Politika

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Rakočević smatra da razgovor sa predsjednikom Crne Gore Jakovom Milatovićom na temu izmjena Zakona o unutra&scaron;njim poslovima i Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB) nema smisla, s obzirom na to da bi sjutra parlament trebalo ponovo da se izjasni o tim rje&scaron;enjima.
Milatović je danas pozvao lidere svih parlamentarnih partija na sastanak u cilju izlaska iz političke krize i omogućavanja zavr&scaron;etka na&scaron;eg evropskog puta.
Rakočević je u emisiji "Iznova" na TV Nova M kazao da pozdravlja bilo koji poziv, posebno sa značajnih adresa kada postoji politički kriza.
- Ali treba krenuti od toga da li je to pravovremeno. Nije Milatovićevom krivicom do&scaron;lo do krize u parlamentu i institucijama. Međutim, ne mislim da razgovor na ovu temu sa Milatovićem ima ikakvog smisla. Stvar je jasna - sjutra Skup&scaron;tina treba ponovo da se izjasni o ovim zakonima. Ako parlamentarna većina shvati da imaju opoziciju za poželjeti, koja sarađuje i spremna je da radi i stavi političke interese sa strane i traži da se fokusiramo na zakone koji su na evropskoj agendi, a ne na neustavne i nezakonite, i ne bude glasala, spremni smo da razgovaramo. Ako to ne učine, nemamo o čemu razgovarati - naglasio je Rakočević.
Prema njegovim riječima, odustajanje od tih zakona je uslov bez kojih se ne može nastaviti razgovor vlasti i opozicije.
- U suprotnom, dalje razgovore bi vidjeli kao potrebu vlasti da samo simulira demokratiju. Zato vrlo vjerovatno nećemo učestvovati u tom dijalogu, budući ne može donijeti ni&scaron;ta dobro ukoliko vlast ponovo usvoji zakone. Ukoliko ne, možemo razgovarati. Ako vlast odustane od ovih zakona, onda nam ne treba Milatović kao medijator - poručio je Rakočević.
Rakočević je rekao i da poslanici DPS-a neće opstruirati sjutra&scaron;nje glasanje u parlamentu.
- Ako vlast želi da nastavi ovim putem, to se ne može dobro zavr&scaron;iti za Crnu Goru i njen put ka EU. Opozicija će iskazati svoj stav u parlamentu i zadržati pravo da komuniciramo sa predstavnicima evropskih institucija i da nađemo način da doprinesemo ubrzanju puta ka EU - zaključio je Rakočević.

Rakočević: Sastanak sa Milatovićem nema nikakvog smisla, ako vlast sjutra usvoji zakone

"POSLANICI DPS-A NEĆE OPSTRUIRATI SJUTRAŠNJE GLASANJE U PARLAMENTU"

Očuvanje snažne i stabilne političke podr&scaron;ke reformama i odlukama vezanim za Evropsku uniju (EU) u Skup&scaron;tini, uključujući konstruktivan angažman svih parlamentarnih aktera, treba da ostane ključni prioritet za Crnu Goru, posebno imajući u vidu njen cilj da zaključi pristupne pregovore do kraja 2026.&nbsp;
To su "Vijestima" danas kazali iz Delegacije EU u Podgorici, komentari&scaron;ući reakcije opozicije na usvajanje izmjena Zakona o unutra&scaron;njim poslovima i Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB), te odluku najjače opozicione stranke - Demokratske partije socijalista - da zbog toga napusti čelna mjesta u skupstinskim odborima.Iz Delegacije su naveli da je Evropska komisija upoznata "sa zabrinutostima koje su izrazili civilno dru&scaron;tvo, sindikati i politički akteri" povodom nedavnog usvajanja izmjena i dopuna zakona o unutra&scaron;njim poslovima i ANB-u.
"Komisija podsjeća da je bila konsultovana o nacrtima zakona i smatra da odredbe o za&scaron;titi podataka jo&scaron; nijesu u potpunosti usklađene s pravnom tekovinom EU, naročito s Op&scaron;tom uredbom o za&scaron;titi podataka (GDPR) i Direktivom o sprovođenju zakona (LED)", rekli su.
Kako su dodali, Komisija je savjetovala da Crna Gora obezbijedi potpunu usklađenost s pravnom tekovinom EU, bilo prije usvajanja (zakona) ili kroz blagovremena usklađivanja prije zatvaranja pristupnih pregovora.
"Bez obzira na to koji će mehanizam usklađivanja biti izabran, od su&scaron;tinskog je značaja da proces bude inkluzivan i transparentan, uz smisleno uče&scaron;će opozicije", poručili su iz Delegacije.
Na pitanje da li je tačno da je Kabinet predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen, kako je objavio jedan crnogorski medij, zatražio od predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića da posreduje između vlasti i opozicije zbog trenutnih de&scaron;avanja, iz Delegacije su odgovorili odrično, ukazujući da Komisija očekuje da svi politički akteri sarađuju "u duhu dijaloga, odgovornosti i institucionalne saradnje kako bi unaprijedili proces pristupanja Crne Gore EU".
"Pristupanje EU je zajednički nacionalni poduhvat, koji zahtijeva &scaron;irok konsenzus kako bi se ispunile preuzete obaveze i odgovorilo na jasnu težnju ogromne većine građana Crne Gore ka evropskoj budućnosti i vi&scaron;em kvalitetu života u okviru EU. Kabinet predsjednice Komisije nije tražio od predsjednika Milatovića da posreduje između vlasti i opozicije", podvukli su iz Delegacije.
Kazali su i da Komisija nije pozivala na povlačenje spornih propisa, ali da ohrabruje Crnu Goru da, u vezi sa svim zakonodavnim inicijativama povezanim s EU, "nastavi da djeluje na politički inkluzivan način koji čuva političku stabilnost i obezbjeđuje &scaron;irok konsenzus o njenom putu ka EU, uključujući i kroz konstruktivan angažman opozicije".

