Politika

Od svih država Zapadnog Balkana, najvi&scaron;e povjerenja u Evropsku uniju (EU) je u Crnoj Gori, pokazuje istraživanje Eurobarometar za proljeće 2025. godine. U pitanju je istraživanje o nivou povjerenja u Evropsku uniju među njenim građanima od 2007. godine. U zemljama Zapadnog Balkana, koje su takođe bile uključene u istraživanje, povjerenje u EU je nakon Crne Gore, najveće u Albaniji, a najniže u Srbiji.
Istraživanja su sprovedena u svakoj zemlji u martu i aprilu 2025. Konketno u Crnoj Gori od 26. marta do 14. aprila, na uzorku od 520 ispitanika.
U Crnoj Gori, velika većina građana ima povjerenja u Vladu i parlament. Da ima povjerenje u Vladu saop&scaron;tilo je 61 odsto ispitanika, dok je 39 odsto anketiranih reklo da nema.
Kada je u pitanju parlament, 62 odsto ispitanika ima povjerenja u Skup&scaron;tinu Crne Gore, dok 39 odsto nema.
Interesantno je da velika većina ispitanika u Crnoj Gori, oko 70 odsto, ocjenjuje ličnu poslovnu situaciju i finansijsko stanje u domaćinstvu kao sasvim zadovoljavajuće. Istovremeno, 68 odsto anketiranih ocijenilo je da je sasvim dobro stanje crnogorske ekonomije. Većina, takođe, ne očekuje neke bitne promjene u narednih 12 mjeseci po pitanju lične ekonomske situacije u zemlji, lične poslovne situacije, stana na trži&scaron;tu rada i ekonomske situacije u EU.
Inflacija i tro&scaron;kovi života, ekonomska situacija i kriminal najvažnija su pitanja sa kojima se Crna Gora, prema mi&scaron;ljenju većine ispitanika, suočava u ovom trenutku.
Čak 88 odsto ispitanika u Crnoj Gori iskazuje potpuni optimizam kada je u pitanju budućnost EU.
Takođe, ogromna većina građana Crne Gore, kako se vidi u istraživanju, smatra da bi članstvo na&scaron;e zemlje u EU bila dobra stvar, i da bi od toga država imala koristi. Da se osjeća sasvim povezano sa EU, ukazalo je 84 odsto ispitanika. Uz to, 95 odsto anketiranih vjeruje da ljudi &scaron;irom Evrope imaju mnogo toga zajedničkog.
Po pitanju percepcije o Evropskoj uniji, čak 80 odsto crnogorskih građana ima sasvim pozitivnu sliku o EU.
Prema rezultatima, 52 odsto građana EU ima tendenciju da vjeruje EU, &scaron;to je najvi&scaron;i rezultat od 2007. godine.
U međuvremenu, 43 odsto građana EU i dalje ima pozitivnu sliku o EU, dok 38 odsto ima neutralnu sliku, a 18 odsto &nbsp;negativnu sliku o EU.
Važno je reći i da je 62 odsto građana EU je takođe optimistično u pogledu budućnosti EU.
Kada je u pitanju Zapadni Balkan, 83 odsto građana Crne Gore ima tendenciju da vjeruje EU, dok 17 odsto ima tendenciju da joj ne veruje.
Građani Albanije i Kosova takođe imaju visok nivo povjerenja u EU &ndash; 80 odsto i 79 odsto, pokazuje anketa.
Povjerenje u EU je niže u Sjevernoj Makedoniji i Bosni i Hercegovini, ali je i dalje iznad 50 odsto. U Sjevernoj Makedoniji, 54 odsto građana kaže da ima tendenciju da vjeruje EU, dok 42 odsto ima tendenciju da joj ne vjeruje.
U Bosni i Hercegovini, 58 odsto građana vjeruje EU, a 37 odsto joj ne vjeruje.
U Srbiji, s druge strane, samo manjina ljudi vjeruje EU &ndash; 37 odsto, dok 57 odsto kaže da ima tendenciju da joj ne vjeruje.
Kada je u pitanju članstvo u EU, situacija u regionu je slična. Vi&scaron;e od 80 odsto građana Crne Gore i Albanije vjeruje da bi to bila dobra stvar.
U Sjevernoj Makedoniji i BiH taj broj je između 50 odsto i 60 odsto, dok u Srbiji samo 34 odsto građana kaže da bi članstvo bilo dobra stvar, dok 32 odsto vjeruje da bi članstvo bilo lo&scaron;a stvar.
Ispitanici iz EU su pitani da li bi podržali &bdquo;pro&scaron;irenje EU kako bi se uključile druge zemlje u budućim godinama&ldquo;. U EU kao cjelini, 54 odsto građana podržava ovu politiku, dok je 39 odsto protiv nje.
Pro&scaron;irenje EU ima većinsku podr&scaron;ku u većini zemalja članica, ali većina građana Njemačke i Austrije mu se protivi. U objema zemljama, 42 odsto građana je za pro&scaron;irenje, dok je 53 odsto protiv njega.
U Francuskoj, 41 odsto građana je za pro&scaron;irenje, a 49 odsto je protiv, iako se broj protivnika smanjio od prethodnog Eurobarometra.
&nbsp;

