Politika

Odbor za bezbjednost i odbranu usvojio je danas izvje&scaron;taj o radu Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) za pro&scaron;lu godinu, kazao je predsjednik Odbora Miodrag Laković.
&ldquo;Konstatovali smo da su postignuti određeni značajni rezultati i da su njihove aktivnosti značajne kada je u pitanju djelovanje obavje&scaron;tajnih služi i jednoglasno usvojili izvje&scaron;taj o radu ANB-a&rdquo;, kazao je Laković novinarima u Skup&scaron;tini.
On je, nakon sjednice koja je bila zatvorena za medije, rekao da poslanici opozicije nijesu učestvovali u radu Odbora.
&ldquo;Njima ova tema nije bila dovoljno inspirativna a činjenica da u svakoj situaciji kritikuju rad Agencije&rdquo;, dodao je Laković.
On je naveo da danas nije bilo riječi o imenovanju vr&scaron;itelja dužnosti ANB Ivice Janovića, &scaron;to je u javnosti bilo kritikovano, jer to nije dio izvje&scaron;taja.
Laković je, odgovarajući na pitanje novinara o hap&scaron;enju bratanića i tjelohranitelja predsjednika Skup&scaron;tine Andrije Mandića, kazao da vjeruje da će se Mandić na plenumu izjasniti o tome.
&ldquo;Državni organi treba da utvrde sve okolnosti tog slučaja. Državni organi u ovom trenutku rade poptuno nezavisno, niko ne može da ostvari bilo kakav uticaj, oni treba da utvrde sve činjenice&rdquo;, rekao je Laković.
On je kazao da ne smatra da je u ovom trenutku opravdan zahtjev opozicije o ostavci Mandića.
&ldquo;Ne mislim da bilo ko treba da odgovara za postupke drugih ljudi pa makar ako je neko ko je blizak u profesionalnom i porodičnom smislu. Ali to je na svakome od nas da ličnu odgovornost cijeni i da se sam odredi prema tome, ne bih svojom izjavom davao nikakve sugestije&rdquo;, rekao je Laković.

Laković: Odbor za bezbjednost i odbranu usvojio izvještaj o radu ANB-a, nije opravdan zahtjev za smjenu Mandića

POSLANICI OPOZICIJE NIJESU UČESTVOVALI U RADU ODBORA

Skup&scaron;tinski Odbor za međunarodne odnose i iseljenike dao je pozitivno mi&scaron;ljenje o predlogu Vlade da se Snežana Radović postavi za ambasadorku Crne Gore u Danskoj, koja će 1. jula preuzeti predsjedavanje Savjetom Evropske unije (EU).&nbsp;
Odbor je na dana&scaron;njoj sjednici dao pozitivno mi&scaron;ljenje i o predlozima da za ambasadora u Rumuniji bude postavljen Danilo Brajović, a za ambasadora u Poljskoj Veljko Milonjić.
Radović je na sjednici Odbora kazala da su veoma dobre vijesti da će Crna Gora veoma brzo, na osnovu odluke Vlade iz 2018. godine, otvoriti ambasadu u Danskoj, posebno iz razloga &scaron;to ta zemlja uskoro preuzima predsjedavanje Savjetom EU.
Ona je istakla da je Danska članica Nordijskog savjeta, koji je značajan jer se neke odluke donose zajednički.
&ldquo;Vanjska politika je jedna od oblasti koja je veoma usagla&scaron;ena, &scaron;to je za nas jako bitno jer pored glasa Danske, kad nam bude trebalo za članstvo u EU, ako tamo dobro odradimo posao, možemo računati da ćemo imati jo&scaron; dva glasa (&Scaron;vedska i Finska) kroz tu usagla&scaron;enu vanjsku politiku&rdquo;, rekla je Radović.
Ona je kazala da Danska podržava pro&scaron;irenje EU, ali ne prečicama, već traži potpunu reformu u zemljama kandidatima, navodeći da je za Crnu Goru to dobro.
&ldquo;Vodeća smo zemlja u procesu evropskih integracija, sva pregovaračka poglavlja smo otvorili, &scaron;est smo privremeno zatvorili i nadamo se tokom danskog predsjedavanja da će tih poglavalja biti jo&scaron; vi&scaron;e&rdquo;, navela je Radović.
Ona je kazala da je predsjedavanje Danske Savjetom EU za Crnu Goru značajno jer će tokom toga perioda Nacrt vi&scaron;egodi&scaron;njeg finansijskog okvira dobiti svoje predfinalne oblike i da će se u tom trenutku znati &ldquo;da li je njime na bilo koji način predviđeno pro&scaron;irenje u sedmogodi&scaron;njem periodu&rdquo;.
&ldquo;Zbog toga je veoma značajno aktivno raditi u toj zemlji, kako bismo mogli da konstantno da predstavljamo reformu koju smo postigli&rdquo;, rekla je Radović.
Kako je navela, sigurno je da Danska, prema izjavama zvaničnika, neće dozvoliti &ldquo;uvoz nestabilnosti&rdquo;, te da sve zemlje koje treba da budu članice EIU treba da budu stabilne demokratije sa doborussjedskim odnosima i stabilnom ekonomijom.
Brajović kazao je da Rumunija u kontinuitetu podržava evropske aspiracije Crne Gore, ali da će se tokom mandata zalagati da se ta podr&scaron;ka Bukure&scaron;ta intenzivira.
On je rekao da je Rumunija bila jako važna za učlanjenje Crne Gore u NATO-u i dodao da su počitički odnosi dvije države veoma dobri.
Milonjić je rekao da Poljska treba da bude dobar partner Crnoj Gori, te da je posao Ambasade u Var&scaron;avi da, u sinergiji sa crnogorskim institucijama, defini&scaron;e prioritete i, radeći na razvoju bilateralnih odnose, obrati pažnju na interese Crne Gore.
On je istakao da Poljska podržava pro&scaron;irenje EU na Zapadni Balkan i da to vidi kao geostrate&scaron;ku investiciju u jaču Evropu.
Kako je naveo Milonjić, stav Poljske je da evropske integracije zavise od kandidata, ali da EU mora uraditi dodatni napor da privuče nove članice.
&ldquo;Upravo u tome je na&scaron;a &scaron;ansa, da u ovoj poslednjoj fazi evropskih integracija učinimo dadatan napor za lobiranje i &scaron;to bolje privedemo proces kraju&rdquo;, dodao je Milonjić.
Predsjednik Odbora Du&scaron;ko Stjepović će predsjedniku države Jakovu Milatoviću uputiti mi&scaron;ljenje Odbora povodom predloga za naimenovanje ambasadora, čime se procedura dovodi do zavr&scaron;nog čina- dono&scaron;enja ukaza o postavljenju i potpisivanja akreditivnog pisma.

