Politika

Portparol hrvatskog ministarstva vanjskih i evropskih poslova Tomislav Lendić kazao je da Hrvatska ima mogućnost da zabranu ulaska trojici crnogorskih političara - Andriji Mandiću, Milanu Kneževiću i Aleksi Bečiću,pro&scaron;iri i na &scaron;engenski prostor.&nbsp;
"U ovom trenutku, ta zabrana ulaska odnosiće se na teritoriju Republike Hrvatske, ali mi imamo mogućnost ukoliko to procijenimo oportunim, da tu zabranu pro&scaron;irimo i na &Scaron;engenski prostor", rekao je Lendić, dodajući da će Zagreb pratiti razvoj situacije.&nbsp;
Pojasnio je i da je mjera zabrane ulaska neograničenog trajanja dok se ne odluči drugačije.&nbsp;
Na pitanje &scaron;ta će se desiti ako poku&scaron;aju ući na teritoriju Hrvatske iz neke druge države, Lendić obja&scaron;njava da ukoliko dođu iz &Scaron;engenskog prostora, oni dolaze u potpuno ilegalan ulazak.
"Dolaze pod udar zakona o strancima i jasno je da to ne bih nikome preporučio", zaključio je Lendić.
Podsjećamo, Hrvatska je prije dva dana, proglasila Andriju Mandića, predsjednika Skup&scaron;tine Crne Gore, Milana Kneževića, poslanika u Skup&scaron;tini Crne Gore, te Aleksu Bečića, potpredsjednika Vlade Crne Gore, nepoželjnima u Republici Hrvatskoj "zbog sistemskog djelovanja na naru&scaron;avanju dobrosusjedskih odnosa s Republikom Hrvatskom i kontinuiranog zloupotrebljavanja Republike Hrvatske u unutra&scaron;nje političke svrhe"
U saop&scaron;tenju se navodi da su progla&scaron;eni personama non grata zbog sistemskog djelovanja na naru&scaron;avanju dobrosusjedskih odnosa sa Hrvatskom i kontinuirane zloupotrebe te države u unutra&scaron;nje političke svrhe.
&Scaron;ef hrvatske diplomatije Gordan Grlić Radman je rekao da Hrvatska ne želi i ne planira da blokira Crnu Goru na putu EU ali i naveo da postoje drugi mehanizmi kako bi se uticalo na određene odluke.
"Na&scaron;a je suverena procjena koga želimo proglasiti nepoželjnim u Hrvatskoj. A mislim da su ove osobe to i zaslužile, jer su pogor&scaron;ali odnose Crne Gore i Hrvatske", rekao je hrvatski ministar.
Drago mi je da su sada raskrinkali i Bečića, zajedno sa Demokratama. Oni su se uvijek deklarativno zalagali za evropski put, ali je postajalo jasno da je njihova stvarna politika vrlo slična onoj koju je ranije zastupao DF.

Lendić: Imamo mogućnost da zabranu ulaska Mandiću, Kneževiću i Bečiću proširimo i na šengenski prostor

