Politika

Poslanik Pokreta Evropa sad i predsjednik Odbora za bezbjednost i odbranu Miodrag Laković zakazao je za 26. jun kontrolno saslu&scaron;anje premijera Milojka Spajića i ministra unutra&scaron;njih poslova Danila &Scaron;aranovića, na temu naimenovanje vr&scaron;ioca dužnosti direktora Uprave policije Aleksandra Radovića i posljedica na sistem bezbjednosti.
Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podsjetio je danas u parlamentu da je 29. marta na Odboru za bezbjednost i odbranu donijeta jednoglasna odluka za kontrolno saslu&scaron;anje Spajića i &Scaron;aranovića.
"S obzirom na to da do danas nemamo informaciju kada će biti to saslu&scaron;anje, pitam predsjednika Odbora Miodraga Lakovića da li su se konačno stekli uslovi da ti ljudi dođu i da razjasnimo tu situaciju, budući da su bile te&scaron;ke međusobne optužbe među njima. Ni&scaron;ta nam ne znači kontrolno saslu&scaron;anje iduće godine, već sada", rekao je Jaković u parlamentu.
Laković je odgovorio da je jutros datum poslat poslanicima.
"Jutros je Sekretarijat poslao svima, vjerovatno nijeste bili u prilici da iskontroli&scaron;ete, sa Vladom je određen datum", rekao je Laković.
Poslanik GP URA Filip Adžić je rekao da je mislio da je tehnička gre&scaron;ka da je neko za 26. jun zakazao kontrolno saslu&scaron;anje i onemogućio da građani čuju &scaron;to će premijer i ministar saop&scaron;titi.
"Da li je to gre&scaron;ka ili je saslu&scaron;anje zaista zakazao za 26. jun kada ono neće imati nikakvog smisla", upitao je Adžić.
Laković je odgovorio da je parlamentarna većina pokazala dobru volju i iza&scaron;la u susret inicijativi da se zakaže kontrolno saslu&scaron;anje.
"Ali mi ne određujemo agendu rada Vlade, ni ministara, tako da morate shvatiti da smo datum kontrolnog saslu&scaron;anja morali usaglastiti sa njihovim obavezama. Iz tog razloga kažem da imate priliku da Vladu pitate i na premijerskom satu početkom maja, pa sve &scaron;to je hitno možete tada pitati", poručio je Laković.
Moguće je, kaže Laković, da će poslaniti imati i dodatnu argumentaciju koja će koristiti za saslu&scaron;anje jer će se, kako je rekao, možda zavr&scaron;iti i neki upravni sporovi.
"Shvatite ovo kao priliku da se jo&scaron; bolje pripremite i steknete jo&scaron; bolju argumentaciju, jer vidimo da ona nije pretjerano snažna, pa gledajte ovo kao prednosti",&nbsp; poručio je Laković.
Janović je odgovorio Lakoviću da nije moguće da Spajić i &Scaron;aranović nijesu u Crnoj Gori do 26. juna, ističući da je poražavajuće za parlament datum zakazanog saslu&scaron;anja.
"Mora se pokazati vi&scaron;e po&scaron;tovanja prema ovom parlamentu, te ljude bira ovaj dom. A &scaron;to se tiče premijerskog sata, evo se ni ovaj ne zavr&scaron;ava jer nemamo ministre koji će doći da odgovore na pitanja poslanika. Dok dođe vrijeme za sljedeći premijerski sat ne znam &scaron;ta će se desiti. Tako da se moramo vi&scaron;e međusobno po&scaron;tovati, i naučiti Vladu da po&scaron;tuje parlament", zaključio je Janović.