Eurobarometar: U Crnoj Gori najviše povjerenja u EU

NAJNIŽE U SRBIJI

Poslanici crnogorskog parlamenta raspravljaće danas o inicijativi dijela opozicije za razrje&scaron;enje predsjednika Skup&scaron;tine Andrije Mandića. Sjednica Skup&scaron;tine zakazana je za 12 sati, a predlog za razrje&scaron;enje Mandića je prva tačka dnevnog reda. Inicijativu za smjenu Mandića su u skup&scaron;tinsku proceduru osmog maja predali poslanički klubovi Demokratske partije socijalista (DPS) i Socijaldemokrata (SD). Iz tih poslaničkih klubova su tada kazali da se od konstituisanja 28. saziva Skup&scaron;tine konstantno uru&scaron;ava njen integritet. &Scaron;ef Kluba poslanika DPS-a Andrija Nikolić je, obrazlažući inicijativu, rekao da se za nepune dvije godine nagomilalo desetine razloga koji upućuju na to da Mandić čovjek ne može vi&scaron;e biti predsjednik Skup&scaron;tine. Prema njegovim riječima, Mandić je uspostavio zid ćutanja povodom poku&scaron;aja te&scaron;kog ubistva u kojem je učestvovao njegov bratanić i član njegovog obezbjeđenja, Danilo Mandić. "Predsjednik Skup&scaron;tine nije odgovorio na interesovanje građana kako je moguće da bezbjednosno interesantna osoba bude član njegovog obezbjeđenja&rdquo;, naveo je Nikolić.
U Skup&scaron;tini ponovo o Sporazumu sa UAE
Skup&scaron;tina bi danas ponovo trebalo i da odlučuje o predlogu Zakona o potvrđivanju Sporazuma o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina između vlada Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE).
Skup&scaron;tina je 23. aprila usvojila po hitnom postupku zakone koji potvrđuju sporazume o ekonomskoj i saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina sa UAE.
Izglasavanje je bilo neophodno kako bi sporazumi, koje je premijer Milojko Spajić 28. marta potpisao sa zvaničnicima Emirata, stupili na snagu.
Crnogorski predsjednik, Jakov Milatović, potpisao je krajem aprila Zakon o potvrđivanju Sporazuma o ekonomskoj saradnji, dok je Skup&scaron;tini na ponovno odlučivanje vratio onaj o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina.
Glavne primjedbe odnose se na odstupanja od ustavnih određenja koja se tiču obezbjeđivanja slobodne konkurencije i ravnopravnog položaja na trži&scaron;tu, kao i na suspendovanje primjene crnogorskog zakonodavstva koje se odnosi na javne nabavke, javne tendere i državnu imovinu pri čemu se, dodatno, predviđa da će i ostatak crnogorskog zakonodavstva biti podložan izmjenama u cilju implementacije Sporazuma
Na dnevnom redu dana&scaron;nje sjednice je i Predlog odluke o upućivanju pripadnika Vojske Crne Gore u sastav misije vojne pomoći Evropske unije za podr&scaron;ku Ukrajini, a jedna od tačaka biće i predlog o produženju roka za rad Anketnog odbora.
&nbsp;

