Politika

Na tenderu za izgradnju nove dionice autoputa dominantno su se prijavile kineske kompanije, ali to, nadam se, neće usporiti put Crne Gore ka Evropskoj uniji, tvrdi ministarka saobraćaja Maja Vukićević.
&ldquo;Prijavile su se i turske kompanije, koliko znam. Kompanija iz Zapadne Evrope na tenderu nije bilo. Tender je otvoren, mogao je da se prijavi svako. Sve se odigrava po pravilima IBRD-ja, tako da svaka faza mora biti obobrena sa njihove strane&rdquo;, rekla je Vukićević u emisiji &ldquo;Minula neđelja&rdquo; na A plus televiziji.
Crnogorske kompanije se nijesu prijavile na tender, rekla je Vukićević, a da li će biti angažovani kao podizvođači, to zavisi od samog izvođača radova.
&ldquo;Oni određuju sa kim će sarađivati ili ne&rdquo;, poručila je ona.
Vukićević tvrdi da oko izvođača radova ima mnogo dezinformacija, a većinu njih, navodi, plasiraju njihovi politički protivnici bez ikakve odgovornosti.
&ldquo;Druga faza autoputa će se graditi kad se odabere izvođač, a očekuje se da početkom naredne godine potpi&scaron;emo ugovor&rdquo;, rekla je Vukićević.
&nbsp;
&nbsp;

Vukićević: Za izgradnju autoputa zainteresovani najviše Kinezi

SAOPŠTILA MINISTARKA SAOBRAĆAJA

Vijeće za nacionalnu bezbjednost (VNB) definisalo je hitne korake u odgovoru na bezbjednosne izazove usljed pojačanih aktivnosti kriminalnih klanova i jasno postavilo odgovornost nadležnim institucijama i pojedincima, saop&scaron;teno je iz Vlade.
VNB je u četvrtak održalo vanrednu sjednicu nakon najnovijih de&scaron;avanja povezanih sa sukobom između &ldquo;&scaron;kaljarskog&rdquo; i &ldquo;kavačkog&rdquo; klana, uključujući nedavna ubistva Petra Lipovine i Željka Pejakovića.
U saop&scaron;tenju se navodi da je, u posljednjih deset godina, sukob između organizovanih kriminalnih grupa izazvao opravdanu zabrinutost javnosti.
Vijeće je, kako se dodaje, usvojilo ciljeve kako bi unaprijedilo bezbjednosnu situaciju i efikasnost institucija u borbi protiv organizovanog kriminala.
Na sjednici su analizirani dosada&scaron;nji pristupi i potrebna pojačanja u strategijama i operativnim kapacitetima i prepoznate ključne tačke gdje saradnju između Ministarstva unutra&scaron;njih poslova, Agencije za nacionalnu bezbjednost i pravosuđa/pravosudnih organa treba ojačati.
&ldquo;Definisani su prioriteti i odgovornosti svakog sektora za efikasniju borbu protiv kriminala i za&scaron;titu građana&rdquo;, dodaje se u saop&scaron;tenju.
Navodi se da su predstavnici službi bezbjednosti predstavili najnoviji izvje&scaron;taj o aktivnostima kriminalnih klanova u Crnoj Gori i inostranstvu.
&ldquo;Takođe, prikazano je trenutno stanje bezbjednosnih mjera u najugroženijim područjima i potencijalnim žari&scaron;tima, kao i potrebne resurse za realizaciju budućih prioritetnih aktivnosti na suzbijanju organizovanog kriminala&rdquo;, dodaje se u saop&scaron;tenju.
Navodi se da su predstavnici Ministarstva pravde, Vrhovnog državnog tužila&scaron;tva, Vrhovnog i Vi&scaron;eg suda izvijestili o procesuiranju članova organizovanih kriminalnih grupa, kao i o proceduralnim preprekama koje usporavaju proces dono&scaron;enja pravosudnih odluka.
&ldquo;Identifikovane su ključne tačke gdje se očekuju promjene i pojačanja u zakonodavnom okviru, kako bi se pobolj&scaron;ala efikasnost pravosudnog sistema&rdquo;, kaže se u saop&scaron;tenju.
Na kraju sjednice je, kako je saop&scaron;teno, VNB odredilo hitne operativne mjere i jasno postavilo odgovornost nadležnim institucijama i pojedincima.
Dodaje se da je VNB definisalo prioritete u alokaciji neophodnih resursa za unapređenje bezbjednosnog i pravosudnog sistema i utvrdilo neophodne inicijative prema zakonodavnoj grani vlasti.
Vijeće je donijelo i odluku o jačanju saradnje sa međunarodnim partnerima, kako bi se pobolj&scaron;ala razmjena obavje&scaron;tajnih podataka.
Navodi se da je VNB uvelo i redovne izvje&scaron;taje o napretku u implementaciji mjera za suzbijanje kriminalnih aktivnosti, uz redovne sastanke za praćenje rezultata.
U saop&scaron;tenju se navodi da Vijeće ostaje posvećeno odlučnom djelovanju u borbi protiv organizovanog kriminala, jačanju bezbjednosnih kapaciteta i saradnje sa međunarodnim partnerima, kako bi svaki građanin Crne Gore osjetio sigurnost i povjerenje u institucije.
"Kroz unapređenje saradnje svih nadležnih organa, sprječavaćemo eskalaciju kriminalnih aktivnosti i osigurati stabilnost i mir u državi&rdquo;, dodaje se u saop&scaron;tenju.
Osim članova Vijeća, sjednici su prisustvovali po pozivu vrhovni državni tužilac Milorad Marković, glavni specijalni tužilac Vladimir Novović, vr&scaron;iteljka dužnosti predsjednika Vrhovnog suda Vesna Vučković i predsjednik Vi&scaron;eg suda Podgorica Zoran Radović.
Sjednici je prisustvovao i direktor Uprave policije Zoran Brđanin, vr&scaron;ilac dužnosti pomoćnika direktora Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala, Lazar &Scaron;ćepanović, načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja Predrag &Scaron;uković i savjetnik predsjednika Vlade za odbranu i bezbjednost, Todor Goranović.

