Politika

Sestra uhap&scaron;ene biv&scaron;e ministarke Vesne Bratić, obratila se javnosti snimkom u kojem traži od predsjednika države Jakova Milatovića da oslobodi njenu sestru koja je uhap&scaron;ena u akciji SDT-a, nakon čega joj je određen pritvor.
<iframe src="https://www.youtube.com/embed/1xTEzFHn_fo?embeds_referring_euri=https" width="560" height="314" allowfullscreen="allowfullscreen"></iframe>
Video: RTNK
-Kao sestra nepravedno i siledžijski privedene i zatvorene Vesne Bratić, želim da uputim javni apel predsjedniku Crne Gore Jakovu Milatoviću, instanci koja u ovom momentu jedina ima ingerencije da spriječi nepravdu i sačuva Crnu Goru od očigledno politički motivisanog obračuna protiv moje sestre- navela je Slavica Bratić.
U apelu koji je dostavljen Portalu RTNK, Slavica Bratić ističe da obzirom da je Milatović bio i njen kolega u Vladi i da odlično poznaje rad, stručnost i moralne osobine njene sestre smatra da je njegova obaveza &ldquo;da shodno njegovim Zakonom i Ustavom definisanim pravima oslobodi jednog doktora nauka i redovnog profesora od krivičnog gonjenja&ldquo;.
-Vidi Crna Gora, a nadam se i predsjednik države, da je cijeli ovaj proces jedna velika nepravda, jer dok ozlogla&scaron;eni kriminalci i ljudi koji su ukrali na stotine miliona od građana ove zemlje slobodno &scaron;etaju ulicama, moja sestra, koja niti jedan jedini cent nije uzela od ove države, dobija mjeru 30 dana pritvora- istakla je Bratić.

Sestra Vesne Bratić: Milatović ima moralnu obavezu da oslobodi moju sestru

"VIDI CRNA GORA, A NADAM SE I PREDSJEDNIK DRŽAVE, DA JE CIJELI OVAJ PROCES JEDNA VELIKA NEPRAVDA"

Crnogorski predsjednik Jakov Milatović proglasio je izmjenu Zakona o unutra&scaron;njoj trgovini, vodeći računa isključivo o interesima radnika u trgovini, ali sa zahtjevom da se Ustavom garantuje neradna nedjelja, jer je to jedino rje&scaron;enje koje donosi sigurnost za radnike.
On je proglasio izmjene Zakona o unutra&scaron;njoj trgovini da bi zaposlenima u trgovini omogućio da imaju nedjelju kao neradni dan.
&ldquo;Izmjene zakona, koje su usvojene pod pritiskom javnosti, nijesu rje&scaron;enje. Ponovo je usvojen isti model kojeg je Ustavni sud već proglasio neustavnim&rdquo;, navodi se u saop&scaron;tenju, prenosi agencija Mina.
Na taj način, kako je rekao, Skup&scaron;tina dovodi u pitanje vladavinu prava i odluke Ustavnog suda, odnosno jednakost ostalih radnika koji rade nedjeljom. Umjesto da se problem rije&scaron;i sistemski i dugoročno, izabrano je, prema riječima Milatovića, rje&scaron;enje koje zavisi od trenutne političke volje i koje će ponovo biti predmet osporavanja. &nbsp;
&ldquo;Bez ustavne garancije, radnici i dalje ostaju izloženi riziku da pravo koje danas imaju, sjutra bude dovedeno u pitanje&rdquo;, kazao je Milatović.
On je dodao da građani ne traže privremena rje&scaron;enja, već sigurnost, te da radnici ne zaslužuju da njihovo pravo na odmor bude predmet političke trgovine.
&ldquo;Zato smo predložili dopunu člana 64 Ustava, kojom bi nedjelja i državni praznici bili ustavno garantovani kao dani odmora, uz jasno definisane izuzetke za djelatnosti od javnog interesa. To je jedini način da se zaposlenima obezbijedi sigurnost i pravo na neradnu nedjelju, umjesto privremenih dogovora kojim poku&scaron;avaju da nas obmanu&rdquo;, saop&scaron;tio je Milatović.&nbsp;
Iz Kancelarije za odnose sa javno&scaron;ću predsjednika Crne Gore obja&scaron;njeno je da, progla&scaron;avanjem zakona, žele da omoguće zaposlenima da imaju nedjelju za neradan dan, ali i da pozovu poslanike da glasaju za ustavnu inicijativu koja će donijeti sigurnost i nedjelju kao neradni dan, garantovanu Ustavom Crne Gore.&nbsp;
&ldquo;Prava radnika ne smiju vi&scaron;e da zavise od političke trgovine, već moraju biti Ustavom garantovana&rdquo;, zaključuje se u saop&scaron;tenju.