Kontrolno saslušanje Spajića i Šaranovića tek krajem juna

POSLANICI OPOZICIJE NEZADOVOLJNI DATUMOM

Na pitanje kako biste glasali kada bi se danas održao referendum o ulasku va&scaron;e zemlje u Evropsku uniju (EU), 79 odsto ispitanika u Crnoj Gori je odgovorilo da bi glasalo za ulazak, &scaron;to je za osam odsto vi&scaron;e nego 2022. To se navodi u istraživanju koje je rađeno od 2. februara do 4. marta ove godine za potrebe Centra za istraživanja Međunarodnog republikanskog instituta (IRI). Terensko istraživanje sproveo je IPSOS.
Na pitanje da li je EU ozbiljna u namjeri da ponudi članstvo zemljama Zapadnog Balkana, pozitivno misli 59 odsto ispitanika, dok 28 odsto smatra da Brisel nije ozbiljan u toj namjeri.
Njih 13 odsto nije imalo odgovora.
Na pitanje kakav bi trebalo da bude spoljnopolitički kurs va&scaron;e zemlje, 36 odsto ispitanika odgovorilo je da treba da bude proevropski i zapadni. S druge strane, samo tri odsto željelo bi da kurs Crne Gore bude proruski.
Njih 22 odsto odgovorilo je da podjednako trebalo biti okrenutI Zapadu i Rusiji. Njih 17 odsto željelo bi da kurs Crne Gore bude proruski, ali i da se održavaju odnosi sa Evropskom unijom i zapadom, dok 14 odsto želi prozapadni, ali i odnose sa Rusijom.
Njih osam odsto nije imalo odgovora.
Na pitanje kakav odnos sa NATO savezom je najbolji za budućnost va&scaron;e zemlje, 39 odsto ispitanika smatra da je to punopravno članstvo, &scaron;to je prema podacima iz 2022 dva odsto manje. S druge strane, da je najbolje nemati nikakve veze sa Alijansom misli 16 osto, četiri manje nego dvije godine ranije.
Za bližu saradnju sa Alijansom, ali bez članstva je 22 odsto ispitanika &scaron;to je za četiri vi&scaron;e nego 2022, dok njih 17 odsto smatra da treba biti u komunikaciji, ali ne i saradnji, &scaron;to je dva odsto vi&scaron;e nego dvije godine ranije.
Njih &scaron;est odsto nije imalo odgovora.
Na pitanje da li je članstvo u NATO-u bilo pozitivno ili negativno za va&scaron;u zemlju, veoma pozitivno smatra 28 odsto ispitanika. S druge strane, njih 17 odsto misli da je članstvo veoma negativno za Crnu Goru.
Najveći procenat ispitanika, njih 31 odsto, smatra da je članstvo u Alijansi donekle pozitivno, dok da je donekle negativno misli 17 odsto.
Njih sedam odsto nije imalo odgovora.
Na pitanje kako biste glasali kada bi se danas održao referendum o ulasku va&scaron;e zemlje u EU, 79 odsto ispitanika je odgovorilo da bi glasalo za ulazak, &scaron;to je za osam odsto vi&scaron;e nego 2022.
Potiv ulaska bilo bi osam odsto, &scaron;to je za tri manje nego dvije godine ranije. Na referendum ne bi iza&scaron;lo 10 odsto ispitanika, za dva manje nego 2022.
Njih tri odsto nije imalo odgovora.
Za uzorak iz Crne Gore kori&scaron;ćeni su podaci relevantni po metodologiji Zavoda za statistiku Crne Gore za 2017.&nbsp;

Za ulazak u EU 79 odsto, osam više nego 2022.

ISTRAŽIVANJE IPSOS-A

Vlada je Specijalnom državnom tužila&scaron;tvu (SDT) proslijedila dokumentaciju o ugovoru o lobiranju koji je potpisala prethodna izvr&scaron;na vlast na čelu sa Dritanom Abazovićem, kazao je potpredsjednik Vlade i ministar ekonomskog razvoja, Nik Đeljo&scaron;aj.
On je, na konferenciji za novinare nakon sjednice Vlade, odgovarajući na pitanje da li je tačno da su SDT-u poslati podaci o sumnjivom ugovoru o lobiranju, odgovorio potvrdno.
&bdquo;Tačno je, danas je Vlada usvojila informaciju i kompletna dokumentacija oko tog pitanja je proslijeđena nadležnim institucijama, da oni ocjenjuju o postupku potpisivanja tog ugovora&ldquo;, naveo je Đeljo&scaron;aj.
Upitan da prokomentari&scaron;e glasanje poslanika Pokreta Evropa sad (PES) Vasilija Čarapića na Skup&scaron;tini Savjeta Evrope (SE), na kojoj se glasalo za prijem Kosova u SE, Đeljo&scaron;aj je kazao da je to vi&scaron;e pitanje za PES.
On je rekao da danas ne može govoriti mnogo o tome, jer nema dovoljno informacija.
&bdquo;U narednim danima ćemo vi&scaron;e o tom pitanju, jer ću tražiti dodatne informacije&ldquo;, kazao je Đeljo&scaron;aj i dodao da su na jednoj sjednici Vlade razgovorali o tome i da su bila drugačija razmi&scaron;ljanja.
Đeljo&scaron;aj je kazao da će veoma brzo imati "jasan odgovor na sve te stvari".