Vijeće: Određene hitne operativne mjere i postavljena odgovornosti nadležnim institucijama

NA JUČERAŠNJOJ SJEDNICI

Premijer Milojko Spajić kazao je da su sinoć na sjednici Vijeća na nacionalnu bezbjednost raspravljali o bezbjednosnoj situaciji u Crnoj Gori, te da je ubistvo između klanova bila glavna tema. Istakao je da nedono&scaron;enje prvostepenih presuda otežava borbu protiv kriminala.
&ldquo;Svi smo zabrinuti za stanje u Crnoj Gori i ono &scaron;to se de&scaron;avalo- ubistva između klanova bila je glavna tema. Nedono&scaron;enje prvostepenih presuda glavni je razlog ovakvog stanja&rdquo;, naveo je Spajić na konferenciji za medije.
Uprava policije, dodaje Spajić, ima ograničene mogućnosti praćenja kriminalnih klanova.
&ldquo;Te&scaron;ko je UP i ANB da se nosi sa ovakvom situacijom. Imali smo dugu diskusiju sinoć. Do&scaron;li smo do zaključka i operativnih koraka. Saglasili se svi oko njih. Jedan od koraka je Zakon o onemogućavanja zloupotrebe advokata u postupcima koji se vode pred na&scaron;im sudovima. To je strategija koja će promijeniti dosada&scaron;nju strategiju advokata da odugovlače procede. Ti ljudi, pripadnici klanova su najbezbjedniji u zatvoru a meta postaju kada izađu na ulicu. To su lica koja ne bi trebalo da setaju sa na&scaron;im građanima. Parlament da hitno usvoji prijedlog PES-a, Zakon o krivičnom postupku, jer je to zakonsko rje&scaron;enje dobro&rdquo;, kazao je Spajić.
Istakao je i da je broj sudija u specijalnom odjeljenju katastrofalan.
&ldquo;Imamo ih samo &scaron;est&rdquo;, ukazao je Spajić.
Izvr&scaron;na vlast je, poručuje premijer, spremna da pomogne sudskoj da se naprave uslovi da imamo dvije smjene u sudovima.
&ldquo;Ministarstvo pravde poslalo je međunarodnoj zajednici hitne zakone koji će rije&scaron;iti stanje u sudovima. Poslali su to EK, Savjetu Evrope i Greco-u&rdquo;, kazao je premijer.
Ukazao je i na problem Ustavnog suda.
&ldquo;Bitno je da imamo predsjednika Ustavnog odbora da rije&scaron;imo pitanje Ustavnog suda. Nije sada trenutak sa traženjem odgovornosti bilo koga&rdquo;, kazao je Spajić.
Novinare je zanimala i opcija uvođenja vanrednog stanja.
&ldquo;To ne bi ničemu doprinijelo. Razumijem strah građana i saosjećam sa njihovom emocijom ali država radi sve sto je u njenoj moći. Nijesmo razmatrali uvođenje vanrednog stanja&rdquo;, kazao je Spajić.

Spajić: Nijesmo razmatrali uvođenje vanrednog stanja, molim Skupštinu da hitno usvoji Zakon o krivičnom postupku

PORUČIO PREMIJER

Potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić predložio je da se dnevni red sjednice Skup&scaron;tine, koja počinje u utorak, dopuni Predlogom izmjena i dopuna Zakonika o krivičnom postupku kojim se predviđa da osoba može ostati u pritvoru do pet godine u slučaju neizricanja prvostepene sudske presude.
Bečić je, na sjednici parlamenta na kojoj odgovara na poslanička pitanja, rekao da je to predlog i Vijeća za nacionalnu bezbjednost koje je sinoć održalo sjednicu.
&bdquo;Pozivam ovaj visoki dom da razmotri u utorak ili srijedu Predlog izmjena i dopuna Zakonika o krivičnom postupku kojim se oredviđa da lice može ostati, ne do tri, nego do pet godina u slučaju neizricanja prvostepenih presuda&ldquo; naveo je Bečić, a prenosi agencija Mina.
On je kazao da je na sinoćnoj sjednici Vijeća za nacionalnu bezbjednost ključna tema bila neefikasnost sudskih procesa, na &scaron;ta je ukazao i Biro za operativnu kominikaciju prije desetak dana.
&bdquo;I pored velikih napora organa obavje&scaron;tajno-bezbjednosnog sektora, usložnjena je bezbjednosna situacija jer sa jedne strane vioskorizične kriminalne grupe imaju strate&scaron;ko usmjerenje kao međusobnom obračunu, a sa druge strane neefikasne sudske procese jer se ne izriču prvostepene presude u roku od tri godine&ldquo;, rekao je Bečić.
Zbog toga, prema njegovim riječima, imamo i potencijane mete i potencijalne izve&scaron;ioce krivičnih djela.
Bečič je ukazao da je od 70 ljudi koji su od 2018. godine iza&scaron;li iz Uprave za izvr&scaron;enje sankcija u Spužu zbog neizricanja prvostepenih presuda, skoro polovina iza&scaron;la u posljednjih godinu.
Poslanici Demokratske partije socijalista napustili su prethnodno sjednicu Skup&scaron;tine jer smatraju da Bečić i ministar unutra&scaron;njih poslova Danilo &Scaron;aranović treba da podnesu ostavke zbog bezbjednosne situacije u državi.
&nbsp;

