Politika

Odbornici Demokratske partije socijalista u Skup&scaron;tini glavnog grada podržali su inicijativu Evropskog saveza za skraćenje mandata lokalnom parlamentu, kazao je za TVCG odbornik DPS-a Vladan Arsović.
Sa potpisom svih odboprnika DPS-a, stiču se uslovi da se inicijativa Evropskog saveza nađe na dnevnom redu Skup&scaron;tine Glavnog grada.
Podsjetimo, Evropski savez tvrdi da su naru&scaron;eni međupartijski odnosi onemogućili funkcionisanje gradske vlasti i da su vanredni izbori najboji način za izlazak iz krize.

DPS podržao inicijativu Evropskog saveza za skraćenje mandata Skupštini Glavnog grada

STEKLI SE USLOVII DA SE INICIJATIVA  NAĐE NA DNEVNOM REDU SJEDNICE

Predsjednik države Jakov Milatović podnio je Ustavnom sudu predlog za ocjenu ustavnosti djelova Zakona o Vojsci Crne Gore (VCG), kojima se ministru odbrane daju ovla&scaron;ćenje da odlučuje o upotrebi VCG i vr&scaron;i poslove postavljenja, razrje&scaron;enja i unapređivanja oficira.
U saop&scaron;tenju iz Milatovićevog Kabineta navodi se da je važno ispitati ustavnost pojedinih odredbi Zakona o VCG kojima se derogiraju ustavne nadležnosti Savjeta, ali i predsjednika države.&nbsp;
Kako su podsjetili, Ustav utvrđuje da Skup&scaron;tina odlučuje o upotrebi VCG u međunarodnim snagama i progla&scaron;ava ratno i vanredno stanje, vr&scaron;i nadzor nad Vojskom i bezbjednosnim službama.
Iz Kabineta su naglasili i da predsjednik države komanduje VCG na osnovu odluka Savjeta za odbranu i bezbjednost, da je Vojska pod demokratskom i civilnom kontrolom, kao i da Savjet odlučuje o komandovanju VCG i postavlja, unapređuje i razrje&scaron;ava oficire.&nbsp;
Odredbama Zakona o VCG se, kako su kazali iz Kabineta, propisuje da ministar odlučuje o upotrebi VCG i drugim aktivnostima u zemlji, predlaže Savjetu postavljenje i razrje&scaron;enje načelnika General&scaron;taba, unapređivanje, postavljenje i razrje&scaron;enje oficira, kao i imenovanje i razrje&scaron;enje oficira za vojno-diplomatskog predstavnika.
Iz Kabineta su kazali da ministar odbrane, prema osporenim odredbama, određuje i vr&scaron;ioce dužnosti za formacijska mjesta oficira, odnosno podoficira postavljenog na formacijskom mjestu u Ministarstvu, državnom organu, privrednom dru&scaron;tvu ili pravnom licu.&nbsp;
U saop&scaron;tenju se dodaje i da je Zakonom o VCG propisano da se na formacijsko mjesto oficira za vr&scaron;ioca dužnosti određuje oficir, a na formacijsko mjesto podoficira određuje podoficir, ali i da vr&scaron;enje dužnosti može trajati najduže 18 mjeseci od dana stupanja na dužnost.
&bdquo;Imajući u vidu citirane odredbe Ustava Crne Gore i Zakona o VCG, jasno je da su osporene odredbe Zakona (član 38 stav 1 tačka 2, 6, 7, 9 i 11 i član 103 st. 2 i 5) u direktnoj suprotnosti sa odredbama člana 95 tačka 2 (način komandovanja Vojskom), člana 130 tačka 1 (komandovanje Vojskom Crne Gore) i člana 130 tačka 3 Ustava Crne Gore (postavljanje, unapređivanje i razrje&scaron;enje oficira)&ldquo;, kaže se u saop&scaron;tenju Milatovićebog kabineta.
Oni su istakli da se, osporenim odredbama Zakona o VCG, suprotno ustavnim određenjima, daju ovla&scaron;ćenja ministru odbrane da donosi odluke o upotrebi Vojske i da vr&scaron;i poslove kadrovskog upravljanja oficirima u dijelu postavljenja, razrje&scaron;enja i unapređivanja.&nbsp;
&bdquo;Ovakva rje&scaron;enja dodatno su sporna imajući u vidu da je jedan od članova Savjeta za odbranu i bezbjednost i predsjednik Vlade Crne Gore, koji je neposredno nadređen ministru odbrane&ldquo;, dodali su iz kabienta.
Prema njihovim riječima, shodno toj činjenici, postavlja se opravdano pitanje da li je predsjednik Vlade nalazi u povoljnijem položaju od predsjednika države i Skup&scaron;tine, kada je u pitanju rad Savjeta.