Milatović proglasio izmjenu Zakona o unutrašnjoj trgovini

"RADNICI ZASLUŽUJU SIGURNOST, A NE PRIVREMENA RJEŠENJA"

Građanski pokret URA podržaće inicijativu za skraćenje mandata Skup&scaron;tini Glavnog grada, kazao je&nbsp; funkcioner te partije Luka Kovačević.
&ldquo;Pozicija GP URA je da ćemo mi podržati inicijativu koja je u proceduri, koja će biti na dnevnom redu Skup&scaron;tine Glavnog grada. Nije ni logično da mi imamo drugačiji stav o ovom pitanju, jer smo mi opozicija ovoj ovakvoj vlasti i na državnom nivou i na lokalnom&rdquo;, rekao je Kovačević u emisiji Zorom na Adria televiziji f
On je istakao da mu je nelogično da su neki subjekti, konkretno Demokratska narodna partija i Slobodna Crna Gora, iza&scaron;li iz podgoričke vlasti, u&scaron;li u opoziciju i sada se ne pona&scaron;aju opoziciono.
&ldquo;Kada ste opozicija, cilj vam je da se ta vlast smijeni, inače ne biste iz nje iza&scaron;li. Ta pravdanja o tome ko je podnio inicijativu su mi nelogična&rdquo;, dodao je Kovačević.
&nbsp;

Kovačević: URA će podržati inicijativu za skraćenje mandata Skupštini Glavnog grada

"NELOGIČNO  DA SU DEMOKRATSKA NARODNA PARTIJA I SLOBODNA CRNA GORA, IZAŠLI IZ PODGORIČKE VLASTI I SADA SE NE PONAŠAJU OPOZICIONO"

Tačno je da sam obećao menadžmentu Grada da ću ispeći jagnje ako kap vode iz Mareze dođe do Morače bez njegove ozbiljne sanacije pa gradonačelnik Sa&scaron;a Mujović sa saradnicima ima poziv od mene na pečeno jagnje u kući mog pradjeda, samo neka odrede datum, saop&scaron;tio je za Dan Budimir Mugo&scaron;a, odbornik Evropskog saveza.
Mugo&scaron;a je bio skeptičan od prvog momenta kada je krenulo či&scaron;ćenje Mareze. Ukazivao je i na ranije poku&scaron;aje koji se nijesu zavr&scaron;ili uspje&scaron;no, a onda obećao i svojevrsnu nagradu ukoliko upravi Grada to pođe za rukom.
&ldquo;U svakom slučaju ja sam jagnje izgubio i ne žalim jer se ne&scaron;to pokrenulo&rdquo;, rekao je Mugo&scaron;a.
On je kazao da se i dalje nije saglasan sa načinom na koji se radovi izvode, kako se biraju izvođači i iz kojih izvora se finansira.
&ldquo;Ko određuje da se kompletna voda okreće u Lje&scaron;kopoljski kanal, a ne u njen prirodan tok rijeku Tre&scaron;anicu kako bi se za&scaron;titili nelegalno napravljeni objekti u koritu rijeke? Dakle, dvostruki ar&scaron;ini neko može da gradi u rijeci, a neko ne može. I danas i pored visokog vodostaja i rizika od poplava neko neće da otvori brane u pravcu Tre&scaron;anice ali hoće u kanal kako bi voda do&scaron;la do Morače&rdquo;, rekao je Mugo&scaron;a.

Mugoša nakon što se Mareza ulila u Moraču: Izgubio sam jagnje, ali ne žalim

"NIJESAM I DALJE SAGLASAN SA NAČINOM NA KOJI SE RADOVI IZVODE, KAKO SE BIRAJU IZVOĐAČI I IZ KOJIH IZVORA SE FINANSIRA"

