Politika

Državna revizorska institucija (DRI) utvrdila je da Godi&scaron;nji konsolidovani finansijski izvje&scaron;taj Građanskog pokreta &bdquo;URA&ldquo; za 2024.&nbsp; nije sastavljen i prezentovan u skladu sa važećim propisima.
Kako je navedeno na sajtu, DRI&nbsp; je izdala uslovno mi&scaron;ljenje na finansijski izvje&scaron;taj i negativno mi&scaron;ljenje na pravilnost poslovanja te partije
- Nadležni Kolegijum DRI, koji je rukovodio predmetnom revizijom, u sastavu: predsjedavajuća Senatom DRI, članica Senata Vesna Mihailović &ndash; rukovoditeljka Kolegijuma, i član Senata dr Milan Dabović - član Kolegijuma, izrazio je uslovno mi&scaron;ljenje na Godi&scaron;nji konsolidovani finansijski izvje&scaron;taj i negativno mi&scaron;ljenje na pravilnost poslovanja Građanskog pokreta &ldquo;URA&rdquo; za 2024. - pi&scaron;e u Izvje&scaron;taju.
Kako je precizirano, finansijskom revizijom utvrđeno je da Godi&scaron;nji konsolidovani finansijski izvje&scaron;taj Građanskog pokreta &ldquo;URA&rdquo; za 2024. godinu nije u svim bitno materijalnim aspektima sastavljen i prezentovan na fer i objektivan način u skladu sa važećim okvirom finansijskog izvje&scaron;tavanja.
"Revizijom pravilnosti su utvrđene neusklađenosti poslovanja Građanskog pokreta &ldquo;URA&rdquo; koje se odnose na nedosljednu primjenu Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja (čl. 14, 24, 48 i 49), Zakona o obligacionim odnosima, Pravilnika o kontnom okviru i sadržini računa u kontnom okviru za pravna lica registrovana za obavljanje privredne djelatnosti i druga pravna lica, Pravilnika o načinu i rokovima za vr&scaron;enje popisa imovine i obaveza pravnog lica, internog Pravilnika o potro&scaron;nji goriva i internog Pravilnika o tro&scaron;kovima poslovne reprezentacije", navedeno je u Izvje&scaron;taju.
Osim toga, kako je saop&scaron;teno iz DRI, revizijom je utvrđeno da je partija u poslovnim knjigama evidentirala tro&scaron;kove u iznosu od 4.620,61 eura koje nije dokumentovala, dok je u Izvje&scaron;taju o prihodima, imovini i rashodima političkog subjekta prihode iskazala u manjem iznosu za 18.807,64 eura.
"U poslovnim knjigama partije iskazane su neizmirene obaveze po osnovu lokalnih izbora u Podgorici u iznosu od 33.432,30 eura, koje nijesu izmirene do zatvaranja izbornog žiro računa. Takođe, partija nije obezbijedila vođenje računovodstvenih evidencija o prihodima, imovini i rashodima po porijeklu, visini i strukturi prihoda, imovine i rashoda, dok tro&scaron;kove u ukupnom iznosu od 40.119,09 eura nije evidentirala na odgovarajuća konta, a utvrđene su nepravilnosti i u dijelu evidentiranja i popisa imovine".
U odnosu na sedamnaest izdatih preporuka, Građanski pokret &ldquo;URA&rdquo;, kao subjekt revizije, dužan je da do 16. novembra 2025. godine izradi i dostavi DRI Akcioni plan za realizaciju preporuka, a do 16. aprila 2026. godine Izvje&scaron;taj o realizaciji preporuka iz Izvje&scaron;taja o reviziji, navvedeno je u izvje&scaron;taju DRI.
Kako je zaključeno, zbog izraženog negativnog mi&scaron;ljenja i utvrđenih nepravilnosti, konačan izvje&scaron;taj o reviziji Godi&scaron;njeg konsolidovanog finansijskog izvje&scaron;taja Građanskog pokreta &ldquo;URA&rdquo; za 2024. godinu dostavljen je Odboru za politički sistem, pravosuđe i upravu Skup&scaron;tine Crne Gore, a shodno Protokolu o saradnji između Agencije za sprječavanje korupcije i Državne revizorske institucije, i Agenciji za sprječavanje korupcije &ndash; na upoznavanje.