&bdquo;Odnosno, da li je naru&scaron;en ustavni balans u strukturi i djelovanju Savjeta, koji se ogleda kroz jednaku zastupljenost tri najznačajnije institucije u državi&ldquo;, naveli su iz kabineta.
Oni su naglasili da je način komandovanja VCG u cjelosti uređen Ustavom na način &scaron;to je utvrđeno da predsjednik države komanduje Vojskom na osnovu odluka Savjeta za odbranu i bezbjednost, dodajući da Zakon o VCG, nasuprot tome, propisuje da ministar odbrane donosi odluke o upotrebi Vojske u drugim aktivnostima u zemlji.&nbsp;
&bdquo;Takvo normiranje objektivno daje ministru ovla&scaron;ćenje koje po svojoj prirodi, de facto, predstavlja element komandovanja, odnosno odlučivanja o upotrebi vojnih snaga, &scaron;to je osnovna i nedjeljiva nadležnost Savjeta za odbranu i bezbjednost, utvrđena Ustavom&ldquo;, kazali su iz Milatovićebog kabineta.
Osporenom normom se, kako su dodali, ministru ne daje ovla&scaron;ćenje da organizuje logističku i tehničku podr&scaron;ku, već eksplicitno da odlučuje o upotrebi Vojske.&nbsp;
&bdquo;To po svojoj prirodi predstavlja odlučivanje o angažovanju vojnih snaga&ldquo;, kazali su iz kabineta.
Prema njihovim riječima, odluke o upotrebi VCG su integralni element komandovanja, pa zakonsko davanje ovla&scaron;ćenja ministru da samostalno odlučuje o upotrebi VCG u &bdquo;drugim aktivnostima u zemlji&ldquo; predstavlja preno&scaron;enje dijela ustavne nadležnosti Savjeta.
To je, kako su naglasili, suprotno Ustavu.
Kada je u pitanju odličivanje o kadriranju, iz kabineta su kazali da Zakon o VCG ne predviđa mogućnost da Savjet ostvaruje svoju nadležnost mimo predloga koje daje ministar odbrane.
Iz Milatovićevog Kabineta su ocijenili da se na taj način obesmi&scaron;ljava ustavni položaj Savjeta i to tijelo operativno svodi na izbor između predloga koje je ministar prethodno filtrirao.
Podsjećajući da je kadrovsko upravljanje oficirima povjereno Savjetu u skladu sa Ustavom, iz kabineta su ocijenili da se propisivanjem ministra odbrane kao obaveznog predlagača Savjet svodi na organ formalne potvrde.
Iz Kabineta su naveli da je Zakonom o VCG normiran institut vr&scaron;ioca dužnosti na formacijskim mjestima oficira, kao i da ministar odbrane određuje vr&scaron;ioce dužnosti za formacijska mjesta oficira postavljenih na formacijskim mjestima u Ministarstvu, državnom organu, privrednom dru&scaron;tvu ili pravnom licu.&nbsp;
&bdquo;Ustavna norma člana 130 Stav 1 tačka 3 predstavlja jasnu ustavnu garanciju da pitanje oficirskog statusa, uključujući postavljenje oficira na dužnosti, nije administrativna odluka izvr&scaron;ne vlasti, već materija koja je povjerena Savjetu kao kolektivnom organu civilne kontrole nad Vojskom&ldquo;, istakli su iz Milatovićevog Kabineta.
Oni su naglasili da sve osporene norme zajedno pokazuju da Zakon o VCG, u osporenom dijelu, derogira Ustav, uvodi paralelne statusne institute kojima se zaobilazi ustavna nadležnost Savjeta i uzrokuje sistemsku ustavnu devijaciju.&nbsp;
&bdquo;Time se dovodi u pitanje ustavna arhitektura komandovanja i civilne kontrole Vojske, koja je zasnovana na Savjetu kao tijelu koje ima vrhovnu i neprikosnovenu ulogu u sistemu odbrane&ldquo;, poručili su iz Milatovićebog Kabineta.
Kako su dodali, takva zakonska rje&scaron;enja ugrožavaju profesionalni karakter VCG, podrivaju njenu nezavisnost od političkog uticaja i dovode u podređenu ulogu načelnika General&scaron;taba, kao profesionalca na čelu Vojske, u odnosu na ministra odbrane, kada je u pitanju sistem vojnog odlučivanja i kadriranja.&nbsp;
Oni su kazali da je Milatović predložio da Ustavni sud donese odluku kojom će utvrditi da odredbe Zakona o VCG, koje se odnose na oficire, odnosno na formacijska mjesta oficira i određivanje oficira za vr&scaron;ioca dužnosti, nijesu u saglasnosti sa Ustavom.