Poslanik Socijaldemokrata i predstavnik Evropskog saveza Nikola Zirojević najavio je prezentovanje dokaza protiv biv&scaron;e ministarke odbrane i nekada&scaron;nje gradonačelnice Podgorice, a sada ambasadorke Crne Gore u Briselu, Olivere Injac.
Zirojević je to saop&scaron;tio odgovarajući na pitanje Portala ETV da li smatra da je Injac u Brisel sklonjena kako bi izbjegla potencijalnu krivičnu odgovornost zbog brojnih optužbi na njen račun, posebno iz perioda dok je obavljala funkciju ministarke odbrane.
&ldquo;Mogu slobodno da najavim da ću u narednim danima javnosti predstaviti jedan dio dokumentacije do koje sam do&scaron;ao, a za koju smatram &ndash; dok će na nadležnim državnim organima biti da odluče &ndash; da ukazuje da bi Injac trebalo da bude pozvana na odgovornost i da bi protiv nje trebalo pokrenuti krivični postupak. Radi se o potencijalnoj zloupotrebi službenog položaja&rdquo;, kazao je Zirojević.
On je ocijenio da okolnosti njenog imenovanja na diplomatsku funkciju ostavljaju prostor za sumnju.
&ldquo;Djeluje prilično izvjesno da je biv&scaron;a ministarka odbrane i biv&scaron;a gradonačelnica Podgorice sklonjena u Brisel kako bi izbjegla odgovornost, s obzirom na to da se, izgleda, i dalje rukovodimo onom starom ružnom praksom da je potencijalno negativne kadrove, koji bi mogli biti suočeni sa odgovorno&scaron;ću, najbolje poslati u misiju van države. Time ih, sa jedne strane, sklanjate od doma&scaron;aja javnosti i o njima se mnogo manje govori, a sa druge strane, pozicija diplomate &ndash; u ovom slučaju ambasadora &ndash; daje joj i imunitet od krivičnog gonjenja&rdquo;, naveo je Zirojević za Portal ETV.
Dodao je da je na to već ukazivao na sjednici Odbora za međunarodne odnose i iseljenike.
&ldquo;Ja sam na to upozorio na Odboru za međunarodne odnose i iseljenike, gdje sam naveo sve ono zbog čega je Olivera Injac trebalo da odgovara&rdquo;, istakao je Zirojević.
Podsjetimo, tokom ministarskog mandata Injac, pojedini mediji su izvje&scaron;tavali o brojnim sumnjama u nezakonite postupke dok je bila članica kabineta Vlade Zdravko Krivokapić, kao i o četiri krivične prijave podnesene protiv nje.
 Specijalno državno tužila&scaron;tvo formiralo je jo&scaron; 2021. godine predmet protiv tada&scaron;nje ministarke na osnovu dvije krivične prijave koje je podnio advokat Mihailo Volkov, zbog sumnji na nezakonito zapo&scaron;ljavanje i zloupotrebu službenog položaja. Prijave su se odnosile na angažovanje penzionisanog zastavnika Miodraga Jokanovića u obavje&scaron;tajnoj službi Ministarstva odbrane, kao i na protivzakonito i neustavno imenovanje aktivnog oficira, potpukovnika Veljka Mali&scaron;ića, za državnog sekretara, a potom i za vr&scaron;ioca dužnosti direktora Direktorata za logistiku Ministarstva odbrane.
Specijalno državno tužila&scaron;tvo (SDT) je 2024. godine odbacilo dvije krivične prijave protiv biv&scaron;e ministarke odbrane.
Optužbe za zloupotrebu službenog položaja nastavile su da prate Injac i tokom njenog mandata na čelu Podgorice. Komunalni policajci Glavnog grada podnijeli su krivičnu prijavu protiv tada&scaron;nje gradonačelnice Olivere Injac zbog sumnje na zloupotrebu službenog položaja, nesavjestan rad u službi i postojanje drugog krivičnog djela.
Specijalnom državnom tužila&scaron;tvu je 2024. godine podnijeta i krivična prijava protiv tada&scaron;nje gradonačelnice Podgorice Olivere Injac, v.d. komandira Službe za&scaron;tite i spa&scaron;avanja Zdravka Blečića, odgovornih lica u DOO &bdquo;Centroslavija&ldquo;, kao i dvoje zaposlenih u Službi za&scaron;tite i spa&scaron;avanja Glavnog grada.
Kako je navedeno u toj krivičnoj prijavi, podnio ju je prodavac vatrogasnih uniformi zbog osnovane sumnje na stvaranje kriminalne grupe radi sticanja protivpravne imovinske koristi i zloupotrebe službenog položaja.
Cjelokupan slučaj, kako proizilazi iz navoda Zirojevića, ponovo je otvorio pitanje političke odgovornosti, ali i eventualne krivične odgovornosti biv&scaron;e ministarke i gradonačelnice, o čemu će, prema njegovim riječima, konačnu odluku dati nadležni državni organi.

Zirojević najavljuje dokaze protiv Olivere Injac: Sklonjena je u Brisel da izbjegne krivičnu odgovornost