Bečić predlaže izmjene Zakonika o krivičnom postupku: Osoba da ostaje u pritvoru do pet godina prije izricanja presude

SAOPŠIO POTPREDSJEDNIK VLADE

Potpredsjednica Op&scaron;tine Budva Jasna Dokić nije vi&scaron;e dio političke grupacije "Budva na&scaron; grad", koju predvodi Nikola Jovanović, čiji je dio bila na majskim izborima.
"Ja na listi 'Budva na&scaron; grad' nijesam zbog neslaganja oko mogućih političkih koalicija i zbog netransparentnosti u dono&scaron;enju ključnih odluka bitnih za na&scaron; grad", kazala je kratko Dokić za "Vijesti".
Ona je na majskim izborima bila druga na listi "Budva na&scaron; grad" i ključna figura te grupe građana u političkoj kampanji.
Dokić se nakon izbora usprotivila da "Budva ba&scaron; grad&rdquo; pregovara sa Demokratskom partijom socijalista (DPS) oko formiranja vlasti.
Jovanovićevoj listi politički protivnici tokom kampanje za predstojeće novembarske izbore spočitavaju da je dogovorila koaliciju sa DPS i Socijaldemokratskom partijom (SDP), &scaron;to je on nazvao neistinom.

Dokić napustila grupaciju koju predvodi Jovanović: Nijesam saglasna u vezi sa mogućim koalicijama nakon izbora

POTPREDSJEDNICA OPŠTINE BUDVA

Poslanici Demokratske partije socijalista (DPS) napustili su dana&scaron;nju sjednicu Skup&scaron;tine Crne Gore. Istakli su kako ne žele da vode dijalog sa vicepremijerom Aleksom Bečićem i ministrom unutra&scaron;njih poslova Danilom &Scaron;aranovićem.
"Bečić i &Scaron;aranović imaju moralnu odgovornost da podnesu neopozive ostavke", kazala je Aleksandra Vuković-Kuč i dodala kako danas u Crnoj Gori, zbog bezbjednosne situacije, vlada gotovo vanredno stanje.
Umjesto da smo sinoć saznali za ostavke nakon sjednice Vijeća za nacionalnu bezjbednost, poručila je Vuković-Kuč, oni su kazali kako ni za &scaron;ta ne snose odgovornost, zbog čega DPS ne vidi potrebu za dijalogom sa njima.
Nakon &scaron;to su napustili skup&scaron;tinsku salu, Aleksa Bečić je kazao kako iz DPS-a imaju problem da ukrste argumente.
<iframe src="https://www.youtube.com/embed/7nTCAFPfOf4" width="560" height="314" allowfullscreen="allowfullscreen"></iframe>

Poslanici DPS napustili sjednicu Skupštine: Traže ostavke Bečića i Šaranovića

PORUČUJU DA NE ŽELE DA VODE DIJALOG SA VICEPREMIJEROM I MINISTROM UNUTRAŠNJIH POSLOVA

Skup&scaron;tina Prijestonice Cetinje usvojila je i zaključke kojima snažno osuđuje i protestuje zbog izjava i stavova predsjednika Skup&scaron;tine Crne Gore Andrije Mandića kojima je javno, u vi&scaron;e navrata, grubo povrijedio dostojanstvo, ugled i čast Prijestonice Cetinje i njenih građana.
U zaključcima se navodi da Skup&scaron;tina Prijestonice traži javno izvinjenje predsjednika Skup&scaron;tine Crne Gore Andrije Mandića Prijestonici i njenim građanima zbog izjava i stavova kojim vrijeđa njihovo dostojanstvo, ugled i čast. Sve dok ne uputi javno izvinjenje Skup&scaron;tina Prijestonice jednoglasno iskazuje stav da Andrija Mandić nije dobrodo&scaron;ao na Cetinju, pi&scaron;e u zaključcima, a prenosi Antena M.
Skup&scaron;tina Prijestonice Cetinje pozvala&nbsp; je nadležne državne institucije da, u skladu sa zakonom, sprovedu radnje i aktivnosti u cilju za&scaron;tite prava i sloboda građana Prijestonice Cetinje, i da pokrenu odgovarajuće postupke u cilju utvrđivanja da li u izjavama i stavovima predsjednika Skup&scaron;tine Crne Gore Andrije Mandića ima elemenata prekr&scaron;ajne ili neke druge odgovornosti.

Parlament Prijestonice jednoglasno odlučio: Mandić nije dobrodošao na Cetinje

"SVE DOK NE UPUTI JAVNO IZVINJENJE"