Poslanici danas o inicijativi za razrješenje Mandića i sporazumu sa UAE

INICIJATIVU ZA SMJENU PREDSJEDNIKA PARLAMETA PREDALI POSLANIČKI KLUBOVI DPS-A  SD-A

Demokratska unija Albanaca podržaće inicijativu za smjenu predsjednika Skup&scaron;tine Andrije Mandića. To je, za TV E, kazao poslanik Mehmed Zenka, dodajući da ne zna kako će se ostali predstavnici manjebrojnih naroda odrediti, ali da će se sjutra na djelu vidjeti ko je za kakve vrijednosti.
- Stav Demokratske unije Albanaca je veoma jasan: podržaćemo inicijativu za smjenu predsjednika Skup&scaron;tine, iz svima dobro znanih razloga. Mi vodimo dvije potpuno dijametralno-suprotne politike, nemamo nikakvih dodirnih tačaka - kazao je Zenka.

Zenka: Podržaćemo smjenu Mandića

"SJUTRA ĆE SE VIDJETI KO ZAISTA STOJI IZA KOJIH VRIJEDNOSTI"

Ključno je pitanje gdje će se naći Zapadni Balkan, koji je kroz istoriju uvijek bio neka vrsta političkog senzora globalnih procesa koji su kreirale velike sile, poručio je biv&scaron;i predsjednik Crne Gore Milo Đukanović.
To je Đukanović saop&scaron;tio govoreći&nbsp; na temu &ldquo;Da li je multipolarni svijet moguć&rdquo; na Institutu za geopolitiku, ekonomiju i sigurnost (IGES) pro&scaron;le sedmice u Sarajevu.
"Da li je multipolarni svijet moguć? Možda je odgovor poodavno anticipirao Nelson Mendela: &ldquo;Uvijek sve izgleda nemoguće dok to ne uradite" naveo je Đukanović.
Đukaković je, između ostalog, rekao da je to otvoreno i intrigantno pitanje, kao &scaron;to je očigledno da je svijet supremacije jedne preostale super sile definitivno zavr&scaron;en.
"Jedna od najvažnijih posljedica globalizacije je stalan rast međupovezanosti u svim sferama i na svim nivoima, i taj proces je nepovratan...Optimističan pogled bi me natjerao na razmi&scaron;ljanje da će US poku&scaron;ati da podstaknu ili potpomognu stvaranje igrača &ndash; za nas bi najbolje bilo da to bude EU &ndash; da će raspodjelom moći sa bliskim sistemom poku&scaron;ati da nadomjeste negativne posljedice međuzavisnosti koja je dovela do realnosti da je te&scaron;ko očekivati prevlast u bilo kojoj sferi...Ono &scaron;to vi&scaron;e brine od toga da li će svijet biti multipolaran jeste da li će to biti međunarodni poredak zasnovan na pravilima, i gdje je u tome multipolarizam", smatra Đukanović.
&nbsp;
&nbsp;

Đukanović: Ključno je pitanje gdje će se naći Zapadni Balkan, kroz istoriju je uvijek bio politički senzor globalnih procesa velikih sila