DRI: Negativno mišljenje na pravilnost poslovanja GP URA

PRIHODE PRIKAZALI MANJIM SKORO 19 HILJADA

Na kontrolnom saslu&scaron;anju o slučaju &bdquo;Telekom&ldquo; nisu se pojavili vrhovni državni tužilac Milorad Marković, glavni specijalni tužilac Vladimir Novović i postupajuća tužiteljka Ana Perović Vojinović. Vlast i opozicija osudili su takvav potez, uz ocjenu da je posrijedi udar na parlament. Opozicija smatra da je za takvo postupanje nosilaca pravosudnih funkcija odgovorna vladajuća većina.
Kako je pisalo u najavi, na dnevnom redu Odbora za politički sistem, pravosuđe i uprave bilo je kontrolno saslu&scaron;anje &nbsp;na temu: &bdquo;Aktivnosti tužila&scaron;tva koje su dovele do odbacivanja krivične prijave za zloupotrebu službenog položaja, primanje mita i stvaranje kriminalne organizacije tokom prodaje biv&scaron;eg državnog preduzeća &bdquo;Telekom&ldquo;.
Inicijativu za kontrolno saslu&scaron;anje su podnijeli poslanici Pokreta Evropa Sad Vasilije Čarapić, Darko Dragović i Dražen Petrić.
Poslanik Nikola Zirojević kazao je da je "očigledno da niko nije htio da učestvuje u ovom cirkusu".
"Očigledno je da ni ODT ni SDT nisju htjeli da kupe kartu za ovj cirkus i da učestvuju u njemu. Mislim da je zaista sramno da ovaj Odbor ne dobije nikakvo obavje&scaron;tenje od troje ljudi koji su pozvani da dođu na ovu sjednicu, nosilaca ozbiljnih funkcija", naveo je Zirojević dodajući da je ovaj pristup nekorektan i neprofesionalan, ali ga ne čudi.
"Sada je sasvim jasno da ni ODT ni SDT nemaju hrabrosti da se suoče sa nekim stvarima. Postoji nezadovoljsto njihomim radom i ljudi iz parlamentarne većine", kazao je Zirojević.
Poslanik Jovan Vučurović kazao je da su očekivali da dođu oni koji su pozvani.
"Mi iz NSD a smo saop&scaron;tili da je skandalozno to da je afera Telekom zastarjela. U najmanju ruku je nekorektno da nisu do&scaron;li, jer ovo pokazuje njihov odnos prema poslanicima. Neshvatljivo je da nas nisu obavijestili makar nekim dopisom", naveo je Vučurović.
On je kazao da nije neki , kako je rekao, "obožavalac njihovog rada".
"Mislim da će ovo imati i određene implikacije naročito kada na dnevnom redu budu pojedini izvje&scaron;taji", naveo je on.
Poslanik Andrija Nikolić kazao je da "sad kusate ono &scaron;to ste sami zakuvali".
"Kada tužila&scaron;tvu date ovakvu moć, kakvu ste mu vi dali kao parlamentarna većina, da praktično preuzme ulogu političkog aktera ili vrhovnog političkog abitra na političkoj sceni onda je logično da oni procijene da ne moraju ni da odgovaraju u Skup&scaron;tini", ukazao je Nikolić, dodajući da ovo vidi kao zajedničku odgovornost parlamentarne većine i tužilačke organizacije.
Nakon kratke pauze predsjednik odbora Vladislav Bojović je saop&scaron;tio da, s obzirom na to da se pozvani nijesu odazvali pozivu Odbora, da je posrijedi udar na Skup&scaron;tinu.
"Željeli su da podriju samu kontrolu ulogu parlamenta, nesumljivo je da se pona&scaron;aju kao da su četvrta grana vlasti", naglasio je Bojović.
Bojović je odredio pauzu u cilju, kako je rekao, dodatnik konsultacija, prije svega unutar parlamentarne većine.