Milatović traži ocjenu ustavnosti odredbi Zakona o VCG

"ISPITATI USTAVNOST POJEDINIH ODREDBI ZAKONA O VCG KOJIMA SE DEROGIRAJU USTAVNE NADLEŽNOSTI SAVJETA, ALI I PREDSJEDNIKA DRŽAVE" 

Rok za naimenovanje potpredsjednika op&scaron;tina u Plavu, Plužinama i Budvi je 2. mart, saop&scaron;tili su iz Ministarstva javne uprave (MJU).
"Ministarstvo javne uprave sprovelo je nadzore u svim jedinicama lokalne samouprave u vezi sa primjenom člana 58 Zakona o lokalnoj samoupravi, koji se odnosi na obavezu naimenovanja potpredsjednika op&scaron;tine.
Nalazi nadzora pokazali su da su sve jedinice lokalne samouprave izvr&scaron;ile ovu zakonsku obavezu, osim op&scaron;tina Plav, Plužine i Budva.Tim povodom, Ministarstvo je sačinilo nalaze nadzora i uputilo jasne smjernice predsjednicima navedenih op&scaron;tina za pravilnu i hitnu primjenu zakona, uz rok za postupanje do 2. marta 2026. ", pi&scaron;e u saop&scaron;tenju
Nalazi će biti, kako je navedeno, dostavljeni i skup&scaron;tinama op&scaron;tina, koje u okviru svojih nadležnosti imaju kontrolnu ulogu nad radom izvr&scaron;ne vlasti na lokalnom nivou.
&nbsp;

MJU: Do 2. marta za naimenovanje potpredsjednika u Plavu, Plužinama i Budvi

DAT ROK

Skup&scaron;tina bi danas, na vanrednoj sjednici, trebalo da raspravlja o izmjeni Zakona o unutra&scaron;njoj trgovini, koju je predložio Pokret Evropa sad (PES), a kojom se garantuje neradna nedjelja.&nbsp;
Ustavni sud je ukinuo kao neustavan član 35a Zakona o unutra&scaron;njoj trgovini, odnosno neradnu nedjelju u trgovinama. Odluka suda objavljena je u Službenom listu Crne Gore.
Poslanički klub PES-a je, nakon odluke Ustavnog suda, predao zahtjev za vanrednu sjednicu parlamenta zbog izmjene tog člana, prenosi agencija Mina.
U međuvremenu, predsjednik Crne Gore, Jakov Milatović, podnio je Skup&scaron;tini predlog za promjenu Ustava, kojim se traži dopuna člana 64 Ustava, kako bi se ustavno garantovalo op&scaron;te pravilo da zaposleni u Crnoj Gori ne rade nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika.
Socijalni savjet jednoglasno je usvojio izmjene Zakona o unutra&scaron;njoj trgovini, kojima se predlaže da trgovine u Crnoj Gori ponovo rade nedjeljom, ali samo tokom &scaron;pica ljetnje i zimske turističke sezone, u jednoj smjeni i u jednom objektu po op&scaron;tini.
O tom predlogu treba da se izjasni Vlada.