PORTPAROL HRVATSKOG MVEP NE ISKLJUČUJE MOGUĆNOST RIGOROZNIJEG DJELOVANJA

<div class="w-full pt-2 flex flex-row">
<div class="w-full sm:w-20/24 lg:w-18/24 md:pl-1/24 lg:pl-2/24">
<div class="w-full sm:w-20/24 md:pr-2">
Poslanik u Evropskom parlamentu Tonino Picula smatra kako će Crna Gora imati problema na putu ka Evropskoj uniji.
</div>
</div>
</div>
<div class="w-full relative grid grid-cols-12 sm:grid-cols-24 gap-4 ui-a__grid">
<div class="col-span-12 sm:col-span-24 md:col-start-2 md:col-span-22 lg:col-start-3 lg:col-span-21 order-0">
<div>
<div class="relative group w-full sm:w-[740px] md:w-[944px] lg:w-[1118px] max-w-full aspect-[3/2] hover:cursor-pointer"><picture class="w-full block object-cover"><source srcset="https://media.portalanalitika.me/media/2022/06/22/1655926518hljiyntcrj6mh9c4-i_1118x745.png?cacheControl=1655926520" media="(min-width: 960px)" /><source srcset="https://media.portalanalitika.me/media/2022/06/22/1655926518hljiyntcrj6mh9c4-i_758x506.png?cacheControl=1655926520" media="(min-width: 756px)" /><source srcset="https://media.portalanalitika.me/media/2022/06/22/1655926518hljiyntcrj6mh9c4-i_344x230.png?cacheControl=1655926520" media="(max-width: 756px)" /></picture></div>
</div>
</div>
</div>
On je tim riječlma prokomentarisao aktuelne hrvatsko-crnogorske odnose, uz najnovije progla&scaron;avanje predsjednika Skup&scaron;tine Andrije Mandića, vicepremijera Alekse Bečića i predsjednika Demokratske narodne partije Milana Kneževića personama non grata u Hrvatskoj.
&ldquo;Mandić i Knežević su nositelji različitih političkih inicijativa koje su već godinama na tragu negiranja crnogorske državnosti i nacije. S druge strane, proaktivni su u približavanju politici ruskog predsjednika Putina i predsjednika Srbije Aleksandra Vučića. Bili su i optuženi da su na dan izbora 2016. godine bili organizatori poku&scaron;aja državnog udara i za to su bili i osuđeni&rdquo;, kazao je Picula za N1.
Osvrnuo se i na jučera&scaron;nju Kneževićevu izjavu.
&ldquo;Čudno je da je Karlovac trebalo oslobađati nakon Berlina. U cijeloj ovoj priči je mnogo toga konfuzno&rdquo;, dodao je.
Trenutnu crnogorsku politiku je opisao kao &ldquo;mimikriju i provokacije&rdquo;.
&ldquo;Mimikrija se odnosi na fingiranje proevropskih stajali&scaron;ta i želje da Crna Gora izađe iz blokade koju je sama sebi nametnula, a s druge strane provocira jedinu zemlju članicu EU-a s kojom se graniči. Umjesto da redukuje broj otvorenih pitanja, ona ih povećava", kazao je Picula.
Poslanici u crnogorskom parlamentu usvojili su 28. maja Rezoluciju o genocidu u logorima Jasenovac, Dahau i Mauthausen.
&ldquo;Ja bih ukratko opisao da je riječ o rezoluciji s predumi&scaron;ljajem&rdquo;, kazao je Picula, a potom dodao:
&ldquo;Nijesu planirali taj potez mjesecima ranije već su stavili Rezoluciju na dnevni red u onom trenutku kad je postalo jasno da će biti usvojena Rezolucija o Srebrenici", kazao je on.
Picula pozdravlja potez Hrvatske i smatra ga jasnim znakom da odnosi dvije države ulaze u zonu krize.
&ldquo;Čini mi se da će trebati dosta napora i povoljnih okolnosti da Crna Gora i Hrvatska izađu iz ove situacije. Jednako tako, ovo govori da će Crna Gora imati problema na svom putu prema članstvu u Evropskoj uniji", kaže Picula.

Picula: Imaće Crna Gora problema na putu ka EU, Podgorica provocira Zagreb

OCJENA POSLANIKA U EVROPSKOM PARLAMENTU

Evropska komisija nema komentar na odluku Hrvatske kojom su predsjednik Skup&scaron;tine Crne Gore Andrija Mandić, potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić i poslanik Milan Knežević progla&scaron;eni nepoželjnima u toj zemlji zbog sistemskog djelovanja na naru&scaron;avanju dobrosusjedskih odnosa i kontinuiranog zloupotrebljavanja te države u unutra&scaron;nje političke svrhe.
Ona je na pitanje Pobjede da prokomentari&scaron;e odluku hrvatskih vlasti napomenula da su međususjedski odnosi važni za proces pristupanja Evropskoj uniji.
"Podsjećamo na važnost dobrosusjedskih odnosa u kontekstu procesa pridruživanja EU. U tom kontekstu, potrebni su napori sa svih strana da se unaprijedi atmosfera dijaloga i međusobnog po&scaron;tovanja i da se izbjegnu nepotrebne tenzije",&nbsp; poručila je portparolka Evropske komisije Ana Pisonero u odgovorima na pitanja Pobjede.
Portparolka je istakla i da je nedavna Međuvladina konferencija sa Crnom Gorom označila istorijski korak ka članstvu zemlje u EU.
"Podstičemo vlasti da ostanu odlučno usredsređene na ispunjavanje očekivanja građana tako &scaron;to će sprovesti reforme potrebne za napredovanje na strate&scaron;kom putu EU. Pro&scaron;irenje je proces zasnovan na zaslugama", zaključila je Pisonero.