Marković i Novović nijesu došli na kontrolno saslušanje o slučaju Telekom

VLAST I OPOZICIJA OSUDILI TAKAV POTEZ

Zvanična statistika pokazuje da su cijene zakupa stanova u Crnoj Gori u istom tom periodu porasle vi&scaron;e od 80 odsto, dok su cijene kvadrata za kupovinu gotovo udvostručene, pi&scaron;e Radio Slobodna Evropa RSE.
Povezujući stanje na trži&scaron;tu nekretnina i zapo&scaron;ljavanja sa velikim prilivom stranaca, predsjednik Crne Gore Jakov Milatović pozvao je pro&scaron;log mjeseca na uvođenje odgovornije migracione politike.
Naime, u Crnoj Gori &ndash; u kojoj živi oko 620.000 stanovnika &ndash; trenutno boravi oko 100.000 stranih državljana, uglavnom iz Srbije, Rusije, Ukrajine, Turske..
&ldquo;Vrijeme je da imigraciona politika bude odgovorna, da na&scaron;e trži&scaron;te rada bude pravedno, da stanove i poslove prvo obezbijedimo na&scaron;im ljudima&rdquo;, kazao je Milatović.
Iz Kabineta predsjednika su za RSE kazali da sprovode detaljnu analizu postojećeg stanja, kako bi definisali mjere koje će predložiti Vladi u cilju za&scaron;tite standarda građana Crne Gore.
Crna Gora je tradicionalno zemlja visoke stope odseljavanja (emigracije), ali u posljednjoj deceniji bilježi i visoku stopu doseljavanja (imigracije), poja&scaron;njava za RSE direktorica Centra za migracione politike i multikulturalizma Dragana Ota&scaron;ević.
&ldquo;Ovaj fenomen ukazuje da se migracioni tokovi u potpunosti mijenjaju. Takva promjena zahtijeva i prilagođavanje postojeće migracione politike novim dru&scaron;tveno &ndash; ekonomskim okolnostima.&rdquo;
Smatra da cilj Crne Gore treba da bude balansirana migraciona politika koja će voditi računa o interesima građana i trži&scaron;ta, uz puno uvažavanje prava stranaca i promovisanje njihove integracije u dru&scaron;tvo.
Iz Međunarodne organizacije za migrante su za RSE kazali da su spremni da podrže sve buduće institucionalne aktivnosti države u ovoj oblasti koje su usklađene sa okvirom Globalnog dogovora o migracijama.
Crna Gora je potpisnica vi&scaron;e međunarodnih konvencija i drugih akata koji se tiču za&scaron;tite prava migranta.
Kako &lsquo;za&scaron;tititi&rsquo; domaću radnu snagu
Iz Ministarstva rada ističu da Vlada ima mehanizam za&scaron;tite domaćeg stanovni&scaron;tva u oblasti zapo&scaron;ljavanja kroz takozvanu godi&scaron;nju kvotu za strance.
Kvotom se utvrđuju djelatnosti u kojima se stranci mogu zapo&scaron;ljavati &ndash; građevinarstvo, ugostiteljstvo&hellip;
U posljednjih pet godina je godi&scaron;nja kvota za zapo&scaron;ljavanje stranaca povećana sa oko 20.500 na nepunih 29.000.
Međutim, stranci se zapo&scaron;ljavaju i u oblastima na koje se ove kvote ne odnose.
Tako je pro&scaron;le godine, prema odgovorima Ministarstva za RSE, privremenu dozvolu za rad dobilo vi&scaron;e od 38.000 stranih državljana.
Uglavnom je riječ o državljanina zemalja regiona, Rusije, Turske i Azerbejdžana.
Ota&scaron;ević obja&scaron;njava da su uvijek postojali poslovi koje domaće stanovni&scaron;tvo ne želi ili ne može da radi, a koje prihvataju strani radnici koji u Crnu Goru dolaze u potrazi za boljim uslovima života.
&ldquo;Trebamo da prihvatimo realnost da Crna Gora nije privlačna samo imućnim inostranim investitorima već i običnim ljudima iz slabo razvijenih zemalja, uključujući i potomke na&scaron;ih iseljenika&rdquo;.
Dodaje i da je Crna Gora već započela proces usklađivanja migracione politike prilagođavanjem zakona potrebama trži&scaron;ta rada.
Tako je izmjenama Zakona o strancima predviđeno njihovo zapo&scaron;ljavanje u tri prioritetne oblasti &ndash; IT sektor, zdravstvo i domaćinstva.Rente porasle za preko 80 odsto U cilju za&scaron;tite standarda domaćeg stanovni&scaron;tva, predsjednik Milaović je ukazao na probleme u sektoru kupovine ili iznajmljivanja nekretnina.
Cijena iznajmljivanja stanova je od 2020. do avgusta 2025. godine porasla za preko 80 odsto, podaci su Uprave za statistiku Crne Gore.
Vi&scaron;e od toga su rasle cijene kupovine nekretnina &ndash; sa oko 1.150 eura iz 2020. do sada&scaron;njih 2.200 eura po kvadratu.
Nije poznato koliko se nekretnina nalazi u vlasni&scaron;tvu stranih državljana, jer na to pitanje nisu odgovorili iz Uprave za nekretnine.
Ne postoje podaci o broju podstanara stranih državljana.
Predsjednik Udruženja podstanara Crne Gore Dragan Živković za RSE kaže da država ne raspolaže efikasnim mjerama koje bi za&scaron;titile građane od naglog rasta cijena stanova i kirija.
&ldquo;To se pokazuje u praksi. Građani svakodnevno trpe posljedice neuređenog trži&scaron;ta &mdash; kirije se slobodno povećavaju, ugovori se raskidaju bez zakonske za&scaron;tite, a mnoge porodice tro&scaron;e i do 60 odsto prihoda samo na kiriju.&rdquo;
Smatra da treba donijeti Zakon o pravima podstanara, koji bi definisao prava i obaveze zakupodavaca i zakupaca, uveo ograničenja rasta kirija i spriječio proizvoljno izbacivanje iz stanova.
Premijer Milojko Spajić je uoči pro&scaron;logodi&scaron;njih izbora u Podgorici obećao povoljne stanove u glavnom gradu. Međutim, gradnja jo&scaron; nije počela, uprkos obećanju da će prvi stanovi biti dostupni od sredine 2026.
Pomoć dijelu podstanara nudi Grad Podgorica, u vidu nadoknade od 100 eura mjesečno.
Poreske stope i kontrola trži&scaron;ta
Za povećanje cijene stanova odgovorna je i težnja Crne Gore da se pozicionira kao turistička i investiciona destinacija, poja&scaron;njava Ota&scaron;ević.
&ldquo;Pa mnogi crnogorski građani imaju pote&scaron;koće da pronađu pristupačan stan za najam ili kupovinu. Pote&scaron;koće imaju i stranci koji sa porodicama žive od minimalne ili prosječne plate.&rdquo;
Zato važnim smatra razvijanje uravnoteženog i održivog pristupa migracionoj i stambenoj politici.
To podrazumijeva da država jasno defini&scaron;e uslove pod kojima stranci mogu kupovati nekretnine i unaprijedi stambenu politiku za domaće stanovni&scaron;tvo.
Sugeri&scaron;e uvođenje progresivnog poreza na skuplje nekretnine u vlasni&scaron;tvu stranaca, koji bi se usmjerio u izgradnju stanova za dugoročni najam i subvencionisano stanovanje za mlade i ranjive kategorije stanovni&scaron;tva.
Smatra da je neophodno uspostaviti i jasan sistem praćenja i regulacije trži&scaron;ta nekretnina i ograničiti prekomjernu spekulaciju na trži&scaron;tu.
Iskustvo Hrvatske
Rast cijena nekretnina nije zaobi&scaron;ao ni susjednu Hrvatsku, najmlađu članicu Evropske unije.
Iz agencije za nekretnine &ldquo;Bili&scaron;kov&rdquo; su za RSE kazali da je prosječna cijena kvadrata stana u Zagrebu 2020. bila oko 2.000, a sada ide i do 3.200 eura.
Najam garsonjere, koji je prije pet godina ko&scaron;ta 300&ndash;400 eura mjesečno, danas je porastao na 500 do 700 eura.
Rast cijena najma stanova u Hrvatskoj djelimično je povezan s povećanim prilivom migranata, ali ne i sa uvećanjem cijena nekretnina za prodaju, ističe za RSE Snježana Gregurović sa zagrebačkog Instituta za istraživanje migracija.
Kada je riječ o najmu stambenog prostora za stane radnike, u Hrvatskoj oni uglavnom bivaju smje&scaron;teni u stanove koje im plaća poslodavac.
Ona obja&scaron;njava da je porast cijena nekretnina dijelom povezan s liberalizacijom tog trži&scaron;ta i činjenicom da državljani EU mogu kupovati nekretnine u Hrvatskoj po gotovo jednakim uslovima kao domaći građani.
&ldquo;Osim za odmor, velik broj stranaca kupuju nekretnine za iznajmljivanje ili investicije, &scaron;to utiče na povećanje cijena. Tome pridonosi i domaće stanovni&scaron;tvo, koje nekretnine jo&scaron; uvijek smatra sigurnom investicijom.&rdquo;
Gregurović nagla&scaron;ava da svaka država treba da donosi kvalitetnu i sveobuhvatnu migracionu politiku.
Kao pozitivne primjere integracije migranata u lokalnu zajednicu navodi Dansku, Finsku, Nizozemsku, Njemačku, Portugal i &Scaron;vedska.
&ldquo;Pokazalo se da su kvalitetna jezična obuka, brzo uključivanje na trži&scaron;te rada i profesionalna edukacija ključni u borbi protiv segregacije i stvaranja &lsquo;paralelnih dru&scaron;tava&rsquo;.&rdquo;
Da bi se izbjegla segregacija u Kopenhagenu se, na primjer, migranti smje&scaron;taju u socijalne stanove u kvartovima gdje živi mje&scaron;ovita populacija, a sličnih primjera ima i u Njemačkoj i Nizozemskoj.
Prava stranaca u Crnoj GoriZakon o strancima uređuje uslove za njihov ulazak, boravak, rad i kretanje.
Oni mogu ostvariti privremeni ili stalni boravak, uz ispunjenje određenih uslova. Za zapo&scaron;ljavanje, potrebno je pribaviti odgovarajuću dozvolu za boravak i rad.
Mogu kupovati nekretnine.
Stranci sa boravi&scaron;em u Crnoj Gori mogu se prijaviti na zdravstveno osiguranje.
Djeca stranaca imaju pravo na besplatno osnovno i srednje obrazovanje.
Zakonom o visokom obrazovanju propisano je da stranac ima pravo upisa na studije pod jednakim uslovima kao i crnogorski državljani.

