Politika

Ministarstvo vanjskih poslova (MVP) Crne Gore spremno je da otvorena pitanja sa Hrvatskom rje&scaron;ava dijalogom, poručili su iz tog Vladinog resora u odgovoru na protestnu notu hrvatskih kolega upućenu zbog izrade znački s likom &scaron;kolskog broda Jadran.
Iz MVP su Vijestima rekli da su na notu odgovorili posredstvom diplomatskih kanala.
Oni su naveli da je taj resor u odgovoru Hrvatima jasno istakao spremnost Crne Gore da se, kroz konstruktivan i iskren dijalog, bavi svim zajedničkim identifikovanim otvorenim pitanjima u odnosima s Hrvatskom.
&ldquo;Takođe, Ministarstvo je podsjetilo na već postignuti dogovor tokom bilateralnih konsultacija održanih u januaru i maju, kojim je, između ostalog, predviđeno formiranje specijalizovanih komisija s obje strane, radi razmjene relevantne argumentacije i pronalaženja bilateralnog rje&scaron;enja konkretnog pitanja&rdquo;, kazali su iz MVP.
Iz tog resora su dodali da država ostaje apsolutno opredijeljena za jačanje odnosa s Hrvatskom na temeljima dobrosusjedstva, prijateljstva i zajedničkih evropskih i evroatlantskih vrijednosti.
Hrvatska nije krajem pro&scaron;le godine dozvolila Crnoj Gori da zatvori Poglavlje 31 - Vanjska, bezbjednosna i odbrambena politika, nakon &scaron;to su se pogor&scaron;ali odnosi između dvije države.
Prethodno je Zagreb, u formi non-pejpera, ispostavio zahtjeve za rje&scaron;avanje nekoliko pitanja koja smatra otvorenim i za koja tvrdi da naru&scaron;avaju međusobne odnose.
Odnosi su zao&scaron;treni zbog niza pitanja - vlasni&scaron;tvo nad brodom Jadran, od&scaron;teta za biv&scaron;e zatočenike u logoru u Morinju, ime bazena u Kotoru, a najvi&scaron;e nakon &scaron;to je crnogorski parlament krajem juna pro&scaron;le godine usvojio Rezoluciju o genocidu u Jasenovcu i logorima Dahau i Mauthauzen.
Hrvatska je tada uputila protestnu notu.
Novu protestnu notu Hrvatska je uputila početkom avgusta zbog odluke crnogorskog Ministarstva odbrane da izradi značke s likom &scaron;kolskog broda Jadran, za koji hrvatska strana tvrdi da pripada njima.
Oni su notom najavili &ldquo;detaljnu analizu ukupne vojne sukcesije&rdquo;, prema kojoj, kako tvrde, Crna Gora Hrvatskoj duguje vi&scaron;e od dvije milijarde američkih dolara, ne navodeći na &scaron;ta se to odnosi.
Ministarstvo odbrane, s druge strane, tvrdi da nije bilo zvanične potvrde tvrdnji o bilo kakvom dugu Crne Gore.

MVP odgovorio na protestnu notu Zagreba

"SPREMNI SMO  DA OTVORENA PITANJA SA HRVATSKOM RIJEŠIMO DIJALOGOM"

"Opasne namjere krvožednih manipulatora da izazovu tenzije u Crnoj Gori" - to je komenatar poslanika Demokratske partije socijalista Jevta Erakovića na informaciju da je u selu Gornje Zaostro kod Berana postavljen spomenik Pavlu Đuri&scaron;iću, četničkom komandantu iz Drugog svjetskog rata.
"Veličanje fa&scaron;ističkih koljača ne smije proći nekažnjeno. Da li će reagovati SDT i Uprava policije ili će se praviti mrtvi? Partnerima u vlasti ni ovo neće biti razlog da raskinu saradnju sa ovakvima?", napisao je Eraković u objavi na mreži X.

Eraković: Opasne namjere krvožednih manipulatora da izazovu tenzije u Crnoj Gori

REAKCIJA NA POSTAVLJENE SPOMENIKA PAVLU ĐURIŠIĆU U BERANAMA

Predsjednik Op&scaron;tine Berane Đole Lutovac kazao je da osuđuje postavljanje spomenika Pavlu Đuri&scaron;iću u Beranama bez prethodnog obavje&scaron;tenja nadležnih institucija i mimo zakonskih procedura.
&ldquo;Ovakvo postupanje predstavlja grubo kr&scaron;enje propisa koji jasno defini&scaron;u da se spomen-obilježja mogu podizati isključivo u skladu sa Programom koji donosi skup&scaron;tina op&scaron;tine, uz prethodnu saglasnost nadležnog organa državne uprave zaduženog za poslove kulture&rdquo;, istakao je on.&nbsp;
Pored toga &scaron;to se radi o nezakonitom aktu, kako dodaje, riječ je i o djelu za koje su propisane krivične sankcije &mdash; uključujući i kaznu zatvora &mdash; za svakoga ko organizuje ili izvr&scaron;i postavljanje spomen-obilježja bez odobrenja.
&ldquo;Zato očekujem hitnu reakciju nadležnih državnih organa, kako bi se ovaj nezakonito postavljen spomenik uklonio u najkraćem mogućem roku&rdquo;, poručio je Lutovac.
Važno je, kako kaže, naglasiti da ovaj čin ne predstavlja samo flagrantno kr&scaron;enje zakona, već i poku&scaron;aj dodatne polarizacije na&scaron;eg ionako podijeljenog dru&scaron;tva.
&ldquo;Berane je grad koji pripada svim svojim građanima, bez obzira na njihovu nacionalnu, vjersku ili ideolo&scaron;ku pripadnost. Na&scaron;a je obaveza da čuvamo dru&scaron;tveni mir, po&scaron;tujemo zakone i njegujemo istorijsku istinu. U tom duhu, lokalna uprava će ostati dosljedna principima vladavine prava i međusobnog po&scaron;tovanja svih građana&rdquo;, zaključio je Lutovac.