POSLANIK SOCIJALDEMOKRATA I PREDSTAVNIK EVROPSKOG SAVEZA

Poruke predsjedavajućeg Odbora za vanjske poslove (AFET) Evropskog parlamenta predstavljaju svojevrsnu potvrdu svega na &scaron;ta DFC godinama sistemski ukazuje: da Srbija i Ruska Federacija koriste različite kanale kako bi ostvarile strate&scaron;ke ciljeve, pojačale politički uticaj u Crna Gora i - u krajnjem - zaustavile evropske integracije na&scaron;e zemlje. To je za Pobjedu ukazao analitičar Digitalnog forenzičkog centra (DFC) Marko Banović komentari&scaron;ući poruke koje je predsjedavajući Odbora za vanjske poslove (AFET) Evropskog parlamenta (EP) Dejvid Mekalister iznio tokom sumiranja rezultata i utisaka nakon sastanaka sa predstavnicima crnogorskih insitucija, te političkih i civilnih organizacija protekla dva dana u Podgorici.
Banović smatra da je pred Crnom Gorom vrlo izazovan period kada je riječ o stranim uplitanjima u domaću politiku.
- Kako se Crna Gora bude približavala članstvu u EU, realno je očekivati intenziviranje aktivnosti ključnih aktera ruskog i srpskog uticaja, posebno u osjetljivim političkim trenucima poput parlamentarnih izbora 2027. godine &ndash; istakao je on.
Banović je podsjetio da je DFC i ranije upozoravao da se obrasci koji su viđeni u Moldaviji uoči izbora mogu relativno lako &bdquo;preslikati&ldquo; i na Crnu Goru.
- To je kombinacija dezinformacija, političke polarizacije, pritisaka kroz identitetske teme, poku&scaron;aja delegitimisanja evropskog kursa, kao i poku&scaron;aji izazivanja nereda od strane ekstremističkih struktura &ndash; naveo je on.
Pa i pored toga &scaron;to vrlo često skreću pažnju na ovakve narative u na&scaron;oj zemlji, Banović smatra da to nije imalo odjeka u državnim institucijama.
- Nažalost, i dalje ne vidimo dovoljno političke volje da se država organizovano i dosljedno suprotstavi stranim uticajima. Zbog toga organizacije civilnog dru&scaron;tva, poput DFC-a, ostaju među rijetkim akterima koji se na sistemski i metodolo&scaron;ki način bave razotkrivanjem i mapiranjem ovih operacija &ndash; zaključio je sagovornik Pobjede.
Podsjećamo, DFC je prije samo nekoliko mjeseci, početkom decembra, predstavio svoju novu analizu &bdquo;Infrastruktura ruskog uticaja na Zapadnom Balkanu&ldquo; u kojoj se upozorava da bi na&scaron;a zemlja, zbog zavr&scaron;ne faze EU integracija i parlamentarnih izbora 2027. godine, mogla postati naredna meta koordinisanih ruskih hibridnih aktivnosti.
Srbija se u ovom dokumentu identifikuje kao ključno regionalno čvori&scaron;te za &bdquo;obuku, logistiku i propagandu&ldquo;, preko kojeg se ruski uticaj projektuje prema državama regiona.
Prema analizi DFC-a, &bdquo;od 2020. godine se kreiraju uslovi za potencijalni moldavski scenario u Crnoj Gori&ldquo;, uz jasne paralele sa obrascima destabilizacije viđenim u Moldaviji uoči izbora pro&scaron;le godine. Kao ključni mehanizmi navode se &bdquo;instrumentalizacija proruskih političkih subjekata&ldquo;, &bdquo;infiltracija vjerske zajednice u političku sferu&ldquo;, &bdquo;snažna propagandna kampanja kroz proruske medije i dru&scaron;tvene mreže&ldquo; i &bdquo;ciljano podsticanje dru&scaron;tvenih i etničkih podjela&ldquo;. Strate&scaron;ki cilj takvih aktivnosti je, kako se navodi, &bdquo;slabljenje proevropskog kursa države, kompromitovanje institucija i kreiranje atmosfere političke nestabilnosti&ldquo;.
Akcenat je stavljen na ulogu Srbije kao trajnog vektora ruskog hibridnog djelovanja i infrastrukturu koja obuhvata političke i parapolitičke strukture, medijske platforme i snažne vjerske mreže. Srpska pravoslavna crkva (SPC) prepoznata je u analizi kao akter sa &bdquo;identičnom mobilizacionom moći&ldquo; onoj koja je u Moldaviji kori&scaron;ćena za &scaron;irenje anti-EU narativa, a pod pla&scaron;tom za&scaron;tite &bdquo;tradicionalnih vrijednosti&ldquo;. U dokumentu se podsjeća da je SPC u vi&scaron;e navrata stavljala svoju infrastrukturu u funkciju političkih procesa, uključujući podr&scaron;ku proruskim protestima i aktivno djelovanje tokom izbornih ciklusa.
Kao institucionalni okvir ruskog uticaja iz Srbije, DFC je naveo osnivanje Ruskog istorijskog dru&scaron;tva u Beogradu, čiji je osnivač direktor ruske vanjsko-obavje&scaron;tajne službe SVR Sergej Nari&scaron;kin, dok beogradski ogranak vodi biv&scaron;i direktor srpske Bezbjednosno-informativne agencije (BIA) Aleksandar Vulin. U dokumentu se konstatuje da se instaliranje takve proruske mreže &bdquo;preliva i na Crnu Goru&ldquo;, uz uče&scaron;će pojedinih crkvenih velikodostojnika na događajima koji afirmi&scaron;u koncepte poput &bdquo;srpskog sveta&ldquo;.
Energetski sektor se takođe označava kao važan instrument geopolitičkog uticaja. Sankcije SAD Naftnoj industriji Srbije (NIS), zbog većinskog ruskog vlasni&scaron;tva, u analizi se tumače kao poku&scaron;aj ograničavanja kapaciteta Moskve da preko energetike finansira i podržava proruske medijske i političke strukture u regionu. DFC je upozorio da bi eventualno slabljenje tog mehanizma moglo biti kompenzovano pojačanim medijskim, informacionim i političkim djelovanjem.
Konstatuje se i da su &bdquo;nacionalistička retorika, ruske dezinformacione kampanje i religijski uticaj već duboko ukorijenjeni u djelovima dru&scaron;tva&ldquo;, &scaron;to podrazumijeva i prisustvo narativa koji dolaze iz srpskog i ruskog ideolo&scaron;kog okvira u &scaron;irem javnom i intelektualnom prostoru.
Zbog toga DFC u analizi preporučuje da institucije Crne Gore &bdquo;sistemski jačaju otpornost na strano mije&scaron;anje i hibridne prijetnje&ldquo;, jer bi u suprotnom zemlja mogla postati sljedeća meta destabilizacije sa ozbiljnim implikacijama po bezbjednost i evropsku perspektivu.