Da li boravak 100 hiljada stranaca u Crnoj Gori ‘traži’ promjenu migracione politike

KAKO JE PRILIV STRANACA PROMIJENIO USLOVE NA TRŽIŠTU NEKRETNINA I ZAPOŠLJAVANJA?

Nove zemlje bi mogle da se pridruže Evropskoj uniji bez punog prava glasa, pi&scaron;e Politico, navodeći da bi to mogao biti potez koji bi mogao učiniti da lideri, poput mađarskog premijera Viktora Orbana, lak&scaron;e prihvate priključenje Ukrajine bloku.
Predlog za promjenu pravila o članstvu u EU je u ranoj fazi i morao bi da bude odobren od svih postojećih članica, naveli su za Politico tri evropska diplomata i jedan zvaničnik EU upoznat sa raspravama.
Ideja je, kako pi&scaron;e, da bi novi članovi stekli puna prava tek nakon &scaron;to Unija sprovede reformu svog funkcionisanja, kojom bi se otežalo pojedinačnim državama da stavljaju veto na zajedničke politike.
Ovo je najnoviji poku&scaron;aj vlada koje podržavaju pro&scaron;irenje EU, poput Austrije i &Scaron;vedske, da &bdquo;udahnu novi život&ldquo; procesu pro&scaron;irenja koji trenutno blokiraju Budimpe&scaron;ta i jo&scaron; nekoliko prestonica, pi&scaron;e ovaj medij, zabrinutih da bi ono moglo donijeti nepoželjnu konkurenciju na lokalnim trži&scaron;tima ili ugroziti bezbjednosne interese.
Ova inicijativa bi omogućila zemljama koje su trenutno na putu ka članstvu, poput Crne Gore, da uživaju mnoge pogodnosti članstva u EU, ali bez prava veta &ndash; instrumenta koji su vlade država članica oduvijek smatrale ključnim sredstvom za sprječavanje sprovođenja politika Unije koje im se ne dopadaju, pi&scaron;e u tekstu ovog medija.
Ideja koja stoji iza ovog predloga &ndash; o kojem se, prema riječima istih diplomata i zvaničnika, trenutno neformalno razgovara među državama članicama EU i Evropskom komisijom &mdash; jeste da bi prijem novih zemalja bez prava veta, makar u početnom periodu članstva, omogućio njihov ulazak pod fleksibilnijim uslovima, bez potrebe za sveobuhvatnim izmjenama osnovnih ugovora EU, &scaron;to mnoge vlade smatraju neprihvatljivim, pi&scaron;e ovaj medij.
Plan da nove članice uđu u EU bez punih prava glasa &bdquo;osigurava da ostanemo sposobni za djelovanje čak i u pro&scaron;irenoj EU&ldquo;, rekao je Hofrajter. &bdquo;Iz razgovora sa predstavnicima zemalja Zapadnog Balkana dobijam jasne signale da se ovaj pristup smatra konstruktivnim i izvodljivim.&ldquo;
Zahtjevanje da nove zemlje ne mogu postati članice dok EU ne sprovede unutra&scaron;nje reforme rizikuje da Unija &bdquo;kroz sporedna vrata zaustavi proces pro&scaron;irenja&ldquo;, dodao je.
Ova inicijativa dolazi u trenutku rastuće frustracije u istočnoevropskim i zapadnobalkanskim zemljama kandidatima, koje su sprovele opsežne unutra&scaron;nje reforme, ali su i dalje daleko od članstva, godinama nakon podno&scaron;enja zahtjeva. U slučaju Crne Gore, pregovori o pristupanju EU počeli su jo&scaron; 2012. godine.
&bdquo;Poslednja zemlja koja je u&scaron;la u EU bila je Hrvatska prije vi&scaron;e od deset godina &ndash; a u međuvremenu je Ujedinjeno Kraljevstvo napustilo Uniju&ldquo;, rekao je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović u intervjuu za Politico. &bdquo;Zato vjerujem da je sada vrijeme da se proces oživi, ali i da se oživi ideja EU kao kluba koji jo&scaron; uvek ima privlačnu snagu.&ldquo;

EU mijenja pravila: Crna Gora bi mogla biti bez prava glasa nakon članstva?