Lutovac: Osuđujem postavljanje spomenika Đurišiću, očekujem da bude uklonjen u najkraćem roku

PORUČIO PREDSJEDNIK OPŠTINE BERANE

&Scaron;tampanje znački sa motivima &scaron;kolskog broda Jadran, koje predstavlja jedno od nerije&scaron;enih pitanja između Crne Gore i Hrvatske, produbilo je pukotinu koja se nakon promjene vlasti 2020. otvorila u odnosima dvije države i rezultiralo jo&scaron; jednom protestnom notom od susjeda. Crna Gora je, nakon stopiranog zatvaranja jednog pregovaračkog poglavlja, u opasnosti da naru&scaron;i krhke pregovore koji se vode kako bi se odnosi popravili.
Predsjednik Liberalne partije i jedan od funkcionera Evropskog saveza Vatroslav Belan ocijenio je za Portal Analitika da su Vlada Crne Gore i parlamentarna većina pod snažnim uticajem i kontrolom partija "srpskog sveta" sa namjerom otvorili rane koje postoje između Crne Gore i Hrvatske i sada, dodaje, svaki mali, čak i benigni ubod u te rane, poput ove sa značkama, jako žulja i boli.
"Plan je da nas posvađaju sa svima osim sa Vučićevom Srbijom"
Prema njegovim riječima, situacija ne bi bila ovakva da su odnosi nastavili da se razvijaju kao u periodu prije 2020. godine kada je crnogorska diplomatija i vanjska politika, uz sve mane, bila, kako kaže, neopisivo ozbiljnija i mudrija u odnosu na dana&scaron;nju.&nbsp;
&bdquo;Od besmislene rezolucije o Jasenovcu do ove najnovije protestne note, subjekti u Vladi i parlamentarnoj većini okupljeni oko Andrije Mandića i u Demokratama, koji su&scaron;tinski kontroli&scaron;u procese, realizuju aktivnosti unutar svoje agende da nas posvađaju sa svim susjedima, osim, naravno, sa Vučićevom Srbijom, i vuku nas u orbitu rusko-srpskog uticaja&ldquo;, upozorava Belan.
Svjestan je, kaže, da upozorenja opozicionih partija možda zvuče dosadno te da možda pojedini djelovi crnogorskog dru&scaron;tva u njima i dalje vide fatamorganu i izmi&scaron;ljotinu.
&bdquo;Možda i pojedine zapadne adrese jo&scaron; toga nisu svijesne, ali biće kasno kada se karte do kraja otkriju u presudnim momentima za konačno pozicioniranje Crne Gore i shvati da su DF i Demokrate samo vje&scaron;to glumili emancipovane proevropske političare, a da su sve strate&scaron;ki radili u skladu sa onim &scaron;to im srce i&scaron;te - da Crnu Goru poklone "srpskom svetu" i od nje učine Bjelorusiju na Jadranu koja se klanja Vladimiru Putinu&ldquo;, ističe sagovornik Analitike.
Smatra da konstantno i namjerno iritiranje Hrvatske ne može pomoći nikako Crnoj Gori ni u njenom odnosu sa susjedima niti na njenom evropskom putu.&nbsp;
&bdquo;Ponavljam, da su odnosi onakvi kakvi su bili prije 2020. vjerujem da pitanje znački ne bi bilo na stolu, ali na&scaron;a Vlada je učinila sve da sad i mali, gotovo nebitni potezi čine velike probleme. Ideolozi "srpskog sveta" su osmislili plan, njihovi pioni u Crnoj Gori ga izvr&scaron;avaju&ldquo;, uvjeren je Belan.
Zamjena ministra ne bi promijenila ni&scaron;ta &ndash; Vlada je problem
Upitan da prokomentari&scaron;e pisanje medija da premijer Milojko Spajić nakon posljednjih de&scaron;avanja razmi&scaron;lja da smijeni ministra odbrane Dragana Krapovića, lider LP kaže da u premijeru ne vidi niti hrabrost niti autoritet da tako ne&scaron;to uradi.
&bdquo; Za Crnu Goru bi valjalo da nas pozitivno iznenadi i povuče takav državnički odgovoran potez. Sa druge strane, zamjena jednog ministra iz Demokrata drugim bi bila čista finta, trik, bez su&scaron;tinske promjene politike. Najbolje bi bilo da se u PES-u dogovore da smijene kompletnu Vladu jer sa ovom nećemo niđe, a najmanje u EU&ldquo;, poručuje funkcioner Evropskog saveza.

Belan: Namjerno iritiranje Hrvatske ne može nam pomoći, ideolozi srpskog sveta osmislili plan, pioni u Crnoj Gori ga izvršavaju