Vlada proslijedjila SDT-u podatke o Abazovićevom ugovoru o lobiranju

POTVRDIO POTPREDSJEDNIK VLADE I MINISTAR EKONOMSKOG RAZVOJA

Vlada je na dana&scaron;njoj sjednici ponovo razrije&scaron;ila Artana Kurtija, sa pozicije generalnog inspektora u ANB, potvrđeno je portalu RTCG u Vladi.
To je učinjeno nakon &scaron;to je trećeg aprila ove godine, Upravni sud usvojio Kurtijevu tužbu protiv Vlade i poni&scaron;tio rje&scaron;enje o njegovoj smjeni.
Kurti je razrije&scaron;en devetog novembra pro&scaron;le godine, uz ocjenu da nije adekvatan izbor za poziciju generalnog inspektora ANB-a, uz napomenu da ga je naimenovala Vlada Dritana Abazovića - sa čijom procjenom u novom sazivu izvr&scaron;ne vlasti nijesu saglasni.
Obrazlažući smjenu, Vlada je navela da Kurti nema pet godina iskustva rada u bezbjednosnom sektoru, &scaron;to je bio uslov za pokrivanje te pozicije.

Vlada ponovo razriješila Artana Kurtija

NA DANAŠNJOJ SJEDNICI

Bo&scaron;njačka stranka (BS) pozvala je &scaron;efove klubova poslanika parlamentarne većine da iz procedure povuku predlog za izmjenu Poslovnika Skup&scaron;tine Crne Gore čiji je cilj, kako su kazali, nametanje potpredsjednika Skup&scaron;tine iz reda manjinskih partija.
Parlamentarna većina predložila je izmjenu Poslovnika Skup&scaron;tine, kojom je predviđeno da kandidata za potpredsjednika Skup&scaron;tine može predložiti poslanik jedne manjinske partije, klub poslanika tih stranaka ili manjinska parlamentarna partija.
Iz Kluba poslanika BS-a su u pismu podnosiocima predloga naveli da su poslanici vladajuće većine namjerili da oduzmu postojeće pravo manjinskih poslanika, da sami određuju ko će u njihovo ime biti potpredsjednik Skup&scaron;tine.
"Predlogom odluke o izmjeni Poslovnika grubo se kr&scaron;e ključna načela Okvirne konvencije Savjeta Evrope o za&scaron;titi prava manjina, Zakon o manjinskim pravima i slobodama, kao i naru&scaron;avaju ustaljene dobre demokratske prakse u Skup&scaron;tini Crne Gore&rdquo;, naveli su iz Kluba poslanika BS-a.
Oni su podsjetili da su manjinski narodi Poslovnikom iz 2020. godine, stekli pravo da se jedan potpredsjednik Skup&scaron;tine bira iz reda poslanika manjinskih partija, na predlog svih poslanika tih stranaka.
Kako su istakli iz Kluba poslanika BS-a, cilj te norme bio je da se poslanicima manjinskih partija omogući da, bez obzira na to jesu li u vlasti ili u opoziciji, imaju potpredsjednika Skup&scaron;tine iz svojih redova kojeg oni predlože, odnosno oko kojeg se oni među sobom dogovore.
Iz BS-a su pitali kolege iz vladajuće većine da li su odlučili da je par godina tih &bdquo;finih manira&ldquo; i &ldquo;glumljenja po&scaron;tovanja manjinskih prava&rdquo; bilo dosta i da je vrijeme da ipak oni odlučuju ko će predstavljati manjine.
&ldquo;Po logici da su manjine dobre samo ako su po va&scaron;em izboru ili koalicionom sporazumu&rdquo;, naveli su iz BS-a.
Upitali su parlamentarnu većinu da li je zaboravila da je ustaljena demokratska praksa uvijek bila da se Poslovnik Skup&scaron;tine donosi i mijenja konsenzusom svih, a ne vladajuće većine, jer uređuje pravila rada svih poslanika.