Banović  o tvrdnji Mekalistera: Opasni obrasci srpskog i ruskog uticaja

ANALITIČAR DIGITALNOG FORENZIČKOG CENTRA SAGLASAN S OCJENAMA EUROPARLAMENTARCA

Crna Gora je, napretkom u zatvaranju pregovaračkih poglavlja, pokazala da je posvećena evropskoj budućnosti, kazao je predsjednik Odbora za vanjske poslove Evropskog parlamenta Dejvid Mekalister i pozvao sve političke aktere da zadrže fokus na sprovođenju ključnih reformi.
Mekalister je, na konferenciji za novinare u Podgorici, rekao da Evropski parlament snažno podržava evropski put Crne Gore i da prepoznaje njen bilans uspjeha u procesu pristupnih pregovora.
&bdquo;Nastavljamo da snažno podržavamo put Crne Gore ka Evropskoj uniji (EU) i prepoznajemo njen bilans uspjeha kao predvodnice u procesu pregovora&ldquo;, kazao je Mekalister, koji predvodi delegaciju Odbora tokom posjete Crnoj Gori.
On je naveo da je zatvaranje vi&scaron;e pregovaračkih poglavlja krajem pro&scaron;le godine, kao i jednog početkom ove godine, jasan pokazatelj posvećenosti države evropskoj perspektivi.
Prema riječima Mekalistara, fokus u narednom periodu mora biti na sprovođenju reformi u okviru temeljnih poglavlja, posebno u oblasti vladavine prava.
&bdquo;To podrazumijeva pravosudnu reformu, imenovanje sudija, kao i snažan i kredibilan odgovor u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, uključujući kazne koje imaju odvraćajući efekat i osuđujuće presude u predmetima visoke korupcije&ldquo;, istakao je Mekalister.
On je naglasio da usvajanje zakona samo po sebi nije dovoljno.
&bdquo;Usvajanje zakona nije djelotvorno ukoliko se oni ne sprovode u praksi. Usvojene reforme moraju biti dosljedno i u potpunosti primijenjene&ldquo;, rekao je Mekalister.
On je kazao da je Crna Gora vrijedan i lojalan partner u okviru NATO, ali je upozorio na bojazni u vezi sa spoljnim uticajima koji mogu ugroziti evropski kurs zemlje.
&ldquo;Ruska Federacija i Srbija su razvile okvir za aktivnost i manipulaciju s informacijama i koriste medijske, političke i vjerske kanale da ostvare svoje strate&scaron;čke ciljeve, odnosno te aktivnosti su usmjerene na podrivanje evroatlantske orjentacije Crne Gore i na jačanje stavova koji su pro-ruski&rdquo;, rekao je Mekalister.&nbsp;
On je kazao da alatke za uticaj uključuju određene medijske kuće koje, kako je naveo, distribuiraju narative koje su u skladu sa stavovima Kremlja i prikazuju Crnu Goru kao &rdquo;drugu srpsku državu&rdquo;, pojačavaju anti-NATO osjećaj i legitimizuju geopolitičku agendu Rusije kroz pričanje određenih priča.
Kako je dodao Mekalister, i određeni akademici i druge uticajne osobe su poslužili kao posrednici u oblikovanju javnog mjenja.
&ldquo;Suočeni smo sa ovim lo&scaron;im političkim uticajem i u drugim zemljama, a Moldavija je pozitivan primjer da demokratsko dru&scaron;tvo može biti jako otporno. Mi smo na strani Crnogoraca koji žele da nastave da realizuju svoje evropske aspiracije&rdquo;, rekao je Mekalister.&nbsp;
Prema njegovim riječima, posjeta delegacije Evropskog parlamenta predstavlja jasnu poruku podr&scaron;ke Crnoj Gori na njenom putu ka članstvu u EU.
&bdquo;Na&scaron;a posjeta pokazuje snažnu podr&scaron;ku Evropskog parlamenta Crnoj Gori na putu pristupanja EU. Vidimo Crnu Goru u evropskoj budućnosti koja može donijeti konkretne i pozitivne rezultate. Želimo da se ovaj pozitivan zamah održi i bićemo uz vas na cijelom ovom putu&ldquo;, poručio je Mekalister.
Odgovarajući na pitanje da li bezbjednosni propusti i bjeksto Milo&scaron;a Medenice i biv&scaron;e specijalne tužiteljke Lidije Mitrović mogu da utiču na reformski put Crne Gore i put ka EU, Mekalister je kazao da je napredak vezano za vladavinu prava, građanske slobode, civilno dru&scaron;tvo i slobodu medija posebno važan, te da su pred Crnom Gorom brojni izazovi. &nbsp;
On je rekao da je država nastavila sa konsolidacijom ustavnog i zakonskog okvira u okviru Klastera 1, koji se odnosi na vladavinu prava, demokratsko upravljanje i osnovna prava i da je pozitivnim izvje&scaron;tajem o ispunjenosti privremenih mjerila za poglavlja 23 i 24 potvrđeno da je Crna Gora napravila važan iskorak u usklađivanju propisa u oblasti sudstva i tužila&scaron;tva sa evropskim standardima.
&ldquo;Međutim, prema izvje&scaron;taju o vladavini prava Evropske komisije za pro&scaron;lu godinu implementacija ovih reformi ostaje spora i nekonzistentna&rdquo;, kazao je Mekalister i kao glavne probleme naveo dugogodi&scaron;nja upražnjena radna mjesta u pravosuđu, slabe administrativne kapacitete i izostanak pravosnažnih presuda u slučajevima visoke korupcije.
&Scaron;ef Delegacije EU u Crnoj Gori Johan Satler rekao je da i dalje postoje &bdquo;nedostajući elementi&ldquo; u sistemu, prije svega vezano za imenovanja u pravosuđu i saradnju između organa za sprovođenje zakona i sudova.
&ldquo;Te nedostajuće elemente treba uspostaviti kako bi zatvorili poglavlja 23 i 24, koja su za države članice presudna. Može se otvariti napredak i sada je pravi momenat da usredsredimo na ta posebno te&scaron;ka poglavlja&rdquo;, rekao je Satler.
Delegacija Odbora, predvođena Mekalisterom, boravi u Podgorici kako bi procijenili napredak u pregovorima o pristupanju EU uoči izradi predstojećeg izvje&scaron;taja Evropskog parlamenta o Crnoj Gori i pružili podr&scaron;ku reformskim naporima.

