dva već ove godine.
&ldquo;Zemlja postepeno i dosljedno napreduje u pregovorima o pristupanju. Neophodno je nastaviti i podržati napore kako bi se ispo&scaron;tovao ambiciozni pregovarački kalendar&rdquo;, poručili su iz Evropske komisije.
Kos će se, kako je najavljeno, sjutra u Podgorici sastati sa premijerom Milojkom Spajićem, potpredsjednikom Vlade za međunarodne odnose i vanjske poslove Ervinom Ibrahimovićem, i ministarkom evropskih poslova Maidom Gorčević.
&ldquo;Razgovori će se fokusirati na reformski napredak koji je Crna Gora ostvarila na putu ka EU, kao i na sprovođenje Plana rasta za Zapadni Balkan, koji predviđa do 383,5 miliona EUR za Crnu Goru, pod uslovom uspje&scaron;ne realizacije reformi&rdquo;, navodi se u saop&scaron;tenju, prenosi agencija Mina.
Iz Komisije su najavili da će nakon tog Kos i Spajić održati konferenciju za medije.
U saop&scaron;tenju se navodi da će se Kos sastati i sa predsjednikom Skup&scaron;tine Crne Gore Andrijom Mandićem, kao i sa lokalnim vlastima i članovima opozicionih partija, kako bi razgovarali o značaju očuvanja političke volje i jedinstva u sprovođenju evropske agende zemlje.
"Komesarka će, takođe, učestvovati u javnoj diskusiji sa mladima o prilikama koje članstvo u EU može donijeti njihovom svakodnevnom životu, a posjetiće Centar za razvoj sajber kapaciteta Zapadnog Balkana, regionalni centar koji radi na jačanju digitalne otpornosti &scaron;irom regiona", dodali su iz EK.
Prema najavi, Kos će u petak posjetiti Nik&scaron;ić, Evropsku prijestonicu kulture 2030. godine, gdje će se sastati sa gradonačelnikom Markom Kovačevićem i obići Inovaciono-preduzetnički centar Tehnopolis.
Iz EK su kazali da će se Kos sastati i sa korisnicima programa Youth guarantee &ndash; inicijative koju finansira EU i koja pomaže mladima u Crnoj Gori da uđu na trži&scaron;te rada nakon zavr&scaron;etka studija.

Kos naredna dva dana u Crnoj Gori

NAJAVLJENO IZ EVROPSKE KOMISIJE

<div class="ng-star-inserted">
<div class="entry-meta mb-2">
Demokratska partija socijalista (DPS) neće se odazvati pozivu premijera Milojka Spajića na sastanak povodom ispunjavanja obaveza iz evropske agende Crne Gore, kazao je &scaron;ef Kluba poslanika te stranke Andrija Nikolić.
</div>
</div>
<div class="ng-star-inserted">
- Iako je poziv za sastanak na temu sa radnim nazivom: &ldquo;Ispunjavanje preostalih obaveza u procesu pristupanja Evropskoj uniji&rdquo; upućen WhatsApp porukom, i to dan uoči termina koji predlažete, zahvaljujem na Va&scaron;em pozivu. Jasno je da je posrijedi Va&scaron; poku&scaron;aj da, u susret dolasku evropske komesarke za pro&scaron;irenje, gospođe Marte Kos, u Crnu Goru, kreirate privid normalnosti političkih prilika u na&scaron;oj zemlji- navodi Nikolić.
</div>
<div class="ng-star-inserted">&nbsp;</div>
<div class="ng-star-inserted">
Nikolić je rekao da je DPS Spajiću u parlamentu jasno poručio da u sličnim političkim igrama ne žele da učestvuju.&nbsp;
&ldquo;Kao nekog ko je legitimisao svaku destruktivnu političku odluku vladajuće većine, počev od usvajanja Rezolucije o genocidu u Jasenovcu, preko neustavnog penzionisanja sutkinje Ustavnog suda, sve do nedavnog usvajanja antiustavnih, antievropskih i antidemokratskih zakona o unutra&scaron;njim poslovima i Agenciji za nacionalnu bezbjednost, smatramo Vas isključivim krivcem za političku krizu u kojoj se Crna Gora trenutno nalazi&rdquo;, poručuje Nikolić.
Ocijenio je da je Spajić ključno doprinio kreiranju dru&scaron;tveno-političkog ambijenta koji ni po čemu nije nalik onome &scaron;to bi trebalo da karakteri&scaron;e prvu narednu državu članicu EU.
-Umjesto da iskoristi nikada snažniju podr&scaron;ku evropskih partnera, državnu odgovornost i entuzijazam proevropske opozicije.&nbsp;
Dokazano da je odnos Spajića prema pitanju evropske integracije Crne Gore, najvažnijem strate&scaron;kom prioritetu razvoja države i crnogorskog dru&scaron;tva, neiskren, povr&scaron;an i su&scaron;tinski amaterski.&nbsp;
Stoga Vas ostavljamo da o tome razgovarate sa Va&scaron;im političkim saborcima, dokazanim evropejcima iz nekada&scaron;njeg Demokratskog fronta i Demokrata. Uostalom, Va&scaron;a ministarka evropskih poslova nedavno je jasno saop&scaron;tila da uče&scaron;će najjače opozicione partije u Crnoj Gori u integracionom procesu nije ni potrebno za njegov uspjeh&rdquo;, naveo je Nikolić u odgovoru Spajiću.
</div>