OCJENUJE PREDSJEDNIK LIBERALNE PARTIJE I JEDAN OD FUNKCIONERA EVROPSKOG SAVEZA

Zatvaranje svih pregovaračkih poglavlja do kraja naredne godine i dalje je ostvariv cilj za Crnu Goru, ocijenio je ambasador Evropske unije (EU) u Podgorici Johan Satler i poručio da Skup&scaron;tina treba &scaron;to prije da izabere sudije Ustavnog suda i zamjenike guvernera Centralne banke (CBCG).
Satler je, u intervjuu agenciji Mina, kazao da su izmjene izbornog zakonodavstva, usvojene krajem jula, krupan korak naprijed i da su poslanici, podr&scaron;kom važnim zakonima, pokazali da je evropski put Crne Gore značajniji od dnevne politike.
Odgovarajući na pitanje koji su najveći izazovi koji predstoje u procesu pristupanja Crne Gore Uniji, Satler je kazao da su poglavlja 23 i 24, koja se tiču vladavine prava, najteži izazov i da treba stalno da budu u fokusu aktera u Crnoj Gori.
Prema njegovim riječima, i za&scaron;tita životne sredine, koja je obuhvaćena poglavljem 27, izuzetno je važna i zahtjevna oblast.
Satler je ukazao na namjeru Crne Gore da do kraja godine bude zatvoreno pet poglavlja, a zatim i deset u prvoj i isto toliko u drugoj polovini naredne godine.
- To znači puno tehničkog posla koji je neophodno zavr&scaron;iti i koji je dijelom već otpočeo. Ohrabrujem Skup&scaron;tinu da se na to fokusira i da se, po mogućnosti, ponovo sastane već u septembru i počne da radi na ovim pitanjima - rekao je Satler.
On je kazao da Skup&scaron;tina treba brzo da djeluje po putanju imenovanja sudija Ustavnog suda, ali i da izabere dva zamjenika guvernera Centralne banke Crne Gore (CBCG) i četiri člana Savjeta te finansijske institucije.
- Sve su to pitanja koja zaista pokazuju koliko posla predstoji: poglavlja, Centralna banka, ali i Ustavni sud. Na to svi akteri treba da usmjere svoju pažnju, a naročito Skup&scaron;tina - naglasio je Satler.
Na pitanje da li je zatvaranje svih poglavlja do kraja naredne godine i dalje ostvariv cilj za Crnu Goru, Satler je odgovorio potvrdno.
Govoreći o izmjenama izbornog zakonodavstva, kojima se predviđa održavanje svih loklanih izbora u jednom danu, uče&scaron;će žena od 40 odsto u parlamentu i profesionalizovana izborna komisija, Satler je rekao da je to krupan korak naprijed.
- Ono &scaron;to se dogodilo u crnogorskom parlamentu zaista je bio krupan politički korak naprijed za Crnu Goru - kazao je Satler.
Prema njegovim riječima, kvota od 40 odsto za žene u parlamentu je od su&scaron;tinskog značaja, naročito kada se radi o zastupljenosti žena u tradicionalnom dru&scaron;tvu, kakvo je crnogorsko.
Komentari&scaron;ući kritike da se produženje mandata pojedinim lokalnim parlamentima usljed određivanja jedinstvenog dana za prve naredne zajedničke lokalne izbore može tumačiti kao kr&scaron;enje Ustava i demokratskih principa, Satler je istakao da se u dinamičnoj demokratiji mogu čuti različiti glasovi i da je normalno da postoje kritike.
On je istakao da je objedinjavanjem svih izbora smanjen prostor za korupciju i unaprijeđena demokratija.
- Kada je u pitanju produženje mandata, to je zaista osjetljiva tema i pristupili smo joj s puno pažnje. Sagledali smo i primjere najbolje međunarodne prakse - rekao je Satler, dodajući da je slično učinjeno u Njemačkoj 2019. godine.
Na pitanje &scaron;ta smatra da su ključna pitanja za nastavak izborne reforme, Satler je kazao da dosada&scaron;nje izmjene predstavljaju prvi dio procesa i da sada predstoji drugi.
- Na dnevnom redu je zastupljenost manjina - Roma, ali i pitanje uvođenja nekih elemenata direktne demokratije, poput uvođenja otvorenih ili poluotvorenih lista - naveo je Satler, dodajući da je riječ o pitanjima kojima očekuje da će se Skup&scaron;tina baviti.
On je istakao i značaj sređivanja biračkog spiska u nastavku izborne reforme.
- Smatram da bi ovo bio važan dio drugog paketa izborne reforme - dodao je Satler.
Na pitanje da li će, i nakon izmjena usvojenih u julu, izborna reforma biti u fokusu EU, on je kazao da su, kada su u pitanju pregovori o pristupanju, neki od ključnih djelova ispunjeni rje&scaron;avanjem pitanja poput izbora u jednom danu i regulisanjem finansiranja političkih partija.
- Međutim, u interesu crnogorske demokratije, zaista apelujem da se ne zaborave ni ostala pitanja koja smo pomenuli - rekao je Satler.
Komentari&scaron;ući predloge zakona o javnim okupljanjima i Agenciji za nacionalnu bezbjednost, Satler je rekao da se raduje &scaron;to Skup&scaron;tina pro&scaron;le sedmice nije nastavila sa njihovim usvajanjem.
- Mislim da je bila mudra odluka da se ostavi vi&scaron;e prostora za diskusiju i javne konsultacije, ali i da se uključi Evropska komisija. Mi ćemo ih vrlo pažljivo pogledati i vratiti se s prijedlozima - naglasio je Satler.
Govoreći o vetingu u pravosuđu, on je kazao da je unapređenje odgovornosti tužilaca i sudija veoma važno i da se EU za to zalaže &scaron;irom regiona, uključujući i Crnu Goru, ali da je potreban oprez u pogledu toga &scaron;ta se podrazumijeva pod vetingom, budući da je taj termin ponekad te&scaron;ko definisati.
Satler je kazao da je u Albaniji, gdje je nekada bio ambasador, proces vetinga počeo prije devet godina, ali da jo&scaron; nije okončan.
- Tako da treba da razumijemo &scaron;ta zapravo stoji iza ideja o vetingu u Crnoj Gori. Isto tako treba da imamo u vidu da se Crna Gora nalazi u zavr&scaron;nim fazama procesa pristupnih pregovora. Dakle, ono &scaron;to ne želimo da vidimo jeste da dođe do ometanja kada je riječ o ispunjavanju mjerila za poglavlja 23 i 24 - rekao je Satler.
On je istakao da Crna Gora već ima mnogo instrumenta kojima bi se mogla povećati odgovornost u pravosuđu, ali da nijesu iskori&scaron;ćeni u punoj mjeri.
Kako je naveo, Sudski i Tužilački savjet imaju različite instrumente za disciplinske i etičke prestupe koji se mogu vi&scaron;e koristiti.
- Imate ocjene učinka za sudije i tužioce, a sada po prvi put i za sudije Vrhovnog suda. Osim toga, i Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) takođe ima ovla&scaron;ćenja da sprovodi provjere imovine - kazao je Satler i poručio da ohrabruje savjete i ASK da u potpunosti koriste instrumente koje imaju.
Govoreći o poglavlju 27 i kampanji &ldquo;Čuvaj da te čuva&rdquo;, Satler je rekao da vidi određene pomake kada je riječ o postrojenjima za preradu otpadnih voda, po pitanju ulcinjske Solane, ali i kada je riječ o centrima za upravljanje otpadom.
- Veoma sam zainteresovan da ovaj period iskoristimo za podizanje svijesti o značaju životne sredine - kazao je Satler dodajući da je fokus na oblastima poput smanjenja upotrebe plastike, rje&scaron;avanje problema starih automobilskih guma, ali i pitanja nelegalnih deponija kojih je, kako je istakao, u Crnoj Gori vi&scaron;e od 300.
Komentari&scaron;uću upozorenja dijela civilnog dru&scaron;tva i opozicije da je u Crnoj Gori prisutan istorijski revizionizam i veličanje četničkog pokreta, Satler je rekao da se Crnoj Gori sada ukazuje prilika kakva se javlja jednom u generaciji.
- Ta jedinstvena prilika se zove pristupanje EU. Vrata su otvorena. Vi ste predvodnik procesa. Vi zatvarate poglavlja. Kada vam se ukaže takva prilika, mislim da treba da se fokusirate na budućnost. Treba da se fokusirate na ono &scaron;to je pred vama, na mogućnosti koje se otvaraju pristupanjem Uniji - naglasio je Satler.
On je poručio da nema &bdquo;plana B&ldquo; i da Crna Gora ne treba da dozvoli da bude iznova rastrzana istim pitanjima koja se odnose na događaje od prije 100 ili 80 godina.
- Prostor za razgovore o partizanima i četnicima postoji na drugim mjestima, poput univerziteta, ali to ne treba da zauzima centralno mjesto u političkoj debati - poručio je Satler.