Pisonero: Dobri međususjedski odnosi su važni za proces pristupanja, izbjegavati nepotrebne tenzije

EVROPSKA KOMISIJA BEZ KOMENTARA NA ODLUKU HRVATSKE

Biv&scaron;i američki ambasador pri NATO-u Kurt Volker izrazio je u intervjuu za Glas Amerike zabrinutost zbog uče&scaron;ća proruskih stranaka biv&scaron;eg Demokratskog fronta, koje su se protivile članstvu u alijansi, u rekontruisanoj Vladi Crne Gore. Poručio je da ne bi volio da Crna Gora bude kao Gruzija, koja trpi o&scaron;tre posljedice na međunarodnom planu zbog pojedinih poteza vlade te zemlje.
U crnogorsku vladu su u&scaron;li i predstavnici Bo&scaron;njačke stranke, a premijer Milojko Spajić je nazvao istorijskom.
&ldquo;Imamo istorijsku većinu, koja je testament da će Crna Gora biti stabilna i da će zemlja moći da se posveti su&scaron;tinskim temama, integracijama, ekonomiji i socijalnoj politici&rdquo;, rekao je Spajić, obrazlažući prijedlog o rekonstrukciji Vlade u skup&scaron;tini, i dodao da je &ldquo;Crna Gora najpomirenija u svojoj istoriji&rdquo;.
&ldquo;Ova Vlada je, sa tolikom većinom, garant stabilnosti i zrelosti i to je pokazatelj koliku ozbiljnost projektuje ova Vlada. To je pokazatelj svima vani, mi postajemo primjer u regionu kako svi zajedno mogu da žive u miru&rdquo;, naveo je Spajić.
Volker, jedan od vodećih eksperata za američku spoljnu politiku i nacionalnu bezbjednost &ndash; koji trenutno radi za konsultantsku BGR grupu u Va&scaron;ingtonu, ocijenio je međutim da se u Crnoj Gori povlače neki potezi koji bi mogli da je udalje od Zapada i da bi crnogorske vlasti trebalo da saslu&scaron;aju najnovije poruke iz Va&scaron;ingtona i Brisela poslije rekonstrukcije vlade.
&ldquo;U Crnoj Gori postoji polako nazadovanje proteklih nekoliko godina, za vrijeme nekoliko biv&scaron;ih vlada, gdje vidite da prosprski i proruski elementi imaju sve vi&scaron;e uticaja. Time se podriva nezavisnost Crne Gore i rizikuje budućnost zemlje. Vlada, predsjednik i premijer govore prave stvari o Evropskoj uniji i kretanju Crne Gore ka Zapadu. Istovremeno, vidite korake koji je čini se udaljavaju od toga. I zaista brinem da ćemo sada sa prosprskim i proruskim elementima u vladajućoj koaliciji, vidjeti vi&scaron;e napora da se Crna Gora vrati unazad. Naročito brinem zbog napora da se promijene pravila popisa i da se ljudima koji sada nisu crnogorski državljani i ne žive u Crnoj Gori dozvoli da glasaju na crnogorskim izborima, jer zbog toga postoji opasnost da se promijeni odnos snaga u zemlji, na u&scaron;trb prozapadne većine koja je vodila zemlju veći dio njene nezavisnosti&rdquo;, rekao je Volker za Glas Amerike.
Glas Amerike: A koji su to konkretno koraci koji Crnu Goru udaljavaju od Zapada?
Volker: To je jedna mala stvar za drugom, ali sve zajedno predstavljaju isti smjer. Imate nepotrebno provociranje Hrvatske, pokretanjem pitanja koncentracionog logora u Jasenovcu, zatim imate vi&scaron;egodi&scaron;nju ulogu Srpske pravoslavne crkve u promovisanju ideje da Crna Gora nije u potpunosti nezavisna. Tu su i odnosi sa (predsjednikom Srbije Aleksandrom) Vučićem, odbacivanje slučaja protiv učesnika u poku&scaron;aju puča 2016. godine. Znači jedna mala stvar za drugom. I ne bi sve, odvojeno posmatrano, izazvale zabrinutost. Međutim, zabrinjavajuće je kada se posmatraju zajedno, uz retoriku nekih od tih prosrpskih i proruskih stranaka koje su sada dio vlade.