&ldquo;Jeste li pomislili da je neprimjereno da pet poslanika koji nisu poslanici manjinskih partija prepravljaju normu Poslovnika kojom se obezbjeđuju prava poslanika manjinskih partija, zajedno sa samo jednim od ukupno 11 poslanika manjinskih partija i to onim u čijem se interesu ta izmjena vr&scaron;i?&rdquo;, pitali su poslanici BS-a.
Oni su naveli da je vladajuća većina predlažući ovu izmjenu prekr&scaron;ila ključne principe koji su promovisani u članu 15 Okvirne Konvencije o za&scaron;titi prava manjina, kao i člana 26 Zakona o manjinskim pravima i slobodama kojima se država obavezuje da obezbjedi uče&scaron;će manjinskih naroda u procesu dono&scaron;enja i predlaganja odluka koje su od interesa za ostvarivanje prava manjinskih naroda.
Iz Kluba poslanika BS-a su pitali kolege iz vlasti da li smatraju da je nepristojno da predlog kojim oduzimaju njihovo pravo da sami biraju između svojeg predstavnika, nazovu doprinosom pluralizmu.
&ldquo;Je li nova definicija pluralizma &ndash; &bdquo;svi se samopredložite, pa ćemo mi izabrati po na&scaron;oj volji?&rdquo;, upitali iz poslanici BS-a.
Interesuje ih i o kakvom deblokirajućem mehanizmu je riječ.
&ldquo;O kakvom deblokirajućem mehanizmu govorite kad znate da je u Ustavu deblokirajući mehanizam kad nakon 54 poslanika odlučuje 49, a Vi hoćete da o manjinama umjesto 11 poslanika odlučuje jedan?&rdquo;, naveli su iz BS-a.
Iz te partije su podsjetili da u Skup&scaron;tini ima 11 manjinskih poslanika od kojih devet nije konsultovano prilikom predlaganja izmjene.
&ldquo;Izmjene kojom se direktno zadire u na&scaron;a prava, s namjerom da se ona oduzmu i predaju vladajućoj većini, čime ste prekr&scaron;ili i međunarodne i na&scaron;e standarde u za&scaron;titi prava manjina&rdquo;, dodali su iz Kluba poslanika BS-a.
Oni su pozvali parlamentarnu većinu da povuče taj Predlog iz skup&scaron;tinske procedure.
&ldquo;Te da zatim otvorimo dijalog o temama &bdquo;va&scaron;e naprasne zabrinutosti za usporeno popunjavanje funkcije potpredsjednika iz reda manjinskih naroda&rdquo;, navodi se u pismu.
Iz Kluba poslanika BS-a su istakli da devet potpisnika iz manjinskih partije ima usagla&scaron;en predlog za potpredsjednika Skup&scaron;tine.
&ldquo;Koji nije procesuiran samo zbog toga &scaron;to nedostaje potpis onoga ko se potpisao s Vama, jer mu je draže da s Vama izabere sebe, nego da s nama podrži onog koga nas devet predlažemo&rdquo; rekli su poslanici BS-a.
Kako su naveli, jedini deblokirajući mehanizam koji je u skladu sa demokratskim načelima može biti da, u slučaju izostanka konsenzusa o kandidatu za potpredsjednika Skup&scaron;tine iz reda poslanika manjinskih partija, o kandidatu odlučuje većina od ukupnog broja poslanika manjinskih partija, a da ostali poslanici glasaju za tog kandidata.
Iz Kluba poslanika BS-a su kazali da će o navedenom obavijestiti međunarodne partnere, prije svih Delegaciju Evropske unije u Crnoj Gori, ambasade prijateljskih država, kao i druge relevantne međunarodne institucije.
Pismo je upućeno poslanicima Pokreta Evropa sad Vasiliju Čarapiću, Nove srpske demokratije Slavenu Radunoviću, Demokrata Borisu Bogdanoviću, Demokratske narodne partije Milanu Kneževiću, Socijalističke narodne partije Bogdanu Božoviću i Albanske alijanse Nikoli Camaju.