Delegacija EU: Očuvati stabilnu podršku reformama, opozicija da bude konstruktivna, Milatoviću nije traženo posredovanje

"PRISTUPANJE EU JE ZAJEDNIČKI NACIONALNI PODUHVAT, KOJI ZAHTIJEVA ŠIROK KONSENZUS"

&nbsp;Međuvladine konferencije između Crne Gore i Evropske unije (EU) biće održane u maju i junu i na njima će Crna Gora zatvoriti vi&scaron;e pregovaračkih poglavlja, kazao je &scaron;ef Kluba poslanika Pokreta Evropa sad (PES) Vasilije Čarapić.&nbsp;
On je, na konferenciji za novinare Kluba poslanika PES-a, rekao da je Crna Gora od početka godine zatvorila dva pregovaračka poglavlja.
&bdquo;Za vrijeme kiparskog predsjedavanja, koje traje do sredine ove godine, imaćemo jo&scaron; dvije Međuvladine konferencije, u maju i junu, na kojima ćemo zatvoriti poglavlja&ldquo;, naveo je Ćarapić.
On je dodao da niko do sada nije uspio da zatvori ovoliki broj poglavlja u okviru jednog mandata.
Na pitanje koliko poglavlja će biti zatvoreno u maju i junu, Čarapić je odgovorio da će zatvoriti vi&scaron;e, ali da tačan broj ne može da prejudicira.
On smatra da je realan cilj Crne Gore da do kraja godine zatvori sva pregovaračka poglavlja.
Odgovarajući na pitanje za koliko zakona sa plavom zastavicom se čeka mi&scaron;ljenje Evropske komisije (EK), Čarapić je kazao da je potrebno da se u parlamentu usvoje stotine zakona da bi Crna Gora zatvorila sva poglavlja do kraja godine.
&bdquo;Nijesmo za sve te zakone dobili finalna mi&scaron;ljenja, ali ono &scaron;to je važno jeste da je svaki zakon koji je u proceduri usagla&scaron;en sa EK. Finalno mi&scaron;ljenje znači da dobijamo finalnu potvrdu da je to &scaron;to je napisano ono &scaron;to je neophodno i da će nakon toga biti pozitivna evaluacija&ldquo;, rekao je Čarapić.
On je naveo da su na kolegijumu Skup&scaron;tine kolegama iz opozciije ponudili da o svim zakonima koji su u proceduri, a koji su usagla&scaron;eni sa EK, vode raspravu, a da o njima glasaju kad dobiju finalna mi&scaron;ljenja EK.
&bdquo;Kolege to nijesu prihvataile. Nemojte se iznenadaditi da opet dođemo u situaciju da u jednom danu glasamo o 20-ak zakona, a da rasprava bude skraćena. Uvijek ćemo se voditi rokovima i tako ćemo davati sigurnost da nećemo zakasniti ili usporiti evropski put&ldquo;, dodao je Čarapić.
Na pitanje da li će se PES odazvati pozivu predsjednika države Jakova Milatovića na sastanak radi rje&scaron;avanja institucionalne krize, on je odgovorio da nijesu jo&scaron; razmotrili to, niti znaju &scaron;ta je bila tema konferencije.
&bdquo;Danas nas zanima samo da građanima objasnimo &scaron;ta znači poglavlje 21, da prenesemo pozitivne utiske koje smo dobili u Briselu i da fokus stavimo na ono &scaron;to je pozitivno i važno, a ne na neke druge stvari, koje su možda dnevna politika&ldquo;, rekao je Ćarapić.
Na pitanje kako gleda na izjavu Milatovića da je evropski put usporen, on je kazao da postoji samo jedan način da Crna Gora uđe u EU.
&bdquo;A to je upravo ovo kako mi radimo, ne postoji alternativa tome &ndash; zatvranje pregovaračkih poglavlja i predan rad je jedini način da Crna Gora uđe u EU. Ova Vlada je zatvorila 11 od ukupno 14 poglavlja, to je dokaz da mi radimo dobar posao, mi se krećemo jedinom mogućom putanjom koja vodi do članstva u EU&ldquo;, naveo je Čarapić.
Odgovarajući na pitanje novinara, on je kazao da će sjutra biti sjednice Skup&scaron;tine i da će se ponovo izglasati zakoni koje je Milatović vratio parlamentu, kao i da će PES glasati za njih.