Odbor podržao predloge za ambasadore u Danskoj, Rumuniji i Poljskoj

NA DANAŠNJOJ SJEDNICI

Poslanici će danas nastaviti zasijedanje i raspravljaće Predlogu zakona o potvrđivanju Sporazuma sa UAE o ekonomskoj saradnji i Predlogu zakona o potvrđivanju Sporazuma sa UAE o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina.&nbsp;
Premijer Milojko Spajić neće prisustvovati sjednici zbog boravka u SAD-u.
Ranije je poručio da nema prostora da se amandmanski djeluje na sam sporazum, ali da može na zakon ukoliko treba ne&scaron;to da se koriguje.
Predsjednik Skup&scaron;tine Andrija Mandić saop&scaron;tio je da će parlamentarna većina potvrditi sporazum.
Predsjednik Op&scaron;tine Ulcinj Genci Nimanbegu apelovao je na poslanike da danas ne glasaju za potvrđivanje sporazuma o saradnji sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
Sjednica Parlameta trebalo bi da počne u 12 sati.
Grupa od 18 nevladih organizacija sat uoči zasijedanja izve&scaron;će performans ispred Skup&scaron;tine, uz ocjenu da sporazum predstavlja direktnu prijetnju suverenitetu države, njenim zakonima, prirodnim resursima i demokratskim procedurama.

Poslanici danas o sporazumima sa UAE

SJEDNICA BI TREBALO DA POČNE U 12 SATI

Demokratska partija socijalista (DPS) zatražila je hitnu ostavku predsjednika Skup&scaron;tine Crne Gore Andrije Mandića zbog, kako su saop&scaron;tili iz te stranke, skandaloznog incidenta u kojem je njegov bliski rođak Danilo Mandić pucao na dvojicu građana.
"Danilo Mandić upravljao je službenim vozilom Skup&scaron;tine bez odobrenja i tako direktno ugrozio živote ljudi, ali i integritet same institucije.
Riječ je o ozbiljnom krivičnom djelu &ndash; te&scaron;ko ubistvo u poku&scaron;aju, za koje je osumnjičen član najuže porodice predsjednika Skup&scaron;tine, &scaron;to jasno upućuje da ovakva situacija zahtijeva jasnu i nedvosmislenu političku i moralnu odgovornost&ldquo;, kaže se u saop&scaron;tenju.
Ističu i da bi u svakoj demokratskoj zemlji, predsjednik parlamenta u ovakvim okolnostima odmah podnio ostavku, ne zato &scaron;to je zakonski obavezan, već zato &scaron;to zna da je nakon ovakvih de&scaron;avanja moralno nedostojan da nastavi sa njenim obavljanjem.
<div class="detail-body">
<div class="detail-body-text">
"Zbog svega navedenog jasno je da zahtjev za ostavkom Andrije Mandića nije stvar političkog poentiranja, već minimum odgovornosti koju ova funkcija podrazumijeva. Takođe, biće interesantno vidjeti i kako će se Mandićevi koalicioni partneri odnijeti prema ovom pitanju i hoće li na djelu potvrditi zalaganja za meritokratiju i evropski put ili će pokazati da ni u ovakvmim ekstremnim situacijama nemaju kapacitet da se suprotstave stvarnom &scaron;efu parlamentarne većine", zaključuju iz DPS-a.
</div>
</div>
<div class="detail-related">&nbsp;</div>
.

DPS: Mandić da hitno podnese ostavku, ispitati zloupotrebu službenog vozila

"RIJEČ JE O OZBILJNOM KRIVIČNOM DJELU KOJE ZAHTIJEVA JASNU I NEDVOSMISLENU POLITIČKU I MORALNU ODGOVORNOST“

&nbsp;Iz Budžeta Crne Gore zaključno sa aprilom, na osnovu sudskih epiloga za vrijeme mandata biv&scaron;e ministarke prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesna Bratić biti isplaćeno skoro pola miliona eura, saop&scaron;teno je iz Centra za građansko obrazovanje (CGO).
Oko 140 smijenjenih direktora vaspitno-obrazovnih ustanova koji su pokrenuli sporove, 139 dobilo pravosnažne presude u upravnim postupcima, a 38 i u postupcima za naknadu materijalne &scaron;tete, podsjećaju iz te NVO.
Precizirau se da je na osnovu toga isplaćeno vi&scaron;e od 392,31 hiljade eura.
"U 2023. isplaćeno 119,325 hilljada eura, pro&scaron;le godine 222,043 hiljade eura i ove 50,943 hiljade eura", napominju iz CGo.
Podsjećaju i da je za nezakonito razrije&scaron;ene članove Etičkog komiteta isplaćeno 106,793 hiljade EUR.
Napominju i da je decembru 2022, CGO podnio krivičnu prijavu Specijalnom državnom tužila&scaron;tvu (SDT) protiv biv&scaron;eg rukovodstva Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta koji su organizovano učestvovali u nezakonitom razrje&scaron;enju direktora vaspitno-obrazovnih ustanova u 2021.
&ldquo;Prema riječima ministarke Jak&scaron;ić-Stojanović, SDT je tek nedavno tražio i dobio dokumentaciju od Ministarstva prosvjete, nauka i inovacija. Koliko jo&scaron; treba vremena da SDT, shodno svojim nadležnostima, pokrene postupke zbog nezakonitosti koje su državu ko&scaron;tale stotine hiljada eura?&rdquo;, upitali su iz CGO
Pitaju i koliko je sličnih slučajeva moglo biti spriječeno da je reakcija SDT bila pravovremena.