Skupština danas o neradnoj nedjelji

POSLANIČKI KLUB PES-A PREDAO ZAHTJEV ZA VANREDNU SJEDNICU

Cijelom srpskom narodu želim srećan i blagosloven praznik Sretenje Gospodnje, dan kada je 1804. održan Zbor u Ora&scaron;ču, čime je otpočeo Prvi srpski ustanak i dan na koji je 1835. donesen Sretenjski ustav Knjaževine Srbije, a koji se danas proslavlja kao Dan državnosti Republike Srbije, napisao je predsjednik Skup&scaron;tine Andrija Mandić na mreži X.
&ldquo;Tim povodom sam uputio čestitke predsjedniku Republike Srbije Aleksandru Vučiću, predsjedniku Vlade Đuru Macutu i predsjednici Narodne skup&scaron;tine Ani Brnabić&ldquo;, pi&scaron;e u objavi prvog čovjeka Parlemanta.
Kako kaže,&nbsp; ovaj veliki dan ne predstavlja samo trenutak kada je srpski narod u &Scaron;umadiji ustao u odbranu svoje slobode i obnovu vlastite državnosti, već datum koji slave i svi drugi Srbi izvan Srbije.
&ldquo;Vladar i vladika Crne Gore Petar II Petrović Njego&scaron;, najveći srpski pjesnik onog vremena, je svoj najvažniji spjev Gorski vijenac posvetio prahu oca Srbije, voždu Karađorđu. Odu&scaron;evljenje pobjedama ustanika nad moćnim Osmanskim jedinicama trajno je te događaje utisnulo u kolektivno sjećanje srpskog naroda i predstavlja jedno od važnih upori&scaron;ta nacionalnog karaktera na&scaron;eg naroda&rdquo;, zaključio je Mandić.