OCJENA BIVŠEG PREDSJEDNIKA DRŽAVE

U Skup&scaron;tini Crne Gore danas je održana 14. sjednica Odbora za antikorupciju, gdje su poslanici trebali da raspravljaju o jednoj tački dnevnog reda koja se odnosi na razmatranje antikorupcijskih aspekata Zakona o potvrđivanju sporazuma o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina između Vlade Crne Gore i Vlade Ujedinjenih Arapskih Emirata.
Sjednici nijesu prisustvovali poslanici parlamentarne većine, te nije bilo potrebnog kvoruma da se nastavi rad dana&scaron;nje sjednice Odbora.
Podsjećamo predsjednik države Jakov Milatović nije potpisao Zakon o potvrđivanju Sporazuma o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina između Vlade Crne Gore i Vlade Ujedinjenih Arapskih Emirata i vratio ga je na ponovno odlučivanje Skup&scaron;tini Crne Gore.
Razlozi za vraćanje Zakona sadržani su u, kako je navedeno, brojnim otvorenim pitanjima koja se tiču predmetnog Sporazuma, a na koja javnost nije dobila adekvatne odgovore od strane Vlade Crne Gore.
Tok sjednice:
Sjednici ne prisustvuju poslanici iz parlamentarne većine.
Izvr&scaron;na direktorka MANS-a Vanja Ćalović Marković navodi da odsustvo predstavnika vlasti govori o tome koliko su oni posvećeni borbi protiv korupcije.
"Gdje je sada vlast koja se klela u to da hoće da se bori protiv pranja novca kriminalnih struktura. Koja se klela u to da hoće da se bori protiv korupcije. I kakva je to borba protiv korupcije? Kad o najvećem poslu u istoriji Crne Gore, kako nam je rekao premijer lično, oni ne smatraju da ovdje treba da razgovaraju. Ako je Crna Gora zarobljena država bila, sa čim smo se mi slagali za vrijeme va&scaron;e vlast, ako su oni tvrdili da je Crna Gora zarobljena država kada su do&scaron;li na vlast, pa &scaron;to su to uradili? Da je odrobe.
Meni se čini da ni&scaron;ta nisu uradili po pitanju toga da promijene sistem, nego su samo taj sistem preuzeli. I reći ću vam da je ovakav predlog dao DPS za vrijeme va&scaron;e vlasti, ovakav predlog, ovakvog sporazuma, pa oni bi danas bili na ulici. Oni bi da nas protestovali i tvrdili da će kroz to da se peru pare Mila Đukanović. Na vlast su su do&scaron;li obećavajući borbu protiv korupcije, danas se ne mogu najesti. Nema fotelje koja im je manje važna od borbe protiv korupcije. ", navodi Ćalović Marković.
Ćalović Marković je istakla da ovo nije posao za Alabara, te da je i on sam rekao da planira saradnju sa lokalnim investitorima.
"A to nisu neki fini ljudi, koji su te pare zaradili po&scaron;teno, već oni koje i nova vlast smatra tajkunima... Izgleda da su i tu neke strukture bliske novoj vlasti. Izgleda da jo&scaron; neko ima građevinse ma&scaron;ine. Izgleda da se za to pripremaju ljudi kao Bato Carević. Možda su to odgovori za&scaron;to njih nema danas ovdje", ocjenjuje ona.
Ekonomski analitičar Milo&scaron; Vuković ocijenio je Crnoj Gori trebaju investicije, ali da one ne smije dovesti do uru&scaron;avanja pravnog sistema i odricanja od transparentnosti.
"U prvom kvartalu 2025. budžetski prihodi su bili 2,2 odsto ispod plana, a rashodi 60 miliona veći, &scaron;to je deset odsto vi&scaron;e nego u istom periodu pro&scaron;le godine. Imamo nastavak trenda pada prihoda od turizma. povećali su PDV sa sedam na 15 odsto i učinili na&scaron; turizam nekonkurentnim u odnosu na Grčku, Albaniju i Hrvatsku. Grčka i Albanija imaju po &scaron;est odsto. Najveća je Hrvatska sa 12 ili 13 odsto PDV-a na smje&scaron;taj i to je najveći u EU. Znači mi smo lideri u EU. Neko turizam koji je najznačajnija grana želi da uru&scaron;i. Postajemo tranzit zona", objasnio je Vuković.
<iframe src="https://www.youtube.com/embed/C3Q_-kRe9Jo" width="560" height="314" allowfullscreen="allowfullscreen"></iframe>

Odbor za antikorupciju bez predstavnika vlasti; Ćalović Marković: Na vlast su došli obećavajući borbu protiv korupcije, danas se ne mogu najesti