Glas Amerike: Odnosi Crne Gore i Hrvatske su napeti od kako je u crnogorskom parlamentu, posle napretka Crne Gore na putu ka EU, usvojena rezolucija o Jasenovcu. Hrvatska je na to uzvratila odlukom da lidera tri stranke &ndash; koje su dio vlade &ndash; proglasi personama non grata, Andriju Mandića, Milana Kneževića i Aleksu Bečića. Kakva se poruka time &scaron;alje Zapadu?
Volker: To je komplikovano, zato &scaron;to iskreno, i Hrvati ponekad mogu da budu veoma nezgodni. Međutim, ovdje je riječ o &scaron;teti koju je crnogorska strana sama sebi nanijela. Potpuno nepotrebno. I sankcionisanjem tih zvaničnika, Hrvatska poku&scaron;ava da upozori da se ne ide tim putem. Crnogorski građani veoma žele da zemlja bude punopravna članica Evropske unije &scaron;to je prije moguće. I sam premijer to govori. Pro&scaron;log mjeseca je naveo da je probijen led i napravljen veliki korak. Istovremeno, ako vam susjedna članica EU sankcioni&scaron;e neke zvaničnike, to nije način da se uđe u uniju.
Glas Amerike: Američka ambasada je u prvoj reakciji na rekonstrukciju crnogorske vlade izrazila zabrinutost zbog uče&scaron;ća stranaka koje nisu osudile rusku agresiju na Ukrajinu i ne podržavaju sankcije protiv Rusije. Evropska unija upozorila je na akcije koje bi mogle da budu suprotne putu zemlju ka EU. &Scaron;ta vam te reakcije govore o tome kakvo je generalno mi&scaron;ljenje u SAD i EU kada je riječ o crnogorskoj vladi?
Volker: Same reakcije su prilično blage. Ali ako to uporedite sa činjenicom da ih, u prethodnim slučajevima, nije bilo, onda je to poku&scaron;aj SAD i EU da i dalje budu pozitivni i diplomatski, da zadrže pravi ton, ali i da sada izraze zabrinutost &scaron;to ranije nije uvijek javno urađeno. Znači, bez obzira na to koliko su blage, nadam se da ih vlasti u Crnoj Gori uzimaju u obzir.
Glas Amerike: Da li će SAD i EU i ovog puta usvojiti pristup da sačekaju i vide &scaron;ta će se dogoditi u Crnoj Gori?
Volker: Mislim da bi ljudi trebalo ozbiljno ovo da shvate. Kao &scaron;to sam za ono &scaron;to crnogorska vlada radi opisao kao trend, takođe bih reakciju iz SAD i EU posmatrao kao trend. Znači, ako vlada to nastavi, i reakcije će se nastaviti i eskalirati. Ukazao bih na primjer Gruzije koja je bila lider u grupi zemalja sa Ukrajinom i Moldavijom. Lider u smislu pripravnosti za NATO, EU, primjenu reformi i sa javno&scaron;ću snažno posvećenoj članstvu u NATO-u i uniji. I tokom nekoliko godina, vlada u toj zemlji je radila slične stvari, podrivala smjer zemlje ka Zapadu i orijentisala je da bude vi&scaron;e usklađena sa Rusijom. Amerika i Evropa su prilično sporo na to reagovale i odgovorile. Ali zato &scaron;to su se ti potezi nastavljali, odgovor je postajao sve o&scaron;triji. Sada u Kongresu imate prijedlog zakona o uvođenju sankcija protiv Gruzije i prilično je nevjerovatno da smo do&scaron;li do te faze. Već su uvedene neke sankcije kada je riječ o vizama. Ne bih volio da Crna Gora prati taj &scaron;ablon, koji vidimo sada sa gruzijskom vladom.
Glas Amerike: Postoji li opasnost za to u Crnoj Gori?
Volker: Da, postoji. Definitivno postoji opasnost, ne samo u Crnoj Gori. To vidite i u drugim zemljama. Trenutno sam malo zabrinut zbog Bugarske, zatim &scaron;ta će se dogoditi ako vlada Moldavije ne bude ponovo izabrana naredne godine. Međutim, vidite to u Crnoj Gori koja je, naravno, već članica NATO-a. Tako da je to zabrinjavajuće.
Glas Amerike: Na &scaron;ta će američki zvaničnici, barem oni koji su u Stejt departmentu zaduženi za Zapadni Balkan, obraćati pažnju kada je riječ o Crnoj Gori?