BS: Povući iz procedure predlog o izmjeni Poslovnika

UPUTILI PISMO PARLAMENTARNOJ VEĆINI

Odbornički klub DPS-a u Podgorici danas je organizovao press konferenciju povodom godine rada gradske vlasti, a &scaron;ef kluba DPS-a Andrija Klikovac kazao je da je proteklih dvanaest mjeseci obilježila potpuno nefunkcionalna gradska uprava, ali i bahat odnos vlasti prema opoziciji.
"To pokazuje i činjenica da ovom pressu ne prisustvuje Gradska televizija. To je jasan dokaz političkog uticaja na rad lokalnog javnog emitera", istakao je Klikovac.
Klikovac je podsjetio da su gradske službe i preduzeća u proteklih godinu donijeli niz odluka kojima su podigli cijene usluga koje pružaju građanima.
"U mnogim gradskim preduzećima nijesu uplaćivani porezi i doprinosi, a broj zaposlenih partijskih aktivista naglo je porastao", rekao je on.
Kako navodi Klikovac opozicija ne može doći do detaljnijih saznanja o funkcionisanju gradskih preduzeća.
"Sva lokalna preduzeća su ostvarila nove dugove", naveo je Klikovac.
"Umjesto tramvaja i autobusa, građani dobili stubiće"
Na konferenciji za medije govorio je i odbornik Stefan Ćulafić koji je istakao da su partije iz vlasti uoči izbora obećavale tramvaje i nove autobuse, a od svega građani Podgorice dobili su stubiće.
"Umjesto toga, dobili smo stubiće po bulevarima", rekao je Ćulafić.
Ćulafić navodi da je nabavka novih autobusa, koja je trebalo da bude do kraja ove godine, jo&scaron; jedno neispunjeno obećanje gradske vlasti.
"Ako danas raspi&scaron;u tender, procedura traje od &scaron;est do devet mjeseci", istakao je on, dodajući da su imali druga očekivanja, te da u imali nadu da će se stvari "pomjeriti sa nule".
Prethodna vlast je u Boke&scaron;koj ulici napravila pje&scaron;ačku zonu koju je trenutna gradska uprava uni&scaron;tila kako bi napravila parking, rekao je Ćulafić.
Kako navode i nastavak gradnje Jugozapadne obilaznice nije urađen.
"Injac ne želi da se zamjera jer čuva fotelju"
Odbornik Vladan Arsović navodi da je gradska administracija učinila sve kako se ne bi u&scaron;lo u gradnju postrojenja za preči&scaron;ćavanje otpadnih voda u Botunu.
"Dobili smo obećanje Milana Kneževića da postrojenje tamo nikada neće biti građeno. Milojko Spajić pao je pod Kneževićev uticaj, a gradonačelnica Olivera Injac ne želi da se zamjera jer čuva fotelju", rekao je Arsović.
Odbornica Ksenija Aranitović podsjetila je na obećanje vlasti kako će se voditi principom meritokratije.
"Vidimo da od obećanja nema ni&scaron;ta. Samo u Sportskim objektima u ovom periodu je zaposleno vi&scaron;e od 100 ljudi. Sve &scaron;to se de&scaron;ava pokazuje da ovo nije ozbiljna politika. Kakva god rekonstrukcija ne vjerujemo da će se ne&scaron;to promijeniti", kazala je Aranitović.
Klikovac je, odgovarajući na novinarska pitanja, istakao da jedino gradska preduzeća kojim posluju kadrovi biv&scaron;e vlasti svoj posao obavljaju kako treba i pozitivno.&nbsp;
"Čini se da je SDT vrlo pristrasno kada je riječ o gradonačelnici Injac", istakao je Klikovac.

DPS: Godinu dana rada gradske uprave obilježilo neispunjavanje obećanja i bahatost

"UMJESTO TRAMVAJA I AUTOBUSA, GRAĐANI DOBILI STUBIĆE"

Sva vrata za partnerstvo Crne Gore i Sjedinjenih Američkih Država (SAD) otvorena su, poručio je specijalni izaslanik SAD za Zapadni Balkan Gabrijel Eskobar. On se sastao sa ministrom finansija Novicom Vukovićem u Stejt departmentu, a prilikom sastanka su razgovarali o ekonomskom dijalogu SAD-a i Crne Gore i potencijalima za bilateralni strate&scaron;ki dijalog, koji bi stimulisao interesovanje za ključne razvojne sektore Crne Gore kao &scaron;to su trgovina, energetika, IT i akademski sektor.
Eskobar je kazao i da je 44. Vlada uspjela da izgradi reputaciju Crne Gore kao kredibilnog partnera, ukazav&scaron;i na važnost da se takvi napori nastave. Poručio je da će Sjedinjene Američke Države nastaviti da podržavaju posvećenost Crne Gore evropskim integracijama. Vuković je zahvalio na otvorenoj podr&scaron;ci i partnerstvu SAD-a, istakav&scaron;i da je punopravno članstvo u Evropskoj uniji apsolutni spoljnopolitički prioritet Vlade čiji je član, kao i da će, uz punu posvećenost resora kojim rukovodi, dati doprinos njegovom ostvarenju.