Mandić čestitao srpskom narodu Sretenje, za njega Njegoš najveći srpski pisac

PREDSJEDNIK SKUPŠTINE CRNE GORE

Izjava njemačkog kancelara Fridriha Merca na minhenskoj konferenciji o ''slonu u sobi'', odnosno blokadama unutar same Evropske unije po brojnim pitanjima, a među njima i o procesu pro&scaron;irenja, otvorila je pitanje da li će to uticati i na Crnu Goru kao zemlju koja je prva u redu za ulazak.&nbsp;
Predsjednica Crnogorske panevropske unije Gordana Đurović kaže u izjavi za Antenu M da je Merc kao ''slona u sobi'', gotovo nacrtao Mađarsku, uz neskriveno očekivanje drugačije politike Budimpe&scaron;te nakon izbora u aprilu u toj zemlji.
"Izbori u aprilu važni prvenstveno za politiku pro&scaron;irenja"
Đurović navodi da je Mercova izjava ohrabrujuća kada je riječ o procesu pro&scaron;irenja Evropske unije.
&ldquo;&Scaron;to se tiče zemalja Zapadnog Balkana, Merc je koristio jednu jasnu formulaciju da se radi o otvaranju poglavlja. Znamo da su zemlje kojima je blokirano otvaranje poglavlja prvenstveno Srbija i Makedonija. U tom kontekstu se može posmatrati taj prvi nivo podr&scaron;ke koji bi Njemačka voljela da vidi u regionalnom pristupu. A &scaron;to se tiče Crne Gore, da budu i dalje otvorena vrata, puna politička podr&scaron;ka i da se u najkraćem roku donose odluka o formiranju radne grupe za pisanje ugovora o pristupanju. Mislim da postoje pozitivni signali od Mađarske prema Crnoj Gori. Izbori u aprilu su zaista važni ne samo za Crnu Goru, nego prvenstveno za politiku pro&scaron;irenja&rdquo;, navodi Đurović.
"Odluke koje brinu su one u oblasti odbrane i politike pro&scaron;irenja"
Đurović ukazuje da priča o reformi EU nije nova, a upravo Merc je ukazao na nju u prvom govoru kao kancelar prije dvije godine. Međutim, kako kaže Đurović, i dalje se čeka na korake u tom pravcu.
&ldquo;I visoki evropski zvaničnici žele međuvladinu konferenciju država članica &scaron;to prije, kako bi reforme bile sastavni dio procesa odlučivanja, &scaron;to bi značilo i značajno ispunjavanje prava veta, posebno u strate&scaron;ki važnim oblastima koje danas nameće geopolitička stvar. Međutim, jo&scaron; uvijek se ne zna kada će do toga doći, tako da se i dalje prave pasarele i premo&scaron;ćavaju se blokade procesa odlučivanja na najrazličitije načine. Odluke koje danas najvi&scaron;e brinu su one u oblasti odbrane i odluke u oblasti politike pro&scaron;irenja. Evropska unija treba da smanji pravo veta i u tom smislu se nagovje&scaron;tava da, iako ne bude reforme Evropske unije, će ugovori o pristupanju biti jednim dijelom modifikovani, kako bi se osnažile evropske vrijednosti koje se moraju &scaron;tititi i kako se ne bi blokirao proces odlučivanja nekom novom članicom&rdquo;, obja&scaron;njava Đurović.
Komesarka za pro&scaron;irenje Marta Kos je prije nekoliko dana u Talinu nagovijestila novi model pristupnih ugovora, uz njeno očekivanju da bi Crna Gora mogla biti prva sa takvim ugovorom o pristupanju. Đurović o tome kaže da ne treba niko da kalkuli&scaron;e da će u nekom srednjem roku blokirati neke zemlje koje će biti blizu članstva kao &scaron;to je to danas Crna Gora.
&ldquo;Crna Gora definitivno to nikada i nikom ne bi uradila, posebno ne zemljama u regionu, pa ni Moldaviji i Ukrajini. Tako da, taj tekst koji se sada predlaže, koji jo&scaron; uvijek nije objavljen, koji kruži među državama, članicama i unutar nekih evropskih institucija, u blagoj formi nagovj&scaron;tava takav jedan pravac. Naravno, o njemu se ne možemo pravno izja&scaron;njavati, ne možemo ga komentarisati niti predlagati za usvajanje ili ne, dok se ne bi u zvaničnoj formi i pojavio kao neki nacrt&rdquo; zaključila je Đurović.

Đurović: Izjava kancelara Merca o politici proširenja Evropske unije ohrabrujuća, uprkos metafori o "slonu u sobi"

"IZBORI U APRILU SU VAŽNI NE SAMO ZA CRNU GORU, NEGO PRVENSTVENO ZA POLITIKU PROŠIRENJA"