CGO: Kad ideologija smjenjuje, građani plaćaju

SUDSKI EPILOG MANDATA VESNE BRATIĆ KOŠTAĆE SKORO POLA MILIONA EURA

Delegacija EU pozvala je Crnu Goru da hitno popuni upražnjena radna mjesta u okviru policijskog sektora za borbu protiv kriminala, uz naglasak na značaj zasluga i proceduralnih mjera za&scaron;tite od političkog uticaja u procesu imenovanja na pozicije u Upravi policije.
To se navodi u izvje&scaron;taju nakon četrnaestog sastanka Odbora za stabilizaciju i pridruživanje (SSP Odbor) u okviru Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između Crne Gore i Evropske unije i njenih država članica koji je održan 18. februara u Briselu.&nbsp;
Sastanak je održan radi sagledavanja stanja i napretka ostvarenog u okviru sektorskih pododbora i reforme javne uprave na planu usklađivanja s pravnom tekovinom EU, kao i rezultata koje je Crna Gora ostvarila u dijelu institucionalnih, zakonodavnih, političkih i ekonomskih reformi, uz projekciju planiranih aktivnosti, od održavanja posljednjeg sastanka Odbora u februaru pro&scaron;le godine.&nbsp;
Crna Gora dodatno da unaprijedi rezultate u borbi protiv korupcije
Delegacija EU je naglasila da je usvajanje nove Strategije za borbu protiv korupcije za period 2024&ndash;2028. važan iskorak ka usklađivanju sa evropskim i međunarodnim standardima i naglasili da je ključno osigurati punu i efikasnu primjenu unaprijeđenog strate&scaron;kog i pravnog okvira, kako bi se adresirali postojeći izazovi i nastavilo usklađivanje s evropskim standardima.
Istaknuto je da je neophodno dodatno unaprijediti rezultate u borbi protiv korupcije, naročito u slučajevima korupcije na visokom nivou, kroz snažnije sprovođenje postojećeg krivičnog zakonodavstva od strane tužila&scaron;tva i sudova, uključujući izricanje efikasnih i odvraćajućih sankcija.
Podsjetili su na hitnu potrebu izmjene Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, kako bi se otklonili postojeći nedostaci, povećala transparentnost i nadzor nad tro&scaron;enjem sredstava političkih partija te spriječila zloupotreba državnih resursa kroz adekvatne i odvraćajuće sankcije.
Da je Crna Gora preduzela značajne korake u jačanju borbe protiv transnacionalnog organizovanog kriminala, posebno kroz usvajanje Strategije za borbu protiv transnacionalnog organizovanog kriminala 2024&minus;2027. i organizovanog kriminala, potvrdili su iz Delegacije EU na sastanku.&nbsp;
Prepoznato je proaktivno uče&scaron;će i djelotvornu saradnju Crne Gore s Europolom, Interpolom i Evropskom multidisciplinarnom platformom protiv prijetnji od kriminala (EMPACT-om).
Napredak u borbi protiv trgovine ljudima, reforma Zakona o oružju
Pozdravljeni su proaktivni napori Specijalnog državnog tužila&scaron;tva (SDT), kao i povećan angažman ove institucije u finansijskim istragama i izmjene i dopune Zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatno&scaron;ću.
"Delegacija EU je primijetila posvećenost Crne Gore u borbi protiv trgovine ljudima i krijumčarenja migranata, uključujući potpisivanje relevantnih sporazuma o saradnji i pro&scaron;irenje usluga podr&scaron;ke žrtvama", navodi se u izvje&scaron;taju.&nbsp;
Naglasila je i značaj rje&scaron;avanja preostalih preporuka iz petog kruga evaluacije MONEYVAL-a.
Pozvala je Crnu Goru da pobolj&scaron;a rezultate u pravosnažnim presudama, posebno u oblastima kao &scaron;to su pranje novca, trgovina ljudima i krijumčarenje cigareta.
EU je pozvala Crnu Goru da revidira svoj Zakon o oružju kako bi se uskladio s pravnom tekovinom EU i međunarodnim standardima.
Crnogorska delegacija je na sastanku iznijela podatke da je u periodu od dono&scaron;enja Zakona o sprečavanju korupcije izrađeno osam podzakonskih akata koji su početkom godine proslijeđeni na mi&scaron;ljenje Evropskoj komisiji.
Podsjetili su da je u cilju potpunog usagla&scaron;avanja sa preporukama Vencijanske i Evropske komisije, Ministarstvo pravde formiralo radnu grupu koja je sačinila Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sprečavanju korupcije.
"Obavjestili su i da je devet novopripremljenih podzakonskih akata u odnosu na usvojeni Zakon o lobiranju stupilo na snagu u novembru 2024. godine. U pogledu izrade Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, crnogorska strana je informisala da je Skup&scaron;tina donijela Odluku o izmjenama i dopuni Odluke o obrazovanju Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu kojom je određeno da je Odbor dužan da najkasnije do kraja 2025. godine pripremi i podnese Skup&scaron;tini na usvajanje predloge zakona i drugih akata koji su predmet rada Odbora", stoji u Vladinom dokumentu. &nbsp;
Pokrenuto vi&scaron;e istraga slučajeva visoke korupcije
Kada je riječ o borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije na visokom nivou, prene&scaron;eno je da je Uprava policije u saradnji sa Specijalnim državnim tužila&scaron;tvom pokrenula vi&scaron;e istraga slučajeva visoke korupcije koji ukazuju na infiltraciju korupcije i organizovanog kriminala u državne strukture, uključujući visoke državne funkcionere.
"Među licima koja se terete za koruptivna krivična djela su i osam javnih funkcionera (biv&scaron;i pomoćnik direktora za Sektor za borbu protiv organizovanog kriminala i visoke korupcije u Upravi policije, biv&scaron;i glavni specijalni tužilac, direktorica Agencije za sprečavanje korupcije, sudija Vi&scaron;eg suda u Bijelom Polju, tri biv&scaron;a ministra Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja, kao i biv&scaron;i državni sekretar u Ministarstvu poljoprivrede i ruralnog razvoja), zatim &scaron;est policijskih službenika, kao i tri lica koja pripadaju javnom sektoru", saop&scaron;teno je na sastanku Odbora za stabilizaciju i pridruživanje u okviru Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između Crne Gore i Evropske unije i njenih država članica.&nbsp;
Delegacija je, kako se navodi, izvijestila i o rezultatima u odnosu na prateće postupke uspostavljanja privremenih mjera kao i privremenog i trajnog oduzimanja imovine.
Novi proces zapo&scaron;ljavanja policijskih službenika
Crnogorska delegacija je istakla da je prvi put Ministarstvo unutra&scaron;njih poslova u Crnoj Gori preuzelo postupak zapo&scaron;ljavanja policijskih službenika od Uprave za ljudske resurse, kako je predviđeno nedavnim izmjenama i dopunama Zakona o unutra&scaron;njim poslovima.
Istaknuto je da je objavljen oglas za 815 radnih mjesta policijskih službenika, na koji se prijavilo preko 1.300 mladih pojedinaca.
"Ova odluka je uslovljena gorućim nedostatkom oko 1.700 policajaca u vrijeme kada se Crna Gora aktivno bori protiv korupcije, organizovanog kriminala i drugih kriminalnih aktivnosti", saop&scaron;teno je iz crnogorske delegacije.&nbsp;
Potvrđeno je da se na 70. plenarnoj sjednici MONEYVAL-a koja će se održati u decembru 2025. u Strazburu očekuje predstavljanje izvje&scaron;taja Crne Gore o implementaciji preporuka iz izvje&scaron;taja iz 2023.
Poseban osvrt je dat na rezultate ostvarene u pogledu finansijskih istraga i oduzimanje imovinske koristi stečene kriminalnom djelatno&scaron;ću, uz naglasak na dobar rezultat Finansijskoobavje&scaron;tajne jedinice Uprave policije (FOJ).