Satler: Skupština što prije da izabere sudije Ustavnog suda

PORUČUJE AMBASADOR EVROPSKE UNIJE  U PODGORICI

Predsjednik države Jakov Milatović dao je izjavu Osnovnom državnom tužila&scaron;tvu nakon ranijih tvrdnji da mu je potpredsjednik Vlade Nik Đeljo&scaron;aj uputio prijeteće poruke.
Nakon saslu&scaron;anja u ODT-u Milatović je novinarima kazao: "Mislim da danas odlučujemo da li ćemo da živimo u Crnoj Gori u kojoj se odluke donose putem prijetnji ili u zemlji u kojoj vlada pravo i pravda. Zakon sam vratio jer je protivustavan, u suprotnosti je sa najmanje dva važeća zakona i nanosi direktnu &scaron;tetu poljoprivrednim proizvođačima.
Vr&scaron;io sam svoju Ustavom propisanu dužnost i dok sam to radio desila mi se prijeteća poruka koja je nakon toga i nastavljena - stvoren je ambijent i od strane ljudi bliskih Đeljo&scaron;aju. Ono &scaron;to me dodatno brine je &scaron;to su sve nadležne institucije - Vlada, premijer, prećutale cijelu situaciju i to zabrinjava. &Scaron;alje se lo&scaron;a i opasna poruka. Ako je ovo način na koji gradimo Crnu Goru onda to zaista nije dobar put", rekao je Milatović.&nbsp;
Ističe da je sada na tužila&scaron;tvu i nadležnim organima da se odrede o tome &scaron;to se desilo.
"Opasno je i nedopustivo da mi se prijeti. &Scaron;ta treba da očekuje bilo koji sudija u ovoj zemlji kada donosi presudu ili tužilac kad podiže optužnicu. Pozivam sve jo&scaron; jednom da pročitaju moju argumentaciju, tu je sve jasno, zakon je neustavan", naveo je Milatović.&nbsp;
Istakao je da je objavljena kompletna komunikacija.&nbsp;
Milatović je, podsjetimo, prepisku sa Đeljo&scaron;ajem objavio na mreži X.
U porukama koje je Đeljo&scaron;aj uputio Milatoviću je, između ostalog, napisano da Milatović nije trebalo da vrati zakon i da očekuje reakciju Albanaca sa svih nivoa i gdje god imaju uticaj.&nbsp;
Đeljo&scaron;aj je jutros kada je i sam dao izjavu tužila&scaron;tvu, odbacio optužbe da je prijetio i poručio da mu je žao &scaron;to ih je Milatović "uvukao u ovaj cirkus".

Milatović nakon saslušanja u ODT-u: Zabrinjava što su Vlada i premijer prećutali cijelu situaciju, to je loša i opasna poruka

"AKO JE OVO NAČIN NA KOJI GRADIMO CG ONDA TO ZAISTA NIJE DOBAR PUT"

Potpredsjednik Vlade i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljo&scaron;aj na saslu&scaron;anju u Osnovnom državnom tužila&scaron;tvu (ODT) u Podgorici negirao je da je prijetio predsjedniku Crne Gore Jakovu Milatoviću.
Đeljo&scaron;aj je, nakon saslu&scaron;anja, rekao da je ispunio svoju građansku dužnosti i da je dao izjavu u odnosu na prijavu Milatovića zbog, kako je naveo, navodnih prijetnji.
&bdquo;Ukazao sam tužiocu i izjasnio se povodom toga da nije bilo prijetnje&ldquo;, rekao je Đeljo&scaron;aj.
On je rekao da kroz komunikaciju koja nije bila samo tog dana, nego koju imaju kao političari, komentari&scaron;eu razne dru&scaron;tveno-političke događaje.
Đeljo&scaron;aj je kazao da je Milatović objavio samo dio komunikacije, navodeći da su njegove poruke bile vi&scaron;e savjetodavne i političkog karaktera, jer smatra da odluka Milatovića da vrati na ponovno odlučivanje Zakon o porezu na nepokretnosti nije dobra.
&bdquo;Ukazao sam mu da znam, zbog sticaja okolnosti i funkcije koju sam obavljao, koji je saradnik iz kabineta uticao da se ta odluka tako donese&ldquo;, rekao je Đeljo&scaron;aj.
On je istakao da mu je žao &scaron;to ih je Milatović uveo &bdquo;u ovaj cirkus&ldquo;.
&bdquo;Žao mi je i zbog građana, i zbog sebe lično i političke strukture koju predstavljam&ldquo;, rekao je Đeljo&scaron;aj.
On je naglasio da je u pitanju komunikacija između dva političara, njega kao lidera Albanskog foruma i Milatovića kao političara koji je na zadnjim izborima učestvovao u Podgorici.
Upitan &scaron;ta očekuje od tužila&scaron;tva, Đeljo&scaron;aj je rekao da se prethodnih dana svjedočilo velikom pritisku Milatovićevog Kabineta na sve institucije, od policije i tužila&scaron;tva do svih organa vlasti.
&bdquo;Neću vr&scaron;iti nikakav uticaj na odluke institucija. Institucije su nezavisne, na&scaron;e tužila&scaron;tvo ima svoju nezavisnost, treba da radi svoj posao na osnovu Ustava i zakona i svaki vid pritiska koji je bio od predsjednika na njih mislim da nije dobar&ldquo;, rekao je Đeljo&scaron;aj i dodao da neće uop&scaron;te ni komentarisati, ni govoriti o očekivanjima.