Nikolić: DPS neće učestvovati u kreiranju privida normalnosti političkih prilika u Crnoj Gori

ODGOVOR SPAJIĆU

Predloženim izmjenama i dopunama zakona o privrednim dru&scaron;tvima i registraciji privrednih i drugih subjekata, unaprijeđena su postojeća zakonska rje&scaron;enja, smatraju poslanici vlasti, dok iz opozicije upozoravaju da privrednici trpe ekonomsku blokadu, a da je budžet o&scaron;tećen.
Poslanik Bo&scaron;njačke stranke Mirsad Nurković smatra da se predloženim izmjenama unapređuju postojeća zakonska rje&scaron;enja.
On je saop&scaron;tio da Crna Gora posljednjih nekoliko godina bilježi značajan rast broja novoregistrovanih preduzeća i zaposlenih, &scaron;to ukazuje na povoljniji privredni ambijent. Osnivanje novih firmi i povećanje broja zaposlenih, uticalo je i na rast broja poreskih obveznika koji pune državni budžet.&nbsp;
&bdquo;Sve su to posljedice proaktivne politike Vlade i povoljnog poslovnog ambijenta. Imamo vrlo pozitivnu ekonomsku klimu i svi ekonomski pokazatelji ukazuju na pozitivan put kojim se Crna Gora kreće&ldquo;, rekao je Nurković.
Poslanik Socijaldemokrata (SD) Boris Mugo&scaron;a upozorio je da se zakoni usvajaju na brzinu.
&bdquo;Vi ne znate ni &scaron;to usvajate, ni kako će to da se primjenjuje&ldquo;, rekao je Mugo&scaron;a.
On je pitao da li evropske integracije podrazumijevaju dono&scaron;enje zakona koji se ne mogu primijeniti.
&bdquo;Ko je odgovoran &scaron;to od 1. januara do kraja marta nije moglo da se osnuje niti jedno novo preduzeće i kolika je &scaron;teta po budžet zbog toga&ldquo;, pitao je Mugo&scaron;a.
Poslanica Demokratske partije socijalista Aleksandra Despotović, kazala je da je Zakon o privrednim dru&scaron;tvima vrlo kompleksan.
&bdquo;Vladajuća većina nas je 25. jula ubjeđivala kako je zakon savr&scaron;en i odličan i imaće izuzetnu primjenu. Zakon ima 763 stranice i 600 članova, a neki nijesu usklađeni sa određenim EU direktivama. Za&scaron;to nijesu usklađeni? Čekamo odgovor od izvr&scaron;ne vlasti&ldquo;, rekla je Despotović.
Ona je navela da ne zna o kojim preduzećima se govori u zakonu, kada mala i srednja nemaju radnu snagu, jer je sva zaposlena u državnoj upravi.
&bdquo;Mi imamo stanje na terenu &ndash; privreda je blokirana, sajt IRMS nedostupan, trpimo ekonomsku blokadu, a zakoni se ne primjenjuju&ldquo;, saop&scaron;tila je Despotović.
Ona je podsjetila da niko nije mogao da prevede i registruje vozilo, osnuje firmu ili plati porez na dodatu vrijednost (PDV), jer je stari sistem uga&scaron;en, a novi nije zaživio.
&bdquo;To je imalo direktnu ekonomsku &scaron;tetu za budžet Crne Gore. Ova država je o&scaron;tećena na ovaj način i spržena&ldquo;, poručila je Despotović.
Poslanik Pokreta Evropa sad Vasilije Čarapić je obrazlažući predložene izmjene i dopune u ime predlagača saop&scaron;tio da je dnevni red pro&scaron;iren i trećim zakonom, koji se odnosi na ovjeru prepisa, rukopisa i potpisa, te da je i on dio tog važnog paketa.
On je podsjetio da su zakoni o privrednim dru&scaron;tvima i njihovoj registraciji usvojeni pro&scaron;le godine, ali da su se zbog digitalizacije i prelaska na novi sistem pojavili određeni problemi u primjeni, zbog čega je bilo nemoguće sprovoditi registraciju u prethodnih nekoliko mjeseci.
&ldquo;Ovim izmjenama rje&scaron;avamo te probleme koji su se pojavili u praksi&rdquo;, rekao je Čarapić i dodao da se rok za usklađivanje sa novim zakonom produžava do 15. juna, umjesto do kraja marta.
Izmjenama i dopunama Zakona o privrednim dru&scaron;tvima preciziran je član 8, kojim se propisuje da osnivački akt preduzeća u pisanom obliku moraju potpisati svi osnivači ovjerenim potpisima, dok se stavom 4 precizira da ukoliko je taj akt u elektronskom obliku i potpisi svih osnivača moraju biti kvalifikovani elektronski, odnosno sa kvalifikovanim elektronskim pečatom.
Osnivački akt i statut registruju se u Centralnom registru privrednih subjekata (CRPS).
Zakoni će stupiti na snagu danom objavljivanja po hitnom postupku.