EU poziva na efikasnu primjenu antikorupcijskih mjera

"CRNA GORA DODATNO DA UNAPRIJEDI REZULTATE U BORBI PROTIV KORUPCIJE"

Dok građani i&scaron;čekuju da li će jo&scaron; jedan komad države na skoro vijek biti izdat stranim investitorima, glavni akteri cijele priče u javnim nastupima se &bdquo;gađaju&ldquo; milijardama, (ne)namjerno zbunjuju javnost, konstantno bombarduju brojkama i obećanjima koja se mijenjaju gotovo svakog dana, saop&scaron;tila je izvr&scaron;na urednica portala Raskrinkavanje.me, Jelena Jovanović.&nbsp;
&ldquo;Tako u susret glasanju o Predlogu zakona o potvrđivanju sporazuma sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE), koji se odnosi na turizam i razvoj nekretnina, dolazimo u situaciju da glavni investitor &bdquo;bu&scaron;i balon&ldquo; vrijedan 35 milijardi eura, &scaron;to je iznos investicije koji je prethodno najavljen građanima i građankama Crne Gore&rdquo;, ističe Jovanović.
Ipak, napominje, to &scaron;to je &nbsp;javno saop&scaron;tio da jo&scaron; uvijek nema plan niti projekat za Veliku Plažu (lokalitet koji se najče&scaron;će pominje kao predmet interesovanja arapskog investitora) kao ni da crnogorska Vlada i političari &ldquo;ne znaju &scaron;ta se sve tamo može graditi&rdquo;, nije spriječilo premijera Crne Gore Milojka Spajića da licitira brojkama investicije za koju je u jednom trenutku utvrdio da može biti uloženo i &ldquo;vi&scaron;e od 35 milijardi eura&rdquo;.
Da se ne radi o nespretnoj formulaciji ili pogre&scaron;noj procjeni, govori i činjenica da je Spajić najmanje četiri puta javno govorio o pomenutom iznosu.
&Scaron;ta nam je i kad premijer saop&scaron;tavao?
Na konferenciji za novinare&nbsp; održanoj 21. marta nakon sjednice Vlade premijer je rekao da je Vlada usvojila okvirni ekonomski sporazum o saradnji sa UAE koji je istekao je 2022. godine, te da je pro&scaron;iren opus saradnje i da sada on podrazumijeva i turizam i ugostiteljstvo, izgradnju infrastrukture, poljoprivredu, inovacije i nove tehnologije. Spajić je odgovarajući na pitanje o ulaganju kompanije Eagle Hills i preduzetnika Mohameda Alabara, kazao da je na pomolu vrlo važan projekat, koji bi donio velike benefite državi Crnoj Gori.
Tada je, pozivajući političare da se suzdrže od &ldquo;neopreznih i populističkih izjava&rdquo; saop&scaron;tio i konkretne brojke:
&bdquo;Ako je jedan čovjek koji ponudi 20-30 milijardi eura nepoželjan, kakva je to poruka investitorima generalno&ldquo;, pitao je Spajić.
Nekoliko dana kasnije, u toku Premijerskog sata (arhivirano) koji je održan 26. marta, govoreći o Sporazumu koji je Vlada potpisala sa UAE-e, Spajić je rekao da je u pitanju projekat za koji se bori čak i američki predsjednik Donald Tramp.
&ldquo;Ovo nema nigdje na Balkanu, predsjednik Tramp se bori za ovakve investicije, to u va&scaron;e vrijeme nije moglo da se zamisli, 35 milijardi investicija. Ja vas molim da se manemo populizma i lo&scaron;ih praksi koje tjeraju investitore&rdquo;, poručio je Spajić.
Istu brojku premijer Spajić je iznio i na konferenciji za medije nakon 75. sjednice Vlade.
&ldquo;Mislim da je broj investitora koji mogu da iznesu investiciju od 35 milijardi ekstremno ograničen, odnosno vjerovatno ih imate dva ili tri investitora na svijetu. Tender se obično radi kada imate makar deset potencijalnih kompanija koje bi se mogle uključiti. To je prva stvar, a druga stvar izgubili biste opciju da imate garanciju države za ovakav jedan projekat&rdquo;, kazao je predsjednik Vlade.
Na istoj konferenciji poručio je i da u Vladi očekuju da se lokalne zajednice odgovorno pona&scaron;aju, te da je loptica prebačena na njihov teren.
&ldquo;Ajde sad je prebačena lopta na njihov teren, da vidimo kako će se oni pona&scaron;ati. Odgovorno prema svojoj budućnosti, prema velikim investitorima i prema velikim mogućnostima. Pa da vidimo, ako se oni budu neodgovorno pona&scaron;ali neka preuzmu to &scaron;to su propustili i neka obja&scaron;njavaju i svojoj djeci i svojim unucima da su propustili 35 milijardi investicija u svoju op&scaron;tinu. Neka oni nose taj teret&rdquo;, dodao je Spajić.
U intervjuu Javnom servisu od 8. aprila premijer je kazao da Vlada čeka pismo namjere zvaničnika Ujedinjenih Arapskih Emirata koji mogu garantovati kredibilitet investitora, ali i otkriti sve detalje.
&ldquo;U neformalnoj komunikaciji nam je rečeno da su mogućnosti velike i da mogućnosti idu do 35 milijardi eura koje sam spomenuo na pres konferenciji, ali to zavisi od nas&rdquo;. Ni u jednoj od navedenih izjava, kao dio cifre od 35 milijardi eura, premijer nije pominjao potencijalni &scaron;iri uticaj projekta, efekte koje će izazvati na trži&scaron;tu, niti dugoročne projekcije.
