Politika

Pristupanje Crne Gore Evropskoj uniji (EU) ostvarljivo je tokom ovog mandata Evropskog parlamenta (EP), ukoliko se nastavi odlučno sa reformama, saop&scaron;tio je izvjestilac EP za Crnu Goru ispred Evropske narodne partije Rajnhold Lopatka.
<blockquote class="twitter-tweet">
Today the Foreign Affairs committee (<a href="https://twitter.com/EP_ForeignAff?ref_src=twsrc%5Etfw">@EP_ForeignAff</a>) of <a href="https://twitter.com/Europarl_EN?ref_src=twsrc%5Etfw">@Europarl_EN</a> gave strong approval for the Annual Report on <a href="https://twitter.com/hashtag/Montenegro?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#Montenegro</a>, with 51 votes in favour, 7 against and 7 abstentions. As EPP Rapporteur for the country, I can see that Montenegro has made significant progress and&hellip; <a href="https://t.co/rcKrhzT5rF">pic.twitter.com/rcKrhzT5rF</a>
&mdash; Reinhold Lopatka (@ReinholdLopatka) <a href="https://twitter.com/ReinholdLopatka/status/1922218884410597538?ref_src=twsrc%5Etfw">May 13, 2025</a></blockquote>
Kako je naveo, Odbor za spoljne poslove EP podržao godi&scaron;nji izvje&scaron;taj o Crnoj Gori sa 51 glasom za, sedam protiv i sedam uzdržanih.
Lopatka je kazao da je Vlada Crne Gore postigla značajan napredak i da država ostaje najnapredniji kandidat za članstvo u EU među zemljama Zapadnog Balkana.
&bdquo;Ukoliko se reforme nastave odlučno, posebno u oblastima vladavine prava, javne uprave i izborne reforme, pristupanje tokom ovog mandata EP ostaje ostvarljivo&ldquo;, napisao&nbsp; je Lopatka u objavi na mreži X.
Napominje da su politička volja i dosljednost ključne sa obje strane, i sa strane EU i sa strane Crne Gore.

Lopatka: Crna Gora ostaje najnapredniji kandidat na Zapadnom Balkanu

ODBOR ZA SPOLJNE POSLOVE EP PODRŽAO GODIŠNJI IZVJEŠTAJ O CRNOJ GORI

Sjednica Skup&scaron;tine op&scaron;tine (SO) Nik&scaron;ić na kojoj će se potvrditi mandati odbornicima u novom sazivu biće održana 27. maja.
To je jednoglasno odlučeno na dana&scaron;njem kolegijumu predsjednika SO Nik&scaron;ić Nemanje Vukovića sa nosiocima izbornih listi koje ostvarile parlamentarni status.
&bdquo;Dogovorili smo zajedno i jednoglasno, usaglasili smo da sjednica bude 27. maja sa početkom u 10h u sali jedan Skup&scaron;tine op&scaron;tine. Čestitao sam nosiocima izbornih listi i na izbornom rezultatu. Vjerujem i da će ta sjednica proći u fer i korektnoj atmosferi i da ćemo na toj sjednici izabrati predsjednika Skup&scaron;tine op&scaron;tine i imati formiranu novu vlast&ldquo;, rekao je Vuković nakon kolegijuma.
Redovni lokalni izbori u Nik&scaron;iću održani su 13.aprila.
Na sastanku sa Vukovićem danas su bili nosilac liste &bdquo;Za budućnost Nik&scaron;ića&ldquo; i aktuelni predsjednik Op&scaron;tine Marko Kovačević, nosilac liste DPS-a Boris Muratović, nosilac liste PES-a dr Zoran Mrkić, predstavnik kolicije Demokrate- Plenum 083 Vidak Krtolica i nosilac liste Evropskog saveza Ivan Radojičić.
Sastanku je prisustvovala i sekretarka SO Nik&scaron;ić Ivana &Scaron;ljukić.
Kako je nakon lokalnih izbora najavljeno, novu vlast u nik&scaron;iću formiraće koalicije &bdquo;Za budućnost Nik&scaron;ića&ldquo; koja je osvojila 15 mandata, PES kojem je pripalo pet i koalicija Demokrate-Plenum 083 koja je osvojila tri odbornička mandata.
Na pitanje kada će biti održana sjednica na kojoj će se izabrati predsjednik Op&scaron;tine Vuković je danas ponovio ranije usagla&scaron;eni princip listi koje će formirati nik&scaron;ićku vlast &bdquo;da ni&scaron;ta nije dogovoreno dok sve ne bude dogovoreno&ldquo;.
&bdquo;Vjerujem da ćemo do 27. maja imati dogovorenu vlast, da ćemo na toj sednici izabrati predsjednika Skup&scaron;tine, a da će onda predsjednik Skup&scaron;tine sazvati sednicu na kojoj će biti biran predsjednik Op&scaron;tine, vjerujem i potpredsjednici Op&scaron;tine i da ćemo time zaokružiti formiranje vlasti, ali naravno ostajemo pri onom na&scaron;em stavu koji se 2021. godine pokazao kao ispravan da dok sve ne dogovorimo ne izlazimo u javnost sa pojedinostima iz pregovaračkog procesa&ldquo;, naglasio je Vuković.

Konstitutivna sjednica SO Nikšić 27. maja

JEDNOGLASNO DOGOVORENO

Ministar pravde Bojan Božović saop&scaron;tio je da uvode novo krivično djelo &ndash; te&scaron;ki govor mržnje, za koji će biti propisana kazna zatvora od tri mjeseca do tri godine.
Božović je to kazao na sjednici Odbora za rodnu ravnopravnost, na kojoj ministri pravde i kulture i medija Tamara Vujović, odgovaraju na pitanja poslanika u okviru kontrolnog saslu&scaron;anja na temu &bdquo;Sajber nasilje nad ženama u politici&ldquo;.&nbsp;
"Najavljene su nove sankcije i radi se na prevenciji onlajn nasilja. Prepoznajemo problem. Uveli smo krivično djelo seksualno uznemiravanje, shodno Istanbulskoj konvenciji. Realnost je uticala na pisanje novih pravnih propisa. Moramo da se trudimo da događaje oblikujemo kroz pisanje novih propisa. Opet, moramo da se trudimo i da adekvatno implementiramo te nove propise.Moja poruka je da ne želimo da samo gledamo i krijemo se iza onoga &scaron;to je napisano", istakao je on.
Kaže da žele da budu proaktivni.
"I da pratimo na pravi način ono &scaron;to se de&scaron;ava kako bismo zaista živjeli u jednom inkluzivnom, demokratskom dru&scaron;tvu", naveo je on.
Ministarka kulture i medija Tamara Vujović ocjenjuje da je posebno važno formiranje Ženskog kluba.
"Važan korak naprijed, uz dalja legislativna unapređenja. Mi smo sada, i hoću da pohvalim sve te napore, ostvarili da je dru&scaron;tvena atmosfera bolja. Naravno, jasno je da će napada na žene i govora mržnje biti, ali stvara se jasna osuda napada na žene i niko nije na strani nasilnika. Ovo je emotivna tema gdje bi svaka žena političarka mogla da da doprinos, i svako se barem jednom zapitao za&scaron;to ovo radimo", istakla je.
Poručuje da su ti i da lo&scaron;e prakse ne mogu pobijediti.
"Ministarstvo radi na formiranju mreže koja bi radila na suzbijanju ovih pojava", kaže Vujovićeva.
Predsjednica Vrhovnog suda,Valentina Pavličić ohrabrila je sve da prijave nasilje.
"Institucije reaguju. Vidljivo je da se postupci pokreću i da imamo pomak. To se tiče ne samo novinara, nego i političara. U svemu tome vidim da je potrebna sinhronizacija svih etapa sistema. U Vrhovnom sudu imate saveznika na ovu temu i krenuli smo u analize sudskih praksi. Tema sudske prakse povodom nasilja nad ženama biće detaljno analizirana", poručila je.