Poslanici različito o izmjenama zakona o privrednim društvima

IZ OPOZICIJE UPOZORAVAJU DA PRIVREDNICI TRPE EKONOMSKU BLOKADU, A DA JE BUDŽET OŠTEĆEN

<div class="ng-star-inserted">
Demokratska partija socijalista i Bo&scaron;njačka stranka postigle su dogovor o nastavku saradnje u Op&scaron;tini Bijelo Polje, potvrđeno je iz Op&scaron;tinskog odbora DPS-a.&nbsp;
"Obje strane su saglasne da politički dijalog mora biti u funkciji stabilnosti i razvoja, a ne blokada i zastoja. U tom duhu, postignuti dogovor predstavlja važan korak ka obezbjeđivanju kontinuiteta rada institucija i daljem unapređenju kvaliteta života građana", poručuju iz DPS-a.
</div>
<div class="ng-star-inserted">
Kako najavljuju, prioritet u narednom periodu biće usvajanje budžeta i realizacija planiranih projekata, posebno u oblasti infrastrukture, podr&scaron;ke poljoprivredi, razvoja privrede i unapređenja komunalnih usluga.
</div>
<div class="ng-star-inserted">
<div id="div-article-body-01" class="flex justify-center w-full my-8 ng-star-inserted" data-google-query-id="CPuAx-jeuJMDFZMAVQgdCh8akQ">
<div id="google_ads_iframe_/23328904774/article-body-01_0__container__"></div>
</div>
<div class="ng-star-inserted">&nbsp;</div>
</div>