Čarapić: Međuvladine konferencije u maju i junu, biće zatvoreno više poglavlja

KOLIKO TAČNO, NIJE, PAK MOGAO DA ODGOVORI

Uputio sam danas poziv za sastavank svim liderima partija u Crnoj Gori u cilju obezbjeđivanja izlaska iz krize i ulaska u Evropsku uniju (EU), saop&scaron;tio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović. On je na pres konferenciji, u zgradi Predsjednika, govoreći o evropskim integracijama, poručio da se na&scaron;a država suočava s krizom nakon usvajanja Zakona o unutra&scaron;njim poslovima i Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB).
- Kritikovala ih je opozicija, civilni sektor i ja. Javnost je opravdano zabrinuta da se oni mogu koristiti u obračunu s političkim neistomi&scaron;ljenicima - dodao je predsjednik.
Prije dva dana imali smo, podsjeća on, neizglasavanje odluke od strane Ustavnog suda zbog neizglasavanja dvoje sudija.
- Dodatno, Odbor za izborno zakonodavstvo vi&scaron;e ne postoji - koji je jako bitan za izborne procese. Očigledno je i da je proces pristupanja EU usporen. Ove godine, do sada, je umjesto &scaron;est zatvoreno samo dva poglavlja. U kontekstu oslabljenog parlamentarnog dijaloga, a u susret važnim događajima predlažem sedam koraka za izlazak iz krize - poručio je predsjednik.
Prvo, usvajanje zakona o unutra&scaron;njim poslovima i ANB potpuno usklađeni sa EU i Ustavom. Drugo, povratak opozicije u skup&scaron;tinske dbore da se obnovi funkcionalnost. Treći predlog je da se izaberu dvoje sudija Ustavnog suda.
- Četvro, pokretanje odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu sa fokusom na birački spisak, usklađivanje regulative sa standardima OEBS i uvođenje otvorenih lista - dodaje Milatović.&nbsp;
Peti predlog se odnosi na to da postoji jasna agenda parlamentarnog rada do kraja godine za EU zakone.
- Mora se znati unaprijed kako se ne bi usvajali zakoni pukim dizanjem ruke - dodao je predsjednik.
&Scaron;esti predlog bi bilo intenziviranje dijaloga sa Hrvatskom ali jasnom pregovaračkom pozicijom i u cilju odblokiranja poglavlja 31.
- Sedmo, formiranje državnog savjeta za EU integracije kako bi se obezbijedilo &scaron;iroko nacionalno jedinstvo najvažnijeg cilja - rekao je Milatović.
Upitan od novinara da li očekuje da će sjutra doći do promjene stava parlamentarne većine po pitanju ovih zakona, Milatović kaže da se iz &ldquo;Sjeverne Koreje ne može u EU&rdquo;.
&ldquo;Ovi zakoni prave od Crne Gore Sjevernu Koreju. Pitajte poslanike koji su glasali ove zakone da li bi ih podržali da su opozicija. Ko za zakone ne bi glasao iz klupa opozicije ne bi to trebao da čini ni iz klupa vlasti &ndash; jer će doći u situaciju da će i oni biti opozicija&rdquo;, rekao je predsjednik.

Milatović pozvao lidere partija na sastanak: "Ne može se od Crne Gore praviti Sjeverna Koreja, pa ići u EU"

PRES KONFERENCIJA PREDSJEDNIKA DRŽAVE

Komentari&scaron;ući nerije&scaron;en ishod glasanja sudija Ustavnog suda, koji je u ponedjeljak razmatrao inicijative za ocjenu ustavnosti Zakona o potvrđivanju sporazuma između Vlade Crne Gore i Ujedinjenih arapskih emirata, koordinator programa Ljudska prava u Centru za građansko obrazovanje Ivan Vukčević za Antenu M ističe da se radi o predmetu koji od samog početka izaziva veliku pažnju javnosti, a to je, kako napominje, potvrđeno i organizovanjem javne rasprave.
Nagla&scaron;ava da dodatnu težinu ovom slučaju daje i činjenica da se odnosi na ocjenu ustavnosti Zakona o ratifikaciji međunarodnog ugovora, a to je, ukazuje Vukčević, rijetka i posebno osjetljiva pravna situacija.
&bdquo;Međutim, i pored činjenice da su svi eksperti tokom javne rasprave ukazali na povredu procedure, tj. da Zakon nije izglasan dvotrećinskom većinom, Ustavni sud nije pokrenuo postupak ocjene njegove ustavnosti. To opravdano otvara pitanje političkog uticaja, koje se uvijek javlja u ovim predmetima sa izraženom političkom dimenzijom&ldquo;, izričit je Vukčević.
Prema njegovim riječima, zabrinutost izaziva i način na koji je izabran aktuelni sastav suda, kroz političke dogovore.
Mi to, kako navodi, sada vidimo i u praksi, jer ne postoji spremnost dijela sudija da odlučuju nezavisno od onih koji su ih birali.
&bdquo;S druge strane, oni koji su ih birali, slave nedono&scaron;enje odluke kao dokaz da su za&scaron;tićeni državni interesi i da je ovaj osporeni zakon ustavan. Time se dodatno politizuje uloga Ustavnog suda i pokazuje nerazumijevanje njegove ustavne pozicije&ldquo;, poručuje Vukčević.
Zbog svega navedenog, podvlači, bilo bi dobro da troje sudija koji nijesu uočili povredu Ustava u ovom slučaju, javno obrazlože svoj stav.
&bdquo;Bilo saop&scaron;tenjem, ili možda jo&scaron; bolje, medijskim nastupom uživo, sa kompetentnim sagovornicima i da na ovaj način zapravo za&scaron;tite pravo na obrazloženu sudsku odluku koja je evropska pravna tekovina. A sudije Ustavnog suda su prvo pozvani da &scaron;tite taj princip i da primjenjuju i &scaron;tite vladavinu prava&ldquo;, poja&scaron;njava Vukčević.
Smatra da sliku o političkoj obojenosti sudija budi i reagovanje predsjednika države, koji, kako kaže, kritikuje ovaj remi ishod, uz očekivanje da će nakon izbora novih sudija koje je on predložio, doći do nedostajućeg glasa za pokretanje postupka.
&bdquo;Time se samo učvr&scaron;ćuje percepcija da politički akteri na Ustavni sud gledaju kao produžetak političke arene, a ne nezavisnu instituciju. Pritom, neizvjesno je kada će se dogoditi izbor novih sudija iz predlagačke kvote predsjednika, jer se i tu naslućuju nove nagodbe, ili blokade ako do toga ne dođe&ldquo;, kategoričan je Vukčević.
Na kraju, poručuje, ono &scaron;to veoma brine jeste da li se na ovaj način otvorila Pandorina kutija, odnosno, da li će se sklapanjem bilateralnih ugovora u budućnosti ru&scaron;iti temeljni ustavni principi, i to uključujući ne samo obavezu dvotrećinske većine, već i neka pitanja koja se odnose na referendumsko odlučivanje.
&bdquo;Primjera radi, na taj način, bilateralnim ugovorom sa Kinom, mogli bi uvesti kineski jezik kao službeni, a Ustavni sud o tome ne bi donio odluku, ili bi zaključio da ocjena ustavnosti takvog ugovora nije u njegovoj nadležnosti&ldquo;, zaključuje Vukčević.
Podsjetimo, iz Ustavnog suda juče je saop&scaron;teno da nijesu donijeli odluku o ustavnosti ili neustavnosti zakona, te da će predmet biti ponovo razmatran, nakon kompletiranja sastava suda, ili ukoliko neko od sudija promijeni raniji stav.