Ministarstvo pravde planira da uvede novo krivično djelo – teški govor mržnje

SAOPŠTIO MINISTAR TOKOM KONTROLNOG SASLUŠANJA

Poslanici Evropskog parlamenta u Odboru za spoljne poslove pozivali su danas na zajedničke napore svih aktera u Crnoj Gori kako bi se postigla politička stabilnost i nastavio značajan napredak u reformama na putu zemlje ka EU, konstatovano je na dana&scaron;njoj sjednici.
Odbor za spoljne poslove usvojio je nacrt izvje&scaron;taja izvjestioca EP za Crnu Goru Marjana &Scaron;areca o napretku na&scaron;e zemlje, sa 51 glasom za i 7 protiv, ukazujući na ogromnu podr&scaron;ku građana i većine političkih aktera za pridruživanje EU 2028. godine.
-Crna Gora ima vodeću regionalnu poziciju u procesu pristupanja EU- poruka je koju su poslali europarlamentarci sa dana&scaron;njeg zasijedanja.
Pozdravljen je i napredak zemlje u sprovođenju reformi i mjera vezanih za EU, ali i konstatovana zabrinutost zbog stranog mije&scaron;anja.
Politička stabilnost je važna za daljnji napredak u reformama
Evroparlamentarci su pozvali državne institucije da koordiniraju napore kako bi se postigla politička stabilnost i nastavio značajan napredak u reformama, posebno u izbornim i pravosudnim reformama i borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije.
Izvje&scaron;taj pozdravlja kontinuirano potpuno usklađivanje Crne Gore sa zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom EU, uključujući restriktivne mjere EU, između ostalog i one koje se odnose na ruski napad na Ukrajinu, i pohvaljuje Crnu Goru zbog njene podr&scaron;ke međunarodnom poretku zasnovanom na pravilima na nivou Ujedinjenih nacija.
Borba protiv stranog mije&scaron;anja
Parlamentarci su, takođe, ozbiljno zabrinuti zbog "zlonamjernog mije&scaron;anja zemalja van EU, napora za destabilizaciju, sajber napada, hibridnih prijetnji i kampanja dezinformisanja, uključujući poku&scaron;aje uticaja na političke procese i javno mnijenje u Crnoj Gori."
To, kako su naveli. diskredituje EU i potkopava napredak zemlje na putu pristupanja.
Napominju da se vjerske institucije mogu koristiti kao alat za uticaj spolja.
-Osuđuje se svako neprimjereno mije&scaron;anje Srpske pravoslavne crkve u tom pogledu i nagla&scaron;ava važnost izgradnje otpornosti na manipulaciju i mije&scaron;anje stranih informacija, navodi se.
Izborni pravni okvir bit će usklađen sa standardima EU
Poslanici Evropskog parlamenta pozivaju Crnu Goru da u potpunosti uskladi svoj izborni pravni okvir sa standardima EU, posebno u pogledu usklađivanja izbornog zakonodavstva, transparentnosti, nadzora nad kampanjama i medijima, te finansiranja političkih stranaka i izbornih kampanja.
Takođe, pozivaju crnogorske vlasti da uspostave sprovođenje lokalnih izbora u jednom danu, kako bi se pobolj&scaron;ala efikasnost upravljanja i smanjile političke tenzije. Ističu da je ovaj reformski korak uslov za buduću isplatu sredstava u okviru Instrumenta za reforme i rast .
&Scaron;arec: Crna Gora ostaje vodeća zemlja
Izvjestilac EP za na&scaron;u zemlju Marjan &Scaron;arec kazao je da pozdravlja jasan napredak Crne Gore na njenom putu ka Evropskoj uniji.
-Crna Gora ostaje vodeća zemlja kandidat među državama Zapadnog Balkana. Istovremeno, nagla&scaron;avamo važnost efikasnih reformi u ključnim oblastima kao &scaron;to su sloboda medija, izborno zakonodavstvo i borba protiv korupcije i organizovanog kriminala.Takođe, sa zadovoljstvom primjećujemo da građani Crne Gore i dalje prepoznaju prednosti evropskog puta, &scaron;to se ogleda u dosljedno visokoj javnoj podr&scaron;ci članstvu u EU. To potvrđuje da proces pristupanja EU nije samo politički cilj, već i &scaron;ira dru&scaron;tvena obaveza, utemeljena na povjerenju u evropske vrijednosti i standarde- naveo je &Scaron;arec.

Evroparlamentarci osudili miješanje SPC, pozvali na dalji napredak u reformi pravosuđa...