NIJE BILO KVORUMA

Milatović nastavlja politiku svog političkog idola Momira Bulatovića, kaže za Antenu M poslanik i član predsjedni&scaron;tva Demokratske partije socijalista Nikola Rakočević, komentari&scaron;ući reagovanje Kabineta predsjednika države Jakova Milatovića, nakon &scaron;to ga je DPS pozvao da povuče revizionističku izjavu da je Dejtonskim sporazumom u Bosni okončan građanski rat.
&ldquo;Ne treba da čudi kada Milatović javno izrazi stav koji ima za cilj da relativizuje ratna de&scaron;avanja i ulogu koju je personifikovao njegov politički otac, a koju je, očigledno, on, naravno na drugačiji način i drugim sredstvima, nastavio u mirnodopskom periodu. Ne iznenađuje ni kada se Milatović izjasni na način na koji se, ipak, od njega očekuje, jer pripada toj politici.
Sada nevje&scaron;to poku&scaron;ava da se dopadne međunarodnoj zajednici, nakon &scaron;to je već poslao poruku za svoju javnost &ndash; kako onu kod &ldquo;gazde&rdquo; u Beogradu, tako i onu u Crnoj Gori - njegove političke saveznike poput Andrije Mandića i ostale u parlamentarnoj većini.
Ipak, kako reče jedan iskusan crnogorski diplomata - bilo bi bolje da je Milatović Crnu Goru osramotio nekim padežom, nego na onaj način u očima međunarodne zajednice&rdquo;, poručuje Rakočević.&nbsp;
Rakočević dodaje da je "DPS na čelu sa Bulatovićem zaista vodio spornu politiku početkom 90-ih godina".
&ldquo;Da bi Đukanović i evropske snage u DPS-u, upravo zbog te politike Bulatovića izbacili iz stranke, nakon čega se u Beogradu formira SNP, čiji simpatizer danilovgradskog Odbora je bio Milatović. Zato i ne čudi kada govori o Bulatoviću u hvalospjevima i kada u Dejtonu ponavlja stavove poražene politike pro&scaron;losti&rdquo;, potcrtava on.
Upitan za komentar o nagradi MUP-a od million eura za za informacije o tome ko je ubio Du&scaron;ka Jovanovića, Rakočević kaže da politika Demokrata ne djeluje ozbiljno ni u jednom segmentu.
&ldquo;Ovo djeluje kao poku&scaron;aj da se spere odgovornost nakon vi&scaron;egodi&scaron;nje neučinkovitosti vlasti, koja traje pet godina, a čiji su ključni protagonisti i &Scaron;aranović i Bečić. Dakle, nakon toliko godina nenapredovanja u istrazi, sada poku&scaron;avaju da pronađu politički manevar kojim bi to prikrili. Su&scaron;tina je da taj slučaj nije nimalo jednostavan, a nesposobnost i u ovom, i svim drugim slučajevima parlamentarne većine, čiji su sastavni dio Demokrate, će se sve vi&scaron;e uočavati.
Ne treba da čudi kada posegnu za bilo kojim potezom koji treba u javnosti da stvori utisak kako su oni navodno nepokolebljivi borci, a u stvari su neradnici i nesposobni me&scaron;etari državnih resursa&rdquo;, zaključio je Rakočević.&nbsp;

Rakočević: Milatović nastavlja politiku svog političkog idola, ne čudi što u Dejtonu ponavlja stavove poražene politike prošlosti

OCJENJUJE POSLANIK I ČLAN PREDSJEDNIŠTVA DEMOKRATSKE PARTIJE SOCIJALISTA

Izjava predsjednika Milatovića izrečena na Parlamentarnoj skup&scaron;tini NATO-a povodom obilježavanja tri decenije od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, dio je ukupnog konteksta tog obraćanja i sama za sebe ne odražava kompleksnost i težinu događaja u Bosni i Hercegovini devedesetih, navedeno je u saop&scaron;tenju iz Kabineta predsjednika Crne Gore.
"Od početka mandata predsjednik države u vi&scaron;e navrata jasno je isticao da u potpunosti prihvata i po&scaron;tuje odluke međunarodnih sudova, koji su nesporno utvrdili da je sukob u BiH imao i karakter međunarodnog oružanog sukoba.
Takođe, predsjednik Milatović u kontinuitetu ističe da Crna Gora, kao dobar susjed, iskreno podržava razvoj i napredak BiH, uvažavajući njen suverenitet i teritorijalnu cjelovitost. On je u vi&scaron;e navrata iskazivao pijetet prema nevinim žrtvama rata u BIH i pozivao da se utvrdi puna odgovornost za njihovo stradanje", pi&scaron;e u saop&scaron;tenju.
<a href="https://dnevno.me/politika/-/dps-pozivamo-milatovica-da-povuce-svoju-revizionisticku-izjavu-i-da-se-izvini-zrtvama-rata-i-njihovim-porodicama-27-05-2025-15-44-55">DPS: Pozivamo Milatovića da povuče svoju revizionističku izjavu i da se izvini žrtvama rata i njihovim porodicama</a>
Kako dalje navode iz Kabineta Milatovića, poku&scaron;aj da se predsjednik Crne Gore predstavi kao neprijatelj Bosne i Hercegovine te neko ko ne po&scaron;tuje žrtve ili negira bilo čiju odgovornost, predstavlja političku manipulaciju Demokratske partije socijalista
"Koja je bila aktivni učesnik ratnih de&scaron;avanja 90-ih, i koja iz prve ruke zna sve o karakteru tog rata, kome je doprinijela svojim politikama. Takođe, bilo bi moralno i opravdano da se predstavnici te partije napokon suoče sa posljedicama njenog istorijata, kada je u pitanju rat u BIH, i time iskažu po&scaron;tovanje prema žrtvama. Konačno, &scaron;to se tiče istorijskog revizionizma u odnosu na sukobe 90-ih - ne postoji očigledniji primjer od kontinuiranih nastojanja DPS-a da izbjegne odgovornost za ono &scaron;to su tih godina zastupali i u čemu su učestvovali", poručuju u saop&scaron;tenju.
Predsjednik Crne Gore bio je, ostaje i biće uvijek prijatelj Bosne i Hercegovine, i saveznik na evropskom putu, okrenut saradnji, stabilnosti i prosperitetu dvije države, ističe se u reagovanju iz Kabineta Jakova Milatovića.