Bijelo Polje: DPS postigao dogovor sa Bošnjačkom strankom

O NASTAVKU SARADNJE U TOJ OPŠTINI

Predstavnici parlamentarne većine sastali su se danas u sa premijerom Milojkom Spajićem, a ključna tema razgovora bile su predstojeće sjednice Skup&scaron;tine i dinamika usvajanja zakona iz evropske agende.
Kako saznaje Pobjeda, fokus sastanka bio je na ostvarivanju ambicioznog cilja da Crna Gora do kraja godine zatvori pregovore sa Evropskom unijom (EU), &scaron;to zahtijeva ubrzano i efikasno usvajanje reformskih zakona.
Prema saznanjima tog lisra, na sastanku je postignut jasan dogovor da svi zakoni iz evropske agende budu usvojeni najkasnije do 31. jula, kako bi se stvorili uslovi za dalji napredak u pregovaračkom procesu.
Zaključeno je i da je neophodno koordinisano djelovanje parlamentarne većine, uz punu političku odgovornost, kako bi se ispunili svi zacrtani ciljevi i izbjegla eventualna ka&scaron;njenja.
Sastanku su prisustvovali predstavnici svih konstituenata parlamentarne većine, čime je, potvrđena spremnost za zajedničko djelovanje u pravcu evropskih integracija.
Premijer Spajić bi, prema ranijim najavama, o istoj temi trebalo da razgovara i sa predstavnicima opozicije. Međutim, nezvanične informacije ukazuju da je planirani sastanak sa opozicijom za danas neizvjestan, jer, kako se navodi, trenutno ne postoji dovoljno raspoloženja opozicionih partija za takav dijalog.

Spajić sa predstavnicima parlamentarne većine

KLJUČNA TEMA  DINAMIKA USVAJANJA ZAKONA IZ EVROPSKE AGENDE

Poslanik Socijaldemokrata Boris Mugo&scaron;a podnio je inicijativu za skup&scaron;tinsko saslu&scaron;anje ministra socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Damira Gutića na temu rada socijalno-ljekarskih komisija.
Kazao je da ga kontaktiraju građani i žale se da mjesecima čekaju odluke nadležnih o ostvarivanju njihovih zakonom definisanih prava.
"Među njima su brojni oni kojima je zakonska podr&scaron;ka neophodna za zadovoljavanje osnovnih egzistencijalnih potreba. Radi se i o onkolo&scaron;kim pacijentima, starijim slabopokretnim ljudima, roditeljima djece sa invaliditetom i dr", napisao je Mugo&scaron;a u objavi na mreži X.
<div>&nbsp;</div>

Mugoša podnio inicijativu za saslušanje Gutića na temu rada socijalno-ljekarskih komisija

"GRAĐANI SE ŽALE  DA MJESECIMA ČEKAJU ODLUKE NADLEŽNIH O OSTVARIVANJU NJIHOVIH ZAKONOM DEFINISANIH PRAVA"

