Vlada nema namjeru da sprovede optimizaciju i profesionalizaciju javne uprave, a konstantni rast broja zaposlenih na centralnom i lokalnom nivou ukazuje da je država i dalje sigurno stanište za partijski kadar, ocijenili su iz Centra za demokratsku tranziciju (CDT).

Zamjenica izvršnog direktora CDT-a Milena Gvozdenović kazala je da Crna Gora ima ogroman broj zaposlenih u javnoj upravi, koji u kontinuitetu raste. 

Ona je ukazala na rekordna izdvajanja za bruto zarade, planirana u predlogu budžeta za narednu godinu, u iznosu od čak 726 miliona eura, prenosi agencija Mina.

“Nažalost, ovo neće biti posljedica, kako se to u javnosti tvrdi, “razvoja” države, već prije partijske potrebe da u javnu upravu smjeste što više svojih ljudi”, navela je Gvozdenović.  

Ona je rekla da, prema posljednjim podacima Ministarstva finansija iz septembra, u javnoj upravi radi 54.841 osoba, od čega na centralnom nivou ima 47.584 zaposlenih, a na lokalnom 7.257. 

“To je ukupno uvećanje od 4.655 zaposlenih u odnosu na decembar 2020. godine”, kazala je Gvozdenović.

Ti brojevi, kako je navela, nijesu konačni, jer nije poznat broj zaposlenih u kompanijam u većinskom vlasništvu države i opština. 

“Pa iako predstavnici Vlade predstavljaju kao uspjeh to što su prebrojani zaposleni u našoj upravi, mi zapravo nemamo podatke o broju zaposlenih u još ukupno 174 privrednih društava”, kaže se u saopštenju.

Navodi se da na to treba dodati i broj angažovanih po osnovu ugovora o djelu i ugovora o privremenim i povremenim poslovima o kojima, takođe, ne postoje posebne evidencije. 

Gvozdenović je poručila da bi uspostavljanje preciznih evidencija, potpuni i provjereni podaci svakako morali biti prvi korak u planiranju reformi.

“Iako je premijer ranije ove godine poručio da će zamrznuti nova zapošljavanja i “naći način” da otpusti 20 odsto zaposlenih, jer je broj ljudi u upravi prevelik i da “mnogi ljudi ne rade, ne pojavljuju se na posao, neadekvatno rade”, očigledno je da taj način još nije pronašao, ili ga zapravo ni ne traži”, navodi se u saopštenju.

Gvozdenović je istakla da je paradoks da Crna Gora i dalje nema dovoljne stručne i institucionalne kapacitete za sprovođenje reformi i evropskih obaveza, uprkos rastu zaposlenih.

“Evropska komisija jasno ističe da nedostatak administrativnih kapaciteta utiče na proces usklađivanja sa pravnom tekovinom Evropske unije u svim sektorima”, kaže se u saopštenju. 

Navodi se da bi proces optimizacije javne uprave podrazumijevao izradu sveobuhvatnih funkcionalnih analiza koje će dati odgovor na pitanje gdje postoji manjak, a gdje višak zaposlenih, kako bi se isplanirale organizacione, kadrovske i druge promjene i pripremili planovi i fer uslovi za postizanje optimalnog broja zaposlenih. 

“No, iz same Strategije reforme javne uprave i izvještaja čitamo da teško da će takve analize biti izrađene do kraja ovog strateškog ciklusa, iako je to bilo planirano za sektore obrazovanja i zdravstva”, rekla je Gvozdenović.

Ona je ukazala na to da indikator uspjeha u uspostavljanju optimalne javne uprave navodi smanjenje učešća ukupnog broja zaposlenih u javnoj upravi u ukupnom broju zaposlenih u Crnoj Gori.

Kako je navela Gvozdenović, imajući u vidu da se povećava opšta zaposlenost u zemlji, udio zaposlenih u javnoj upravi biva manji, iako realno raste broj novih zapošljavanja. 

“Dakle, iako se taj indikator ispunjava to nije proizvod procesa reforme, mada predstavnici vlasti vješto to pokušavaju predstaviti kao rezultat fiskalne i kadrovske politike”, kaže se u saopštenju.

Gvozdenović je rekla da je ta pojava rezultat periodičnih kretanja na tržištu rada u realnom i javnom sektoru. 

Prema njenim riječima, teško je bilo i očekivati da će do sada najglomaznija Vlada Crne Gore sprovoditi optimizaciju i profesionalizaciju javne uprave. 

“Nažalost, uprkos obećanjima o meritokratiji, vlast je očigledno preuzela najprepoznatljiviji modus operandi prethodne trodecenijske vlasti - jačanje partijske kontrole kroz širenje administracije, umjesto njenog unapređenja”, kazala je Gvozdenović.