Alabar: Iznos od 35 milijardi &ndash; ne razmatramo
Da sve zavisi od nas &ndash; misli i arapski investitor Mohamed Alabar.
Ali, ipak ima ne&scaron;to drugačiju računicu.
&ldquo;Konkretan iznos na koji se pozivate ne odgovara investiciji koju razmatramo&rdquo;, rekao je Alabar Centru za istraživačko novinarstvo (CIN) odgovarajući na upit o tome kako je moguća investicija od 35 milijardi u Ulcinju. Moguće je, međutim, kazao je da suma od 35 milijardi odražava &scaron;iri ekonomski uticaj projekta.
&ldquo;Trenutno čekamo smjernice lokalnih vlasti, zajednice i Vlade, kako bismo bolje razumjeli njihove želje i način na koji možemo smisleno doprinijeti&ldquo;, dodao je potencijalni investitor u intervjuu koji je objavljen 16. aprila.
Ni u jednom trenutku nije pomenuo iznos ulaganja od 30 ili 35 milijardi eura u kontekstu investicija, kako je to prethodno saop&scaron;tavao Spajić.
Ministarka demantovala &ndash; ne znamo &scaron;ta
&ldquo;Nakon &scaron;to je Alabar saop&scaron;tio da njegova kompanija ne razmatra cifru u iznosu od 35 milijardi eura, novoizabrana ministarka javnih radova Majda Adžović je kazala (arhivirno) da je &ldquo;cifra koja se pominje od 30-35 miliona eura (op-ad milijardi) cjelokupan projekat, a ne konkretna investicija samog investitora nego ono &scaron;to će ona da izazove na trži&scaron;tu&rdquo;, poručila je Jovanović.
Međutim, istog dana, nakon izjave ministarke Adžović, premijer Spajić je na sjednici Odbora za ekonomiju, finansije i budžet, pred kojim se raspravljalo o dokumentima u okviru sporazuma sa UAE, kazao da je 35 milijardi eura &ldquo;konzervativna brojka i da ona može biti i veća&rdquo;.
&ldquo;Da li garantujem za 35 milijardi? Ja ne mogu da garantujem ali sporazumi omogućavaju da privučemo te investicije, a potencijal je da privučemo i preko 35 milijardi&hellip; 35 milijardi je konzervativna brojka i uvjeren sam da može biti i veća. Ne mogu da garantujem za UAE ali je potencijal ogroman&rdquo;, naglasio je on i dodao da investicije ne idu u državnu kasu već u ekonomiju i BDP.
&ldquo;Kratak put od 3 do 15 milijardi&rdquo;
&ldquo;Uoči glasanja u Skup&scaron;tini, Alabar je u izjavi za Javni servis, kazao da je premijer komentarisao da ukoliko postoje investicije u &ndash; na primjer, Veliku plažu, tokom godina može se prema njegovim procjenama vratiti zemlji vi&scaron;e od 40 milijardi eura&rdquo;, podsjetila je Jovanović.
U nastavku obraćanja Alabar je iznosio različite podatke, o tome, kako u zavisnosti od investicije i odgovora države, ona može iznositi milijardu eura, da sa recimo &ldquo;tri milijarde može lako otići na 15 milijardi eura&rdquo;, kao i da je njegova početna ideja bila dvije i po milijarde eura investicija. Kazao je i da se radi o ulaganju u periodu od 10 do 15 godina, a ne odjednom.
&ldquo;Spajić je naknadno u Skup&scaron;tini, u kasnim jutarnjim satima, kazao da je sporazumom predviđena saradnja u industriji, tehnologijama u oblasti bezbjednosti, vazduhoplovstvu, trgovini, malim i srednjim preduzećima, elektronskoj upravi i ostalim oblastima&hellip;&rdquo;, podsjeća Jovanović..
Spajić je kazao da je o tome pričao kada je govorio o 35 milijardi, te da se poslanici ne izja&scaron;njavaju o pojedinačnim projektima već da svi ovi projekti zbirno iznose 35 milijardi eura. Sve navedeno potvrđuje da Spajić nije govorio o efektima investicije na trži&scaron;tu, kako tvrdi ministarka, jer to jednostavno nije pomenuo ni u jednoj od izjava kada je govorio u kontekstu iznosa od 35 milijardi eura, ističe Jovanović.
&ldquo;Ostaje nejasno kako je uop&scaron;te moguće znati kumulativne efekte investicije za koje i sami potencijalni investitor kaže da jo&scaron; uvijek nema ni plan niti projekat (bar tako tvrdi), niti je definisano o kojoj tačno investiciji se radi, na kojim lokalitetima, u kom obimu&hellip;&rdquo;, dodaje Jovanovič.
Nakon svega izgovorenog, objavljenog, licitiranog, građani Crne Gore, kako ističe, ne mogu imati &ldquo;predstavu&rdquo; o kolikoj se zapravo investiciji radi i kakvi bi bili njeni efekti.
"Sve zahvaljujući upravo onoj instituciji, koja se svakodnevno zaklinje u transparentnost, a koja je jedina nadležna i dužna da im sve to do detalja objasni umjesto &scaron;to ih &ldquo;izluđuje&rdquo; brojkama koje im ni&scaron;ta ne znače", zaključuje Jovanović.