ODBOR ZA SPOLJNE POSLOVE EVROPSKOG PARLAMENTA USVOJIO NACRT IZVJEŠTAJ MARJANA ŠARECA O CRNOJ GORI

Reakcijama odnosno njihovim izostankom, crnogorske institucije i čelni ljudi u državi sve če&scaron;će i jasnije &scaron;alju poruku da svako u Crnoj Gori ima brisan prostor da na najradikalniji način sprovodi svoju ideologiju, koliko god ona bila retrogradna i &scaron;tetna za Crnu Goru, smatra međunarodni sekretar SD-a i predstavnik Evropskog saveza Milo&scaron; Đuričković.&nbsp;
Posljednji primjeri takvog djelovanja su, kako ističe za Antenu M, reakcije povodom izjave mitropolita Crkve Srbije u Crnoj Gori Joanikija Mićovića da je "Pavle Đuri&scaron;ić veliki junak nepobjedivog karaktera", kao i povodom sabora SPC na Duklji.
Đuričković podsjeća da je na prostoru arheolo&scaron;kog lokaliteta Duklja SPC 27. aprila organizovala sabor sa kojeg je episkop Pajsije Đerković poručio da liturgiju služe "na temeljima prve srpske države i mjestu gdje su bili episkopi dioklijski".
On ukazuje da je događaju prisustvovao i ambasador Srbije u Podgorici Neboj&scaron;a Rodić.
Takvi događaji i izjave, kao i vrijeme u kojem se de&scaron;avaju, pokazuju, smatra Đuričković, da je riječ o agendi čiji je cilj pojačati aktivnosti u Crnoj Gori kojima se satire crnogorski identitet i državnost, kako bi se ojačao srpski identitet i preuzeo dio onoga &scaron;to je crnogorski.
Đuričković nagla&scaron;ava da je evidentno opredjeljenje onih koji su u vlasti, da u vezi s tim ćute i ne rade ni&scaron;ta odnosno da ćutnjom budu dio takvog folklora.
&ldquo;Razlog je to &scaron;to jedan dio njih to podržava, dok drugi imaju ličnu korist od takvog pona&scaron;anja&rdquo;, navodi Đuričković.
On, međutim, nagla&scaron;ava da je dužnost svakog crnogorskog zvaničnika, da bez obzira iz koje političke partije dolazi, reaguje na takve izjave odnosno događaje.
&ldquo;To izostaje jer su oni svjesni da bi izno&scaron;enje stavova bilo naru&scaron;avanje njihovog ličnog komfora i koristi&rdquo;.

Đuričković: Cilj je da se u Crnoj Gori pojačaju aktivnosti kojima se satire crnogorski identitet i državnost

SMATRA MEĐUNARODNI SEKRETAR SD-A I PREDSTAVNIK EVROPSKOG SAVEZA

Albanija i Crna Gora mogle bi da postanu članice Evropske unije (EU) prije ostalih država kandidata, kazao je predsjednik Evropskog savjeta Antonio Ko&scaron;ta.
On je to rekao u interjuu za Euronews, uoči posjete državama Zapadnog Balkana.
Ko&scaron;ta je istakao da je pro&scaron;irenje na Zapadni Balkan ponovo jedan od prioriteta EU, navodeći da je buduća stabilnost i prosperitet kontinenta zavise od pro&scaron;irenja.
Komentari&scaron;ući eventualne datume za pro&scaron;irenje i navode da bi to mogla biti 2030. godina, Ko&scaron;ta je rekao da nema fiksnog datuma.
&ldquo;Za&scaron;to 2030. godina i za&scaron;to ne prije&rdquo;, upitao je Ko&scaron;ta.
On je istako da je pristupanje proces zasnovan na zaslugama.
&ldquo;Ako države sprovedu reforme, mogle bi da se pridruže EU i prije 2030. godine&rdquo;, rekao je Ko&scaron;ta.
Prema njegovim riječima, upravo su zasluge te koje se mogu promijeniti.
&ldquo;Albanija i Crna Gora su očigledno naprednije od drugih zemalja&rdquo;, rekao je Ko&scaron;ta.
On je ukazao na rat Rusije u Ukrajini i ponovni porast tenzija na Zapadnom Balkanu, posebno kada su u pitanju Bosna i Hercegovina, ali i tenzije između Srbije i Kosova.
&ldquo;Ne znam za bolji podsticaj da se prevaziđu sukobi koji su jo&scaron; uvijek otvoreni od ove možda jedinstvene prilike, a to je članstvo u EU&rdquo;, rekao je Ko&scaron;ta.