PIŠE POLITICO

Posjeta evropske komesarke Ursule fon der Lajen jeste izuzetno važna za napredak Zapadnog Balkana i jačanje veza između regiona i Brisela. Sve inicijative kojima se produbljuje integracija regiona u Evropsku uniju su korisne i mogu pomoći da se evropski standard života prelije i u ovaj dio Evrope, kazala je za Pobjedu Dina Bajramspahić, građanska aktivistkinja, politikolo&scaron;kinja specijalizovana za evropske studije.
Kako ističe, finansijska podr&scaron;ka koja je pratila posjetu, najava smanjenja roaming tro&scaron;kova, integracija u evropske digitalne i finansijske tokove omogućiće da građani i građanke Crne Gore osjete konkretne prednosti članstva u EU.
Ipak, kako navodi, kurtoazne riječi koje su razmijenjene između visokih funkcionera tokom posjete treba shvatiti kao motivacione.
" Impresioniranost rezultatima ispoljena je i prilikom posjeta na&scaron;im susjedima, koji, nažalost, imaju i veće probleme od na&scaron;ih, &scaron;to je najbolji pokazatelj da sve izrečene riječi ne odražavaju realno stanje" ocijenila je Bajramspahić.
Ona je podsjetila da je ovu posjetu evropske komesarke pratila konkretna finansijska podr&scaron;ka, navodeći da je Evropska komisija odobrila sredstva za Albaniju, Crnu Goru i Sjevernu Makedoniju u okviru Plana rasta EU za Zapadni Balkan, pri čemu na&scaron;a država, iako i dalje najbliža članstvu, povlači najmanje sredstava.
"Albanija će dobiti svoju prvu isplatu u iznosu od 99,3 miliona eura, od čega će 46,2 miliona biti uplaćeno direktno u državni budžet. Crna Gora će dobiti svoju drugu isplatu od 8,1 milion eura, uključujući 3,8 miliona koji će biti uplaćeni direktno u državni budžet, dok će ostatak biti namijenjen infrastrukturnim projektima preko Investicionog okvira za Zapadni Balkan (WBIF-a). I Sjeverna Makedonija će takođe primiti svoju drugu isplatu u iznosu od 16 miliona, od čega će 7,4 miliona eura biti uplaćeno direktno u državni budžet, a ostatak će finansirati infrastrukturne projekte putem WBIF-a", dodala je Bajramspahić.
Prema njenim riječima, posjeta evropske komesarke Ursule fon der Lajen je izuzetno važna za napredak Zapadnog Balkana i jačanje veza između regiona i Brisela.
" Sve inicijative kojima se produbljuje integracija regiona u Evropsku uniju su korisne i mogu pomoći da se evropski standard života prelije i u ovaj dio Evrope. Finansijska podr&scaron;ka koja je pratila posjetu, najava smanjenja roaming tro&scaron;kova, integracija u evropske digitalne i finansijske tokove omogućiće da građani i građanke Crne Gore osjete konkretne prednosti članstva u EU" ocijenila je sagovornica Pobjede.
Bajramspahić je dodala da ukupan iznos koji su povukle Crna Gora i Sjeverna Makedonija, iznosi 18,3 miliona eura za nas i 25 miliona eura za Sjevernu Makedoniju, &scaron;to je do pet puta manje od Albanije.
"Kada je u pitanju posjeta Crnoj Gori, predsjednica EK je izrazila optimističke poruke - ali uz određenu dozu opreza", smatra ona i kao zanimljivo ističe navode Fon der Lajen koja je rekla da &bdquo;Evropa vidi volju Crne Gore da ponovo bude predvodnik regiona u reformama&ldquo;.
U tim riječima, prema ocjeni Bajramspahić, nalazi se i &bdquo;možda i najvažnija izjava i potvrda onoga &scaron;to već znamo, a to je da je evidentno da Crna Gora u konkretnim tematskim oblastima sve vi&scaron;e zaostaje i gubi poziciju predvodnika&ldquo;.
"Produbljuje se jaz između forme i su&scaron;tine i Crna Gora ne koristi dovoljno priliku da dostigne ekonomsku, socijalnu i institucionalnu konvergenciju sa EU. Na&scaron;a država izuzetno zaostaje kada je u pitanju za&scaron;tita okoline, obrazovanje, ekonomija i infrastruktura. To znači da bez pravih reformi čak i kao članica EU, bila bi u mnogim oblastima decenijama iza zemalja članica. Drugim riječima, pravi posao i dalje čeka da bude obavljen i ne može biti zamaskiran ispraznim frazama", ističe Bajramspahić.
Kako kaže, vlast se vi&scaron;e upire da se provuče kroz &bdquo;iglene u&scaron;i&ldquo; nego da strate&scaron;ki iskoristi priliku za članstvo.
"Nije iznenađenje &scaron;to se smanjuje podr&scaron;ka građana članstvu, budući da građani ne mogu da razumiju da napredujemo u pristupnim pregovorima a da je država u ovakvom stanju u kakvom jeste. To dovodi do razočaranja i do prevelikog raskoraka između obećanja o evropskom snu i svega &scaron;to sada vidimo", obrazložila je Bajramspahić.
Ona ukazuje na činjenicu da iako su se iz vlasti trudili da dobiju potvrdu od EU da će započeti izrada Ugovora o pristupanju, jo&scaron; to nijesu uspjeli.
"Međutim, državni je interes Crne Gore da to bude &scaron;to prije i u tom smislu svi dru&scaron;tveni akteri treba da se zalažu da Radna grupa EU &scaron;to prije počne sa radom i to tokom tekućeg, danskog predsjedavanja", ističe Bajramspahić.
Prema njenim riječima, Crna Gora je ponovo u trci sa vremenom kada je u pitanju zatvaranje poglavlja.
"Ostalo je jo&scaron; oko dva mjeseca da ispunimo objavljeni cilj da se do kraja godine zatvori pet ili &scaron;est poglavlja, daju se različite najave od strane predstavnika vlasti. U ovom trenutku, pozitivne su vijesti samo oko jednog poglavlja u okviru kojeg su ispunjene tehničke obaveze za zatvaranje. Razgovara se, dakle, o &scaron;est pregovaračkih poglavlja, a to su: Poglavlje 3 - Pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga, Poglavlje 4 - Sloboda kretanja kapitala, Poglavlje 6 - Privredno pravo, Poglavlje 11 - Poljoprivreda i ruralni razvoj, Poglavlje 13 - Ribarstvo i Poglavlje 31 - Zajednička vanjska i bezbjednosna politika, koje je blokirano zbog namjernog izazivanja sporova sa Hrvatskom - podsjetila je ona i istakla da &bdquo;bi bilo izuzetno važno ako bismo uspjeli da zatvorimo sva navedena poglavlja jer za narednu godinu u tom slučaju ostaje čak 20 pregovarački poglavlja, &scaron;to je za slabe administrativne kapacitete na&scaron;e javne uprave ogroman izazov&ldquo;, smatra Bajramspahić.
Sa druge strane, kako navodi, puni dru&scaron;tveni kapaciteti nijesu stavljeni u pogon u cilju postizanja ovog cilja i da to usporava procese.&nbsp;
"Bolju sliku o svemu ćemo imati nakon objave godi&scaron;njih izvje&scaron;taja Evropske komisije koji je najavljen za 4. novembar", zaključila je Bajramspahić.