Jedini cilj dono&scaron;enja zakona o dvojnom državljanstvu je uni&scaron;tenje i negiranje crnogorske države davanjem biračkog prava ogromnom broju ljudi van Crne Gore, koji nemaju izvornu vezu sa državom, ocijenio je profesor međunarodnog prava Neboj&scaron;a Vučinić.
Vučinić je, na okruglom stolu koji je organizovao Atlantski savez (ASCG) u saradnji sa Udruženjem pravnika pod nazivom &bdquo;Zakon o dvojnom državljanstvu - put ka nacionalnom i političkom inženjeringu?&ldquo;, rekao da državljanstvo nije urođeno prirodno ljudsko pravo.
Državljanstvo je, kako je pojasnio, diskreciona nadležnost države, koja proizilazi iz suverene vlasti - kome, kako i pod kojim uslovima da se da ili oduzme državljanstvo.
Na tom principu je, kako je dodao Vučinić, zasnovana Evropska konvencija o državljanstvu.
Prema njegovim riječima, međunarodno pravo kao vrstu obaveze nameće tendenciju da se izbjegne apatridija &ndash; postojanje osoba bez državljanstva.
Vučinić je dodao da međunarodno pravo, inače, ovo pitanje prepu&scaron;ta unutra&scaron;njem pravu.
&bdquo;Ovdje imamo dvije kategorija osoba - one koje imaju neku rodovsko-krvnu vezu sa Crnom Gorom, ali nemaju domicil u njoj, već žive u Srbiji ili Republici Srpskoj ili Francuskoj&ldquo;, kazao je Vučinić, navodeći da je ta kategorija predmet zakona o dvojnom državljanstvu.
Druga kategorija, kako je rekao, odnosi se na ljude koji žive u Crnoj Gori.
&bdquo;Cilj je da se državljanstvo da osobama koje su van Crne Gore&ldquo;, naveo je Vučinić, dodajući da je upitno da li bi se to moglo regulisati bilateralnim sporazumom, a čija bi ustavnost sigurno bila veoma sporna.
Prema riječima Vučinića, po postojećem Ustavu i normativnom okviru takva vrsta dvostrukog držvljanstva nije moguća, osim brutalne zloupotrebe prava.
Kako je pojasnio, i da bi se zaključio eventualni sporazum sa Srbijom ili Republikom Srpskom, morao bi se mijenjati Ustav.
Vučinić smatra da bi davanjem takvog državljanstva bila izvr&scaron;ena diskriminacija izvornih državljana Crne Gore, koji su sudbinu i život vezali za državu i imaju domicil u Crnoj Gori.
Kako je kazao, sljedeća radikalna, ali veoma moguća međunarodno pravna posljedica, je mije&scaron;anje u unutra&scaron;nje poslove i nestanak crnogorske države kao subjekta međunarodnog prava.
&bdquo;Jedini i isključivi cilj ovoga je davanje biračkog prava ogromnom broju ljudi van Crne Gore, koji nemaju nikakvu izvornu vezu sa državom, osim porijekla, sa ciljem da Crna Gora nestane kao suverena država&ldquo;, rekao je Vučinić.
On je naveo da je većina tih osoba iz Srbije ili Republike Srpske u velikoj mjeri, po svim statusnim pitanjima, izjednačena sa građanima Crne Gore i da je jedino &scaron;to im fali biračko pravo.
&bdquo;Papir trpi sve. Prema mom mi&scaron;ljenju, takav jedan zakon bi bio zakon sa antipravnom, antiljudskom sadržinom, čiji je cilj uni&scaron;tenje i negiranje crnogorske države, nacije, identiteta&ldquo;, kazao je Vučinić.
On je rekao da, s obzirom na kompleksnost i složenost pitanja, o tome treba da se izjasne crnogorske nadležne institucije, pravni fakulteti, strukovna udruženja pravnika, sudija, tužilaca, advokata, jer je to, kako je naveo, pravno, ali i veoma kompleksno političko, kulturolo&scaron;ko i socijalno pitanje.
&bdquo;Mislim da ovdje zvone posljednja zvona na uzbunu, da je ovo treći vid crvene uzbune, kada je riječ o budućnosti Crne Gore&ldquo;, kazao je Vučinić.
Ekspert za imigraciono pravo i pitanja državljanstva Bojan Bugarin ocijenio je da, kada je riječ o sistemskom pristupu regulisanju dvojnog državljanstva, jedino zakonito rje&scaron;enje može biti kroz zaključivanje sporazuma o dvojnom državljanstvu.
On je rekao da postojeći zakonski okvir omogućava sticanje crnogorskog državljanstva uz zadržavanje prethodnog, ali da to nije sistemski, već se odnosi na pojedinačne slučajeve.
&bdquo;Često smo bili svjedoci izjava pojedinih političkih aktera da je zakon o crnogorskom državljanstvu i generalno politika crnogorskog državljanstva bila restriktivna i rigidna&ldquo;, naveo je Bugarin, dodajući da sa tim apsolutno nije saglasan.
Bugarin je kazao da je Crna Gora, od 3. juna 2006. godine do danas, odobrila između 34 hiljade i 35 hiljada državljanstava.
On je ukazao na podatke Eurostata, prema kojima je, od 2000. do 2019. godine, Slovačka odobrila odobrila 4,2 hiljade državljanstava, Litvanija 2,1 hiljade, Poljska 44 hiljade, a Če&scaron;ka 28,8 hiljada.
Bugarin je naveo da postoji određeni broj osoba koje jo&scaron; nijesu u stanju da reguli&scaron;tu crnogorsko državljanstvo, ali da se, prema njegovoj procjeni, radi o par hiljada ljudi.
&bdquo;Vi u okviru postojećih zakonskih okvira možete da rije&scaron;ite tih par hiljada osoba koje su u stanju potrebe regulisanja crnogorskog državljanstva&ldquo;, kazao je Bugarin.
To, kako je poručio, nije razlog da se pristupa ovakvom sistemskom rje&scaron;enju.