CDT: Premijerov vodič kroz milijarde- od “konzervativnih“ 35, do minimalnih 2,5

"GLAVNI AKTERI CIJELE PRIČE U JAVNIM NASTUPIMA SE  'GAĐAJU' MILIJARDAMA, (NE)NAMJERNO ZBUNJUJU JAVNOST"

Predsjednik GP URA Dritan Abazović ističe da je ta partija najveći kritičar Sporazuma sa UAE, jer je na &scaron;tetu građana i budućnosti Crne Gore i to je nakon jučera&scaron;njeg dana, kako je kazao u emisiji "Okvir", svakom dobronamjernom građaninu jasno. Ni premijer, ni ministarka juče nijesu dali nijedan razlog za&scaron;to je ovaj Sporazum dobar za državu, niti za&scaron;to je hitno da se usvoji.
Kako je kazao gostujući u emisiji "Okvir", Vlada želi da predstavi da ne favorizuje nikoga, ali sa Mohamedom Alabarom se priča i on gostuje na javnom medijskom servisu i na drugim medijima, pri tom on je dočekao u kabinetu premijera gradonačelnika Ulcinja, a onda treba javnost da povjeruje da Sporazum nema veze sa Ulcinjom i Velikom plažom.
"Ovim sporazumom omogućava se bilo kojem investitoru da stavi prst na bilo koji prostor Crne Gore i kaže kako želi da to izgleda, a da vlada to aminuje. Do&scaron;li smo do Skup&scaron;tine, jer ovaj sporazum suspenduje mnoge na&scaron;e zakone, a i evropske konvencije. Po&scaron;to se radi o međunarodnom sporazumu u njemu se kaže da UAE neće biti nikakav garant za eventualni spor. Mi juče nijesmo uspjeli da dobijemo nijedan odgovor ni argument od premijera ni od ministarke za&scaron;to je Sporazum dobar za nas i za&scaron;to je hitno da se usvoji", kazao je Abazović.
S obzirom na neka de&scaron;avanja iz pro&scaron;losti, Abazović ističe, da ima pravo da sumnja da se ovdje spremala akcija koju sprovodi Milojko Spajić, a Andrija Mandić i Aleksa Bečić će imati odgovornost za to jesu li glasali ili nijesu za tu akciju.
"Premijer je oti&scaron;ao u Ulcinj i predstavio onu skicu, kada Sporazum nije bio potpisan. Kada se digla galama potrčao je da potpi&scaron;e Sporazum i to između ostalog o nekretninama, o izgradnji stanova. To nije javni interes. Metodologija je jasna kada su u pitanju bitni resursi zemlje, najbolji arhitekti, ekolozi naprave koncept i kada imate koncept raspi&scaron;ete međunarodni konkurs. Tako se radi svugdje u svijetu", naglasio je Abazović.
Kako&nbsp;ističe, da su koraci bili drugačiji Ulcinjani ne bi bili ovoliko izrevoltirani i ne bi se toliko bunili. Tamo je puno porodica koje imaju imovinu kojima država nije dala građevinsku dozvolu, niti im je dala plan, a neki od njih bi možda tu imovinu unaprijedili i valorizovali, a ovim Sporazumom se daje strancima da grade &scaron;ta im volja uz veliku pomoć države.&nbsp;
Sporazum je, smatra, prva stepenica i najkritičnija, koju iz UAE žele da preskoče da bi do&scaron;li sa konkretnom firmom i projektom, ali ako ovo prođe bacamo zakone i Ustav pod noge. I DPS je, podsjeća, 2018. poku&scaron;ao da progura tu stavku o javnom interesu. Kako je kazao, sve da premijer i ministarka govore da se neće de&scaron;avati ovako kako se tumači iz Sporazuma, ne može im se vjerovati, jer su počeli sa pričom o ulaganju od 35 milijardi, da bi do&scaron;li do 2,5 milijardi eura.
Kazao je da se u javnosti iznose neistine da je on ili neko iz njegove vlade pregovarao sa Alabarom o bilo čemu. Nekoliko puta je, kaže, razgovarao sa njim i pozivao ga da vidi ima li ne&scaron;to &scaron;to bi mu bilo zanimljivo za ulaganje, ali konkretnih pregovora nije bilo, a da ih je bilo, bili bi javni. Kazao je i da je on prvi Alabaru prezentovao Veliku plažu kao moguću lokaciju za ulaganje, ali razlika je u tome &scaron;to ova priča nije utemeljena na prostornim planovima.
"Mislim da Velika plaža koja je sa Adom duga 12 kilometara treba da ima u prvoj trećini hotele i resorte, nakon toga je očuvanje životne sredine, kajsurfing, dine... Za posljednji dio samo sistem hotela sa minimalnom izgrađenosti u skladu sa prirodom. Projekat malog aerodroma je svakako potreban, samo naći lokaciju. Protiv sam stanova za kupovinu. Ne treba nam Dubai, mi smo mala zajednica i treba da vidimo &scaron;ta je na&scaron; koncept i &scaron;ta će da prodaje Crnu Goru za 40 godina, a po mom mi&scaron;ljenju to je samo unikatna priroda", ocijenio je Abazović.
Ističe kako mu je Spajić Veliku plažu pominjao jo&scaron; 2020. godine.
"Tokom 2020. sam imao razgovor sa Spajićem kad mi je prvi put pomenuo Veliku plažu. Nijesam tada mogao da vjerujem da će ovo ići u tom pravcu. I onda je uslijedilo sve &scaron;to se dogodilo kasnije, ovaj desant u novije vrijeme, pa pojavljivanje one skice koju sam ja dao javnosti, pa se onda čulo da ta skica nije novitet, da postoji već dvije godine, negdje u Beogradu na vodi", kazao je on.
Abazović kaže da ima pravo da sumnja da se duže spremala akcija, iza koje stoji Milojko Spajić.
"Cilj akcije je bio jednostavan - on je oti&scaron;ao sa tom skicom u Ulcinj u momentu kad sporazum nije bio potpisan. Kad se digla galama, on je potrčao da ga potpi&scaron;e", dodao je.
Ističe da je dok je bio premijer bilo memoranduma sa određenim investitorima, ali oni nijesu obavezujući i to nije isto kao Sporazum koji je zakonsko rje&scaron;enje koje suspenduje crnogorske zakone.
Smatra i da je simptomatično da imate sporazum o turizmu i nekretninama, a da vam ga ne predstavlja ministarka turizma ili potpredsjednik vlade zadužen za ekonomiju. Čudi da ministri glasaju da ovo, ali neki, kaže, glasaju, jer imaju lični interes, neki zbog fotelja, a neki jer nemaju korektan pristup multikonfesionalnoj Crnoj Gori.
Sumnja i da je ovo nastavak za &scaron;verc cigareta, jer se radi o međudržavnom sporazumu koji ima supremat nad zakonom o zabrani skladi&scaron;tenja cigareta.
"Saglasan sam sa sumnjama Vanje Čalović Marković, jer dominantan broj brodova koji su dopremali cigarete u Luku Bar bio je iz UAE", naglasio je Abazović.