Eskobar Vukoviću: Sva vrata otvorena za partnerstvo Crne Gore i SAD-a

SASTANAK U STEJT DEPARTMENTU

Crna Gora je i zvanično pred svima u Savjetu Evrope pokazala da nema proevropsku vladu jer je ona duboko konfuzna oko najvažnijih strate&scaron;kih pravaca crnogorske spoljne politike, a to su pored članstva u NATO i EU, prije svega, nezavisno Kosovo, po&scaron;tovanje teritorijalnog integriteta i suvereniteta Bosne i Hercegovine i na kraju dobrosusjedski odnos sa Hrvatskom, ocijenio je za Pobjedu predsjednik Regionalne akademije za razvoj demokratije Bal&scaron;a Božović.
Heterogenost u stavovima unutar Pokreta ,,Evropa sad&ldquo; najbolje se oslikava na primjeru podr&scaron;ke ulasku Kosova u Savjet Evrope. Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević nedavno je poručila da će Crna Gora podržati članstvo Kosova u Savjetu Evrope, ali je njen partijski kolega, poslanik PES-a Vasilije Čarapić bio uzdržan prilikom glasanja o ovom prijedlogu u Parlamentarnoj skup&scaron;tini Savjeta Evrope u Strazburu prije dva dana.
Tužna slika
Čarapić je uoči glasanja podržao amandman dijela poslanika Italije koji podrazumijeva da se prvo formira zajednica srpskih op&scaron;tina, pa tek nakon toga donosi odluka o prijemu Kosova u Savjet Evrope.
Gotovo istovremeno, premijer Milojko Spajić pohvalio se u Briselu rezultatima 44. Vlade na polju evropskih integracija, ističući snažnu posvećenost spoljnopolitičkim ciljevima.
Božović, međutim, smatra da je Vlada Crne Gore promijenila spoljnopolitičke prioritete u skladu sa onim &scaron;to su pretenzije predsjednika Srbije Aleksandra Vučića.
"Tužno je gledati vladajuću većinu u Crnoj Gori koja je prestra&scaron;ena od Vučića. Premijer Crne Gore je zajedno sa ostalim koalicionim partnerima u Vladi i u Skup&scaron;tini Crne Gore, tu mislim i na predsjednika Crne Gore, odlučio da ne podrži članstvo Kosova u Savjetu Evrope. Dakle, Vlada Crne Gore je promijenila prioritete svoje spoljne politike u skladu sa Vučićevim interesima", kazao je Božović.
To sve, kako ističe, odgovara Srpskoj pravoslavnoj crkvi i Moskvi.
" I dok vladajuća većina kroji spoljnu politiku prema Beogradu i Moskvi, na unutra&scaron;njem planu se brani kampanjom političkog revan&scaron;izma ba&scaron; kao &scaron;to je i Aleksandar Vučić to radio Demokratskoj stranci kada je nakon 2012. do&scaron;ao na vlast. Brutalni progoni, prijetnje, otpu&scaron;tanja i hap&scaron;enja", naglasio je Božović.
Cilj je, ističe on, isti &ndash; ubiti demokratiju u Crnoj Gori, &scaron;to se najbolje ogleda u primjeru &Scaron;avnika.
"Nakon toga namjera je zakopati u hladnu zemlju sve &scaron;to je politički demokratsko, antifa&scaron;ističko, multietničko i na kraju evropsko i crnogorsko. Gledao sam već taj film u Srbiji", zaključio je Božović.
Crnogorski diplomata Željko Perović kazao je da je u najmanju ruku začuđujuće i razočaravajuće glasanje poslanika PES Vasilija Čarapića.
&nbsp;

Božović: Vlada promijenila spoljnopolitičke prioritete u skladu sa interesima Vučića