Košta: Albanija i Crna Gora mogle bi se pridružiti EU prije ostalih

SAOPŠTIO PREDSJEDNIK EVROPSKOG SAVJETA

Odsustvo gotovo svih evropskih čelnika sa Parade pobjede održane 9. maja u Moskvi povodom godi&scaron;njice kapitulacije Njemačke u Drugom svjetskom ratu, najbolji je pokazatelj do koje mjere su naru&scaron;eni odnosi na kontinentu.Jo&scaron; od napada ruske vojske na Gruziju 2008, zatim aneksije Krima 2014. i konačno, agresije na Ukrajinu 2022. godine, evropske članice Sjevernoatlantske alijanse (NATO) bile su pod pritiskom da povećaju vojna izdvajanja.
Uprkos obećanjima najvi&scaron;ih državnih zvaničnika, Crna Gora u 2024. godini nije uspjela da na odbranu utro&scaron;i dva odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP).
Podsjetimo, NATO je nedavno objavio infografik sa listom zemalja članica koje izdvajaju vi&scaron;e od, do sada obaveznih, dva odsto bruto domaćeg proizvoda za odbranu, a Crna Gora se ne nalazi među njima.
U Crnoj Gori na sceni balkanska populističko-propagandna politika
Nekada&scaron;nji ministar odbrane, Boro Vučinić u razgovoru za Portal Analitika kaže da ga ovaj podatak ne iznenađuje.
&bdquo;U Crnoj Gori je danas na sceni balkanska populističko-propagandna politika u nevjerovatno neozbiljnoj izvedbi i sa ogromnom količinom olakog davanja obećanja koja svakodnevno zapljuskuju na&scaron;e građane&ldquo;, istakao je Vučinić.
Istovremeno, dodaje on, to je praćeno demonstracijom visoke nekompetentnosti i neznanja.
&bdquo;Nedavno je nekada&scaron;nji čelni čovjek Alijanse, Anders Fog Rasmusen, inače za čijeg mandata je Crna Gora ambiciozno započela proces reformi sistema odbrane u skladu sa standardima kolektivnog sistema bezbjednosti, kazao da je potro&scaron;nja od dva posto BDP-a na odbranu bila razumna ambicija za NATO 2014. godine, kada su Sjedinjene Američke Države (SAD) jo&scaron; igrale ulogu, iako nevoljno, globalnog policajca, ali da su ti dani sada za nama. Da bi držala korak s ruskim vojnim razvojem, Evropa mora barem udvostručiti svoje ulaganje u odbranu i oti&scaron;ao sa predlogom mnogo dalje, kazav&scaron;i da bi Evropa trebala ciljati čak četiri posto do 2028. godine&ldquo;, naveo je Vučinić.
Realno je, ukazuje sagovornik Analitike, da će ambicije koje iskazuju Njemci i Poljaci u pogledu visine izdvajanja za odbranu, vjerovatno postati standard za ostale evropske članice Alijanse.
&bdquo;Prema nekim analitičkim predviđanjima Evropska unija bi trebala blisko da sarađuje sa svojim tradicionalnim partnerima, prije svih sa Velikom Britanijom, alii da traži jo&scaron; jačeveze s Australijom, Kanadom, Indijom, Japanom, Južnom Korejom, Novim Zelandom&hellip;.Cilj ne bi bio zamijeniti američko savezni&scaron;tvo novim, već Evropu sa eurocentričnim NATO-om i drugim globalnim partnerima učiniti jakom i otpornom, bez obzira na stepen podr&scaron;ke SAD&ldquo;, naglasio je Vučinić.&nbsp;
Stava je da s isuvi&scaron;e dugo Evropa oslanjala na jeftinu američku bezbjednost i tehnologiju, jeftinu rusku energiju i jeftine kineske proizvode.&nbsp;
&bdquo;Vi&scaron;e to neće biti moguċe. Evropa se mora pripremiti za novi globalni poredak u kojem SAD nije vi&scaron;e pouzdana kao do sada, već ima potpuno druge ciljeve i, kao &scaron;to vidimo, neskrivena ekspanzionistička stremljenja. Jačanje odbrambenih sposobnosti EU vi&scaron;e nije stvar izbora, već neminovnost. Stoga nove okolnosti zahtijevaju i nove strategije u kojima Evropa ima priliku da postane globalni vođa, ukoliko bude imala snage za to&ldquo;, ocjenjuje Vučinić.
Olaka obećanja mogu do kraja uru&scaron;iti poljuljani kredibilitet Crne Gore
Sagovornik Analitike kaže i da je Donald Tramp povratkom u Bijelu kuću furiozno započeo novi mandat.&nbsp;
&bdquo;Sjećamo se da je nedavno poručio da, ako zemlje članice NATO-a ne plate dovoljno za sopstvenu odbranu, SAD ih neće braniti, smatrajući da zemlje članice Alijanse jo&scaron; ne izdvajaju koliko je potrebno u te svrhe. Kazao je da je liderima zemalja Sjevernoatlantskog saveza, tokom nedavnih razgovora jasno predočio da ih neće braniti ako ne budu odgovorne u pogledu izdvajanja za odbranu&ldquo;, naveo je Vučinić.&nbsp;
To je, kaže on, prvenstveno poruka vodećim zemljama EU i Kanadi, kako bi ih podstakao da prekinu dosada&scaron;nju praksu znatno skromnijeg finansijskog doprinosa realizovanju aktivnosti Alijanse od napora koji su u tom pogledu činile SAD.
&bdquo;Te&scaron;ko je tome prigovoriti, posebno ako se ima u vidu da su neke članice EU poput &Scaron;panije (čiji premijer Sančez je nedavno obećao da će visinu izdvajanja od dva procenta BDP ispuniti u najkraćem roku), Slovenije i Luksemburga, trenutno ispod 1,3 posto. Tu su i Belgija (1,30 posto), Kanada (1,37 posto), Italija (1,49 posto, koja se takođe sada obavezala na hitno povećanje visine ulaganja u odbranu) i Portugal (1,55 posto). Trenutno je lider po visini izdvajanja sredstava za odbranu Poljska (4.12 posto), zatim Estonija (3,43 posto) i obje zemlje, inače susjedi Rusije, su ispred SAD, koje su u pro&scaron;loj godini za potrebe odbrane izdvajale 3,38 posto svog bruto dru&scaron;tvenog proizvoda&ldquo;, istakao je Vučinić.
Imajući sve to u vidu, kako dodaje, Crna Gora treba da ima jasnu viziju i da uskladi nacionalne sa interesima kolektivnog sistema odbrane i da ne otvara dileme oko svog uče&scaron;ća u združenim misijama Alijanse.&nbsp;
&bdquo;To prije svega podrazumijeva i veće izdvajanje za odbranu od dosada&scaron;njeg, koje traže novonastale geopolitičke i bezbjednosne prilike u Evropi. Očekivano članstvo u EU za na&scaron;u zemlju značiće i dodatnu obavezu i ozbiljnu posvećenost pronalaženju svog mjesta u novoj bezbjednosnoj arhitekturi EU. Vidjeli smo da Unijaplanira da za realizaciju plana jačanja odbrambenih kapaciteta uloži u naredne četiri godine 800 milijardi eura&ldquo;, istakao je Vučinić.
Naglasio je kako Crna Gora ne bi smjela da ima dilemu gdje je njeno mjesto.&nbsp;
&bdquo;Morala bi uskladiti obećanja sa njihovim ispunjavanjem, jer ukoliko ne bude jasna i ne bude ispunjavala obaveze koje se od nje očekuju, Crna Gora će zahvaljujući neodgovornim i olako datim obećanjima njenih čelnika do kraja uru&scaron;iti svoj i onako poljuljani kredibilitet i biće skroz marginalizovana. To će nesporno otvoriti i druge velike probleme, uključujući i najvažnije pitanje očuvanja njene državnosti&ldquo;, upozorio je Vučinić.
Lo&scaron; primjer kadrovsko popunjavanje bezbjednosnih organa partijskim članstvom&nbsp;
Govoreći o materijalnom statusu pripadnika Vojske Crne Gore (VCG) i Ministarstva odbrane, sagovornik Portala Analitika napominje kako je privlačenje mladih osoba za rad u vojsci i pored crnogorske vojničke tradicije bilo uvijek izazovno pitanje.&nbsp;
&bdquo;Od samog početka, odnosno od obnove nezavisnosti kada je ponovo formirana Crnogorska vojska brižljivo se radilo na podizanju kapaciteta ljudskih resursa i stvaranju sposobnog vojnog kadra, njegovom &scaron;kolovanju i usavr&scaron;avanju na prestižnim svjetskim vojnim akademijama. Cilj je bio da se u okviru ne velike, ali interoperabilne i sposobne vojske pruži puni doprinos sistemu kolektivne bezbjednosti i odgovori potrebama sistema odbrane i nacionalne sigurnosti u zemlji&ldquo;, kaže Vučinić.&nbsp;