Kabinet Predsjednika CG: Pokušaj da se Milatović predstavi kao neprijatelj BiH je politička manipulacija DPS-a

REAGOVANJE

Milica Lalatović Žižić iz Pokreta Evropa sad (PES) &nbsp;biće predsjednica Skup&scaron;tine Op&scaron;tine Nik&scaron;ić, saznaje Pobjeda.
Kako prenosi Pobjeda, nosilac liste PES na izborima u Nik&scaron;iću Zoran Mrkić odustao je od funkcije predsjednika lokalnog parlamenta.
Lalatović Žižić &nbsp;bi trebalo da bude izabrana za predsjednicu u nastavku konstitutivne sjednice nik&scaron;ićkog parlamenta narednog ponedjeljka.
Potpredsjednik Op&scaron;tine biće iz redova Demokrata, dok će čelnik nik&scaron;ićke Op&scaron;tine ostati Marko Kovačević iz koalicije "Za budućnost Crne Gore"

Mrkić odustao, Lalatović Žižić biće predsjednica SO Nikšić?

NASTAVAK KONSTITUTIVNE SJEDNICE NIKŠIĆKOG PARLAMENTA NAREDNOG PONEDJELJKA

Milatovićeva kvalifikacija rata u Bosni i Hercegovini koji se vodio devedesetih godina, kao građanskog, grubo je izvrtanje istorijskih činjenica, ignorisanje međunarodnih presuda i ruganje žrtvama genocida i sistematskih zločina koji su počinjeni na tlu Bosne i Hercegovine, saop&scaron;teno je iz DPS-a.&nbsp;
"U Bosni i Hercegovini se nijesu sukobili građani koji su do tada mirno i složno živjeli, već je taj rat predstavljao oružani sukob kojem je Srbija pod vođstvom Slobodana Milo&scaron;evića aktivno učestvovala &ndash; politički, vojno i logistički &ndash; sa ciljem stvaranja tzv. &bdquo;Velike Srbije&ldquo;. U to ime sprovedeno je masovno etničko či&scaron;ćenje, opsade gradova, masakri i, konačno, genocid u Srebrenici, &scaron;to je potvrđeno i presudama Međunarodnog suda pravde i Ha&scaron;kog tribunala", poručuju iz DPS-a.
Kako dalje navode, Milatovićevo tumačenje stvarnih uzroka rata u Bosni i Hercegovini i nazivanje rata &bdquo;građanskim&ldquo; ne samo da je negacija činjenica već opasno relativizuje odgovornost za ratne zločine i podriva temelje pravde i pomirenja u regionu.
"Pozivamo Milatovića da povuče svoju revizionističku izjavu, da se izvini žrtvama rata i njihovim porodicama, i da se jasno i nedvosmisleno distancira od svake vrste istorijskog revizionizma, koji je uzeo maha u Crnoj Gori i izbija iz gotovo svake institucije",, poručili su iz DPS-a.