Mekalister: Srbija i Ruska Federacija koriste vjerske i medijske kanale da ostvare strateške ciljeve

"TE AKTIVNOSTI SU USMJERENE NA PODRIVANJE EVROATLANTSKE ORJENTACIJE CRNE GORE"

Nakon obavljenih konsultacija, Klub odbornika Demokratske partije socijalista DPS potpisaće inicijativu za skraćenje mandata stranačkim predstavnicima u Skup&scaron;tini glavnog grada, jer su se stekli svi politički uslovi za takvu odluku.
To je u intervjuu Pobjedi kazao Andrija Klikovac, odbornik najjače opozicione DPS u SO Podgorica povodom krize tamo&scaron;nje vlasti, nastale izlaskom Demokratske narodne partije (DNP) Milana Kneževića iz vladajuće koalicije. Naime, opozicioni Evropski savez najavio je pro&scaron;le sedmice ovakvu inicijativu zbog, kako su naveli, naru&scaron;enih međupartijskih odnosa koji su onemogućili funkcionisanje gradske vlasti, ističući da su vanredni izbori najbolji način za izlazak iz krize. Toj ideji juče su se pridružili i predstavnici DPS-a u lokalnom parlamentu.
S obzirom na to da je većina od 30 odbornici u Skup&scaron;tini Glavnog grada dovedena u pitanje, neizvjesne su i sve odluke koje zahtijevaju barem toliko glasova &bdquo;za&ldquo;.
&ldquo;Većina ne postoji. Gradonačelnik&nbsp;Sa&scaron;a Mujović&nbsp;ima podr&scaron;ku 26 odbornika &ndash; moguće i 25 &ndash; a opozicija mimo DNP ima 28 odbornika. Po&scaron;to gradonačelnik ne želi sam da provjeri da li ima podr&scaron;ku u parlamentu, odnosno legitimitet da bude gradonačelnik, onda je jedino rje&scaron;enje da se ide na izbore. Podgorica i njeni građani ne treba da trpe efekte duboke političke krize i neredovnost funkcionisanja sistema.
Svako ko ne želi da rije&scaron;i krizu ili priziva prinudnu upravu kao rje&scaron;enje, protivnik je razvoju grada i samih građana Podgorice.
Uostalom, ukoliko je partijama vlasti stalo da Podgorica izađe iz političke krize, onda će biti i vi&scaron;e od 30 glasova za skraćenje mandata skup&scaron;tini.&rdquo;
Da li bi izbori u glavnom gradu mogli negativno uticati na ubrzanu dinamiku evropskih integracija ove godine?
KLIKOVAC:&nbsp;Samo mi nađite primjer država koje su bile kandidati za članstvo u Evropskoj uniji i da su izbori obustavljeni ili prolongirani zbog EU agende. Upravo je demokratija osnovna vrijednost EU, glas građana i kreiranje politika na osnovu održavanja izbora i izbornih programa.
Jer, da li su principi EU da u vlasti imate partije i njihove odbornike koji žele Crnu Goru u BRIKS-u ili ministre koji sarađuju isključivo sa kompanijama sa skrivenim ruskim kapitalom?
Kako vidite odluku DNP-a da njihovi odbornici vi&scaron;e ne učestvuju u radu Skup&scaron;tine glavnog grada? Da li su njihovi argumenti opravdani?
KLIKOVAC:&nbsp;Odbornici DNP su donijeli odluku o neučestvovanju u radu lokalnog parlamenta nakon reakcije policije u Botunu i nestavljanju na dnevni red sjednice Vlade Crne Gore inicijativa koje su predložili ministri iz njihovih redova. Njihov jedini mogući potez nakon takvih aktivnosti Pokreta Evropa sad (PES) i Nove srpske demokratije (NSD) je bio izlazak iz vladajuće koalicije i nepristajanje na političko poniženje. Jer, bilo koja politika treba da se zasniva na principima i po&scaron;tovanju izborne volje birača.
Paralelno s tim, koliko god PES da osuđuje takvu politiku DNP, vjerujem da nikad ne bi po&scaron;tovali političke principe i &ndash; u ovom slučaju &ndash; oni bili ti koji bi isključili DNP iz vlasti. PES nema politiku, niti političke principe.
Da li je upravljanje pojedinim gradskim preduzećima takođe dovedeno u pitanje nakon odluke DNP-a da napusti vlast?
KLIKOVAC:&nbsp;Možemo reći da je upravljanje lokalnim preduzećima redovno. Odbori direktora su u punom sastavu, a rukovođenje nedomaćinsko, neprofesionalno. Menadžmenti ne prestaju da sprovode politički revan&scaron;izam i politička zapo&scaron;ljavanja. Da postoji politička principijelnost PES-a, njihovi predstavnici u odborima direktora napustili bi ta tijela ili bi u lokalnom parlamentu predložili promjene sastava onih u kojima su predstavnici DNP-a. Očigledno je da postoji neka vrsta dogovora između NSD, DNP i PES o zadržavanju mjesta po dubini.