U trenutku kada se povjerenje građana u zdravstveni sistem lomi između dugih lista čekanja, rastućih tro&scaron;kova i sve vidljivijeg jačanja privatnog sektora, pitanje o sudbini javnog zdravstva postaje pitanje dru&scaron;tvene stabilnosti. Da li je sistem pred kolapsom ili pred ozbiljnom reformom &ndash; to je dilema koja prevazilazi dnevnu politiku i zadire u samu su&scaron;tinu socijalne države.
Upravo u tom kontekstu, dr Elvir Zvrko, poslanik Demokratska partija socijalista, u razgovoru za Portal ETV, daje preciznu dijagnozu stanja: sistem nije nepovratno sru&scaron;en, ali jeste na kritičnoj tački koja zahtijeva jasne odluke i strukturne promjene.
Dr Zvrko, u razgovoru za Portal ETV, odgovarajući na pitanje da li se nepovratno ru&scaron;i sistem javnog zdravstva, poručuje da takvo pitanje razumije i da ono proizlazi iz realnog iskustva građana.
U tom kontekstu navodi:
- Kada građanin mjesecima čeka pregled, kada mora da kupi lijek koji očekuje da dobije na recept, kada vidi da se sve če&scaron;će otvaraju privatne klinike &ndash; prirodno je da stekne utisak da se sistem uru&scaron;ava.
Zvrko potom jasno razdvaja percepciju od stvarnog stanja sistema i upozorava:
- Ne smijemo ni pomisliti da se sistem javnog zdravstva uru&scaron;ava nepovratno.
Prema Zvrkovim riječima, sistem jeste ozbiljno opterećen i zahtijeva strukturnu reformu, ali se ne može govoriti o njegovom nepovratnom kolapsu. On nagla&scaron;ava da građani danas najvi&scaron;e osjećaju produžene liste čekanja, otežan pristup specijalistima i potrebu da dio dijagnostike i terapije plate iz sopstvenog džepa.
Zvrko obja&scaron;njava da su uzroci vi&scaron;eslojni &ndash; hronični manjak kadra u pojedinim specijalnostima, odlazak mladih ljekara u inostranstvo, neravnomjerna regionalna raspoređenost zdravstvenih radnika, porast broja hroničnih i onkolo&scaron;kih pacijenata, kao i administrativno opterećenje koje smanjuje efektivno vrijeme rada sa pacijentima.
Njegova ocjena stanja je precizna:
- Ovo nijesu simptomi kolapsa, već posljedica neadekvatnog planiranja i lo&scaron;e organizacije.
Liste čekanja i tro&scaron;ak iz džepa građana
Zvrko navodi da crnogorski zdravstveni sistem formalno vodi liste čekanja za neurgentne usluge iz sekundarne i tercijarne za&scaron;tite, ali da pacijenti u praksi na specijalističke preglede često čekaju i po nekoliko mjeseci &ndash; posebno u deficitarnim granama poput reumatologije, endokrinologije, kardiologije i pulmologije. Kako ističe, takvo čekanje mnoge primorava da pomoć potraže u privatnom sektoru, čime se direktno povećavaju tro&scaron;kovi iz sopstvenog džepa.
Pozivajući se na podatke Svjetska zdravstvena organizacija, Zvrko ukazuje da je oko 9% domaćinstava u Crnoj Gori izloženo tzv. katastrofalnim zdravstvenim tro&scaron;kovima &ndash; izdacima koji ugrožavaju osnovne životne potrebe. Takođe, prema podacima Eurostat i SZO, oko 36,5% ukupnih zdravstvenih tro&scaron;kova u Crnoj Gori finansiraju sami građani, dok je prosjek Evropske unije oko 14%. Zvrko nagla&scaron;ava da je to ključni podatak, jer pokazuje da je finansijski teret zdravstva kod nas vi&scaron;e nego dvostruko veći nego u EU i da najvi&scaron;e pogađa građane sa najnižim primanjima.
Ljekovi &ndash; test socijalne pravednosti sistema
Govoreći o nabavci ljekova, Zvrko posebno apostrofira socijalnu dimenziju problema:
- Ako pacijent sa minimalnim primanjima mora da kupuje terapiju koju bi trebalo da dobije kroz sistem, onda govorimo o ozbiljnom socijalnom problemu.
Prema Zvrkovim riječima, javno zdravstvo mora garantovati stabilnu listu esencijalnih ljekova, redovno snabdijevanje, jasne kriterijume refundacije i za&scaron;titu najugroženijih kategorija. U suprotnom, sistem ne ispunjava svoju funkciju.
- Javno zdravstvo ne smije biti privilegija, već zagarantovano pravo.
Odliv kadra i simbolična povećanja zarada
Zvrko ukazuje da Crna Gora ima izražen problem zadržavanja kadra u javnom zdravstvu, posebno specijalista i medicinskih sestara. Iako ne postoje precizni godi&scaron;nji registri odlazaka, prema njegovim riječima jasno je da zdravstveni radnici odlaze u privatni sektor ili u zemlje EU, gdje su uslovi rada i primanja znatno bolji.
U tom kontekstu, osvrće se na nedavno povećanje plata medicinskim sestrama od 30&ndash;40 eura mjesečno i ocjenjuje da se ono formalno može predstaviti kao pozitivan pomak, ali su&scaron;tinski nije dovoljno da promijeni trend. Zvrko precizira da, ukoliko je prosječna neto plata medicinske sestre 750&ndash;900 eura, povećanje od 30&ndash;40 eura predstavlja rast od 3&ndash;5%, &scaron;to je na nivou jednog računa za struju, dok je uz inflaciju realni efekat dodatno umanjen.
Prema njegovim riječima, problem nije samo u visini plate, već i u preopterećenosti, velikom broju pacijenata po sestri, noćnim smjenama i dežurstvima, administrativnom pritisku i ograničenim mogućnostima profesionalnog razvoja. Zvrko upozorava da bez unapređenja radnih uslova minimalno povećanje zarade ostaje simbolična mjera, te da će se, ukoliko se takva kadrovska politika nastavi, odlazak sestara produžiti, pritisak na preostali kadar rasti, kvalitet njege trpjeti, a liste čekanja indirektno produžavati.
Privatni sektor &ndash; dopuna, ne zamjena
Govoreći o rastu privatnog sektora, Zvrko ističe da je to globalni trend i da u većini evropskih zemalja javni i privatni sektor koegzistiraju. Problem, prema njegovim riječima, nastaje kada javni sistem postane spor i nedostupan, a privatni jedini efikasan način za brzu uslugu, jer tada kvalitet i brzina postaju dostupni samo onima koji mogu da plate, &scaron;to dovodi do nejednakosti.
Zvrko nagla&scaron;ava da rje&scaron;enje nije zabrana privatnog sektora, već jasna regulacija paralelnog rada, ugovaranje određenih usluga sa privatnim ustanovama preko Fonda zdravstva, transparentna kontrola kvaliteta rada i očuvanje dominantne uloge javnog sistema. Privatni sektor, kako ističe, treba da bude dopuna, a ne zamjena javnog.
Kuda nas vodi sada&scaron;nji trend?
- Prvi je prihvatanje ovakvog stanja i pasivnost, a &scaron;to vodi daljem rastu listi čekanja, povećanju tro&scaron;kova iz džepa građana, produbljivanje nejednakosti i nastavak odliva kadra - kaže on.
Drugi pravac je, kako podvlači, ozbiljna reforma, digitalizacija i centralizovano upravljanje listama čekanja, aktivno kadrovsko planiranje, stimulacija deficitarnog kadra, racionalizacija upućivanja, ugovaranje dodatnih kapaciteta i fiskalna stabilizacija Fonda zdravstva.
- Preduslov za ovaj drugi scenario je politička volja i sistemski pristup, a ne parcijalne mjere - napominje&nbsp; Zvrko.
Zvrko zaključuje da građani nijesu napu&scaron;teni, ali da jesu zabrinuti &ndash; i to s razlogom:
- Građani nijesu napu&scaron;teni, ali jesu zabrinuti &ndash; i s razlogom.
Na kraju, defini&scaron;e trenutak u kojem se sistem nalazi:
- Ne govorimo o nepovratnom ru&scaron;enju sistema, već o kritičnoj tački.
Prema Zvrkovim riječima, ovo je trenutak odluke &ndash; da li će javno zdravstvo biti osnaženo sistemskim reformama ili prepu&scaron;teno stihiji trži&scaron;ta. Javno zdravstvo, kako poručuje, mora ostati garant kvalitetne i jednako dostupne zdravstvene za&scaron;tite.