&bdquo;Imajući u vidu rezultate popisa i ne ba&scaron; sjajne demografske predikcije, ukoliko politika državljanstva nije dobro strate&scaron;ki promi&scaron;ljenja i prilagođava se trenutnim dru&scaron;tveno-političkim pitanjima, može se, bojim se, doći u veliku opasnost da za 30 do 50 godina Crnogorci postanu manjina&ldquo;, naveo je Bugarin.
On je rekao da je to možda pojedinim političkim strukturama i cilj.
Bugarin je kazao da bi se svaki značajniji upliv novih dražvaljana sigurno odrazio i na birački spisak.
Docentkinja na Univerzitetu Donja Gorica Nikoleta Đukanović kazala je &bdquo;da se danas suočavamo sa vrlo čestim usvajanjem vrlo spornih, anitievropskih zakona, sa velikom netransparentno&scaron;ću Vlade i većine, kao i sve očiglednijim gu&scaron;enjem slobode misli i marginalizacijom nevladinog sektora&ldquo;.
&bdquo;Nažalost, vjerujem da će, kao i svaki drugi sporni zakon, i ovaj vjerovatno biti izmijenjen preko noći, bez rasprave i stručnih konsultacija sa građanima i stručnom javno&scaron;ću&ldquo;, rekla je Đukanović.
Kako je ocijenila, bez obzira na to da li te izmjene imaju pravni osnov i legitimitet, to je, prije svega, političko pitanje i vrsta političke platforme za dominaciju prosrpskih političkih partija u Crnoj Gori.
Đukanović je kazala da to ne bi bilo toliko sporno da u pozadini tih izmjena nijesu prije svega zloupotrebe prebivali&scaron;ta, odnosno prekrajanje biračke strukture.
Ona je upozorila da ne postoje mehanizmi za&scaron;tite, koji bi onemogućili da se takvo ne&scaron;to ne desi.
Prema riječima Đukanović, izborno zakonodavstvo u Crnoj Gori je neodgovarajuće i vrlo zastarjelo, a jedan od ključnih problema je nesređen birački spisak.
Ona je kazala da su ključna tri pitanja &ndash; ko inicira takva rje&scaron;enja, ko ih podržava i &scaron;ta na to kaže Evropska unija (EU).
Đukanović je navela da se stiče utisak da se sve to radi zbog manjka političkog iskustva političkih partija i nestručnih kadrova koje one postavljaju na vrlo važne pozicije.
&bdquo;Međutim, istina je ne&scaron;to drugo. Ipak mislim da se ovdje radi o smi&scaron;ljenim i koordinisanim akcijama, koje su uprte ka upitnosti državnosti Crne Gore, uz jako veliku bahatost i vrlo izražene lične i partijske interese političara&ldquo;, rekla je Đukanović.
Osnivač ASCG i biv&scaron;i direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost Savo Kentera poručio je da tom pitanju ne treba pristupati kao isključivo političkom, jer se, kako je kazao, radi o za&scaron;titi državnih interesa.
&bdquo;Ako želimo da imamo održivu i stabilnu državu, moramo i te kako voditi računa o nekim stvarima&ldquo;, rekao je Kentera.
On je, govoreći o pitanju dvojnog državljanstva sa aspekta nacionalne bezbjednosti, ukazao na mogućnost vanjskog uticaja.
&bdquo;Neke države, preko svojih saveznika na Balkanu, mogu dodatno intenzivirati svoj uticaj putem dvojnog državljanstva, &scaron;ireći politički i kulturni uticaj&ldquo;, rekao je Kentera.
On je kazao da građani sa dvojnim državljanstvom, koji rade u ključnim bezbjednosnim institucijama, mogu predstavljati rizik za curenje povjerljivih informacija, navodeći da pristup podacima može biti zloupotrijebljen za strane interese, &scaron;to smanjuje otpornost Crne Gore prema vanjskim prijetnjama i destabilizaciji.
Kentera je ukazao i na rizik od infiltracije agenata stranih interesa u ključne institucije koje ne moraju biti samo one iz sektora bezbjednosti.
Prema njegovim riječima, Crna Gora je već toliko podijeljeno dru&scaron;tvo, da svako dodatno produbljivanje podjela može voditi &bdquo;u najblaže rečeno ne&scaron;to &scaron;to se zove haos&ldquo;.
Kentera je ocijenio da bi uvođenje dvojnog državljanstva dodatno produbilo podjele u Crnoj Gori.
&bdquo;Crna Gora može doći u situaciju pritiska na vanjsku politiku, da se u potpunosti promijeni vanjska politika, da balansira između članstva u NATO-u i EU i možda nekih drugih opcija&ldquo;, naveo je Kentera.
On je ocijenio da uvođenje dvojnog državljanstva može izazvati i ekonomski pritisak na Crnu Goru.
Profesor Univerziteta Mediteran i advokat Milo&scaron; Vukčević kazao je da, kada je riječ o zakonu o dvojnom državljanstvu, sama terminologija ne bi bila moguća.
&bdquo;Premijer koristi tu sentencu da se &bdquo;odričemo svoje djece&ldquo;. Svi imamo rođake u Srbiji koji vode porijeklo odavde, ali ne želimo da oni budu predmet zloupotrebe, da dolaze autobusima na glasanje kako bi neko ostvario neku prednost ili dobio glas vi&scaron;e&ldquo;, rekao je Vukčević.
On je kazao da je zabluda da državljanstvo nije vezano za biračko pravo.
Vukčević je rekao da je, u slučaju da se zaključi bilateralni sporazum, pitanje da li će Srbija i Republika Srpska uop&scaron;te dostavljati podatke.
On je kazao da bi neustavno bilo uvođenje dvojnog državljanstva prema kojem neka osoba stiče biračko pravo poslije deset godina, jer Ustav propisuje da se to pravo stiče poslije dvije godine.
&bdquo;To bi i sa stanovni&scaron;tva Evropske konvencije o državljanstvu bilo sporno, jer ne možete praviti državljane drugog reda, da neko glasa poslije dvije, a neko poslije deset godina&ldquo;, rekao je Vukčević i zaključio da nema nikakave potrebe za uvođenjem dvojnog državljanstva.