Podsjeća i da je u ranijem periodu rije&scaron;en značajan broj stambenih pitanja za potrebe pripadnika Vojske Crne Gore.&nbsp;
&bdquo;U okviru raspoloživih budžetskih mogućnosti obezbjeđivani su dohoci vojnim licima, na najvi&scaron;em mogućem, iako istina ne na željenom nivou. Sve je to rađeno sa jasnom vizijom da crnogorski vojnik ima vojničko i nacionalno dostojanstvo, koje će ga učiniti jednako ponosnim kao i njegove kolege koje dolaze iz mnogo razvijenijih zemalja i da ravnopravno sa njima učestvuju u zajedničkim aktivnostima Alijanse&ldquo;, naveo je Vučinić.&nbsp;
Ukazuje i kako crnogorski vojnik mora biti po&scaron;tovan i uvažavan, možda vi&scaron;e nego ikada do sada u državno obnovljenoj Crnoj Gori.&nbsp;
&bdquo;Upravo zato &scaron;to su regionalne i globalne bezbjednosne prilike postale bremenite izazovima i prijetnjama, kao nikada do sada u posljednjih par decenija. Sve su to razlozi zbog kojih dostojanstvo i ugled vojnog poziva nadležni državni organi imaju obavezu da izdignu na najvi&scaron;i nivo. To podrazumijeva i bolje plate i bolje uslove rada i brže rje&scaron;avanje najvažnijih egzistencijalnih pitanja&ldquo;, nagla&scaron;ava Vučinić.&nbsp;
Pretpostavke za to, kaže on, mora da stvori Vlada, a realizaciju takvih političkih odluka da sprovedu nadležni resori finansija i odbrane. Podsjeća i da su iz Ministarstva odbrane kazali da će nedavno povećanje zarada popraviti konkurentnost i atraktivnost rada u vojsci.&nbsp;
&bdquo;Međutim, nije dovoljno da se samo kroz povećanje plata motivi&scaron;u mladi za rad u vojsci. Neophodno je da se javno ukaže na značaj vojnog poziva za državu u ovim nesigurnim vremenima i da će služenje državi i narodu kroz rad u vojsci biti od strane države izuzetno po&scaron;tovano, &scaron;to će doprinijeti ugledu vojnika u dru&scaron;tvu, a time i povećati interes kod mladih ljudi da se posvete vojnom pozivu&ldquo;, poručuje Vučinić.&nbsp;
Nažalost, kako dodaje, sa druge strane, jo&scaron; izraženije u nekim drugim resorima, imamo sve če&scaron;će lo&scaron;e primjere kadrovskog popunjavanja bezbjednosnih organa partijski lojalnim članstvom i pritisaka da se sposobnim pripadnicima tih organa nameću politički favoriti, kako bi se partijski priklonili aktuelnim vladajućim strukturama.&nbsp;
&bdquo;Stvaranje resornih busija i partijskih oružanih snaga je pogubno za nacionalnu bezbjednost i sistem odbrane svake države. Pla&scaron;im se da je Crna Gora u tom pogledu na putu da postane eklatantan primjer&ldquo;, upozorava Vučinić.
Stvara se osjećaj nepovjerenja građana u sistem koji treba da ih za&scaron;titi
Sagovornik Analitike osvrnuo se i na konflikt između ministra odbrane Dragana Krapovića i generala Zorana Lazarevića.&nbsp;
&bdquo;O sukobu na relaciji čelnih ljudi u Ministarstvu odbrane sam i ranije javno govorio. Kazao sam, a i sada ponavljam, da nažalost dnevno svjedočimo sistemskoj produkciji problema u raznim oblastima od vitalnog državng značaja&ldquo;, ističe Vučinić.&nbsp;
Kaže kako je nakon nepotrebnog izazivanja reakcije susjeda oko &scaron;kolskog broda Jadran, zatim javne polemike u vezi problematične nabavke patrolnih brodova za potrebe mornarice VCG, na red do&scaron;la i smjena aktuelnog načelnika General&scaron;taba.
&bdquo;U tom kontekstu sam kazao i to da kao argumentacija za čin smjene nimalo ubjedljivo ne djeluje priča o reformama i podmlađivanju u VCG. Posebno je lo&scaron;e kada se u funkciji dnevne politike nađu ovakve bezrazložne smjene na najodgovornijim pozicijama u oblasti odbrane i bezbjednosti, a naročito ako su to bili predizborni obračuni i izborna poruka zaposlenim u tom sistemu kako da se opredijele&ldquo;, nagla&scaron;ava Vučinić.&nbsp;
Navodi i kako se na taj način stvara osjećaj nelagode, nesigurnosti i nepovjerenja građana u sistem koji treba da ih za&scaron;titi.
&bdquo;To se, takođe, posebno negativno reperkutuje na moral pripadnika vojske i ukupnu stabilnost VCG. Stoga je i postupak predsjednika Crne Gore u tom trenutku, kojim je zaustavio tu namjeru, bio odgovoran i na mjestu&ldquo;, smatra Vučinić.&nbsp;
Podvlači kako je mukotrpno građen i stvaran sistem odbrane da bi se smjelo olako dozvoliti njegovo obezglavljivanje.&nbsp;
&bdquo;Dobro je da se ta priča, koliko toliko, sklonila sa medijske scene, jer to nije nikome donijelo korist, ni državi na nacionalnom niti njenom međunarodnom ugledu u kolektivnom sistemu odbrane&ldquo;, ocjenjuje Vučinić.
U javnom diskursu prisutna neiskrena evroatlantska retorika
Komentarisao je i potencijalno uče&scaron;će crnogorskih vojnika u dvije misije koje imaju za cilj obuku ukrajinskih snaga, za koje je postignut dogovor svih članova Savjeta za odbranu i bezbjednost, ali čekanje na potvrdu odluka u Skup&scaron;tini traje već mjesecima.&nbsp;
&bdquo;Tako je, Savjet za odbranu i bezbjednost je jo&scaron; pro&scaron;le godine dostavio Skup&scaron;tini predlog odluke o uče&scaron;ću crnogorskih vojnika u misijama vojne pomoći za podr&scaron;ku Ukrajini, koja se odnosi na obuku ukrajinskih vojnika u zemljama EU. Crna Gora kao kandidat za članstvo u EU je tada zatražila i time se obavezala na upućivanje svojih pripadnika&ldquo;, podsjeća Vučinić.
Međutim, kako dodaje, Skup&scaron;tina, koja donosi konačnu odluku o uče&scaron;ću u misijama, jo&scaron; nije stavila u skup&scaron;tinsku proceduru taj akt.&nbsp;
&bdquo;Kao &scaron;to znamo, Skup&scaron;tina Crne Gore je jula 2022. usvojila rezoluciju o osudi ruske agresije na Ukrajinu. Podsjetimo, protiv usvajanja Rezolucije je tada glasao sada&scaron;nji predsjednik Andrija Mandić i svih 17 poslanika proruskosrpskog Demokratskog fronta. Ako imamo u vidu da se stranke nekada&scaron;njeg DF-a protive sankcijama Rusiji i članstvu Crne Gore u NATO, onda je sasvim jasno &scaron;to je razlog blokade usvajanja pomenute odluke o upućivanju crnogorskih predstavnika u mirovne misije koje se tiču obuke ukrajinskih vojnika&ldquo;, ističe Vučinić.
Napominje da su ove partije u julu pro&scaron;le godine u&scaron;le u Vladu Milojka Spajića, gdje su, kako dodaje, dobile značajan broj važnih resora i gdje je njihov glas dominantan.&nbsp;
&bdquo;Dakle, u Crnoj Gori danas je na sceni ambivalentna politika u kojoj je u javnom diskursu prisutna deklarativno neiskrena evropska i euroatlantska retorika kod dijela političkih subjekata vlasti koji imaju presudnu riječ, sa jedne strane i jo&scaron; snažnije njihovo zalaganje da istovremeno konkretnim opstruktivnim činjenjima, kao &scaron;to je ovaj, zaustave taj put Crne Gore. Ono &scaron;to posebno zabrinjava jeste poprilična doza abioznosti koja je zahvatila crnogorsko suverenističko biće, koje dosta ravnodu&scaron;no gleda na svakodnevne erozivne procese koji se u režiji aktuelne vlasti de&scaron;avaju u na&scaron;oj zemlji&ldquo;, zaključuje Vučinić.
&nbsp;