Volker: Va&scaron;ingtonu je sada u potpunosti odvučena pažnja zbog domaće politike i izbora. Kao &scaron;to znate, biv&scaron;i predsjednik Tramp je republikanski kandidat i vodi u anketama. Predsjednik Bajden najavio je da vi&scaron;e neće biti demokratski kandidat i izgleda da će to biti potpredsjednica Haris. Svi koji su na pozicijama u vladi sada su na neki način opsjednuti time i paralisani zbog te situacije. Američka ambasadorka u Crnoj Gori i pomoćnik državnog sekretara O&rsquo;Brajen su dvije osobe na koje treba obratiti pažnju, zato &scaron;to su oni ti koji će održavati politiku tamo, na karijernom, profesionalnom nivou. To će biti važno narednih osam mjeseci.
Glas Amerike: Da li će to &scaron;to su sada u vladi anti-NATO stranke uticati na poziciju Crne Gore u alijansi? Crnogorski premijer je tokom nedavnog uče&scaron;ća na samitu u Va&scaron;ingtonu naglasio da je Crna Gora pouzdan partner i da će tako i ostati. &Scaron;ta Vi mislite?
Volker: NATO neće unaprijed reagovati, na osnovu sumnje da bi Crna Gora mogla ne&scaron;to da uradi. NATO to neće raditi. Dok god Crna Gora ispunjava obaveze, niko neće uraditi ni&scaron;ta. Međutim, u situaciji gdje imate te stranke u vladajućoj koaliciji, sada postoji rizik da će Crna Gora uraditi ne&scaron;to &scaron;to će stvoriti problem sa NATO-m. Takvog rizika ne bi bilo bez njih. I zato smo tu gdje smo i zato ljudi izražavaju zabrinutost. Ali treba da sačekamo i nadamo se da neće uraditi ne&scaron;to glupo.
Glas Amerike: A &scaron;ta bi bile posljedice, da li bi NATO recimo oklijevao da podijeli informacije sa crnogorskom vladom?
Volker: Da. To je očigledna stvar i to sam pominjao u ranijim intervjuima. To bi bio očigledan korak koji bi NATO prvo preduzeo ako bi postojala situacija gdje bi ste imali politiku koja bi i&scaron;la u korist protivnika Alijanse. Prva stvar bi bilo da se zaustavi dijeljenje informacija. Jednom je to urađeno sa Grčkom za vrijeme vojnog puča. Takođe i sa Portugalom kada su imali diktatora na vlasti. Međutim, u&scaron;li biste u situaciju gdje s jedne strane NATO odluke donose konsenzusom, a s druge bi moglo da bude dogovora unutar alijanse, obično pod ovla&scaron;ćenjem generalnog sekretara, da se ne dijele informacije. Mogli bi ste i da budete isključeni sa sastanaka.
Glas Amerike: Da li postoji opasnost da Crna Gora, na primjer bude kao Mađarska, koja je članica NATO-a ali neusklađena sa nekim vodećim stavovima?
Volker: Tu je pitanje &scaron;ta će raditi vlada u Crnoj Gori. To nije slučaj u ovom trenutku. I ne mora da bude slučaj. Ali ako se ovo polako udaljavanje zemlje od zapadne orijentacije naglo ubrza, onda mislim da će to biti slučaj.
Glas Amerike: Premijer Milojko Spajić ističe da će rekonstruisana vlada ostati usredsređena na put ka članstvu u EU. Opozicija tvrdi da će biti pod većim uticajem Beograda i Moskve. &Scaron;ta Vi mislite, &scaron;ta čeka Crnu Goru u budućnosti?
Volker: Postoji rizik. Vidite koji su igrači, kakve su im izjave, s kim su povezani, kakve su neke od politika koje zastupaju. Ako to postane vladina politika, potezi crnogorske vlade, onda je to stvaran problem. I to se uklapa u &scaron;iri &scaron;ablon &ndash; &scaron;ablon odnosa Srbije sa Rusijom, odnosa SPC sa ruskom pravoslanom crkvom, napora da se podriju prozapadne snage u Bugarskoj, razvoja događaja u Gruziji, Moldaviji. To je zabrinjavajući trend. Rusija povlači puno poteza da poku&scaron;a da pro&scaron;iri uticaj i poremeti napredak ka evro-atlantskim institucijama u mnogim zemljama u regionu. Tu možemo da dodamo Republiku Srpsku, Sjevernu Makedoniju. To se ne događa slučajno. I nije se u potpunosti ostvarilo. Vlada u Crnoj Gori ima &scaron;ansu da ne dozvoli da se to dogodi.
&nbsp;