Predstavnici Zajednice op&scaron;tine (ZO) predstavili su poslanicima inicijativu za odlaganje roka za usagla&scaron;avanje poslovanja preduzeća sa Zakonom o privednim dru&scaron;tvima do kraja septembra ove godine.
Pomoćnica generalne sekretarke Zajednice op&scaron;tina, Marija Kljajić, predstavila je na sjednici skup&scaron;tinskog Odbora za ekonomiju, finansije i budžet inicijativu ranije upućenu Ministarstvu ekonomskog razvoja, da se rok za usagla&scaron;avanje organizacije i poslovanja preduzeća sa Zakonom o privrednim dru&scaron;tvima produži do kraja septembra.
Predlogom izmjena i dopuna Zakona o privrednim dru&scaron;tvima, koji je podnijelo 46 poslanika i koji je razmatran na sjednici Odbora, predviđeno je da se ovaj rok produži do 15. juna.
Kljajić je, kako se navodi u saop&scaron;tenju, podsjetila da se suočavamo sa kolizijom vi&scaron;e sistemskih zakona koji na različite načine uređuju pitanja organizacije i poslovanja privrednih dru&scaron;tava, imajući u vidu da se na preduzeća čiji su osnivači lokalne samouprave, pored Zakona o privrednim dru&scaron;tvima, primjenjuju i zakoni o lokalnoj samoupravi, o radu, o sprečavanju korupcije, kao i o državnoj imovini.
Ona je upozorila da zbog toga može doći do pokretanja postupaka pred Ustavnim sudom, osporavanje dono&scaron;enja odluka organa upravljanja, kao i do problema prilikom registrovanja u Centralnom registru privrednih subjekata.
&ldquo;Ovo nije isključivo pravno pitanje, već i pitanje funkcionisanja sistema koji pruža usluge od značaja za svakodnevni život i rad građana, kao &scaron;to su vodosnabdijevanje, održavanje čistoće, komunalne indrastruktura, javni prevoz i drugo&rdquo;, poručila je Kljajić, prenosi Mina business.
Ona je istakla da je Ministarstvo finansija prepoznalo problem i krajem pro&scaron;le godine pristupilo izradi novog zakona o privrednim dru&scaron;tvima u državnom vlasni&scaron;tvu.
&ldquo;Na ovaj način ne odlažemo reforme nego omogućavamo da se one sprovedu na zakonit i održiv način&rdquo;, ocijenila je Kljajić.
Kao primjere nemogućnosti op&scaron;tinskih preduzeća da svoje poslovanje usklade istovremeno sa Zakonom o privrednim dru&scaron;tvima i ostalim zakonskim propisima koji se na njih odnose, ona je navela da s jedne strane postoji obaveza po novom zakonu da odbor direktora iz reda svojih članova imenuje izvr&scaron;nog direktora, &scaron;to je u direktnoj koliziji sa sistemskim Zakonom o lokalnoj samoupravi prema kome direktora, kao organa upravljanja op&scaron;tinskog privrednog dru&scaron;tva, imenuje skup&scaron;tina op&scaron;tine a ne odbor direktora.
Osim toga, njegovom imenovanju mora da predhodi raspisivanje javnog konkursa na koji skup&scaron;tinu op&scaron;tine obavezuje Zakon o radu.
Rje&scaron;enje prema kome je direktor istovremeno i član odbora direktora je u direktnoj koliziji i sa Zakonom o sprečavanju korupcije.
Ako bi se op&scaron;tine odlučile za drugi model upravljanja koji nudi Zakon o privrednim dru&scaron;tvima, odnosno samo za skup&scaron;tinu i direktora, bez odbora direktora, to bi značilo davanje ogromnih ovla&scaron;ćenja direktoru.
S druge strane, preno&scaron;enje nadležnosti za dono&scaron;eje operativnih odluka na skup&scaron;tinu op&scaron;tine značilo bi onemogućavanje blagovremenog i efikasnog odlučivanja jer lokalni parlamenti nijesu operativni organi.
Poseban problem predstavlja i sama procedura usklađivanja sa zakonom jer je potrebno da op&scaron;tine donesu nove statiute, da usklade organizaciju i imenuju nove organe upravljanja, &scaron;to iziskuje duže vrijeme, odnosno organizaciju i održavanje minimum tri sjednice skup&scaron;tine op&scaron;tine.

Predlažu odgađanje roka za usaglašavanje poslovanja preduzeća sa Zakonom o privednim društvima do kraja septembra

PREDSTAVNICI ZAJEDNICE OPŠTINE  PREDSTAVILI POSLANICIMA INICIJATIVU

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović poručio je da su Crnoj Gori neophodne su&scaron;tinske izborne reforme, a prije svega uvođenje otvorenih izbornih lista, koje bi omogućile građanima da direktno biraju svoje predstavnike u Skup&scaron;tini.
Podsjetio da je jo&scaron; pro&scaron;le godine uputio inicijativu za uvođenje otvorenih lista i zatražio referendum o tom pitanju, ističući da je cilj takve reforme jačanje demokratskog legitimiteta poslanika i njihove odgovornosti prema građanima.
&bdquo;Crnoj Gori su potrebne otvorene liste. Potrebna nam je Skup&scaron;tina u kojoj poslanici imaju legitimitet koji dolazi direktno od građana. Tome i služe otvorene liste, da na&scaron;i predstavnici konačno budu odgovorni onima koji ih neposredno biraju&ldquo;, naglasio je Milatović.
Uputio je apel svim političkim akterima u Skup&scaron;tini Crne Gore da pokažu političku odgovornost i konačno sprovedu ključnu reformu izbornog zakonodavstva.
&bdquo;Apelujem jo&scaron; jednom na sve političke aktere u Skup&scaron;tini Crne Gore. Nemojte vi&scaron;e da se igrate sa crnogorskim građanima. Izglasajte ključnu, su&scaron;tinsku reformu. Izglasajte otvorene liste&ldquo;, zaključio je Milatović.