Vučinić: U javnom diskursu prisutna neiskrena evroatlantska retorika, olaka obećanja mogu do kraja urušiti poljuljani kredibilitet CG

„ZABRINJAVA I RAVNODUŠNOST KOJOM SUVERENISTI GLEDAJU NA EROZIVNE PROCESE AKTUELNE VLASTI“

Izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru Marjan &Scaron;arec rekao je da pred Crnom Gorom na evropskom putu stoji veliki broj pitanja i problema, ali da želi da povjeruje da vladajuća većina zna &scaron;to radi i da će nastaviti proces. Povodom sporazuma koji je država potpisala sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE) kazao je da se jo&scaron; jednom moraju razmotriti sva otvorena pitanja, uz postojanje jasnog stava Evropske komisije.
Komentari&scaron;ući odgovor Marte Kos, komesarske za pro&scaron;irenje, te upitan da li misli da crnogorske vlasti ozbiljno shvataju upozorenja iz Brisela, &Scaron;arec je rekao da je pismo Marte Kos shvatio tako da ona nije apriori rekla da sporazum ne valja u cijelini, kao &scaron;to to, kaže, nije rekao ni on.
- Komesarka i ja smo iznijeli svoju zabrinutost da bi neke stvari u sporazumu mogle biti problematične ako ne bude dovoljno pažnje. Čitao sam objave u različitim medijima u Crnoj Gori, odnosno interpretacije koje su bile različite. Ako će se ko obradovati pozitivnim rezultatima po ekonomiju Crne Gore biću to ja. A, ubijeđen sam, i komesarka Marta Kos. &Scaron;to se tiče reakcija na upozorenje, lično sam bio u kontaktu sa predstavnicima Vlade, rekav&scaron;i isto to - da samo želim da bude sve kako treba, da ne bi bilo nekih pote&scaron;koća ubuduće. Stekao sam utisak da je i njima stalo do toga da ne zaobilaze standarde - ocijenio je &Scaron;arec.
EK mora imati jasan stav o sporazumu
Na pitanje da li očekuje da će, nakon &scaron;to je predsjednik države Jakov Milatović vratio sporazum na ponovno usvajanje doći do revidiranja, &Scaron;arec je naglasio da je njegov stav za vrijeme usvajanja bio da se jo&scaron; jednom razmotre sva otvorena pitanja da bi se, kako navodi, otklonila svaka sumnja.
- Ali tu mora postojati i jasno stajali&scaron;te Evropske komisije kojim pravcem treba ići, da će na kraju biti pozitivnog ishoda. Ali dobro bi bilo i da se ne politizuje previ&scaron;e to pitanje i da ostaje na stručnom nivou. Ipak mislim, da premijer kao ekonomista želi to da postigne - stav je &Scaron;areca.
Kada su u pitanju pote&scaron;koće na evropskom putu i izgledi za zatvaranje određenog broja poglavlja do kraja godine, &Scaron;arec ocjenjuje da postoji dosta pitanja i problema pred Crnom Gorom, ali da je ključno fokusirati se na traženje rje&scaron;enja korak po korak.
- Vrijeme je faktor koji je jači svakog dana. Sad smo već u maju mjesecu. Ali kao čovjek koji je obavljao izvr&scaron;ne funkcije moram isto da naglasim da je lako kritikovati iz domaće fotelje. Ja želim povjerovati da vladajuća većina zna &scaron;to radi i da će nastaviti proces. Istina je da nije sve obavljeno odlično, da se moglo ne&scaron;to drugačije, ali nema te sredine, gdje bi sve bilo bez gre&scaron;ke. Kao uvijek ću reći - da pobjedu možemo proglasiti tek kada Crna Gora bude u&scaron;la u EU - istakao je &Scaron;arec.
Napominje i da je te&scaron;ko davati prognoze o tome da li bi, kako vlasti tvrde, do kraja 2026. godine mogla biti zatvorena sva pregovaračka poglavlja.
- Uvijek može da se desi ne&scaron;to nepredviđeno kao u slučaju poglavlja o dobrosusjedskim odnosima i sigurnosti pro&scaron;le godine. Ali &scaron;to se mene tiče, sigurno će dosta napora biti potrebno po pitanju kriminala i korupcije, životne sredine i izbornog zakonodavstva - poruka je &Scaron;areca.
Nije dobar trenutak za reformu EU
Govoreći o koalicionom sporazumu njemačke vlade, u kojem jedna od klauzula sugeri&scaron;e da proces pro&scaron;irenja treba zaustaviti dok se ne reformira sistem dono&scaron;enja odluka, &Scaron;arec kaže da, iako nije čitao ugovor, dijeli stav da nije sve samo na Crnoj Gori.
- &Scaron;to se tiče ideja da treba prvo reformisati sistem pa onda primiti nove članice, meni se to ne čini dobrim, jer bi to moglo potrajati. Ako ne zbog drugog, onda zbog de&scaron;avanja u svijetu. To je kao da mijenja&scaron; krov u oluji. Sistem odlučivanja jeste spor i ja sam prvi koji bi želio da odluke krenu brže. Ali ova medalja ima dvije strane. Male zemlje bi mogle kod odlučivanja sa kvalifikovanom većinom izgubiti uticaj. Ubijeđen sam da je ovaj sistem u tekućem mandatu u stanju primiti &bdquo;front runnere&ldquo;, &scaron;to Crna Gora sigurno jeste - naveo je &Scaron;arec.
EU će, kaže sagovornik Pobjede, konačno trebati da pokaže i neku aktivnost pa da ispuni neka obećanja.
- To bi bilo po&scaron;teno zbog Crne Gore pa i drugih. Ako neko pravi korake, zatvara poglavlja, ima snažnu intenciju, na kraju treba za to biti i nagrađen. A ne kao u slučaju Sjeverne Makedonije koja je radila sve &scaron;to se od nje tražilo, mijenjala ustav nekoliko puta, a napretka nije bilo. To je bila vrlo lo&scaron;a poruka sa strane EU - zaključio je &Scaron;arec.
Napredak Albanije može biti motivacija za Crnu Goru
Upitan o tome da li Albanija može &bdquo;preteći&ldquo; Crnu Goru u pregovorima, kao &scaron;to se već neko vrijeme spekuli&scaron;e, &Scaron;arec je stava da je konkurencija uvijek dobra za ispitivanje vlastitog rada.
- Bez konkurencije može&scaron; zaspati na pro&scaron;lim uspjesima. Napredak Albanije ocjenjujem kao motivaciju za Crnu Goru da nastavi putem kojim je i&scaron;la do sada. Realno, kako sada stvari stoje, Crna Gora i Albanija su zemlje s kojima se najvi&scaron;e računa- zaključio je &Scaron;arec.