Volker: Postoji opasnost da Crna Gora prati primjer Gruzije

OCJENJUJE BIVŠI AMERIČKI AMBASADOR PRI NATO-U

Hrvatska je, progla&scaron;enjem tri crnogorska političara za nepoželjne osobe u toj državi, poslala jasnu poruku svim političkim strukturama u Crnoj Gori koje sprovode politiku naru&scaron;avanja dobrosusjedskoh odnosa, provokacija i antievropskih stremljenja, smatra docent na Univerzitetu Donja Gorica Nikoleta Đukanović.
Hrvatsko Ministarstvo vanjskih i evropskih poslova obavijestilo je danas crnogorsku Ambasadu u Zagrebu da su predsjednik Skup&scaron;tine Crne Gore Andrija Mandić, poslanik Milan Knežević i potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić progla&scaron;eni za nepoželjne osobe u Hrvatskoj.
Đukanović je agenciji Mina, na pitanje da li Hrvatska može tražiti da se njena odluka o progla&scaron;enju Mandića, Kneževića i Bečića za nepoželjne osobe, pro&scaron;iri na &Scaron;engen zonu, odgovorila da to zavisi od daljeg postupanja tih političkih aktera u odnosu na pitanja koja opterećuju odnose dvije države.
"Hrvatska kao članica to može tražiti, ali mislim da su donijeli odluku koju su htjeli i da njeno revidiranje može zavisiti samo od daljeg postupanja ovih partija u odnosu na pitanja koja optetećuju odnose Hrvatske i Crne Gore", rekla je Đukanović.
Prema njenim riječima, poslije izglasavanja Rezolucije o Jasenovcu, potpuno je bila očekivana reakcija hrvatskih vlasti.
"Vjerujem da nije protokolarnog tipa, već predstavlja odluku koju na&scaron;i političari treba ozbiljno da uzmu u razmatranje", navela je Đukanović.
Ona je dodala da je progla&scaron;enje tri političara za nepoželjne osobe u Hrvatskoj posljedica kontinuiranog naru&scaron;avanja odnosa dvije države.
Prema riječima Đukanović, očigledno je da je hrvatska Vlada definisala samo tri osobe odgovorne za to, vjerujući da će tako poslati poruku svim političkim strukturama koje sprovode politiku naru&scaron;avanja dobrosusjedskoh odnosa, provokacija i antievropskih stremljenja.
"Ono sto je dobro jeste da je danas zvančna Hrvatska objasnila da neće kočiti put Crne Gore u Evrospku uniju (EU), ali i da taj put, izuzev ostalih, vode i partije čija se politika zasniva na udavljavanju Crne Gore od EU, demokratskog razvoja, konsolidacije, pomirenja u regionu", naglasila je Đukanović.
Ona je kazala da posljedice takvih politika neće snositi samo tri čovjeka, nego i kompletna Vlada ukoliko nastavi sa pravljenjem kompromisa sa nacionalističkim i desničarskim politikama.
Đukanović je dodala da odluku Hrvatske vidi i kao svojevrsnu opomenu premijeru Milojku Spajiću.
Na pitanje da li smatra da može doći do pro&scaron;irenja liste, Đukanović je kazala da to u ovom trenutku ne očekuje.
"Mislim da je jasno upozorenje svima, sumnjam da će sada listu pro&scaron;irivati, ali mislim da je jasna poruka i opomena i Spajiću", dodala je Đukanović.