Vučinić: Cilj zakona o dvojnom državljanstvu uništenje i negiranje crnogorske države

OKRUGLI STO „ZAKON O DVOJNOM DRŽAVLJANSTVU - PUT KA NACIONALNOM I POLITIČKOM INŽENJERINGU?“

Zapadni Balkan je na jednoj vrsti klackalice kada je u pitanju politika novoizabranog predsjednika SAD Donalda Trampa i moguća su dva scenarija njegovog odnosa prema ovom regionu &ndash; da se i dalje tretira sa manjkom hitnosti i prioriteta, ili projektovanje etno-nacionalističke i transakcione vizije MAGA vanjske politike, u kom slučaju ne treba isključiti dominaciju veoma opasnih tema poput redefinisanja granica, razmjene teritorija i jačanje etno-nacionalnih ekspanzionističkih politika, ocijenio je za Portal ETV profesor na američkom univerzitetu Džons Hopkins Sini&scaron;a Vuković.
Republikanac Donald Tramp porazio je aktuelnu potpredsjednicu SAD-a Kamalu Haris na predsjedničkim izborima nakon pobjeda u nekoliko ključnih saveznih država.
Uoči osvajanja drugog mandata, četiri godine nakon &scaron;to ga je Džozef Bajden izbacio iz Bijele kuće, Tramp je dao velika obećanja, a obraćajući se juče pristalicama najavio je "novo zlatno doba Amerike".
Dan nakon progla&scaron;enja rezultata izbora u SAD, Vuković za Portal ETV komentari&scaron;e &scaron;ta se može očekivati od Trampove nove administracije i kakve će implikacije njegova četvorogodi&scaron;nja vladavina imati na globalne prilike, te &scaron;ta je dominatno doprinijelo njegovoj pobjedi nad kandidatkinjom Demokratske stranke.
Alarm za Demokrate
Ako se fokus stavi na do sada prikupljenim podacima o izlaznosti i podr&scaron;ci na izborima, Vuković kaže da ćemo vidjeti nekoliko veoma interesantnih trendova i pokazatelja koji su apsolutno promakli istraživanjima javnog mnjenja tokom prethodne kampanje u SAD-u.
"Prije svega, već sada se može nedvosmisleno reći da su Trampa glasali i oni koji ga nikad ne bi javno podržali, ali su se odlučili za njega kao reakcija na konfuznu i neubjedljivu političku ponudu koja je dolazila iz Demokratske stranke. Ovdje se prvenstveno govori o onim glasačima srednjeg i nižeg staleža koji su se te&scaron;ko pronalazili u postmodernoj i apstraktnoj političkoj tematici koju je forsirala Demokratska stranka, a koja se za prosječnog glasača iz tih slojeva dru&scaron;tva čini da je isuvi&scaron;e ljevičarska i elitistička", ocijenio je Vuković.&nbsp;
On je mi&scaron;ljenja da Demokratska stranka nije imala jasne odgovore za glasače iz ruralnih, ili pak manje obrazovanih sredina, kao i većine manjinskih i vjerskih zajednica koje su pitanja transrodnih prava doživljavale kao udar na njihova tradicionalna shvatanja dru&scaron;tvenih odnosa.&nbsp;
S druge strane, Demokrate su ignorisale temu inflacije koja je bila dominantna kod Republikanske stranke, a ta problematika je, napominje Vuković, bila izuzetno upotrebljiva kod mlađih generacija, koji su zbog visokih kamatnih stopa bili spriječeni da ostvare svoju verziju američkog sna i kupe svoju prvu nekretninu.&nbsp;
Vuković dodaje i da je, prema postojećim podacima, Haris ostvarila napredak samo kod bijelih žena sa visokim obrazovanjem, i tu je očigledno tema odbrane reproduktivnih prava imala svoj uticaj.&nbsp;
"Međutim, ta tema je bila samo bitna kod 14 odsto ukunog biračkog tijela, dok su teme poput stanja o demokratiji i ekonomija bile mnogo dominantnije, kod vi&scaron;e od 65 odsto birača", istakao je sagovornik Portala ETV.
Ocjenjuje i da se Demokratska stranka vrlo nespretno u kampanji bavila temom ilegalne imigracije, braneći takve pojave pozivajući se prvenstveno na principe odbrane ljudskih prava.
"Te poruke odjeknule su samo kod visokoobrazovanih bijelih glasača, dok je kod većine manjinskih zajednica, kao i glasača iz skromnijih ekonomskih slojeva, takav pristup bio apsolutno u koliziji sa njihovim očekivanjima, jer su kod njih te teme bile prvenstveno vezane za bezbjednosne prilike i oduzimanje ekonomskih &scaron;ansi koje su legalni imigranti ostvarili svojim mukotripnim radom i praćenjem procedura", ocijenio je Vuković.
Vuković je stava da je ovo jedan veoma interesantan ishod koji mora biti alarm za Demokratsku stranku za temeljnim preispitivanjem dominantne političke ponude.&nbsp;
"Treba uvijek imati u vidu, da teme koje su aktuelne u velikim urbanim sredinama, kod intelektualnih elita, mozda vam mogu donijeti pobjedu u Kaliforniji i Njujorku, ali sigurno neće u pojasu gdje između Pensilvanije, Mičigena i Viskonsina, ili u suncčnom pojasu Džordžije, Arizone i Nevade, đe su te teme ili neprihvatljive ili irelevantne", smatra on.