Šarec: Želim da vjerujem da vladujuća većina zna što radi

IZVJESTILAC EP ZA CG KAŽE DA PRED DRŽAVOM STOJI VELIKI BROJ PITANJA I PROBLEMA NA EVROPSKOM PUTU

Racionalno upravljanje javnim sredstvima zahtijeva da se Zakonom o Vladi precizno defini&scaron;u nadležnosti članova izvr&scaron;ne vlasti i ukinu pozicije bez jasnih mandata, kao &scaron;to je ministar bez portfelja, smatraju u Centru za građansko obrazovanje (CGO).
Iz te nevladine organizacije (NVO) su pozvali donosioce odluka da prekinu sa praksom stvaranja skupih i nefunkcionalnih funkcija koje služe, kako su naveli, samo partijskim trgovinama.
"Institucionalna odgovornost i racionalno upravljanje javnim sredstvima zahtijevaju da se u Zakonu o Vladi precizno defini&scaron;u nadležnosti, a pozicije bez jasnih mandata, kao &scaron;to je ministar bez portfelja, konačno i zakonski ukinu", navodi se u saop&scaron;tenju saradnika na programima u CGO, Nikole Mirkovića.
On je naglasio da građani i građanke Crne Gore zaslužuju Vladu koja radi za njih, a ne na njihov račun.
Prema riječima Mirkovića, u najglomaznijoj Vladi Crne Gore, koja u tome obara rekorde i u &scaron;irim međunarodnim razmjerama, za mnoge članove Vlade nije jasno koja su im zaduženja i mjerljivi učinci.
"Ali je jasno da su brojni, često izmi&scaron;ljeni, resori tu samo da se izbalansiraju stranačke kvote", kazao je Mirković.
On je rekao da CGO zbog toga stavlja pod lupu neke od najilustrativnijih primjera, ukazujući na primjer ministra bez portfelja, Milutina Butorovića.
Mirković je podsjetio da pozicija ministra bez portfelja, ili resor bez resora, nije nepoznata praksa u organizaciji izvr&scaron;ne vlasti u Crnoj Gori.
"Vi&scaron;e Vlada kojima je rukovodila Demokratska partija socijalista koristilo je taj mehanizam, a tu praksu je kratko prekinuo nekada&scaron;nji premijer Zdravko Krivokapić, da bi ona bila nastavljena u 43. Vladi Dritana Abazovića, koja je imala dva ministra bez portfelja, a zatim i kroz rekonstrukciju 44. Vlade Milojka Spajića u kojoj je među 32 člana Vlada i jedan ministar bez portfelja", naveo je Mirković.
CGO je, kako je istakao Mirković, od svojih prvih prijedloga organizacije Vlade, iz 2016. godine, zagovarao koncept malobrojne, kompaktne i učinkovite Vlade, kao i da Crnoj Gori treba Zakon o Vladi i davao brojne i konstruktivne komentare u pravcu konačnog oblikovanja tog zakonskog teksta.
"U tom okviru, nema mjesta za ministra bez portfelja, iako se, na žalost, to predviđa i posljednjom dostupnom verzijom nacrta ovog zakona", kazao je Mirković.
On je podsjetio da Butorović, osim pozicije ministra bez portfelja ima funkciju ministra zaduženog za odnose sa Skup&scaron;tinom.
"Kada znamo da sve ministre bira Skup&scaron;tina i da su joj svi jednako odgovorni u domenu svojih resorsa, javnosti ostaje nejasno, a možda i ovom ministru, koji je to opis njegovog posla", rekao je Mirković.
Prema njegovim riječima, uvidom u zvanične aktivnosti na sajtu Vlade, od 32 člana Vlade, ministar bez portfelja ima ubjedljivo najmanje zabilježenih aktivnosti, a sve one, za devet mjeseci njegovog mandata, staju na jednu stranu.
"To uključuje dvije čestitke &ndash; jednu za dan Op&scaron;tine Nik&scaron;ić i drugu vjernicima islamske vjeroispovjesti za Bajram, jednu najavu gostovanja na Javnom servisu i jedno reagovanje na medijski članak vezan za njegove zarade", kazao je Mitrović.
Kako je rekao, Buturovič je imao jo&scaron; pet aktivnosti: dva sastanka (sa ambasadorkom Francuske u Crnoj Gori, An Mari Maske, i sa Snežanom Đurović iz Agencije za investicije), kritičku reakciju na jednu od nacionalističkih objava Daria Vrane&scaron;a, predsjednika Op&scaron;tine Pljevlja, kao i najavu da će Vlada podnijeti Skup&scaron;tini zahtjev da se raspravlja na vanrednoj sjednici o Budžetu 21. januara.
"Posebnu je pažnju u javnosti izazvala njegova peta zvanična aktivnost - službeni put u Brisel radi sastanka sa ambasadorom Crne Gore u Misiji pri Evropskoj uniji (EU), Petrom Markovićem", rekao je Mitrović.
On je podsjetio da je Marković svega nekoliko dana uoči odlaska Butorovića u Brisel boravio u Crnoj Gori, u okviru konsultacija na koje je premijer Milojko Spajić pozvao sve ambasadore.
"Čini se da je Butorović cijenio da ga ne može dovoljno sadržajno upoznati sa radom Vladom u Crnoj Gori, a &scaron;to je bio jedini razlog te posjete shodno platformi putovanja i njenim zaključcima usvojenim na 71. sjednici Vlade, već da je zbog toga potrebno dotaći belgijsko tlo uz prisustvo generalnog sekretara Vlade i njegove zamjenice i tri dana tamo boraviti o tro&scaron;ku građana i građanki Crne Gore", rekao je Mitrović.
Kako je istakao, dva zvanična sastanka, jedan službeni put, dvije čestitke, jedno reagovanje i jedna najava su aktivnosti ministra bez portfelja, uz napomenu da nema dostupnih informacija o učincima nijedne aktivnosti.
"Istovremeno, zarada ministra bez portfelja za mart ove godine iznosila je 1737.51 EUR neto, uz brojne prateće beneficije, od kabineta i osoblja, preko zaduženja automobil marke Mercedes E280 registarskih oznaka PGCG297 Generalnog sekretarijata Vlade", naveo je Mitrović.
On je pojasnio da je Buturović taj automobil nekoliko mjeseci lično vozio (novembar i decembar pro&scaron;le i januar ove godine) prelazeći dnevno i do 288 kilometara na relaciji Podgorica-Nik&scaron;ić-Podgorica.
"Isto vozilo je, prije novembra i nakon januara, zaduživao referent u Generalnom sekretarijatu Vlade, a putni nalozi ukazuju da je relacija ista kao kada je Butorović upravljao vozilom, sa istom, sličnom ili nepoznatom pređenom kilometražom, pa je pretpostavka da je i u tom periodu navedeno vozilo kori&scaron;ćeno za prevoz ministra uz vozača", kazao je Mitrović.