"CRNA GORA ZVANIČNO PRED SAVJETOM EVROPE POKAZALA DA NEMA PROEVROPSKU VLAST"

Iako za sada, &scaron;to je potvrđeno iz Specijalnog državnog tužila&scaron;tva, tokom pretresa u Agenciji za sprečavanje korupcije niko nije uhap&scaron;en, potpredsjednik Vlade za bezbjednost, unutra&scaron;nju politiku, evropske i vanjske poslove Aleksa Bečić pozdravio je hap&scaron;enje direktorice te institucije Jelene Perović.
Tako je potpredsjednik Vlade, reagujući na pojedine medijske navode, uputio čestitke na vi&scaron;e adresa povodom "realizovane akcije".
&ldquo;Izuzetno pohvaljujem jo&scaron; jednu uspje&scaron;nu operaciju Specijalnog policijskog odjeljenja Uprave policije i SDT-a...Ovo hap&scaron;enje je jasan signal i poruka da ćemo nastaviti sa čvrstom rukom protiv svih oblika kriminaliteta. Kao potpredsjednik Vlade za bezbjednost i koordinator organa obavje&scaron;tajno-bezbjednosnog sektora, obećavam da ću učiniti sve &scaron;to je u mojoj moći da 44. Vlada Crne Gore obezbijedi optimalne uslove za efikasno i profesionalno obavljanje dužnosti. U na&scaron;oj zemlji ima mjesta samo za one koji vjeruju u pravdu i čistotu institucija&rdquo;, dio je iz op&scaron;irne čestitke Bečića.
Službenici Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO) pretresaju prostorije Agencije za sprečavanje korupcije po nalogu Specijalnog državnog tužila&scaron;tva (SDT).
Tužilac i portparol SDT-a Vukas Radonjić kazao je agenciji Mina da u akciji niko nije uhap&scaron;en.
&bdquo;U ovom trenutku niko nije li&scaron;en slobode. Pretresanje je u toku&ldquo; rekao je Radonjić.

Dok SDT tvrdi da niko nije uhapšen, Bečić pozdravlja hapšenje Perović

POTPREDSJEDNIK VLADE UPUTIO ČESTITKE  POVODOM "REALIZOVANE AKCIJE"