Abazović:  Nijesam konkretno pregovarao sa Alabarom o bilo čemu; Spajić  mi je Veliku plažu pominjao još 2020, sumnjam da se akcija spremala duže vrijeme

"SUMNJA I DA JE OVO NASTAVAK ZA ŠVERC CIGARETA"

Poslanici crnogorske Skup&scaron;tine raspravljaće o sporazumima sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima u utorak 22. aprila, od 11 sati.&nbsp;
Sjednica Skup&scaron;tine nastavljena je oko dva sata poslije ponoći, nakon &scaron;to je zavr&scaron;io rad Odbor za ekonomiju, finansije i budžet koji je podržao prijedloge akata dva sporazuma sa UAE.&nbsp; Prethodno je i Odbor za međunarodne odnose učinio isto.
Poslanicima se obratio premijer Milojko Spajić koji je saop&scaron;tio da je prisustvovao Kolegijumu i da nije problem da se rasprava odgodi.&nbsp;
"Nije cukar u vodu, nije problem da se odgodi rasprava do utorka. Nažalost bez mene ćete nastaviti", rekao je Spajić, koji je naredne sedmice u posjeti SAD.&nbsp;
Ovaj sporazum je generator ekonomskog rasta u godinama koje slijede, naveo je on.&nbsp;
"Spomenuli ste večeras mnogo neistina, svima vam na čast te neistine na ličnom planu koje su upućene na moj račun ili na račun bilo koga iz većine ili Vlade", naveo je Spajić.&nbsp;
Predsjednik Skup&scaron;tine Andrija Mandić je nakon izlaganja Spajića saop&scaron;tio da premijer nije prisustvovao kolegijumu, nego sastanku parlamentarne većine.
"Tu sam inicirao da nastavimo rad u utorak. Nastavićemo u 11 sati, vama srećan put za Ameriku, a mi ćemo se snaći. Ovaj će sporazum biti potvrđen od strane parlamentarne većine", naveo je Mandić.&nbsp;
<iframe src="https://www.youtube.com/embed/A9hOziGclXQ" width="560" height="314" allowfullscreen="allowfullscreen"></iframe>

Spajić: U utorak nastavljate bez mene; Mandić: Parlamentarna većina će potvrditi sporazum