Bajramspahić: Crna Gora gubi poziciju predvodnika u integracijama

SMATRA DA CRNOGORSKA VLAST VIŠE UPIRE DA SE PROVUČE KROZ „IGLENE UŠI“ NEGO DA STRATEŠKI ISKORISTI PRILIKU ZA ČLANSTVO U EU

Bojim se da Crna Gora, iako je predvodnik u evropskim integracijama u regionu, nije postigla ono &scaron;to je mogla - poručio je izvjestilac Evropskog parlamenta za Srbiju Tonino Picula ukazujući da se o na&scaron;oj državi nekad govorilo kao i jedinom predvodniku, a da se sada raspravlja o zajedničkom ulasku u Evropsku uniju sa Albanijom.
Picula je, gostujući u Informativnoj emisiji 24 sata na Televiziji E, podvukao da je Crna Gora zbog unutra&scaron;nje političke situacije propustila jednu veliku priliku.
- &Scaron;to je &scaron;teta - naglasio je on.
Čini mu se, kako je rekao, da očekivanja rastu - kako u Podgorici, tako i u Briselu.
- Postoji obostrana želja da političko pro&scaron;irenje ne izgubi na zamahu. Taj proces se ne odvija u laboratorijskim uslovima, nego na tvrdom terenu domaće politike, a i pod geopolitičkim pritiscima - ukazao je izvjestilac Evropskog parlamenta za Srbiju.
On je istakao da je dobro &scaron;to u Crnoj Gori postoji svijest o važnosti pristupnog procesa, a hoće li se deklarisana ambicija pod sloganom 28. članica do kraja 2028. godine ostvariti zavisi, kaže on, od primjene standarda u vladavini prava, borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije, ali i kvaliteta bilateralnih odnosa sa susjedima.
- Očekujem da vlast ubrza reforme, a jedan od primjer problema je i nepotrebno odugovlačenje izbora nedostajućih sudija Ustavnog suda - naglasio je Picula.
Poenta ruskog uticaja je da se uspori ulazak u EU
Na pitanje postoji li opasnost da se region u EU posmatra kao cjelina - a ne individualno, Picula je rekao da krizno stanje u Srbiji svakako može uticati na prilike u Crnoj Gori - iz niza razloga koji formiraju odnose u cijelom regionu.
- &Scaron;to se tiče procesa ulaska u EU i tempa integracija: tu bi trebalo da se po&scaron;tuje princip da se svaka država kandidat ocjenjuje zasebo i vrednuje po njenim rezultatima. Čini se da od &scaron;est država dvije imaju pomake, dvije stagniraju ili nazaduju, a da su dvije daleko od ozbiljnog približavanja Evropskoj uniji - rekao je Picula.
Veliki je, konstatuje on, uticaj Rusije i Srbije.
- Toliki da predsjednik Jakov Milatović moli za pomoć protiv ruskih dezinformacija. Cilj takvih akcija je defintivno da, ako već ne mogu onemogućiti, bar da uspore ulazak Crne Gore u EU - naveo je on.
Uticaj Rusije na Zapadni Balkan, kako je rekao, nije stvar pro&scaron;losti - jer njihova opsesija nije umrla članstvom tih država u NATO.
- Proruske i provučićevske snage su, nažalost, i danas lokalni tribuni koji guraju antizapadne narative. Neke od njih su dio vladajuće većine i te stranke su definitivno potencijalna kočnica napredovanja ka EU - jasan je Picula.
Politika gledanja kroz prste Srbiji dugoročni proma&scaron;aj
Na pitanje ima li EU popustljiv stav prema Srbiji, Picula je poručio da smatra da politika dugogodi&scaron;njeg gledanja kroz prste režimu u Srbiji postoji najvi&scaron;e zbog biv&scaron;e njemačke kancelarke Angele Merkel.
- Danas je to te&scaron;ko, ali potrebno korigovati. Sad znamo da je ta politika bila dugoročni proma&scaron;aj - naveo je Picula.
U nedavnoj posjeti predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen Srbiji vidi ne&scaron;to suzdržaniju u pohvalama.
- Trebala se držati činjenica jer je prilikom obraćanja novinarima govorila o procesima koji su bitni za demokratizaciju Srbije - a oni nažalost jo&scaron; nijesu ni na početku - dodao je Picula.