Đeljošaj na saslušanju negirao da je prijetio Milatoviću

„NEĆU VRŠITI NIKAKAV UTICAJ NA ODLUKE INSTITUCIJA"

Da li smatram da je zastara krivičnih djela su&scaron;tinski razlog odbacivanja krivične prijave MANS-a stare &scaron;est godina? Naravno, ne vjerujem. Razlog za odbacivanje je nepostojanje krivičnog djela, kazao je za Pobjedu biv&scaron;i crnogorski predsjednik i premijer Milo Đukanović o zastari slučaja &bdquo;Telekom&ldquo;.
-A pokretanje istražnog postupka je politikantski iskonstruisala osoba koja je svojevremeno imala potpisan ugovor sa EK koji je podsticao i veoma izda&scaron;no finansijski nagrađivao podno&scaron;enje krivičnih prijava protiv nosilaca javnih funkcija u Crnoj Gori- istakao je&nbsp; Đukanović.
Nakon vi&scaron;e od &scaron;est godina u Specijalnom državnom tužila&scaron;tvu, slučaj &bdquo;Telekom&ldquo; je dobio epilog - specijalna tužiteljka Ana Perović-Vojinović odbacila je krivičnu prijavu Mreže za afirmaciju nevladinog sektora protiv Đukanovića i njegove sestre sa obrazloženjem da je slučaj zastario. I dok politički oponenti prijete Anketnim odborom, Đukanoviću na pitanje Pobjede &scaron;ta su to tužioci istraživali &scaron;est godina i iz kojih razloga nijesu preuzeli odgovornost da dovr&scaron;e ovaj slučaj koji je biv&scaron;oj opoziciji, a sada&scaron;njoj vlasti bio glavni adut godinama za političke napade, kaže da je u ovom predmetu bezmalo dvadeset godina sve rađeno na njegovu &scaron;tetu.
- Pitanju, svakako, ima mjesta. Kao i sumnji, makar dijela javnosti. Na prvi pogled, da je neko uticajan ili obziran prema autoritetu dugogodi&scaron;njeg ranijeg Predsjednika i Premijera, tendencioznom pasivno&scaron;ću doveo do zastarijevanja krivičnih djela obuhvaćenih krivičnom prijavom MANS-a protiv njega. Pa da na samom početku razočaram sve koje je povr&scaron;nost ili negativna emocija odvela u tom smjeru razmi&scaron;ljanja: sve &scaron;to je u ovom predmetu urađeno tokom, ne samo &scaron;est, nego bezmalo 20 godina, rađeno je permanentno na moju &scaron;tetu. Zaključno sa obrazloženjem da je krivična prijava protiv mene, moje sestre advokatice Ane Đukanović i jo&scaron; jednog broja građana odbačena zbog zastare. Ovo se najmanje odnosi na specijalnu tužiteljku Perović-Vojinović koja se vjerovatno odnedavno suočila sa ovim radnim zadatkom.
Da li smatram da je zastara krivičnih djela su&scaron;tinski razlog odbacivanja krivične prijave MANS-a stare &scaron;est godina? Naravno, ne vjerujem. Razlog za odbacivanje je nepostojanje krivičnog djela. A pokretanje postupka je politikantski iskonstruisala osoba koja je svojevremeno imala potpisan ugovor sa EK koji je podsticao i veoma izda&scaron;no finansijski nagrađivao podno&scaron;enje krivičnih prijava protiv nosilaca javnih funkcija u Crnoj Gori.
&Scaron;ta mislim o takvoj nakaradnoj, su&scaron;tinski neokolonijalnoj i bahatoj praksi EU (i svih drugih, velikih i moćnih) prema državama poput balkanskih - bolje da vam ne govorim. Samo toliko: upravo zbog takve prakse makar posljednjih decenija, Zapadni Balkan je takav kakav je, a EU je tu gdje je: pod rastućim otvorenim ili latentnim terorom autoritarnih politika koje brutalno ru&scaron;e doskora superiorni sistem evropskih vrijednosti. Za dokaze ove tvrdnje da ne idemo dalje od Ukrajine&hellip; i od vrednosno devastiranih dru&scaron;tava na&scaron;eg regiona - poručuje Đukanović.
Ističe da je ne&scaron;to drugo važnije.
- Odluka ST je povod da jasnije osvijetlimo funkcionalnu sposobnost i odgovornost državnih institucija da za&scaron;tite vitalne nacionalne interese, od kojih je vladavina prava jedan od najvažnijih, a pravna sigurnost građana možda i najvažniji razlog postojanja svake države.
Dakle: je li Tužila&scaron;tvu Crne Gore stvarno falilo vremena da otkrije i procesuira krivična djela na koje je upućivala ne samo krivična prijava MANS-a iz 2019. nego i vi&scaron;e prethodnih krivičnih prijava na istu temu, praktično tokom svih 20 godina od zavr&scaron;ene privatizacije Telekoma 2005. godine?
Naravno da nije. Ako se ne varam, centralna tema krivične prijave protiv mene kao Premijera bila je da li je Vlada imala pravo da donese odluku da iznosom od otprilike tri mil. eura podstakne manjinske akcionare Telekoma (privatizacione fondove i fizička lica) da i oni prodaju svoje udjele u ovoj kompaniji. Prethodno, na transparentnom međunarodnom tenderu Vlada je prodala državni paket vlasni&scaron;tva u kompaniji mađarskoj kompaniji MATAV, ćerki firmi njemačkog Dojč Telekoma za 114 mil. eura. Iz komunikacije sa novim većinskim vlasnikom znali smo za njegovu zainteresovanost da uveća svoja vlasnička prava kupovinom udjela manjinskih akcionara i izračunali da bi to izvjesno značilo priliv od jo&scaron; 40 mil. eura u platni promet Crne Gore.
Prenijeli smo tu ideju nekim od manjinskih akcionara sa kojima smo imali kontakt. Shvatili smo da oni u tome vide svoj interes, ali da postoji rizik da taj dio posla izostane zbog, u su&scaron;tini, minimalnog razlikovanja u cijeni između prodavaca i potencijalnog kupca. Vlada je, po meni, domaćinski odgovorno procijenila da od svog prihoda (114 mil. eura) odvoji potencijalno tri, su&scaron;tinski, mislim da je potro&scaron;ila manje od 2,5 mil. da bi Crna Gora dobila dodatnih 40 mil. eura. Ukupno, na&scaron;a država je time prihodovala ne 114, nego oko 150 mil. eura.
Kako rekoh, to je da ja znam ključna tačka &bdquo;moje odgovornosti&ldquo; na koju ukazuje krivična prijava MANS-a i koja je nakon &scaron;est godina odbačena zbog zastare. Ovo podsjećanje je imalo za cilj da podstakne na razmi&scaron;ljanje: u čemu je zapravo problem? Za&scaron;to je bilo kom tužiocu trebalo &scaron;est godina da politikantski pamflet u formi krivične prijave baci u smeće i o tome obavijesti javnost? Ili da krivično-pravno procesuira onog ko je to zaslužio - poručuje Đukanović.
Prema njegovim riječima, problem je u nespremnosti jednog broja nosilaca državnih funkcija da donose na Ustavu i zakonima zasnovane odluke i da svojim profesionalnim i moralnim integritetom učvrste suverenost i autoritet države koju predstavljaju i vjeru građana u vladavinu prava u njoj.
- Za&scaron;to je to tako? Tek na ovu temu je bezbroj pretpostavki. Pomenuću samo tri. Čiji je zajednički imenitelj strah. I jo&scaron; pone&scaron;to.
Prvo, strah od neispunjenog očekivanja dijela javnosti. Često krvožedne. Koja je već čitajući i slu&scaron;ajući medije i dio civilnog sektora formirala svoj sud i odmjerila kaznu. I upla&scaron;ena kalkulacija: bolje da ne iznevjerim očekivanja javnosti i time ne dospijem na naslovnice i ne budem u pretencioznim saop&scaron;tenjima samozvane &bdquo;sudske vlasti&ldquo; nego da učvrstim vjeru u snagu države. A o dostojanstvu neopravdano krivičnom prijavom napadnutog da i ne govorimo. Iako bi, da je sreće, to bio jedan od najvažnijih zadataka odgovorne države, posebno njenog pravosuđa.
Drugo, opet strah, nažalost mnogo učestaliji posljednjih godina da se država jedinstvenom odlučno&scaron;ću vlasti, ustavno podijeljene, ali ujedinjene u prepoznavanju krucijalne opasnosti ne samo po evropsku budućnost nego i po sam opstanak države, odlučno odupre besprizornom pritisku velikosrpskog nacionalizma i njegove crkvene, političke i medijske posluge u na&scaron;oj državi. U ovom slučaju ne samo strah, nego i svjesno i stra&scaron;no služenje ideologiji najretrogradnijoj u Evropi poslije fa&scaron;izma.
Politika zasnovana na toj ideologiji koja prethodnih godina podržava rusku agresiju na Ukrajinu i koja u kontinuitetu, zaključno i ovih dana, bukvalno sve čini da pospje&scaron;i novu veliku nesreću u Bosni, a koja je, kao &scaron;to znamo odavno na prijekom nacionalističkom sudu izrekla kaznu najodgovornijem za &bdquo;zločin&ldquo; obnove crnogorske nezavisnosti 2006. godine. I koja se ubi da permanentno zatrpava &bdquo;svoju gre&scaron;kom odbjeglu provinciju&ldquo; raznim budala&scaron;tinama: od Telekoma, do &bdquo;prvog miliona&ldquo; i Pandora papira. Džaba. Nema ponta u na&scaron;oj vlasti da im se po&scaron;alje poruka da uzalud kojevitezaju i da na&scaron;i državni organi efikasno i profesionalno rade svoj posao: optužuju ko je odgovoran, a odbacuju pamflete. Umjesto toga, kod nas zastarijeva. Da se niko ne naljuti. A valjda će i onaj kome zastari biti zadovoljan. Eto, poneko neće. Nego ima veća očekivanja od države. Ne za sebe, nego jednako za sve.
Treći je strah od &bdquo;mentora demokratije&ldquo; u na&scaron;em regionu. U ovom slučaju to nije bio beznačajan &bdquo;argument&ldquo; hajkača, posebno medijskih. Bespogovorno presudan &bdquo;argument&ldquo; moje krivice bila je izjava nekada&scaron;nje diplomatske predstavnice države, na&scaron;eg važnog partnera. Koja nikad ne grije&scaron;i i sa kojom se nije pametno konfrontirati. No, za nevolju jedan broj nas je imao priliku da pročita mi&scaron;ljenje američke komisije za berzansko poslovanje i da se osvjedoči da se njena ocjena o koruptivnosti privatizacionog aranžmana odnosila na privatizaciju Telekoma Makedonije, ne i Crne Gore.
Elem, &scaron;ta god da je u pitanju, ovi ili neki slični razlozi su realnije obja&scaron;njenje za zastarijevanje nego nedostatak vremena za profesionalnu i efikasnu istragu. Ali ni to nije najvažnije.
Pla&scaron;im se da zbog ovakvog deficita integriteta i profesionalizma mnogi ljudi u na&scaron;oj državi bivaju uskraćeni za svoje najvrednije dobro - slobodu i dostojanstvo; mnogi ljudi bespotrebno čame u pritvoru i mnogi od njih će nakon oslobađajućih presuda naplatiti milionske iznose iz državnog budžeta, a da to ni po prstu neće dotaći donosioce pogre&scaron;nih odluka; Crna Gora će sve dublje tonuti u bezdan provincije izgubljenog suvereniteta kojom upravljaju domaće ili inostrane, neprijateljske i negatorske ili partnerske interesne grupe.
Možda ćemo, zahvaljujući geopolitičkim razlozima jednog dana i ući u EU, ali izvjesno, svakog dana ćemo ovakvom praksom, ako je ne budemo mijenjali, sve manje bivati država koja odgovorno vr&scaron;i svoje funkcije, prije svega, za&scaron;tite prava svakog svog građanina - zaključuje Đukanović.