Đukanović: Odluka Hrvatske jasna opomena Spajiću

"REAKCIJA NIJE PROTOKOLARNOG TIPA"

Nijedan dobronamjeran čovjek nije mogao da pomisli da će se moderna Hrvatska poistovijetiti sa Nezavisnom državom Hrvatskom, kazao je predsjednik Skup&scaron;tine Andrija Mandić.
On je na dana&scaron;njoj sjednici odgovorio &scaron;efu kluba poslanika Demokratske partije socijalista (DPS) Andriji Nikoliću koji je naveo da poruka Hrvatske znači da premijer Milosjko Spajić može biti sljedeći, ali i da sa ovom parlamentarnom većinom nema ulaska u Evropsku uniju (EU).
Hrvatska je proglasila Mandića, poslanika Milana Kneževića i potpredsjednika Vlade Aleksu Bečića nepoželjnima "zbog sistemskog djelovanja na naru&scaron;avanju dobrosusjedskih odnosa i kontinuiranog zloupotrebljavanja Republike Hrvatske u unutra&scaron;nje političke svrhe".
"Iako smo iznenađeni, Crna Gora neće preduzeti nikakve recipročne mjere", rekao je Mandić i dodao da se od "čitave povike da će Hrvatska nanijeti &scaron;tetu kolektivno Crnoj Gori, sve se svelo na jednu reakciju vezanu za tri političara".
On je pozvao sve članove hrvatskog Sabora, vlade kao i sve građane da posjete Crnu Goru.

Nikolić: Crnoj Gori sa ovom parlamentarnom većinom nema ulaska u EU; Mandić: Iznenađeni smo odlukom Hrvatske

PREDSJEDNIK PARLAMENTA KAŽE DA CG NEĆE PREDUZIMATI NIKAKVE RECIPROČNE MJERE

Premijer Milojko Spajić odgovaraće na pitanja predstavnika poslaničkih klubova 30. jula.
"Trinaesta - posebna sjednica Prvog redovnog (proljećnjeg) zasjedanja Skup&scaron;tine u 2024. održaće se u utorak, 30. jula, u 14 sati.
Na dnevnom redu su premijerski sat i poslanička pitanja", saop&scaron;teno je iz parlamenta.
Premijerski sat prethodno je bio zakazan za 26. jul, ali je odgođen zbog odlaska Spajića u Pariz, gdje će u petak prisustvovati otvaranju Olimpijskih igara.
&nbsp;

Premijerski sat 30. jula

PRVOBITNO BIO ZAKAZAN ZA 26.JUL

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović smatra da je dobro &scaron;to je juče razrije&scaron;ena jedna, kako je rekao, evidentna politička kriza koja je postojala u Podgorici.
"Ona je razrije&scaron;ena tako &scaron;to je mandat vraćen građanima Podgorice. Mislim da je to jedan častan i ispravan način razrje&scaron;enja političke krize koja već dugo traje. Da vas podsjetim da je politička kriza postojala i prije raskola u Pokretu Evropa sad, da već duži vremenski period Glavni grad nije mogao da izabere drugog zamjenika gradonačelnice Podgorice, da je do&scaron;lo do prekompozicije u skoro svim parlamentarnim subjektima dosada&scaron;nje parlamentarne većine i da je prosto vraćanje mandata građanima jedan častan i ispravan izlaz iz ove političke krize, koja je takođe uticala na dobro funkcionisanje i brojnih gradskih službi, a sve nau&scaron;trb kvaliteta života građana i građanki u na&scaron;em Glavnom gradu", poručio je Milatović.
U demokratiji, kako ističe, niko ne bi trebalo da se pla&scaron;i izbora.
"Jer pla&scaron;iti se izbora znači pla&scaron;iti se suda građana o va&scaron;em dosada&scaron;njem radu. Ko je radio dobro - biće nagrađen od strane građana. Ko je radio lo&scaron;e - biće kažnjen od tih istih građana.
Građani će u narednom periodu imati jasan izbor. Na jednoj strani nacionalističko-populistički blok oličen u sada&scaron;njoj Vladi, koja je nastala kao rezultat trulih kompromisa i političke trgovine sitnih partijskih interesa, i čiji su akteri u prethodnom periodu pokazali djelovanje suprotno državnim interesima. Takođe, i blok oko i dalje nereformisane Demokratske partije socijalista. A na drugoj strani će se iskristalisati građanski blok, blok centra, blok pristojne Crne Gore koju podržava najveći broj na&scaron;ih građana", rekao je Milatović.&nbsp;

Milatović: Časno je i ispravno što je mandat vraćen građanima Podgorice

"U DEMOKRATIJI NIKO NE BI TREBALO DA SE PLAŠI IZBORA"