Saradnik na Fakultetu političkih nauka Marko Savić kaže da "PES nema ni glavu ni rep", odnosno da je sastavljen od ljudi sa različitih ideolo&scaron;kih svjetonazora, komentari&scaron;ući to &scaron;to predstavnik Pokreta Evropa sad Vasilije Čarapić nije glasao za ulazak Kosova u Savjet Evrope kao i njegovu podr&scaron;ku amandmanu Italije koji podrazumijeva prvo ispunjenje uslova oko zajednice srpskih op&scaron;tina, pa tek nakon toga prijem Kosova u Savjet Evrope.&nbsp;
&bdquo;Mene apsolutno zabrinjava da mladi ljudi u politici nemaju otklon od ovakvih nastupa i od ovako, da kažemo, vrlo hrabrih istupa i na međunarodnoj, odnosno na evropskoj i međunarodnoj sceni pokazujući da iza toga ne stoji apsolutno ni&scaron;ta, nego stoji zapravo jedno kalkulisanje i slanje poruke za unutra&scaron;nju publiku. Dakle, ovaj istup Čarapića je slanje poruke u velikoj mjeri crnogorskim građanima i građankama da oni ne bi uzdrmali onaj dio glasača koji dolazi iz tzv. srpskog nacionalnog korpusa i dvostruko ne razmi&scaron;ljajući zapravo o efektima koje to može da ima na sliku Crne Gore pred evropskom i međunarodnom zajednicom&ldquo;, kaže Savić u izjavi za portal Antena M.
Potez Čarapića rezultat je nepromi&scaron;ljanja kada je u pitanju političko djelovanje ne samo na domaćoj već i na međunarodnoj sceni, ocijenio je Savić.
&bdquo;To na vi&scaron;e nivoa, razmi&scaron;ljajući samo usko o onome &scaron;to mogu biti partijski dobici kada su u pitanju ove teme, odnosno da se ovakvim pona&scaron;anjem želi izvagati, odnosno izbalansirati njihov položaj između dva nacionalna korpusa&ldquo;, kaže Savić.
Dio manipulacije glasanjem, napominje Savić, je i taj da se plasira informacija da je to amandman Italije, a zapravo je amandman sedam od 18 poslanika koji predstavljaju Italiju.
"Dakle, u kontekstu prijema Kosova u SE i istupa ministarke Gorčević, glasanje Čarapića je, ponavljam, relativizatorsko, i namijenjeno zadovoljenju dijela birača PES koji se izja&scaron;njavaju kao Srbi.
Usko partitokratski bez puno udubljivanja u ono &scaron;to je spoljnopolitička orijentacija Crne Gore i zvanično priznanje Kosova. U skladu sa istim kontekstom se može analizirati i ćutanje MVP o rezoluciji o Srebrenici u UN&ldquo;, dodaje Savić.&nbsp;
Ne stoji tvrdnja Spajića da je ruski uticaj u Crnoj Gori nikad manji&nbsp;
Komentari&scaron;ući izjavu premijera Milojka Spajića da ruski uticaj u Crnoj Gori nije bio nikad manji, Savić kaže da smo navikli da od premijera dobijamo neznavene izjave kao &scaron;to je ta.
&bdquo;To znači da možda gospodin Spajić raspolaže određenim podacima kojima može to da nam dokaže, jer različite vrste uticaja se mogu mjeriti na različite načine. Po&scaron;to je to usko moja tema naučnog bavljenja ruskim uticajem na Zapadnom Balkanu, ja mogu reći da on naravno te&scaron;ko se mjeri, ali nije nemjerljiv i da je daleko od toga da je najmanji nikad.
Ovo je jedan vid relativizacije na osnovu onog narativa koji on već duže plasira, a to je da mi ne treba vi&scaron;e da razgovaramo o, između ostalog, i ovim stvarima, dakle o ruskom uticaju, nego da treba da se bavimo ekonomijom i socijalnim pitanjima. Nažalost, to je dio jednog populističkog pristupa koji odbija da se bavi temama koje imaju značajan uticaj&ldquo;, napominje Savić.
Ocjenjuje da je ruski direktni uticaj zamagljen na Zapadnom Balkanu iz jednostavnog razloga, zato &scaron;to je, kako kaže, Srbija kao najznačajniji proksi Rusije na Zapadnom Balkanu preuzela, zapravo ulogu generatora svih ideja, ruskih ideja i ruskog uticaja prema gotovo svim zemljama Zapadnog Balkana.
&bdquo;To radi nesumnjivo koristeći instrumente i ekonomske prirode, ali i one slabije, mjerljive, odnosno one koje je teže izmjeriti kao &scaron;to su uticaj kroz medije, kroz plasiranje narativa, kroz manipulaciju informacijama, kroz utoči&scaron;te ruskim medijima koji su centri ruske propagande u ovom dijelu Evrope, tako da apsolutno ne stoji da je ruski uticaj u Crnoj Gori nikad manji&ldquo;, zaključuje Savić.&nbsp;

Savić: Glasanje Čarapića namijenjeno zadovoljenju dijela birača PES-a koji se izjašnjavaju kao Srbi

"PES NEMA NI GLAVU NI REP"

Poruku podr&scaron;ke aktuelnom predsjedniku Crne Gore i predsjedničkom kandidatu DPS-a Milu Đukanoviću uoči drugog kruga predsjedničkih izbora uputila je i Sonja Biserko, osnivačica i predsjednica Helsin&scaron;kog odbora za ljudska prava u Srbiji.&nbsp;
&ldquo;Godine 2020. kidnapovana je nezavisna i građanska Crna Gora i od tada se temeljno razgrađuje&rdquo;, ukazala je ona na početku svog obraćanja.&nbsp;
&ldquo;Ne dozvolite da vas lažnim obećanjima uvuku u &ldquo;srpski svet&rdquo;, jer ni nama tamo nije dobro. Na istorijskoj raskrsnici na kojoj se svijet nalazi, a i Crna Gora, jo&scaron; jednom birajte građansku a ne teokratsku Crnu Goru.Glasajte za Mila Đukanovića. On je jedina garancija&rdquo;, zaključila je Biserko u svojoj video poruci.&nbsp;
<iframe src="https://www.youtube.com/embed/iOn0HdiynQg" width="560" height="314" allowfullscreen="allowfullscreen"></iframe>

Biserko: Birajte građansku a ne teokratsku Crnu Goru