Đukanović: Razlog za odbacivanje prijave je nepostojanje krivičnog djela, a ne zastara

PORUČUJE DA  JE U SLUČAJU „TELEKOM“ DVADESET GODINA SVE RAĐENO NA NJEGOVU ŠTETU

Sezona na koljenima (osim ministarki turizma), rekordno niska pokrivenost uvoza izvozom, deficit fonda PIO blizu 250 miliona, a sada i ogromni deficit budžeta u junu, sve to bi, poručuje zamjenik predsjednika SDP i predstavnik Evropskog saveza Petar Odžić morala biti crvena linija, ako ima odgovornog čovjeka u Vladi Crne Gore.
Ovo, kako napominje, znači nova zaduženja za održavanje tekuće likvidnosti.
Odžić smatra da bi odmah trebalo smanjiti stopu PDV-a u turizmu, kako bi spasili makar sledeću sezonu, a fiskalnu strategiju upodobiti fondu PIO, ako mislimo da penzije budu redovne, i ako ne želimo da ih isplaćujemo iz kredita...
"Ostavite se bedževa, znački i ostalih spinova, kako bi prenijeli političku pozornost na podjele i naru&scaron;avanje međususjedskih odnosa, jer vrlo brzo nećemo imati od čega da živimo", poručuje Odžić.