U slučaju poziva iz preostalog dijela aktuelne većine, da li će DPS ući u vlast u glavnom gradu? Ako ne, da li ćete podržati rad gradske uprave (i u kojem dijelu)?
KLIKOVAC:&nbsp;DPS nije partija koja očekuje nečiji poziv da krpi političke rupe nesposobne i neprincipijelne političke koalicije vlasti.
Sa DPS-om kako na državnom, tako i na lokalnom nivou može se isključivo razgovarati o političkim principima, programu i projektima. Uvijek smo otvoreni za dijalog i gdje smo vlast, i gdje smo opozicija ukoliko je taj razgovor u vezi sa interesima građana i razvoja Crne Gore. Pokazali smo da možemo i iz opozicione pozicije predlagati odluke i djelovati za dobrobit građana Podgorice. Zato DPS danas u glavnom gradu ima podr&scaron;ku veću od 30 odsto.
U vezi sa dijelom pitanja da li ćemo podržati neke odluke bitne za Podgoricu i građane, siguran sam da ćemo &ndash; kao i uvijek &ndash; biti odgovorni i raditi u interesu grada. Sem toga, predlagaćemo odluke koje će imati podr&scaron;ku većine, s obzirom na to da opozicija ima 28, a vlast 26 odbornika u lokalnom parlamentu.
Da li bi eventualno razgraničenje između Podgorice i Zete rije&scaron;ilo barem dio aktuelnih problema, uključujući i izgradnju postrojenja za preči&scaron;ćavanje otpadnih voda koja je i dalje blokirana odlukom Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine?
KLIKOVAC:&nbsp;Pitanja razgraničenja Podgorice sa Zetom i Tuzima su vrlo kompleksna. Ona se mogu rje&scaron;avati u zavisnosti od političkog trenutka i potreba bilo koje partije.
Uostalom, pitanje razgraničenja nema nikakav uticaj na započetu izgradnju kolektora u Botunu.
Vi&scaron;e lokalnih samouprava trenutno je u krizi, mahom zbog zahtjeva pojedinih stranaka iz vlasti. Da li očekujete da će biti vanrednih lokalnih izbora prije juna 2027. godine? Zbog čega?
KLIKOVAC:&nbsp;Činjenica je da u brojnim lokalnim upravama &ndash; od juga do sjevera &ndash; postoje krize u radu koalicija vlasti. To je najbolji dokaz o potpunoj nefunkcionalnosti lokalnih uprava i neprincipijelnih koalicija koje ne umiju da vr&scaron;e vlast. Njihov cilj nijesu razvoj i razumijevanje potreba građana, već partijska zapo&scaron;ljavanja, podjela plijena, partikularni lični i partijski interesi. I, naravno, njihov jedini program i cilj su opstanak na vlast, pa makar pogazili sve &scaron;to su izgovorili i obećavali građanima.
Samo ukratko da napomenem na nekoliko obećanja: izgradnja fabrika (nula izgrađenih), preko besplatnih računa za struju (rast cijena struje), besplatne legalizacije (rast cijena legalizacije), tramvaja u Podgorici (nabavljeni polovni autobusi koji su pre&scaron;li po 800.000 kilometara) i ostalo. Iz navedenih razloga, koji se zasnivaju na očuvanju fotelja, službenih putovanja i ručkova, vjerujem da će rijetko koja lokalna vlast po&scaron;tovati principe i rje&scaron;avati krize vlasti raspu&scaron;tanjem lokalnih parlamenata.
Zbog ucjena i političkih trgovina u državi nema dinamičnog rasta ni razvoja
Da li su situacije u lokalnim samoupravama odraz krize vlasti na državnom nivou?
KLIKOVAC:&nbsp;Partije koje čine vlast na državnom nivou koriste lokalni nivo radi testiranja međupartijskih odnosa i raznih vrsta ucjena, kako bi vodili političku borbu unutar koalicije na državnom nivou.
Čim neka partija djeluje na lokalnom nivou u suprotnosti sa &ndash; recimo &ndash; interesima PES-a, u toj situaciji možete očekivati da će premijer Milojko Spajić predložiti neki novi zakon ili odluku Vlade Crne Gore koja će direktno biti protiv interesa te lokalne samouprave ili partije koja vr&scaron;i vlast na lokalnom nivou. To je mehanizam ucjena i političkih trgovina i zbog toga danas u Crnoj Gori nema dinamičnog rasta i razvoja. Zapravo, to je jedna vrsta političke krize koja se zasniva isključivo na prljavoj borbi oko distribucije ekonomskih resursa Crne Gore i popunjavanja mjesta po dubini u gotovo svim institucijama.