Zvrko: Liste čekanja rastu, kadar odlazi, građani plaćaju, potrebne hitne promjene

"OVO NIJESU SIMPTOMI KOLAPSA, VEĆ POSLJEDICA NEADEKVATNOG PLANIRANJA I LOŠE ORGANIZACIJE"

Poslanici parlamentarne opozicije podnijeli su Odboru za politički sistem pravosuđe i upravu, inicijativu za kontrolno saslu&scaron;anje ministra javne uprave Mara&scaron;a Dukaja i predsjednika Op&scaron;tine i Skup&scaron;tine Kotor Vladimira Jokića i Vojina Batute, povodom situacije u tom primorskom gradu.
Nakon &scaron;to je Ministarstvo javne uprave (MJU) utvrdilo da su se stekli uslovi da Skup&scaron;tina op&scaron;tine (SO) Kotor donese odluku o skraćenju mandata, Jokić je poručio da je tumačenje tog resora suprotno stavovima sudova.
U inicijativi na temu, "po&scaron;tovanje vladavine prava na primjeru postupanja Skup&scaron;tine op&scaron;tine Kotor" navodi se da je MJU nalazom upravnog nadzora ukazalo da je prekr&scaron;en član 56 Zakona o lokalnoj samoupravi, kojim je propisana imperativna obaveza izbora predsjednika Op&scaron;tine u roku od 30 dana od dana konstituisanja Skup&scaron;tine.
Dodaje se da su se, kako u navedenom roku predsjednik Op&scaron;tine nije izabran, stekli zakonski uslovi za raspu&scaron;tanje kotorskog parlamenta.
"Međutim, čelni ljudi Kotora su obavijestili javnost da ne namjeravaju da ispo&scaron;tuju nalaz Ministarstva javne uprave, niti da se vrate u okvire po&scaron;tovanja Ustava i zakona, zbog čega smatramo da je potrebno održati kontrolno saslu&scaron;anje ministra i čelnih ljudi Op&scaron;tine Kotor", ističe se u inicijativi, prenosi agencija Mina.