Picula: Bojim se da Crna Gora nije postigla ono što je mogla zbog unutrašnje političke situacije propuštena velika prilika

"PRORUSKE I PROVUČIĆEVSKE SNAGE I DANAS SU LOKALNI TRIBUNI KOJI GURAJU ANTIZAPADNE NARATIVE"

Ako Crna Gora uspije da do tada konsoliduje institucije, pokaže rezultate u oblasti vladavine prava i obnovi povjerenje u proces integracija, samit Evropske unije i Zapadnog Balkana može postati prekretnica, odnosno trenutak u kojem zemlja potvrđuje da je spremna da iz statusa kandidata pređe u status ozbiljnog i pouzdanog partnera Evropske unije, ocijenila je profesorica na Univerzitetu "Donja Gorica" Nikoleta Đukanović.
Prema mi&scaron;ljenju Đukanović, Samit bi mogao biti važan ispit zrelosti za Crnu Goru i prilika da pokaže da može biti stabilan, kredibilan i predvidljiv partner Evropske unije.
&ndash; Organizovanje ovakvog događaja nosi snažnu simboliku: ono bi Crnu Goru pozicioniralo kao regionalnog lidera u evropskim integracijama i zemlju koja može da preuzme odgovornost i inicijativu &ndash; kazala je Đukanović za Dan.
Kako je dodala, istovremeno, riječ je i o obavezi, jer bez su&scaron;tinskog napretka u reformama i zatvaranju ključnih poglavlja, Samit bi mogao ostati samo politički gest bez dubljeg sadržaja.
&ndash; Ako Crna Gora uspije da do tada konsoliduje institucije, pokaže rezultate u oblasti vladavine prava i obnovi povjerenje u proces integracija, ovaj samit može postati prekretnica, odnosno trenutak u kojem zemlja potvrđuje da je spremna da iz statusa kandidata pređe u status ozbiljnog i pouzdanog partnera Evropske unije &ndash; kazala je Đukanović za Dan.
Podsjetimo, predsjednik Crne Gore Jakov Milatović sastao se prekjuče sa predsjednikom Evropskog savjeta Antoniom Ko&scaron;tom u Briselu.
Tom prilikom je dogovoreno da se Samit Evropske unije i Zapadnog Balkana održi u Crnoj Gori 1. juna 2026. godine, &scaron;to, kako su naveli iz kabineta crnogorskog predsjednika, predstavlja važnu prekretnicu na evropskom putu na&scaron;e zemlje i potvrdu snažne podr&scaron;ke EU.
&ndash; Naredne godine, kada proslavljamo 20 godina od obnove crnogorske nezavisnosti, dobićemo snažnu podr&scaron;ku na&scaron;ih evropskih partnera u organizaciji Samita Evropska unija - Zapadni Balkan 1. juna naredne godine. To je veliki vjetar u leđa. To je znak velikog povjerenja i sasvim sigurno jo&scaron; jedna velika podr&scaron;ka koja dolazi od strane Evropske unije, kada je u pitanju zavr&scaron;etak na&scaron;eg pristupanja. Tako da, 1. juna naredne godine, istorijski trenutak za Crnu Goru &ndash; svih 27 lidera zemalja EU, zajedno sa predsjednikom Evropskog savjeta, gospodinom Ko&scaron;tom, gospođom Fon der Lajen, predsjednicom Komisije, i naravno na&scaron;im prijateljima iz zemalja zapadnog Balkana, svi ćemo se zajedno okupiti u na&scaron;oj državi na istorijskom samitu Crna Gora &ndash; Zapadni Balkan &ndash; poručio je Milatović.
&nbsp;
&nbsp;
&nbsp;

Đukanović: Samit Evropske unije i Zapadnog Balkana važan ispit zrelosti za našu zemlju

"ORGANIZOVANJE OVAKVOG DOGAĐAJA NOSI SNAŽNU SIMBOLIKU"

Poslanici crnogorskog parlamenta usvojili su Zakon o jedinstvenom vje&scaron;tačenju invaliditeta koji predviđa niz promjena u sistemu procjene invaliditeta u Crnoj Gori.
Za zakon je glasalo 48 poslanika, dva su bila uzdržana ,a niko nije bio protiv.
Zakon o jedinstvenom vje&scaron;tačenju invaliditeta koji je Vlada usvojila u julu, donosi prelazak sa isključivo medicinskog modela procjene invaliditeta na model zasnovan na ljudskim pravima, u skladu sa Konvencijom Ujedinjenih nacija o pravima osoba sa invaliditetom (OSI) i evropskim standardima.
Ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografije, Damir Gutić, kazao je ranije da će Zakon obezbijedi pravnu sigurnost i dosljednu primjena novih normi u praksi.
On je rekao da će uvođenjem novog sistema jedinstvenog vje&scaron;tačenja invaliditeta biti ukinuto preko 40 komisija u pet sektora.
&bdquo;A rje&scaron;enje o statusu osoba sa invaliditetom (OSI) i stepenu potrebne podr&scaron;ke, koje će dobijati OSI, uključujući i djecu sa smetnjama u razvoju, odnosno invaliditetom, koristiće se za ostvarivanje prava u svim sektorima&ldquo;, objasnio je Gutić, prenosi Mina.
On je rekao da Predlog zakona predviđa osnivanje zavoda za jedinstveno vje&scaron;tačenje invaliditeta, kao centralne institucije koja bi sprovodila vje&scaron;tačenja po jedinstvenoj metodologiji, čime bi se, kako je dodao, obezbijedila jednakost, efikasnost i pravna sigurnost.
Poslanici su danas usvojili jo&scaron; nekoliko zakona iz oblasti socijalne, dječje, boračke i invalidske za&scaron;tite, penzijskog i invalidskog osiguranja, rada i zapo&scaron;ljavanja i profesionalne rehabilitacije OSI i obrazovanja i vaspitanja djece sa posebnim obrazovnim potrebama, koje je bilo neophodno uskladiti da bi obezbijedila dosljedna primjena Zakona o jedinstvenom vje&scaron;tačenju invaliditeta.