Vukčević: US se posmatra kao dio političke arene, brine da li je na ovaj način otvorena Pandorina kutija uključujući pitanja u vezi sa referendumskim odlučivanjem

"BILO BI DOBRO DA TROJE SUDIJA KOJI NIJESU UOČILI POVREDU USTAVA U OVOM SLUČAJU, JAVNO OBRAZLOŽE SVOJ STAV"

Crna Gora je danas, na Međuvladinoj konferenciji sa Evropskom unijom (EU) u Briselu, privremeno zatvorila Poglavlje 21 - Trans-evropske mreže.
To je 14. zatvoreno poglavlje u pregovaračkom procesu i 11. otkako je Crna Gora dobila pozitivan IBAR za poglavlja iz oblasti vladavine prava
Premijer Milojko Spajić je, kako je saop&scaron;teno iz Vlade, istakao da Trans-evropske mreže omogućavaju jače veze između ljudi, ekonomija, prilika, ideja.
&bdquo;Na&scaron; kontinent postaje sve povezaniji i ujedinjeniji. U tom smislu, dana&scaron;nji korak odnosi se na ne&scaron;to &scaron;to prevazilazi same mreže. Riječ je o tome da Crna Gora i njeni građani postaju sve čvr&scaron;će utkani u tkivo Evropske unije&ldquo;, kazao je Spajić u obraćanju učesnicima Međuvladine konferencije.
Kako je naveo, za Crnu Goru, smje&scaron;tenu na strate&scaron;kom raskr&scaron;ću između Jadrana i Zapadnog Balkana, unapređenje i razvoj transevropske transportne i energetske mreže vidi kao svoj strate&scaron;ki cilj u okviru &scaron;ireg evropskog sistema mobilnosti, logistike i ekonomske integracije.
&bdquo;To znači da je svaka velika infrastrukturna odluka koju donosimo vođena &scaron;irom perspektivom, i to: kako se Crna Gora povezuje sa svojim susjedima, kako se Zapadni Balkan povezuje sa EU, i kako te veze doprinose integrisanijem evropskom kontinentu, cilju čija je relevantnost danas veća nego ikada&ldquo;, naglasio je Spajić
On je kazao da je Crna Gora aktivno učestvovala u identifikovanju prioritetnih infrastrukturnih koridora, kao i u jačanju regionalne koordinacije i da nastavlja da &scaron;iri elektroenergetske interkonekcije sa susjednim državama i sa EU.
&bdquo;Podmorski elektroenergetski kabl koji povezuje Crnu Goru i Italiju već predstavlja snažan most između Zapadnog Balkana i evropskog energetskog trži&scaron;ta, jačajući regionalnu stabilnost, integraciju i sigurnost snabdijevanja&ldquo;, rekao je Spajić.&nbsp;
Istovremeno, kako je naveo, Crna Gora učestvuje u regionalnim inicijativama usmjerenim na jačanje diversifikacije i povezanosti energetskih sistema, uključujući projekte poput Jonsko-jadranskog gasovoda.
Spajić je istakao da dugoročna budućnost energetskog sistema Crne Gore leži u obnovljivim izvorima energije, modernoj elektroenergetskoj infrastrukturi i niskougljeničnim rje&scaron;enjima.
On je zahvalio Evropskoj komisiji, predsjedavajućem Kipru i državama članicama na konstruktivnom angažmanu i kontinuiranoj podr&scaron;ci u procesu integracije.&nbsp;
Spajić je poručio da će Crna Gora nastaviti da jača svoje administrativne kapacitete, pažljivo planira infrastrukturne investicije i obezbjeđuje puno po&scaron;tovanje evropskih standarda i pravila.
&bdquo;Svaki modernizovani kilometar željeznice, svaka povezana luka, svaka ojačana energetska interkonekcija približava Crnu Goru i Evropsku uniju jedne drugima. I upravo je najopipljivija su&scaron;tina evropske integracije izgradnja veza koje skraćuju udaljenosti, olak&scaron;avaju saradnju i jačaju na&scaron;u zajedničku budućnost. I danas, privremenim zatvaranjem Poglavlja 21, izgradili smo jo&scaron; jednu važnu transevropsku vezu&ldquo;, zaključio je Spajić.
Kos: Postignuće Crne Gore inspiracija za sve države kandidate
Naporan rad i posvećenost isplaćuju se Crnoj Gori, a dana&scaron;nje privremeno zatvaranje Poglavlja 21 inspiracija je za sve države kandidate za članstvo u Evropskoj uniji (EU), kazala je evropska komesarka za pro&scaron;irenje Marta Kos.
Kos je, na konferenciji za novinare nakon Međuvladine konferencije u Briselu, čestitala crnogorskim kolegama na zatvaranju poglavlja.
&bdquo;Va&scaron; naporan rad i posvećenost se isplaćuju. Dana&scaron;nje postignuće je inspiracija za sve države kandidate&ldquo;, rekla je Kos.
Ona je istakla da je Crna Gora najnaprednija država u procesu pristupanja EU.
Kos je podsjetila da je Crna Gora danas zatvorila 14. poglavlje u pregovorima.
&bdquo;Ovo je veliki korak u ulaganjima u transportnu infrastrukturu, digitalnu i energetsku povezanost između EU i Crne Gore, kao i za integraciju cijelog Zapadnog Balkana&ldquo;, istakla je Kos.&nbsp;
Ona je navela da tako olak&scaron;avaju putovanja za građane i preduzeća &scaron;irom Evrope i Zapadnog Balkana i pomažu im u obezbjeđivanju pouzdanih energetskih veza.
&bdquo;To je značajno postignuće. Ovo je moguće jer je Vlada obavila posao na koji se obavezala&ldquo;, rekla je Kos.&nbsp;
Kako je navela, važno je da se nastavi sa nalaženjem zajedničkog jezika kako bi Crna Gora ubrzala EU reformsku agendu.