Period duboke neizvjesnosti Govoreći o budućoj spoljnoj politici Amerike sa Donaldom Trampom na čelu i kako se njegov povratak u Bijelu kuću može nafestovati na geopolitičku sliku, Vuković kaže da njegova pobjeda donosi mnogo neizvjesnosti, jer je drugi mandat tradiciolano za sve predsjednike bio mnogo lak&scaron;i za neke vanjsko-političke eksperimente i radikalne odluke.&nbsp;
Podsjeća da Tramp nije krio svoje viđenje stvari kada su u pitanju tri ključna geopolitička žari&scaron;ta u ovom trenutku.
"Vrlo je jasan bio da ne podržava dalju vojnu potporu Ukrajine, i da je njegova vizija da se pregovori moraju voditi odmah sa trenutnih pozicija i na transakcionom nivou. U konkretnom slučaju, to znači da bi se eventualni pregovori vodili u korist Rusije čiji bi se osvajački poduhvat takvim pregovorima, ne samo legitimisao, već i legalizovao, &scaron;to bi imalo nesagledive posljedice po međunarodni sistem jer bi se po prvi put nakon Drugog svjetskog rata legalizovala aneksija neke teritorije od strane okupacione sile", stava je Vuković.
Ovo treba očekivati i kada je u pitanju situacija na Bliskom istoku, gdje bi se, ističe Vuković, takođe i&scaron;lo na radikalne mjere kojima bi se izraelska aneksija Zapadne obale do kraja formalizovala i legalizovala, a palestinsko pitanje ponovo pretvorilo u Arapsko pitanje.
"Time bi se zatvorila mogućnost formiranja održive palestinske države. Istovremeno, njegov fokus bi bio na disciplinovanju Irana, koji bi bio pod jo&scaron; većim pritiskom od združenog dejstva ohrabrenog Izraela pod vođstvom Benjamina Netanjahua i mnogo agresivnije Amerike", kazao je Vuković.
Prema njegovim riječima, ključni fokus treba tražiti i u Trampovom odnosu prema Kini i neskrivenoj želji da se okrenu leđa Tajvanu i ostalim saveznicima iz istočne Azije, ukoliko nijesu spremni da bespogovorno prate interese Amerike. &nbsp;
"Prethodno pomenuta legalizacija ruske okupacije i aneksije ukrajinskih teritorija bi bile signal Kini da je pravo vrijeme da se anektira Tajvan, &scaron;to bi bila i geopolitička i geoekonomska tačka pucanja sa nesagledivim posljedicama ", naveo je Vuković.
Nezadovoljstvo novog predsjednika SAD-a odnosima unutar NATO-a mogao bi, smatra Vuković, biti i dovoljan signal da su SAD po strani, koja ne ispunjava stavke iz člana 5, dovoljna prilika za Rusiju da djeluje u pravcima svojih daljih interesa u Moldaviji, Gruziji, a u nekom ekstremnom scenariju i ka pojednim Baltičkim zemljama.&nbsp;
"Sve ovo jasno govori da je period duboke neizvjesnosti pred nama, i da će se mnogo toga znati kada Tramp bude birao kadrove u svom kabinetu, naročito u Nacionalnom savjetu za bezbjednost", nagla&scaron;ava sagovornik Portala ETV.
Frojdovski lapsus Spajića
Od toga ko će biti desna ruka Donalda Trampa zavisiće i odnos prema regionu Zapadnog Balkana.&nbsp;
"Uvijek treba imati u vidu da je cjelokupni region Zapadnog Balkana na jednoj vrsti klackalice kada je u pitanju Trampova politika. Opet, mnogo će toga zavisiti od odluke ko će biti njegovi prvi savjetnici i saradnici, i koliko će oni imati interesa i volje da se bave Zapadnim Balkanom. Dva scenarija su moguća. S jedne strane da se i dalje region tretira sa manjkom hitnosti i prioriteta, kao &scaron;to je to bio slučaj za vrijeme Bajdenove administracije, i u tom scenariju održavanje statusa quo je najizglednije. S druge, ukoliko se neko od njegovih bliskih saradnika odluči da projektuje etno-nacionalističku i transakcionu viziju MAGA vanjske politike, ne treba isključiti da će u tom slučaju dominirati veoma opasne teme poput redefinisanja granica, razmjene teritorija, kao i jačanje etno-nacionalnih ekspanzionističkih politika ", istakao je Vuković.
Brojne čestitke upućene su Trampu od crnogorskih zvaničnika, među kojima se istakla ona premijera Milojka Spajića koji je Program Evropa sad poistovjetio sa MAGA politikom.
"Time je, možda, frojdovskim lapsusom potvrdio da je Evropa sad zapravo anti-liberalna, etno-konzervativna, i anti-evropska agenda &scaron;to su sve epiteti koje MAGA s ponosom ističe. Fascinantno je da postoji tolika doza otvorene kontradiktornosti kod donosioca odluka u Crnoj Gori, &scaron;to i ne iznenađuje jer su to imanentne forme populističkim platformama", konstatovao je Vuković, poručujući da je jo&scaron; rano govoriti o tome kako će se četvorogodi&scaron;nji mandat Trampa odraziti na prilike u Crnoj Gori.
&nbsp;

Vuković: Trampov plan za Zapadni Balkan – status quo ili jačanje etno-nacionalnih ekspanzionističkih politika