DPS: Pozivamo Milatovića da povuče svoju revizionističku izjavu i da se izvini žrtvama rata i njihovim porodicama

"GRUBO IZVRTANJE ČINJENICA"

Izjava predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića, da je Dejtonskim sporazumom okončan građanski rat u Bosni, u najmanju ruku je neprimjerena, kaže za Antenu M predsjednik Bo&scaron;njačkog vijeća u Crnoj Gori Suljo Mustafić.
"Smatramo da je ta izjava u najmanju ruku neprimjerena, kako sa stanovi&scaron;ta međudržavnih odnosa, dobrih odnosa Crne Gore i Bosne i Hercegovine, koji su ostvareni u prethodnom periodu, a isto tako i sa aspekta istorijskih činjenica", kaže Mustafić.
Predsjednik Milatović bi, kako dodaje, trebalo da zna da rat u Bosni i Hercegovini nije bio građanski rat.
"Već je to bila brutalna agresija u tom vremenu, koju je sprovodila Vojska SRJ zajedno sa secionističkim snagama Vojske Republike Srpske i da su se u tom periodu desili užasni zločini, među kojima i genocid u Srebrenici. Nažalost, tada&scaron;nja crnogorska vlast je u tome indirektno sudjelovala pomaganjem Milo&scaron;evićeve ratne ma&scaron;inerije, o čemu bi takođe trebalo predsjednik države znati kada su u pitanju činjenice, kada su u pitanju stvari koje su u vezi sa propagandističkim ratom koji se tada u Crnoj Gori odvijao preko medija i progona svih onih koji su drugačije mislili i koji su osuđivali agresiju na Bosnu i Hercegovinu u to vrijeme", navodi Mustafić.
Dodaje da je na jučera&scaron;nji dan obilježena godi&scaron;njica deportacije, "kada su na sraman način, neprimjeren bilo kakvom domaćinskom odnosu i etičnom odnosu, izručeni ljudi iz Crne Gore i poslati Vojsci Republike Srpske, a tačno se znalo &scaron;ta će biti njihova dalja sudbina".
Mustafić zaključuje da, u bilo kom trenutku, a pogotovo u trenutku kada se obilježava 30 godina od Dejtnoskog sporazuma, kojim je uspostavljen mir i sačuvan teritorijalni integritet i suverenitet Bosne i Hercegovine, kroz po&scaron;tovanje prava svih njenih naroda, a takođe u godini u kojoj će se obilježiti 30 godina od genocida u Srebrenici, davati takve izjave je u nemanju ruku neprimjereno i nije u duhu dobrih odnosa,niti u duhu onoga &scaron;to su istorijske činjenice.

Mustafić: Neprimjerena izjava Milatovića sa stanovišta međudržavnih odnosa i istorijskih činjenica

"PREDSJEDNIK BI TREBALO DA ZNA DA RAT U BOSNI I HERCEGOVINI NIJE BIO GRAĐANSKI RAT"

Kosovo je dobilo priznanje Crne Gore, kazao je ministar vanjskih poslova Crne Gore Ranko Krivokapić na sastanku sa ministarkom vanjskih poslova Kosova, Donikom Gervale &Scaron;varc.
"Smatramo to jednom od važnih odluka", kazao je Krivokapić i dodao:
"Dana&scaron;nji susret je u slijedu toga, tražimo zajedničke puteve koji će voditi ka Evropskoj uniji", poručeno je na sastanku.&nbsp;
Rekao je i da je Crna Gora prijatelj koji želi da pomogne.
&Scaron;varc je kazala da je zahvalila kolegi za pomoć koju je Crna Gora uputila Kosovu tokom njihovih "najcrnjih dana".
"Razgovarali smo i o orjentaciji Crne Gore i Kosova kada je riječ o zajedničkom stavu prema agresiji rusije u Ukrajini. Već prvih dana obje zemlje su osudile agresiju i uputile podr&scaron;ku Ukrajini", navela je &Scaron;varc.
Na&scaron;a saradnja je, dodaje, izvanredna i na bilateralnom nivou i u okviru međunarodnih institucija.
"Na&scaron;e dvije zemlje nemaju alternativu kada je riječ o EU i određeni smo da nastavimo saradnju koju prvenstveno vidimo u okviru Berlinskog procesa. Razgovarali smo i o mogućnostima olak&scaron;ica za kretanje građana. Mi nijesmo samo dvije susjedne zemlje već i zemlje koji odnos zasnivaju na dugom prijateljstvu", istakla je &Scaron;varc.
Kada je riječ o zajedničkom puti prema EU, dodala je, jasni su im ekslerimenti i orjentisani su da se jasno pridržavaju evropskog puta.

"Crna Gora i Kosovo zemlje koje zasnivaju odnos na dugom prijateljstvu"