&bdquo;To će takođe biti moja poruka kada dođem u Crnu Goru krajem marta i naravno doći ću drugi put da s vama proslavim 20. godi&scaron;njicu nezavisnosti&ldquo;, naglasila je Kos i dodala da je međustranačka saradnja ključna.
Ona je istakla da EU agenda Crne Gore zahtijeva brzu realizaciju parlamentarnog rada.&nbsp;
&bdquo;Računam na posvećenost svih političkih aktera da osiguraju da ovaj rad teče bez prekida. Ima mnogo zakona koji jo&scaron; treba da budu usvojeni&ldquo;, dodala je Kos.
Prema njenim riječima, sada je trenutak da se održi tempo reformi i njihove implementacije.&nbsp;
&bdquo;Predstojeći rad će imati snažan fokus na vladavinu prava, prioritetizujući nerije&scaron;ena institucionalna imenovanja, pobolj&scaron;anje zakonodavnog usklađivanja i provođenje neophodnog za osiguranje nezavisnog, profesionalnog i odgovornog pravosuđa&ldquo;, rekla je Kos.
Ona je navela da je potrebno i potpuno usklađivanje s evropskom viznom politikom.
&bdquo;Sa va&scaron;om snažnom političkom voljom i posvećeno&scaron;ću, sigurna sam da će Crna Gora održati ovaj sjajan tempo. Komisija vas u potpunosti podržava u održavanju tog zamaha&ldquo;, poručila je Kos.
Zamjenica ministra za evropska pitanja Kipra Marilena Raouna rekla je da je danas obilježen jo&scaron; jedan važan korak naprijed u procesu pristupanja Crne Gore.&nbsp;
&bdquo;Danas je zapravo bio veoma važan dan za proces pro&scaron;irenja u cjelini. Dan smo započeli neformalnim ministarskim sastancima o tri klastera, odnosno za Ukrajinu i za Moldaviju, a sada smo imali i Međuvladinu konferenciju sa Crnom Gorom&ldquo;, rekla je Raouna.
Ona je navela da su se na toj konferenciji saglasili da privremeno zatvore Poglavlje 21 o transevropskim mrežama, navodeći da je to jo&scaron; jedno značajno i zasluženo postignuće za Crnu Goru.&nbsp;
&bdquo;Ovom odlukom Crna Gora je sada privremeno zatvorila 14 pregovaračkih poglavlja, a ovo je već druga Međuvladina konferencija održana ove godine pod kiparskim predsjedavanjem i vjerujem da to jasno pokazuje snažan zamah u pregovorima Crne Gore&ldquo;, dodala je Raouna.
Ona je ocijenila da to odražava odlučnost Crne Gore da nastavi sa sprovođenjem reformi.&nbsp;
&bdquo;Zatvaranje ovog poglavlja takođe odražava napredak koji je Crna Gora ostvarila u usklađivanju svoje legislative i politika s pravnom tekovinom EU, a to može biti naporan proces, posebno u oblastima transporta, energije, digitalne povezanosti&ldquo;, rekla je Raouna.
Prema njenim riječima, napredak je odraz jasne i opipljive posvećenosti Crne Gore reformama i njene sposobnosti da se dosljedno kreće evropskim putem.
Raouna je navela da dana&scaron;nje postignuće odražava i kontinuiranu posvećenost EU procesu pro&scaron;irenja.&nbsp;
Ona je istakla da napredak Crne Gore u reformama takođe jača Uniju.
&bdquo;To jača vladavinu prava, pobolj&scaron;ava upravljanje i gradi snažnije institucije. Istovremeno nas podsjeća da je EU otvorena, atraktivna i dostupna partnerima koji isporučuju reforme i dijele na&scaron;e temeljne vrijednosti&ldquo;, naglasila je Raouna.&nbsp;
Ona je navela da je pro&scaron;irenje u srcu vizije kiparskog predsjedavanja.
&bdquo;U dana&scaron;njem geopolitičkom okruženju pro&scaron;irenje nije samo politički izbor, već strate&scaron;ka nužnost. Crna Gora ostaje vodeća zemlja u procesu pro&scaron;irenja i već se nalazi u najzahtjevnijoj fazi pristupnih pregovora. Ova godina će biti odlučujuća&ldquo;, istakla je Raouna.
Ona je pozvala Spajića da održe i, gdje je moguće, ubrzaju zamah reformi u svim pregovaračkim poglavljima, s posebnim osvrtom na fundamentalne oblasti.&nbsp;
&bdquo;Uvjerena sam da ćemo u narednim mjesecima sazvati jo&scaron; Međuvladinig konferencija koje će Crnu Goru dovesti bliže cilju da postane 28. država članica do 2028. godine. Zajedno ćemo nastaviti unapređivati kredibilan i dinamičan proces pro&scaron;irenja&ldquo;, istakla je Raouna.&nbsp;
Gorčević: Potvrđujemo da ispunjavamo zahtjevna mjerila
Privremeno zatvaranje Poglavlja 21 - Trans-evropske mreže jo&scaron; jedan je važan korak Crne Gore u pregovaračkom procesu i time država potvrđuje da ispunjava zahtjevna mjerila i dodatno jača veze sa evropskim partnerima, kazala je ministarka evropskim poslova Maida Gorčević.
Ona je na dru&scaron;tvenoj mreži X navela da nastavljaju sigurno ka cilju da Crna Gora bude naredna članica Evropske unije (EU).
&ldquo;U Briselu smo danas zatvorili Poglavlje 21 - trans-evropske mreže, jo&scaron; jedan važan korak u pregovaračkom procesu. Time potvrđujemo da ispunjavamo zahtjevna mjerila i dodatno jačamo veze sa evropskim partnerima&rdquo;, rekla je Gorčević.
Kako je kazala, Trans-evropska mreža znači modernu infrastrukturu, povezanu Evropu i nove prilike za ekonomski rast i zapo&scaron;ljavanje.