Opozicija traži kontrolno saslušanje Maraša i čelnika Opštine Kotor

POVODOM SITUACIJE U SO KOTOR

Blanar: Makar jednu zemlju moramo pogurati u EU, to je Crna Gora

OCIJENIO SLOVAČKI ŠEF DIPLOMATIJE

Evropska komesarka za pro&scaron;irenje Marta Kos poručila je u Talinu da Evropska unija ne smije da dozvoli da u novom procesu pro&scaron;irenja dobije "trojanskog konja", zbog čega predlaže da novi ugovori o pristupanju sadrže jače mjere za&scaron;tite kada je riječ o po&scaron;tovanju "osnova", a Crna Gora bi mogla biti prva sa takvim novim tipom ugovora.
Kos je u Talinu, na skupu posvećenom pro&scaron;irenju, istakla da novi ugovori o pristupanju treba da sadrže jače za&scaron;titne mjere od naru&scaron;avanja obaveza preuzetih tokom pregovora o pristupanju, kako bi se osiguralo da nove države članice nastave da održavaju svoj dosada&scaron;nji uspjeh u pogledu po&scaron;tovanja pravnih tekovima EU.
"Po&scaron;to Crna Gora radi na zatvaranju svih poglavlja, njen ugovor o pristupanju trebalo bi da bude prvi nove generacije. Svaka za&scaron;titna mjera treba da ostane na snazi koliko god je potrebno", rekla je Marta Kos i naglasila da ta vrsta ugovora ne treba da stvara "dvostepeno članstvo" za zemlje koje su u potpunosti usklađene sa pravnim tekovinama EU.
&nbsp;

Kos: EU ne smije proširenjem dobiti trojanskog konja, Crna Gora bi mogla imati novi tip ugovora

"PREDLAŽEM UGOVORE O PRISTUPANJU S JAČIM MERAMA ZAŠTITE"

Poslanici su danas usvojili izmjenu Zakona o unutra&scaron;njoj trgovini, koju je predložio Pokret Evropa sad (PES), čime se garantuje neradna nedjelja u trgovinama.
O Predlogu izmjene zakona o unutra&scaron;njoj trgovini glasala su 62 poslanika. Svih 62 poslanika glasalo je za to zakonsko rje&scaron;enje, a nije bilo glasova protiv, niti uzdržanih, prenosi agencija Mina.&nbsp;
Predstavnik predlagača, poslanik PES-a Milo&scaron; Pižurica, saop&scaron;tio je tokom rasprave da vjeruje da podr&scaron;ka predloženom tekstu daje veliku nadu radnicima u trgovini i drugim sektorima da će njihova prava da napreduju, a ne da se gube ili stagniraju.
Ustavni sud je krajem januara zbog neustavnosti donio odluku o ukidanju člana 35a Zakona o unutra&scaron;njoj trgovini, koji je propisivao zabranu rada trgovina nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika. Odluka je zvanično objavljena u Službenom listu 12. februara, zbog čega trgovci trenutno imaju pravo na rad nedjeljom.
Poslanički klub PES-a je, nakon odluke Ustavnog suda, predao zahtjev za vanrednu sjednicu parlamenta radi izmjene člana 35a, dok su dodatne izmjene u međuvremenu urađene kroz amandmane.

Poslanici izglasali: Vraćena neradna nedjelja