Odžić: Ostavite se bedževa, znački i ostalih spinova, jer vrlo brzo nećemo imati od čega da živimo

PORUČUJE ZAMJENIK PREDSJEDNIKA SDP -A

Umjesto da se ovo pitanje rje&scaron;ava stručno, institucionalno i u ti&scaron;ini, ono se instrumentalizuje u dnevno-političke svrhe i izlaže ideolo&scaron;koj manipulaciji, dovodeći u pitanje na&scaron;e odnose sa Hrvatskom i put u Evropsku uniju, kazao je za Pobjedu admiral u penziji Dragan Samardžić.
Biv&scaron;i načelnik General&scaron;taba Vojske Crne Gore komentarisao je novu protestnu notu Ministarstva vanjskih i evropskih poslova na&scaron;ih susjeda, u čijem je centru ponovo &scaron;kolski brod &bdquo;Jadran&ldquo;.
Novi povod je bila odluka Ministarstva odbrane Crne Gore da izradi značku sa siluetom broda čije je vlasni&scaron;tvo jedan od glavnih povoda vi&scaron;egodi&scaron;njih diplomatskih sporenja. Očekivano, zvanična Hrvatska i ovo vidi kao svjesno remećenje dobrosusjedskih odnosa, ali je ujedno prvi put pomenula da bi ovakvo pona&scaron;anje crnogorske strane moglo isprovocirati i finansijske kontramjere.
U pomenutom dokumentu, kako su pisale Vijesti, ističe se da je stav zvaničnog Zagreba da &scaron;kolski brod &bdquo;Jadran&ldquo; predstavlja dio vojne imovine te države. Zbog toga su diplomatskom notom najavili &bdquo;detaljnu analizu ukupne vojne sukcesije&ldquo;, prema kojoj Crna Gora Hrvatskoj &bdquo;duguje vi&scaron;e od dvije milijarde američkih dolara&ldquo;.
- Hrvatska ostaje posvećena dijalogu i nastaviće da se zalaže za evropski put Crne Gore, ali očekuje izbjegavanje jednostranih i simbolički provokativnih poteza &ndash; rečeno je podgoričkom listu iz hrvatskog Ministarstva.
&bdquo;Jadran&ldquo; je ponovo do&scaron;ao u fokus kada je Ministarstvo odbrane Crne Gore krajem jula ozvaničilo izradu posebnih znački za posadu tog &scaron;kolskog broda, &bdquo;u znak po&scaron;tovanja prema dugoj pomorskoj tradiciji i značaju koji ovaj brod ima za Crnu Goru&ldquo;, uz zvanične simbole na&scaron;e države.
Nakon &scaron;to je &scaron;ira javnost saznala za nove razmirice zbog &bdquo;Jadrana&ldquo;, iz Ministarstva odbrane je saop&scaron;teno da je &bdquo;Jadran bio i ostaće trajni simbol na&scaron;e pomorske kulture i međunarodne saradnje&ldquo;.
- Kao &scaron;to mi nijesmo komentarisali niti reagovali na brojne javne poruke hrvatskih zvaničnika o njihovom vlasni&scaron;tvu nad &bdquo;Jadranom&ldquo; koje su slate čak i sa teritorije Crne Gore, smatram da u ovom konkretnom slučaju jednostavno nije bilo nikakve potrebe za protestom i reakcijom, kao &scaron;to smatram da nema potrebe ni prostora da produbljujemo ili pojačavamo postojeće razlike u stavovima - saop&scaron;teno je iz resora kojim rukovodi Dragan Krapović (Demokrate), podsjećajući na susret ministra vanjskih poslova Ervina Ibrahimovića sa hrvatskim kolegom Gordanom Grlićem Radmanom početkom godine u Baru.
Komentari&scaron;ući za Pobjedu ovaj povod za pogor&scaron;anje odnosa Crne Gore i Hrvatske, Samardžić ističe kako već duže ukazuje na činjenicu da bi pogre&scaron;an način rje&scaron;avanja pitanja &bdquo;Jadrana&ldquo; mogao skupo ko&scaron;tati cijelu državu.
Tu misli na insistiranje ministra Krapovića, prije svega, na &bdquo;istorijskoj činjenici&ldquo; da &bdquo;Jadran&ldquo; pripada crnogorskom pomorskom nasljeđu. Kako je kazao za Pobjedu, već je upozoravao na to da je &bdquo;pitanje sukcesije izuzetno složeno da bi se njima bavili pau&scaron;alno i na amaterski način&ldquo;.
- Kori&scaron;ćenje pogre&scaron;nih argumenata koje su crnogorski zvaničnici plasirali u javnost može skupo ko&scaron;tati Crnu Goru. Izabrali smo najgori mogući argument, na &scaron;ta sam i upozorio, jer pitanje &Scaron;B &bdquo;Jadran&ldquo; nije izolovano pitanje sukcesije vojne imovine, već ga treba holistički posmatrati i analizirati &ndash; ukazao je Samardžić.
Sagovornik Pobjede, takođe, je podsjetio na to da je Hrvatska jo&scaron; u aprilu 2003. godine formirala svoj Savjet za sukcesiju vojne imovine, sa zadatkom da se izrade bilansi po republikama, odnosno državama nasljednicama, za svaki segment mase pojedinačno i za diobenu masu nekada&scaron;nje Jugoslovenske narodne armije (JNA) u cjelini.
Kao osnova obračuna, kori&scaron;ćena je procjena koja je 2006. godine objavljena u naučnom časopisu &bdquo;Polemos&ldquo; (broj 17/2006). Prema tim nezvaničnim podacima, ukupna procijenjena vrijednost diobene mase, uključujući pokretnu i nepokretnu imovinu JNA, iznosi oko 70 milijardi dolara. Ukupna vrijednost koju bi Hrvatska mogla da potražuje iznosi oko 2,3 milijarde, a Crna Gora oko 200 miliona dolara. Uz to, u te proračune nijesu jo&scaron; u&scaron;li finansijski pokazatelji o kapitalnim infrastrukturnim vojnim objektima i glavnim sredstvima naoružanja i vojne opreme (avioni, brodovi, tenkovi, rakete...).
Kao &scaron;to je i Samardžić vi&scaron;e puta isticao, sve ovo ukazuje da bi se Crna Gora mogla naći pred krupnim potraživanjem samo zbog toga &scaron;to olako shvata bilateralne odnose sa susjedima.
- Ne možemo izolovano, samo za &Scaron;B &bdquo;Jadran&ldquo; upotrijebiti argument da pripada Crnoj Gori zato &scaron;to se u trenutku progla&scaron;enja nezavisnosti Hrvatske, 15. oktobra, nalazio na na&scaron;oj teritoriji, a da pritom zanemarimo činjenicu da se u tom trenutku oko 85 odsto ukupnih efektiva Ratne Mornarice SFRJ, koje su kasnije većinom dopremljene u Crnu Goru, nalazilo na teritoriji Hrvatske &ndash; dodao je Samardžić.
Zbog toga postavlja pitanje najodgovornijima iz Ministarstva odbrane.
- Gospodo, ako je taj va&scaron; argument ispravan, a srećom nije, da li ste onda spremni da prihvatite i zahtjev Republike Hrvatske za naknadu vrijednosti cjelokupne imovine Jugoslovenske ratne mornarice (koju RH procjenjuje na oko dvije milijarde dolara), koja je sa teritorije Hrvatske premje&scaron;tena u Crnu Goru nakon 15. oktobra 1991. godine &ndash; kazao je sagovornik Pobjede.
Takođe je ukazao da bi, po istoj logici, i taj zahtjev bio pravno osnovan.
- Zabrinjavajuće je &scaron;to se ovako složenim i osjetljivim pitanjem ne bavimo sistemski i odgovorno, već ga prepu&scaron;tamo pojedincima i nevladinim organizacijama, čije su namjere u pogledu održavanja i razvoja dobrosusjedskih odnosa sa Hrvatskom krajnje upitne. Umjesto da se ovo pitanje rje&scaron;ava stručno, institucionalno i u ti&scaron;ini, ono se instrumentalizuje u dnevno-političke svrhe i izlaže ideolo&scaron;koj manipulaciji, dovodeći u pitanje na&scaron;e odnose sa Hrvatskom i put u EU &ndash; zaključio je Samardžić.&nbsp;
Admiral Samardžić je podsjetio i na okrugli sto koji je krajem februara održan u Tivtu, u organizaciji Savjeta NVO Boke Kotorske. Na tribini pod motom &bdquo;Super omnia veritas &ndash; Istina iznad svega&ldquo;, učestvovali su novinari Perica Đaković i Sini&scaron;a Luković, zatim istoričar Dražen Jovanović, predsjednik Savjeta NVO Boke Kotorske Ma&scaron;an Ercegović, te kontraadmiral Bo&scaron;ko Antić. U publici su bili kapetan fregate Milan Jevtović, koji je na prijedlog Krapovića nedavno postao komandant Mornarice VCG, te kapetan korvete Ivan Laković kao komandant &bdquo;Jadrana&ldquo;, kao i sve&scaron;tenici Srpske pravoslavne crkve na čelu sa tada&scaron;njim tivatskim parohom Mijajlom Backovićem.
- Na tribini su svi govornici iznijeli isti argument - da brod &bdquo;neupitno pripada Crnoj Gori&ldquo; jer se 15. oktobra 1991. godine nalazio na njenoj teritoriji. Posebno zabrinjava &scaron;to su događaju legitimitet svojim prisustvom dali predstavnici Ministarstva odbrane. Tako smo svjedočili situaciji u kojoj, na događaju posvećenom pitanju &Scaron;B &bdquo;Jadran&ldquo;, u prvom redu sjede sve&scaron;tena lica i komandanti Mornarice VCG i samog broda &ndash; kazao je Samardžić.