Klikovac: DPS ne krpi političke rupe nesposobne i neprincipijelne vladajuće koalicije

"SVAKO KO NE ŽELI DA RIJEŠI KRIZU ILI PRIZIVA PRINUDNU UPRAVU KAO RJEŠENJE, PROTIVNIK JE RAZVOJU GRADA"

Poslanici crnogorskog parlamenta trebalo bi danas da ponovo glasaju o predlogu da se za sudiju Ustavnog suda izabere Predrag Krstonijević.
Oni 10. februara nijesu glasali o tom predlogu, već su samo usvojili dnevni red vanredne sjednice parlamenta, prenosi agencija Mina.
Vanrednu sjednicu Skup&scaron;tine, na čijem je dnevnom redu drugo glasanje o predlogu za izbor jednog sudije Ustavnog suda, zakazao je predsjednik parlamenta Andrija Mandić, na zahtjev predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića.
Milatović je predlog da se za sudiju Ustavnog suda izabere Krstonijević uputio Skup&scaron;tini 3. decembra.
Krstonijević u prvom krugu glasanja, 31. decembra, nije dobio potrebnu podr&scaron;ku poslanika. Njega je tada podržalo 25 poslanika od 45 koji su glasali, dok je 20 bilo uzdržano.
U drugom krugu je za izbor sudije Ustavnog suda neophodna tropetinska podr&scaron;ka, odnosno najmanje 49 glasova.
Nastavak sjednica prvog, drugog, trećeg i petog vanrednog zasijedanja Skup&scaron;tine zakazan je za 12 sati.
Ustavni sud, od predviđenih sedam, trenutno ima &scaron;estoro sudija.

Poslanici ponovo glasaju: Hoće li Krstonijević imati podršku?

PREDLOG ZA SUDIJU USTAVNOG SUDA

Poslanici su danas usvojili izmjenu Zakona o unutra&scaron;njoj trgovini, koju je predložio Pokret Evropa sad (PES), čime se garantuje neradna nedjelja u trgovinama.
O Predlogu izmjene zakona o unutra&scaron;njoj trgovini glasala su 62 poslanika. Svih 62 poslanika glasalo je za to zakonsko rje&scaron;enje, a nije bilo glasova protiv, niti uzdržanih, prenosi agencija Mina.&nbsp;
Predstavnik predlagača, poslanik PES-a Milo&scaron; Pižurica, saop&scaron;tio je tokom rasprave da vjeruje da podr&scaron;ka predloženom tekstu daje veliku nadu radnicima u trgovini i drugim sektorima da će njihova prava da napreduju, a ne da se gube ili stagniraju.
Ustavni sud je krajem januara zbog neustavnosti donio odluku o ukidanju člana 35a Zakona o unutra&scaron;njoj trgovini, koji je propisivao zabranu rada trgovina nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika. Odluka je zvanično objavljena u Službenom listu 12. februara, zbog čega trgovci trenutno imaju pravo na rad nedjeljom.
Poslanički klub PES-a je, nakon odluke Ustavnog suda, predao zahtjev za vanrednu sjednicu parlamenta radi izmjene člana 35a, dok su dodatne izmjene u međuvremenu urađene kroz amandmane.

Poslanici izglasali: Vraćena neradna nedjelja

USVOJENA IZMJENA ZAKONA O UNUTRAŠNJOJ TRGOVINI

Odbornik u Skup&scaron;tini op&scaron;tine Glavnog grada Boban Radević nije vi&scaron;e član Slobodne Crne Gore.
"Ova odluka nije proistekla iz ličnih nesuglasica sa bilo kim iz stranke, a posebno ne sa njenim predsjednikom, već je rezultat ideolo&scaron;kih i političkih mimoilaženja koja su se vremenom profilisala.
Želim da naglasim da ću svoju političku ulogu u daljem javnom i političkom djelovanju obavljati kao nezavisni odbornik, slobodan od partijskih okvira, sa jasnim opredjeljenjem da svaki moj potez bude usmjeren ka najboljem interesu građana Podgorice i države u cjelini", pi&scaron;e u saop&scaron;tenju.

Boban Radević napustio Slobodnu Crnu Goru