Milatović: Nemojte više da se igrate sa građanima, izglasajte otvorene liste

PORUČIO PREDSJEDNIK DRŽAVE

Poslanik Nove srpske demokratije (NSD) Jovan Jole Vučurović kandidat je za ministra bez portfelja za odnose sa Skup&scaron;tinom, saznaje portal Dan.
Nakon &scaron;to su ostavke podnijeli ministri iz Demokratske narodne partije, Mandićevi članovi se, sve su prilike, pozicioniraju u Vladi.
Kako je portal Dan ranije pisao, Rado&scaron; Zećević je predviđen za ministra saobraćaja.
U slučaju ulaskaVučurovića i Zečevića u Vladu, NSD će imati ukupno četiri ministra i jednog potpredsjednika Vlade.

Vučurović kandidat za ministra bez portfelja?

POSLANIK NOVE SRPSKE DEMOKRATIJE

Hrvatska očekuje da Crna Gora hitno rije&scaron;i pitanje povrata imovine hrvatskim porodicama, poručio je danas hrvatski &scaron;ef diplomatije Gordan Grlić Radman.
On je, u izjavi za medije nakon sastanka s predstavnicima tivatskih porodica u Banskim dvorima, kazao da će Hrvatska nastaviti da podržava Crnu Goru na evropskom putu, ali da očekuje konkretne iskorake u rje&scaron;avanju otvorenih pitanja od interesa za hrvatsku zajednicu.
Grlić Radman je kazao da su predstavnici 51 tivatske porodice, Krsto Bo&scaron;ković i Vinko Marović, upozorili na dugogodi&scaron;nju sporost u rje&scaron;avanju povrata njihove imovine, odnosno upisa u katastar i sprovođenja pravosnažnih sudskih odluka.
"Očekujemo da će Crna Gora ovom pitanju pristupiti ozbiljno, odgovorno i bez daljnjih odgađanja", rekao Grlić Radman, prenosi portal Index.
Prema njegovim riječima, tu se vidi sporost i država se mora država snažno postaviti.
"Jer u Evropsku uniju (EU) ulaze kao država sa svojim institucijama. To je dobar test da se vidi koliko su one učinkovite", dodao je Grlić Radman.
On je rekao da posebno zabrinjava činjenica da su slična pitanja u određenim slučajevima već bila rije&scaron;ena kod nekih drugih nacionalnosti, nazivajući to diskriminacijom.
Grlić Radman je istakao da je Hrvatska skrenula pažnju crnogorskoj Vladi na tu činjenicu.
"To dodatno otvara pitanje jednakog postupanja prema hrvatskoj manjini u Crnoj Gori", ocijenio je Grlić Radman, dodajući da je riječ o temeljnim civilizacijskim pitanjima vezanim za vladavinu prava i za&scaron;titu manjina.
Rje&scaron;avanje tih pitanja je, kako je rekao, važan pokazatelj predanosti evropskim vrijednostima.
Grlić Radman je naglasio da će Hrvatska nastaviti da podržava evropski put Crne Gore, ali da "istovremeno očekuje konkretne iskorake u rje&scaron;avanju otvorenih pitanja od interesa za hrvatsku zajednicu".
On je naglasio da hrvatska zajednica zaslužuje punopravnu za&scaron;titu i pravedan odnos institucija.
Predsjednik Hrvatske građanske inicijative (HGI) Adrian Vuksanović, govoreći nakon Grlić Radmana, saglasio se da se pitanje povrata imovine tiče elementarnih ljudskih prava i zahvalio Hrvatskoj zahvalio na podr&scaron;ci.
Vuksanović je pojasnio da su crnogorski sudovi neke presude u korist hrvatskih porodica donijeli prije 30 godina, ali da one nikada nisu sprovedene u djelo.

Grlić Radman: Hrvatska će nastaviti da podržava Crnu Goru na EU putu, ali Crna Gora mora vratiti imovinu

SAOPŠTIO ŠEF HTVATSKE DIPLOMATIJE

Premijer Milojko Spajić kazao je, prilikom otvaranja projekta Velje brdo, da danas ima sastanak sa opozicionim liderima.
Na pitanje novinara, kako očekuje da će doći do sastanka kad su mu juče opozicionari odbili poziv, Spajić je samo kratko prokomentarisao.
"Pozvani su. Svakoko ih čekaju kolači i sokovi, a oni sami neka procijene da li će prihvatiti da razgovaramo", kazao je premijer.
&nbsp;

Spajić: Opoziciju čekaju kolači i sokovi