Crna Gora privremeno zatvorila Poglavlje 21; Kos: Najnaprednija ste država u procesu pristupanja EU

NA MEĐUVLADINOJ KONFERENCIJI U BRISELU

Poslanica Demokratske partije socijalista (DPS) Zoja Bojanić Lalović podnijela je ostavku na funkciju kopredsjedavajuće Ženskog kluba Skup&scaron;tine Crne Gore.
Ona je, na konferenciji za novinare, kazala da je riječ o politički odgovornom potezu u aktuelnim parlamentarnim okolnostima.
&bdquo;U okolnostima u kojima parlamentarna većina sistemski uru&scaron;ava demokratske procedure, ignori&scaron;e upozorenja opozicije i međunarodnih partnera i pretvara Skup&scaron;tinu u prostor političkog preglasavanja, bez su&scaron;tinskog dijaloga, smatram da je politički odgovorno da ponesem ostavku na funkciju kopredsjedavajuće Ženskog kluba&ldquo;, rekla je Bojanić Lalović, prenosi agencija Mina.
Ona je istakla da je odluka u skladu sa stavom poslanika DPS-a, koji su ranije podnijeli ostavke na funkcije u rukovodstvu skup&scaron;tinskih odbora, kao i na mjesto potpredsjednika parlamenta.
Prema riječima Bojanić Lalović, ostavka je politički protest protiv načina na koji parlamentarna većina donosi ključne zakone, uključujući zakone o unutra&scaron;njim poslovima i o Agenciji za nacionalnu bezbjednost.
&bdquo;Opozicija ne želi da svojim uče&scaron;ćem daje legitimitet praksi koja sve vi&scaron;e liči na simulaciju demokratije, a sve manje na stvarni parlamentarni proces&ldquo;, rekla je Bojanić Lalović.
Govoreći o ulozi Ženskog kluba, Bojanić Lalović je navela da je on zami&scaron;ljen kao prostor saradnje poslanica iznad političkih razlika, ali i da takva saradnja zahtijeva odgovarajući institucionalni ambijent.
&ldquo;U trenutku kada se uru&scaron;ava institucionalni dijalog i kada se opoziciji sistematski sužava prostor za djelovanje, te&scaron;ko je govoriti o autentičnom zajedničkom radu&ldquo;, rekla je ona.&nbsp;
Bojanić Lalović je kazala da je njena ostavka poruka da se demokratske institucije ne mogu graditi na pregla&scaron;avanju, političkoj dominaciji i ignorisanju osnovnih parlamentarnih pravila.
Ona je naglasila da borba za prava žena i ravnopravnost mora počivati na vrijednostima slobode, dijaloga i institucionalne ravnoteže i poručila da ostaje posvećena unaprjeđenju položaja žena u crnogorskom dru&scaron;tvu.
&bdquo;Vjerujem da će se u budućnosti stvoriti uslovi u kojima će Ženski klub moći da funkcioni&scaron;e u duhu istinske saradnje i demokratskih vrijednosti&ldquo;, zaključila je Bojanić Lalović.

Bojanić Lalović podnijela ostavku na mjesto kopredsjedavajuće Ženskog kluba Skupštine

"RIJEČ O POLITIČKI ODGOVORNOM POTEZU U AKTUELNIM PARLAMENTARNIM OKOLNOSTIMA"