Samardžić: Pogrešni argumenti crnogorskih zvaničnika mogu skupo koštati državu

KOMENTAR NA NOVU PROTESTNU NOTU MINISTARSTVA VANJSKIH I EVROPSKIH POSLOVA  HRVATSKE

Demokratska partija socijalista Crne Gore ostaje istrajna u svojoj namjeri da, do ispunjavanja svih logističko-tehničkih pretpostavki i formalno-pravnih preduslova, popis stanovni&scaron;tva, domaćinstava i stanova niti može niti treba biti održan, poručili su iz Predsjedni&scaron;tva DPS-a.
Iz te stranke podsjećaju da su v.d. predsjednika partije Danijel Živković i generalni sekretar Aleksandar Bogdanović, ove nedjelje imali susrete i održali sastanke sa predstavnicima vijeća Bo&scaron;njačke, Albanske i Hrvatske nacionalne zajednice, Romskog i Muslimanskog savjeta, te da je zajednički konstatovano da je popis nužno odložiti.
"U skladu sa tim, a na osnovu aktuelnog dru&scaron;tveno-političkog ambijenta, u kojem imamo vladu u tehničkom mandatu institucije koje ne rade u punom kapacitetu, Predsjedni&scaron;tvo DPS iznijelo je 17 uslova koje je neophodno ispuniti da bi predstojeći proces mogao biti održan", dodaje se u saop&scaron;tenju.
Tom prilikom, jo&scaron; jednom ponavljaju da neće pristati da ni pod jednom tačkom od svih 17 iznijetih, da odustanu i odstupe.
"Ostajemo istrajni da nam nadležne državne institucije do ponedjeljka 16.10.2023. godine daju odgovor, u protivom Glavnom odboru partije biće predloženo da usvoji odluku o pozivanju građana Crne Gore na bojkot predstojećeg popisa stanovni&scaron;tva", zaključuju iz DPS-a.

Predsjedništvo DPS: Do ponedjeljka ispuniti uslove o odlaganju popisa ili ćemo Glavnom odboru partije predložiti usvajanje odluke o bojkotu procesa