Ministar vanjskih i evropskih poslova Hrvatske Gordan Grlić Radman komentarisao je odluku o progla&scaron;enju Andrije Mandića, Alekse Bečića i Milana Kneževića personama non grata, rekav&scaron;i da su oni osobe koje su naru&scaron;ili odnose Crne Gore i Hrvatske.
"Prije svega kazao bih da je na&scaron;a suverena procjena koga želimo proglasiti nepoželjnim u Hrvatskoj. A mislim da su ove osobe koje smo proglasili nepoželjenim to i zaslužile, jer su pogor&scaron;ali odnose Crne Gore i Hrvatske", kazao je Grlić Radman, prenosi Večernji.hr.
Napominje kako je Hrvatska dosad podržavala sve aktivnosti Crne Gore u vezi s ulaskom u Evropsku uniju. Naglasio je, pak da je potez koji je Crna Gora nedavno preduzela, a koji je, kako ističe, pogor&scaron;ao odnose između zemalja, bio neuspje&scaron;an u očuvanju dobrosusjedskih odnosa.
&ldquo;Crna Gora je pokazala činom na koji je bila upozoravana, koji nije u skladu s dobro susjednim odnosima, da joj očito nije stalo do odnosa s Hrvatskom&rdquo;, istakao je Grlić Radman.
U vezi s mogućim blokiranjem Crne Gore na putu prema EU,&nbsp; hrvatski ministar je odgovorio:
&ldquo;Ne planiramo ih blokirati u EU, jer blokiranje obično nije evropska vrijednost i izbjegavamo ga kao instrument. Međutim, uvijek postoje drugi mehanizmi kako bi se uticalo na određene odluke. Crna Gora mora ispuniti određena mjerila kako bi zavr&scaron;ila neke procedure, a Hrvatska će uskočiti s na&scaron;im mjerilima, jer jo&scaron; moraju odgovoriti na neka ratna pitanja. Smatram da je do&scaron;ao trenutak da se Crna Gora okrene vladavini prava i proevropskim vrijednostima&rdquo;, zaključio je Grlić Radman.
&nbsp;

Grlić Radman: Mandić, Knežević i Bečić zaslužili su ovo, nećemo blokirati ulazak Crne Gore u EU

"BILI SU UPOZORENI"

Odluku Hrvatske da predsjednika Skup&scaron;tine Andriju Mandića, poslanika Milana Kneževića i potpredsjednika Vlade Aleksu Bečića proglasi personam non grata, komentarisao je i poslanik Socijaldemokrata Crne Gore (SD) Branislav Nenezić.
&ldquo;I &scaron;to ćemo sad? IBAR, EU? Ovo je kao kada ti roditelji kažu &ldquo;Sa njima ne smije&scaron; da se druži&scaron;&rdquo;! Izbori do kraja godine. &Scaron;teta za ove &ldquo;rekonstruisane&rdquo; ministre neće im stići ni namje&scaron;taj za nove kancelarije&rdquo;, napisao je Nenezić u objavi na mreži X.

Nenezić: Šteta za “rekonstruisane” ministre, ni namještaj im neće stići

KOMENTARISAO ODLUKU HRVATSKE

Nastavljamo sankcije Rusiji i spremni smo da pružimo pomoć Ukrajini, poručio je potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku Nik Đeljo&scaron;aj na sastanku sa ambasadorom Ukrajine u Crnoj Gori Olehom Herasimenkom.
Đeljo&scaron;aj je upoznao ambasadora sa prioritetima Vlade, istakav&scaron;i da je Crna Gora privržena evroatlantskim vrijednostima.
&ldquo;Vlada je privržena euroatlantskim vrijednostima i kao takva iskren saveznik i prijatelj Ukrajine. Nastavljamo sankcije Rusiji i spremni smo da pružimo pomoć Ukrajini", poručio je Đeljo&scaron;aj.&nbsp;
Ukrajinski ambasador je čestitao potpredsjedniku na izboru 44. Vlade i zahvalio na podr&scaron;ci i solidarnosti Crne Gore koja, kako je istakao, predstavlja pozitivan primjer u dočeku i inkluziji ukrajinskih izbjeglica.
Tokom sastanka razgovaralo se o mogućnostima unapređenja ekonomske saradnje Ukrajine i Crne Gore i dogovoreno intenziviranje komunikacije u pravcu konkretizacije saradnje u oblastima od zajedničkog interesa.&nbsp;

Đeljošaj sa ambasadorom Ukrajine: Nastavljamo sankcije Rusiji