Strano manipulisanje i mije&scaron;anje informacijama (FIMI) vi&scaron;e nijesu marginalni fenomen, poručio je premijer Milojko Spajić u Briselu na konferenciji povodom suprotstavljanja FIMI uticaju.
"Postali su strate&scaron;ki instrument geopolitičke konkurencije osmi&scaron;ljen da oslabi demokratske institucije, naru&scaron;i povjerenje javnosti i produbi podjele unutar na&scaron;ih dru&scaron;tava", istakao je Spajić.
Spajić, koji je bio glavni govornik na konferenciji, kazao je da se na&scaron;i politički sistemi zasnivaju na slobodi izražavanja, pluralizmu medija i slobodnoj razmjeni ideja.
&bdquo;Ove vrijednosti su temelj evropskog modela. Ali upravo zbog ove otvorenosti, one mogu biti i iskori&scaron;ćene. Na&scaron; odgovor stoga mora biti odlučan, a istovremeno čvrsto ukorijenjen u principima koji defini&scaron;u na&scaron;e demokratije. Moramo braniti na&scaron;e demokratske procese, a istovremeno očuvati slobode koje im daju smisao&ldquo;, poručio je Spajić.
Ističe da to zahtijeva jače institucije, veću transparentnost u digitalnom informacionom prostoru i dublju saradnju među zemljama koje dijele iste demokratske vrijednosti.
&bdquo;Nijedna zemlja ne može sama da se nosi sa ovim izazovom. Informativne operacije su danas transnacionalne po svojoj prirodi. Kampanje uticaja se planiraju i koordini&scaron;u daleko izvan granica zemalja na koje žele da utiču, ali posljedice se osjećaju direktno u na&scaron;em domaćem političkom okruženju. Iz tog razloga, samo koordinisan evropski odgovor može efikasno da se suoči sa tim izazovom&ldquo;, dodao je premijer.
U tom kontekstu, premijer je naglasio da Crna Gora pristupa ovom pitanju sa jasnim razumijevanjem i rizika i odgovornosti.
&bdquo;Kao zemlja kandidat koja cilja da postane sljedeća članica EU, Crna Gora proces evropskih integracija vidi ne samo kao diplomatsku ili tehničku vježbu, već kao transformativni projekat za na&scaron;e dru&scaron;tvo. Na&scaron; cilj je izgradnja jačih demokratskih institucija, otpornije države i dru&scaron;tva koje je sposobno da izdrži političke i informativne pritiske. Istovremeno, potpuno smo svjesni da zemlje na putu ka članstvu u EU često postaju mete vanjskog uticaja&ldquo;, ocijenio je Spajić.
Dodao je da Zapadni Balkan predstavlja istorijski složen i geopolitički osjetljiv region, u kojem različiti globalni akteri i oni koji su protiv EU imaju snažne interese da utiču na politička de&scaron;avanja u regionu.
&bdquo;Tokom procesa pristupanja Crne Gore NATO-u, zemlja je bila izložena različitim političkim i informativnim uticajima, &scaron;to je predstavljalo izazove za političku stabilnost i javni diskurs. Pored toga, 2022. godine, vladini serveri i serveri skoro svih nacionalnih institucija bili su meta jednog od najznačajnijih sajber napada u istoriji zemlje. Razmjere napada otkrile su da sistem nije bio u potpunosti spreman da izdrži takve prijetnje&ldquo;, podsjetio je premijer.
Spajić je naglasio i da su izborni procesi u Crnoj Gori takođe predstavljali posebno područje osjetljivosti u kontekstu kampanja dezinformacija i vanjskog uticaja, ističući potrebu za kontinuiranim naporima za očuvanje transparentnosti i javnog povjerenja.
&bdquo;Ova iskustva su dodatno naglasila važnost jačanja institucionalne otpornosti, kapaciteta za sajber bezbjednost i ukupne spremnosti sistema. Naučili smo važnu lekciju. Strana manipulacija informacijama rijetko ima za cilj samo trenutne političke efekte. Njen cilj je obično dugoročna demokratska erozija&ldquo;, kazao je Spajić.
Upravo zbog toga, kako nagla&scaron;ava premijer Spajic, jačanje demokratske otpornosti postalo jedan od centralnih prioriteta vlade.
&bdquo;Na&scaron; pristup počiva na tri ključna stuba. Prvo, jačanje institucionalnih kapaciteta za identifikaciju i analizu koordinisanih informacionih operacija. Drugo, povećanje transparentnosti u digitalnom informacionom prostoru. Politički uticaj danas često djeluje putem anonimnih mreža, koordiniranja onlajn kampanja i neprozirnih oblika digitalnog političkog ogla&scaron;avanja. I treće, produbljivanje međunarodne saradnje. Po&scaron;to su FIMI operacije transnacionalne, efikasni odgovori takođe moraju biti transnacionalni&ldquo;, ocijenio je Spajić.
Spajić zaključuje da snaga demokratskih dru&scaron;tava leži u njihovoj sposobnosti da izgrade institucije kojima građani vjeruju, stvore transparentnost u javnoj sferi i brane demokratske vrijednosti sa povjerenjem i jasnoćom.
&bdquo;Suprotstavljanje manipulaciji stranim informacijama stoga nije samo odbrana na&scaron;eg informacionog prostora. Riječ je o odbrani same demokratije&ldquo;, poručio je Spajić.