POSLANICI ĆE U UTORAK RASPRAVLJATI O SPORAZUMU SA UAE

Vlada je danas utvrdila Predlog za promjenu Ustava Crne Gore u dijelu koji se odnosi na sastav Sudskog savjeta i odlučivanje ministra pravde u postupcima disciplinske odgovornosti sudija.
Kako je saop&scaron;teno iz Vlade, Reformskom agendom Crne Gore 2024&ndash;2027 za Instrument Evropske unije (EU) za reforme i rast predviđeno je da će Ustav biti izmijenjen do juna ove godine.
&bdquo;Predložena promjena se odnosi na odredbe Amandmana VIII i IX na Ustav Crne Gore kojima se uređuje sastav Sudskog savjeta i odlučivanje ministra pravde u postupcima disciplinske odgovornosti sudija&ldquo;, navodi se u saop&scaron;enju.
Ističe se da je predlog usklađen sa pravnom tekovinom EU i evropskim standardima o nezavisnosti, odgovornosti, integritetu, nepristrasnosti i profesionalnosti sudstva i tužila&scaron;tva, uključujući adresiranje već postojećih preporuka Evropske komisije (EK), mi&scaron;ljenja Venecijanske komisije i preporuka Grupe država za borbu protiv korupcije Savjeta Evrope (GRECO).
U diskusiji je ocijenjena opravdanom potreba za promjenom navedenih ustavnih odredaba u pogledu sastava Sudskog savjeta, odnosno da većinu treba da čine sudije koje su izabrane od svih sudija, da ministar pravde ne treba biti član Savjeta, a da članovi koji nijesu sudije treba da budu izabrani na osnovu profesionalnih referenci i integriteta, te objektivnih i mjerljivih kriterijuma.
Kako je nagla&scaron;eno, Vlada je uspostavljanje nezavisnog, profesionalnog i pouzdanog pravosuđa prepoznala kao strate&scaron;ki važno područje u daljem procesu evropskih integracija Crne Gore.
&bdquo;Jer se samo nezavisno pravosuđe može smatrati krajnjim i najvažnijim garantom demokratskog funkcionisanja institucija na nacionalnom, evropskom i međunarodnom nivou i garantom pravne sigurnosti građana&ldquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.
Na sjednici je donijeta Strategija reforme obrazovanja 2025&ndash;2035 i Akcioni plan za period 2025&ndash;2026. godinu.
Iz Vlade su kazali da je vizija Strategije da će se do 2035. godine obrazovni sistem u Crnoj Gori fokusirati na pristup koji stavlja učenika u centar, nagla&scaron;avajući njegovu dobrobit, motivaciju i individualne potrebe.
&bdquo;&Scaron;kole će koristiti inovativne i interaktivne metode nastave koje razvijaju vje&scaron;tine bitne za lični razvoj i doprinos dru&scaron;tvu. Obrazovne ustanove će biti inkluzivne i stimulativne, pružajući siguran prostor za učenje i visok nivo postignuća&ldquo;, ističe se u saop&scaron;tenju.
Kako se dodaje, u okviru &scaron;kolskog života, saradnja će biti ključna, uz aktivno uče&scaron;će roditelja i zajednice, a nastavnici i vaspitači će biti motivisani, kompetentni i oslobođeni suvi&scaron;nih administrativnih zadataka.
&bdquo;Obrazovni sistem će biti fleksibilan, sa snažnom međuinstitucionalnom i međunarodnom saradnjom&ldquo;, rekli su iz Vlade.
Vlada je donijela i Uredbu o izmjenama i dopuni Uredbe o graničnim vrijednostima emisija zagađujućih materija u vazduh iz stacionarnih izvora.
Na dana&scaron;njoj sjednici je usvojen i Predlog o povlačenju iz skup&scaron;tinske procedure amandmana Vlade na Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnim službenicima i namje&scaron;tenicima, koji su utvrđeni na na sjednici 27. marta, jer je utvrđen novi predlog amandmana koji su usagla&scaron;eni sa EK.
Iz Vlade su rekli da se novim amandmanima preciznije defini&scaron;u uslovi koje mora ispunjavati osoba koja se imenuje za starje&scaron;inu organa uprave, kao i osobe koje obavljaju poslove iz kategorije visokog rukovodnog kadra.
&bdquo;Predloženim izmjenama omogućava se nesmetano funkcionisanje sistema, na način da se pored već stečenih diploma sa VII1 nivoom kvalifikacije obrazovanja, za rukovodeća zvanja propisuje i VI nivo kvalifkacije obrazovanja, uz veći broj godina radnog iskustva na rukovodećim poslovima&ldquo;, kaže se u saop&scaron;tenju.
Kako se navodi, propisivanjem dva alternativna kriterijuma obezbjeđuje se veća inkluzivnost i fleksibilnost u prepoznavanju stručnog i rukovodećeg potencijala kandidata, pri čemu je zadržan visok standard ukupnog radnog iskustva.
Iz Vlade su rekli da su izmjenama definisani i uslovi za ekspertsko-rukovodni kadar, koji pruža potrebnu strukturu za obavljanje rukovodećih i inspekcijskih poslova u državnoj upravi.
&bdquo;Takođe, predloženim amandmanom omogućiće se da radna mjesta iz kategorije ekspertski kadar budu dostupna svim licima koja imaju najmanje VI nivo kvalifikacije obrazovanja, kao i vi&scaron;i nivo kvalifikacije obrazovanja, a ne samo licima koja imaju isključivo VI nivo kvalifikacije obrazovanja&ldquo;, dodaje se u saop&scaron;tenju.
Vlada je dala saglasnost Ministarstvu kulture i medija za kori&scaron;ćenje zgrade zatvora u Starom Gradu Kotoru, bez naknade, na period od pet godina, uz mogućnost produženja i prihvatila Ugovor o kori&scaron;ćenju nepokretnosti bez naknade.

Vlada utvrdila Predlog za promjenu Ustava

Rije&scaron;en problem - na&scaron;i mladi fizičari i matimatičari idu u Tokio, poručio je na Tviteru premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović, reagujući <a style="color: #e03e2d;" href="https://dnevno.me/dru%c5%a1tvo/-/cgo-gdje-su-sredstva-iz-fonda-za-podrsku-talenata-kad-ucenici-iz-cg-ne-mogu-na-olimpijadu-iz-fizike-29-05-2023-07-17-00">nakon &scaron;to je objavljeno da nema novca za odlazak najbolja četiri crnogorska fizičara na Olimpijadu u Japanu.</a>
"Hvala ministrima Goranu Đuroviću, Miomiru Vojinoviću, Biljani &Scaron;ćepanović i privrednicima na ekspresnoj i nesebičnoj podr&scaron;ci", dodao je Abazović na Tviteru.&nbsp;
Poručio je da će Vlada ubrzano sprovoditi procedure, a da Ministarstvo finansija će pomoći oko dobijanja viza.
"Znanje će uvijek naići na na&scaron;u podr&scaron;ku. Učenicima želimo puno uspjeha i da nas obraduju medaljom", zaključio je on.

Abazović: Riješen problem, mladi fizičari i matimatičari idu u Tokio