Poslanici usvojili Zakon o jedinstvenom vještačenju invaliditeta

ZA ZAKON JE GLASALO 48 POSLANIKA

Ustavni sud Crne Gore obustavio je postupak za ocjenu ustavnosti odredbe Zakona o Ustavnom sudu, nakon &scaron;to je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović obavijestio sud da odustaje od svog podneska.
Kako je saop&scaron;teno iz Ustavnog suda, Milatović je u junu zatražio ocjenu ustavnosti odredbe Zakona o Ustavnom sudu koja reguli&scaron;e ko su ovla&scaron;ćeni predlagači za pokretanje postupka, tvrdeći da je protivna Ustavu.
-Naime, Zakonom o Ustavnom sudu je propisano da predlog za ocjenu ustavnosti i zakonitosti može da podnese, između ostalih, i državni organ ako se radi o zakonu koji taj organ primjenjuje u svom radu. Milatović je tvrdio da je takva odredba protivna Ustavu, kojim nisu predviđena ograničenja kada su u pitanju državni organi ovla&scaron;ćeni da pokrenu postupak pred sudom.
Nakon &scaron;to je Ustavni sud zatražio od Vlade i Skup&scaron;tine Crne Gore da daju mi&scaron;ljenje na Milatovićeve navode, predsjednik je obavijestio sud da povlači svoj podnesak naslovljen kao &ldquo;predlog za ocjenu ustavnosti"-&nbsp; pi&scaron;e u saop&scaron;tenju.
Kako je dalje naveo Milatović u obavje&scaron;tenju Ustavnom sudu, Ministarstvo pravde najavilo je izmjene Zakona o Ustavnom sudu, stroga smatra opravdanim da u toj proceduri inicira izmjene ovog zakonskog rje&scaron;enja.

Milatović odustao od osporavanja Zakona o Ustavnom sudu

PREDSJEDNIK DRŽAVE OBAVIJESTIO SUD

Istraživanje javnog mnjenja, čiji rezultati govore da Demokratska partija socijalista(DPS) uživa podr&scaron;ku 25,8% građana Crne Gore, ukazuje na to da je akcija Specijalnog državnog tužila&scaron;tva, koju u ime i za račun aktuelne vlasti, sprovodi skaj tužilac Vladimir Novović s jasnim ciljem da obori rejting DPS-a, propala, poručili su iz DPS-a.
Kako navode, nakon objavljivanja podataka koji jasno govore da je DPS politička partija kojoj građani najvi&scaron;e vjeruju u Crnoj Gori, evidentno je da su se u paramparčad razbili svi poku&scaron;aji SDT-a da uni&scaron;ti ono &scaron;to je temelj na&scaron;e politike &ndash; a to je povjerenje građana.
"Ovo je dokaz da se optužnica, koju ispisuje &scaron;ef OKG, koju čine vlast i tužila&scaron;tvo, Vladimir Novović raspala i prije nego je nastala, te da je Demokratska partija socijalista, kakve god etikete Novović poku&scaron;avao besramno da joj zalijepi ne bi li joj nanio &scaron;tetu, neuni&scaron;tiva", pi&scaron;e u saop&scaron;tenju.
Dalje, istraživanje pokazuje da, ono na &scaron;ta smo upozorili na&scaron;e političke protivnike, koji su, u svoj svojoj histeriji, prevr&scaron;ili mjeru i koji se služe svim sredstvima, pa i onim, u Crnoj Gori nedozvoljenim, kojima se udara na nečiju čast, ne bi li zakučili koji politički poen, klize ka marginama političkog života u Crnoj Gori", pi&scaron;e u saop&scaron;tenju.&nbsp;
Demokratska partija socijalista, kako poručuju, neće povijati kičmu pred očiglednom spregom između vlasti i tužila&scaron;tva.
"Koje se legitimisalo kao politički akter u Crnoj Gori, već će ovo istjerati do kraja, jer crvena linija je pređena i sad nema nazad", zaključuju iz DPS-a.&nbsp;

DPS: Propala akcija Novovića, istraživanje potvrdilo da imamo najveću podršku građana

"NEĆE POVIJATI KIČMU PRED OČIGLEDNOM SPREGOM IZMEĐU VLASTI I TUŽILAŠTVA"

Iz Demokratske partije socijalista najavili su novi skup koji će biti održan u op&scaron;tini Berane.
&ldquo;Svi zajedno se moramo suprotstaviti povampirenju četničke ideologije u Beranama. Antifa&scaron;ističko i građansko Berane nas treba. Vidimo se&rdquo;, navodi se u objavi DPS-a na mreži X.
Podsjetimo, prethodni skup pod sloganom &ldquo;Bori se za Pljevlja, bori se za Crnu Goru&rdquo; održan je 9. oktobra u Pljevljima.

DPS najavio novi skup 30. oktobra u Beranama