Spajić: Strano manipulisanje strateško oružje protiv demokratije

PORUKA SA KONFERENCIJA U BRISELU

Politikolo&scaron;kinja i docentkinja na Univerzitetu Donja Gorica (UDG) Nikoleta Đukanović ocijenila je da situacije poput jučera&scaron;njeg glasanja u Ustavnom sudu otvaraju pitanje pravne sigurnosti i vladavine prava u Crnoj Gori.
Na sjednici Ustavnog suda nije usvojen prijedlog sudije izvjestioca da se pokrene postupak za ocjenu ustavnosti Zakona o sporazumu između Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata u oblasti turizma i razvoja nekretnina.
Komentari&scaron;ući ishod glasanja, koji je zavr&scaron;io rezultatom tri prema tri, Đukanović je kazala da takve situacije ukazuju na potrebu popunjavanja Ustavnog suda.
- Jako je važno da se popuni Ustavni sud neophodnim brojem sudija upravo zbog glasanja, odnosno stvaranja uslova o neparnom broju sudija sa jedne strane i sa druge strane interesantno je da u Crnoj Gori, nevezano za ovo pitanje nego inače, često se kaže koliko pravnika toliko i pravničkih mi&scaron;ljenja različitih o istim pitanjima, &scaron;to je dosta otvara pitanje na&scaron;eg zakonodavstva, da li se ciljano ili neiskusno ostavlja takav prostor za takvo oprečno tumačenje zakonskih normi u kontekstu toga kakav je kvalitet tih zakona - istakla je Đukanović&nbsp; u emisiji &bdquo;Na kraju dana&ldquo; na Televiziji E.
Ona je dodala i da se uvijek vraćamo na priču o politizaciji institucija, ne ulazeći, konkretno u ovaj slučaj, za&scaron;to su sudije imale tako oprečan stav.&nbsp;
&bdquo;Meni je interesantna činjenica da smo relativno nedavno imali javnu raspravu sa univerzitetskim profesorima koji imaju jako veliku reputaciju i znanje iz ove oblasti i koji su i manje vi&scaron;e bili saglasni oko toga da ovaj Zakon nije u skladu sa Ustavom, ali opet se otvara pitanje da dolazimo konstantno u tu situaciju da nemamo neku vrstu pravne sigurnosti i jasnog pravnog mi&scaron;ljenja oko iste stvari, &scaron;to otvara pitanje vladavine prava i sigurnosti samih građana ukoliko nemamo funkcionalnu krovnu instituciju koja u svakom momentu može reagovati i takve nedoumice nekako maći sa dnevnog reda&ldquo;, rekla je Đukanović.
Ona je podsjetila da je za razvoj demokratije u svakoj državi Ustavni sud ključna institucija, ne samo zbog odlučivanja u izbornim sporovima, već zbog svoje &scaron;ire uloge u za&scaron;titi ustavnog poretka.
&bdquo;Mislim da političke partije i političari imaju veliku kombinatoriku kada je u pitanju djelovanje Ustavnog suda i to su pokazale i posljednje situacije, ali i dugi niz godina ranije postoji neka vrsta potencijalnog svojatanja, ili prisvajanja sudija u odnosu na politički stav one političke partije koja bi trebalo da da podr&scaron;ku nekom kandidatu Ustavnog suda i mi to već gledamo jako dugo vremena, čini mi se gotovo i decenijama, gdje obeshrabrujemo kvalitetne pojedince da se prijave na takve konkurse, upravo zbog toga &scaron;to političke partije, kako u odborima, tako i u plenumu te pojedince sagledavaju da li su politički oponenti ili bliski njihovim političkim stavovima&ldquo;, zaključila je Đukanović.

Đukanović o glasanju u Ustavnom sudu: Pravna sigurnost i jasno pravno mišljenje dovedeni u pitanje

OCJENJUJE POLITIKOLOŠKINJA

Premijer Milojko Spajić predvodiće delegaciju koja će danas učestvovati na Međuvladinoj konferenciji Crne Gore i EU u Briselu, na kojoj će biti zatvoreno pregovaračko poglavlje 21, odnosno Trans-evropske mreže, koje pripada klasteru četiri.
Iz Kabineta premijera je saop&scaron;teno da je politika poglavlja Trans-evropske mreže usmjerena na unapređenje i razvoj saobraćajnih, energetskih i telekomunikacijskih sistema u skladu sa evropskim standardima.&nbsp;
&bdquo;Održavanje Međuvladine konferencije i privremeno zatvaranje poglavlja 21 potvrđuje posvećenost Crne Gore sprovođenju sveobuhvatnih reformi i predstavlja važan signal povjerenja EU u ostvareni napredak&ldquo;, navodi se u saop&scaron;tenju, prenosi agencija Mina.
Nakon Međuvladine konferencije, Spajić, evropska komesarka za pro&scaron;irenje Marta Kos i zamjenica ministra za evropska pitanja Kipra, Marilena Raouna, održaće konferenciju za novinare.
Posjeta Briselu biće prilika za susrete sa zvaničnicima evropskih institucija, a Spajić će učestvovati i na Konferenciji Evropske službe za spoljne poslove Od uvida do uticaja (FIMI Konferencija 2026). &nbsp;
U delegaciji koju predvodi Spajić biće potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova, Ervin Ibrahimović, ministarka evropskih poslova, Maida Gorčević, ministar pomorstva i koordinator rada Ministarstva saobraćaja, Filip Radulović i glavni pregovarač Predrag Zenović.

Crna Gora danas u Briselu zatvara Poglavlje 21

POGLAVLJE TRANS-EVROPSKE MREŽE

Sjednica Skup&scaron;tine Glavnog grada zakazana je za sjutra, a na dnevnom redu je i inicijativa opozicije za raspu&scaron;tanje gradskog parlamenta.
Predsjednica Skup&scaron;tine Jelena Borovinić Bojović očekuje da će biti kvoruma. &nbsp;
&ldquo;Očekuje nas izbor v.d. sekretara Skup&scaron;tine, takođe nas očekuje i jedna važna odluka za svu djecu &ndash; subvencija za produženi boravak, kao i inicijativa o raspu&scaron;tanju Skup&scaron;tine koju je podnio Milo&scaron; Ma&scaron;ković i četvrta predlog odluke o formiranju Savjeta TV Podgorica&ldquo;, ističe Borovinić Bojović.
Sjutra&scaron;nja sjednica će, poručuje, pokazati da li u Skup&scaron;tini Glavnog grada i dalje ima stabilne većine za dono&scaron;enje odluka, važnih za građane.

Borovinić Bojović: Sjutra sjednica SO Glavnog grada, na dnevnom redu i inicijativa opozicije za raspuštanje gradskog parlamenta