OCJENA PROFESORA NA AMERIČKOM UNIVERZITETU DŽONS HOPKINS

Džaba policija kreči, kad se ubice pu&scaron;taju iz zatvora, poručio je ministar unutra&scaron;njih poslova Danilo &Scaron;aranović na dana&scaron;njoj pres konferenciji.
On je to saop&scaron;tio na presu, nakon Evropskog foruma za smanjenje rizika od katastrofa koji se danas održava u u Budvi.&nbsp;
Kako je rekao, velika je posvećenost UP i MUP-a a biće dodatno posvećeni internoj istrazi i utvrdiće eventualne propuste policijskih službenika, kada je u pitanju slučaj svirepog ubistva koje je počinio Alija Balijagić u Bijelom Polju.&nbsp;
"Dan nakon izvr&scaron;enja svirepog ubistva brata i sestre Madžgalja, ja sam po&scaron;ao na lice mjesta i obi&scaron;ao i uvjerio se da sektor bezbjednosti uz veliku i značajnu asistenciju vojske činimo sve i čini mi se da Crna Gora nikad nije pamtila ovakav stepen angažovanja za jednim licem", naveo je &Scaron;aranović.
Balijagić je, kako kaže, sada već duže na teritoriji Srbije nego Crne Gore.
"Nadamo se najskorijem li&scaron;avanju tog lica", rekao je &Scaron;aranović.
Kako je naveo zahtjevan je profil Balijagića koji je proveo veči dio života u zatvoru i da je to neko ko dobro poznaje &scaron;ume i da se na taj način vje&scaron;to krije.
Kako je kazao Baijagiić je i prije pravio probleme, ali dok on nije bio na ovoj funkciji. "Tako da očekujem da dođe do li&scaron;avanja slobode zajedničkom koordiniranom aktivno&scaron;ću, a on se&nbsp; sad već nalazi u Srbiji", kazao je &Scaron;aranović.&nbsp;
Komentarisao je i jučera&scaron;nje svirepo ubistvo u Podgorici.&nbsp;
"U odnosu na pet ubistva obračuna kriminalnih grupa od svih pet ubijenih su bile žrtve koje su tek iza&scaron;la iz zatvora, pa tu su u pitanju neefikasni sudski procesi", naveo je &Scaron;aranović.&nbsp;
Neki sudije, tvrdi, nijesu u stanju da u roku od tri godine donesu presude.&nbsp;
"To su posljedice neefikasnih sudskih presuda. Od 2018. imamo 70 izlazaka iz zatvora zbog neizricanja presuda. Pet krivičnih djela su se desila odmah nakon pu&scaron;tanja na slobodu tih osoba. Džaba je UP postigla rekordne rezultate, 600 je onih koji su uhap&scaron;eni, rje&scaron;avamo likvidacije, a onda se puste na slobodu vrlo opasna lica", istakao je &Scaron;aranović.
Kak je rekao platiće bilo koju cijenu da se država dekriminalizuje.&nbsp;
"Posvećeni smo rje&scaron;avanju svih problema u UP i očekujem podr&scaron;ku i da konačno znamo &scaron;ta je čija odgovornost. Nemam problem dana svoja pleća stavim sav teret borbe protiv kriminala, ali moramo da odvojima žito od kukolja i odvojimo one koji se bore protiv kriminala od onih koji rade za kriminalce", poručuje &Scaron;arnović.
Juče su usred bijela dana u vrijeme najveće saobraćajne gužve u obračunu kriminalnih klanova ubijene dvije osobe u podgoričkom naselju Gornja Gorica.
Oko 15.20 sati nekoliko napadača otvorilo je vatru na Petra Lipovinu i Žarka Pejakovića. Ispaljeno je vi&scaron;e od 30 metaka. U trenutku pucnjave, oni su se nalazili u automobilu marke BMW cetinskih registarskih oznaka.
Iz Uprave policije juče je saop&scaron;teno da je Pejaković iza&scaron;ao iz pritvora prije petnaestak dana zbog nedono&scaron;enja prvostepene presude u roku od tri godine. Takođe, Lipovina je, kako navode, iz istih razloga iza&scaron;ao iz pritvora, ali prije godinu.&nbsp;

Šaranović: Policija džaba kreči kad ubice puštaju iz zatvora

SAOPŠTIO MINISTAR UNUTRAŠNJIH POSLOVA

U Generalnoj skup&scaron;tini UN-a usvojena je rezolucija o povlačenju Izraela iz Gaze. Crna Gora glasala je za taj dokument.
Za rezoluciju su glasale 124 od 193 članice UN, 14 je bilo protiv, a 43 uzdržane, prenosi N1.
Protiv su glasali SAD, Izrael, Če&scaron;ka, Mađarska, Argentina i jo&scaron; nekoliko drugih zemalja.
Uzdržane su bile i Velika Britanija, Njemačka, Italija, Holandija, Austrija, &Scaron;vajcarska, &Scaron;vedska, Danska, Hrvatska, Bugarska, Rumunija, Poljska, Slovačka, Litvanija, Ukrajina, Srbija, Sjeverna Makedonija, Albanija, Kanada, Indija, Australija i druge zemlje.
Rezolucijom se zahtijeva povlačenje svih izraelskih snaga i evakuacija jevrejskih naseljenika s okupiranih paletinskih teritorija &bdquo;bez odgađanja&ldquo;.
Ambasador Izraela u UN Dani Danon rezoluciju je opisao kao &bdquo;poku&scaron;aj da se Izrael uni&scaron;ti diplomatskim terorizmom&ldquo;, koji nikada ne pominje zločine palestinskog Hamasa i koji &bdquo;ignori&scaron;e istinu, iskrivljuje činjenice i mijenja realnost fikcijom&ldquo;.

Crna Gora glasala za rezolucija o povlačenju Izraela iz Gaze