CGO: Ministar bez portfelja – ministar bez zadatka, odgovornosti i učinka

POGLEDAJTE SPISAK (NE)AKTIVNOSTI

Nakon ne&scaron;to vi&scaron;e od godinu, kada je izostala većinska podr&scaron;ka inicijativi za razrje&scaron;enje predsjednika Skup&scaron;tine Crne Gore Andrije Mandića, veći dio crnogorske opozicije je i drugi put podnio sličnu inicijativu sa istim ciljem.
U inicijativi koju su poslanici DPS-a i SD predali u skup&scaron;tinsku proceduru pi&scaron;e da se od konstituisanja 28. saziva Skup&scaron;tine Crne Gore integritet predstavničkog doma smi&scaron;ljeno uru&scaron;ava, a da najveću odgovornost za to snosi upravo Mandić.
&ndash; Najodgovorniji za grubu zloupotrebu Skup&scaron;tine i ustupanje njenih resursa bezbjednosno interesantnim licima, za ukidanje njene kontrolne uloge, kao i za sprovođenje nacionalističke i antievropske politike i remećenje mukotrpno građene politike odnosa sa susjedima, upravo je aktuelni predsjednik Skup&scaron;tine Crne Gore Andrija Mandić. Za nepune dvije godine mandata nagomilale su se desetine razloga da se jo&scaron; jednom formalno problematizuje odgovornost predsjednika Skup&scaron;tine. Skup&scaron;tina Crne Gore i njen predsjednik Andrija Mandić uspostavili su zid ćutanja povodom "poku&scaron;aja te&scaron;kog ubistva", kako je d&zwnj;jelo kvalifikovano od strane Vi&scaron;eg državnog tužila&scaron;tva, kada je u ranim jutarnjim časovima 20. aprila ove godine Podgoričanin Danilo Mandić, bratanić i pripadnik obezbjeđenja Andrije Mandića, uhap&scaron;en pod sumnjom da je, koristeći službeno vozilo Skup&scaron;tine Crne Gore, ranio dvojicu sugrađana &ndash; navodi se u inicijativi DPS-a i SD.
Predsjedniku Skup&scaron;tine spočitavaju i da blokira izbor članova Savjeta Agencije za audio-vizuelne medijske usluge (AMU) i Savjeta Radio-televizije Crne Gore.
Povodom ove inicijative oglasio se i Mandić, koji je ocijenio da opozicija od njega želi da napravi dežurnog krivca i osobu koja je izvor svega lo&scaron;eg u zemlji, te da bi volio da se ova inicijativa pretvori u svojevrsnu tradiciju, kako bi se svakoga puta dobio jasan odgovor predstavnika narodne većine.
&ndash; Zbog brojnih prethodno preuzetih poslaničkih obaveza, isplaniranih rasprava o drugim pitanjima, kao i nastupajućeg praznika 21. maja, tačka o smjeni Andrije Mandića mogla bi se naći na dnevnom redu skup&scaron;tinske sjednice najvjerovatnije tek u junu &ndash; kazao je za "Dan" generalni sekretar Skup&scaron;tine Crne Gore Boban Stani&scaron;ić.

Stanišić: Tačka o smjeni Mandića mogla bi se naći na dnevnom redu skupštinske sjednice najvjerovatnije u junu

SAOPŠTIO GENERALNI SEKRETAR SKUPŠTINE CRNE GORE

Dok ne sazrimo kao dru&scaron;tvo svako neselektivno postupanje će se karakterisati kao slabost, kazao je ministar unutra&scaron;njih poslova u tehničkom mandatu Filip Adžić, komentari&scaron;ući ponovno hap&scaron;enje biv&scaron;eg direktora Uprave prihoda i carina i visokog funcionera GP URA, Rada Milo&scaron;evića.
<a style="color: #e03e2d;" href="https://dnevno.me/hronika/-/uhapsen-rade-milosevic-21-12-2022-21-21-50">Uhap&scaron;en Rade Milo&scaron;ević</a>
"Dok ne sazrimo kao dru&scaron;tvo i ne izgradimo institucije, oči&scaron;ćene od kriminalnog uticaja i li&scaron;ene korupcije, svako neselektivno postupanje će se karakterisati kao slabost, a zapravo je snaga i ideal kojem težimo. Gradimo snažnu državu. Zakon jednak za sve i tačka", poručio je Adžić na Tviteru.&nbsp;
Podsjetimo, Milo&scaron;ević je večeras ponovo uhap&scaron;e po nalogu Specijalnog državnog tužila&scaron;tva.
<blockquote class="twitter-tweet">
Dok ne sazrimo kao dru&scaron;tvo i ne izgradimo institucije, oči&scaron;ćene od kriminalnog uticaja i li&scaron;ene korupcije, svako neselektivno postupanje će se karakterisati kao slabost, a zapravo je snaga i ideal kojem težimo. Gradimo snažnu državu. Zakon jednak za sve i tačka.
&mdash; Filip Adzic (@filip_adzic) <a href="https://twitter.com/filip_adzic/status/1605675126741008385?ref_src=twsrc%5Etfw">December 21, 2022</a></blockquote>

Adžić: Gradimo snažnu državu, zakon jednak za sve i tačka