Politika

Na dana&scaron;nje izlaganje nekada&scaron;njeg pripadnika Specijalne antiterorističke jedinice Braju&scaron;ka Braju&scaron;kovića reagovao je i Veselin Mujović negirajući tvrdnje.&nbsp;
Poručuje i da je spreman da pred Anketnom odbori pojasnim sve navode iz reagovanja i da ih potkrijepi sa materijalnim dokazima.
Reagovanje Mujovića prenosimo integralno:
&bdquo;Prateći dana&scaron;nju sjednicu Anketnog odbora Skup&scaron;tine Crne Gore i izjavu gospodina Braju&scaron;kovića, pominjao je moje ime i dao neistinitu izjavu. Ja ne znam niti sam u saznanju da su postojale crne trojke ili nisu. Pod materijalnom i krivičnom odgovorno&scaron;ću tvrdim:
&ndash; da je protiv Braju&scaron;kovića podnijeta krivična prijava za ucjenu i reket od strane Veselina Veljovića.
&ndash; pomenuti Braju&scaron;ković i Vaso Mijović i jo&scaron; dvije osobe uz moje prisustvo u hotelu &lsquo;Perjanik&rsquo; predloženo je od Braju&scaron;kovića da se traži od Veselina Veljovića 600 hiljada eura da Braju&scaron;ković ne prijavi navodna nepočinstava Veljovića.
&ndash; traženo je od mene da pričam sa Veljovićem i da mu prenesem poruku &scaron;to sam i uradio.
&ndash; Veljović me saslu&scaron;ao i pitao da li sam saglasan da on sve to prijavi i dao sam potvrdan odgovor .
&ndash; na sva de&scaron;avanja sam dao izjavu pred osnovnim tužiocem Čađenovićem.
&ndash; napominjem da je Braju&scaron;ković uz podr&scaron;ku jednog od prisutnih odlučio da sve objavi o crnim trojkama, ali prethodno da saznaju neke datume da ne pogrije&scaron;e u datumima i događajima.
&ndash; poslije odbijanja Veljovića da da traženi novac Braju&scaron;ković je odlučio da par dana se dogovore&hellip; skupe informacije i sve to prijavi. Ovo se sve dogodilo 2013. godine. Sve to postoji kod osnovnog tužioca u mojoj izjavi.
Posebno napominjem da je dosta simptomatično i vrlo opasno &scaron;to su na tim sastancima pominjali da im je žao &scaron;to nije uspio atentat na gospodina Mila Đukanovića, gdje je jedna od osoba prisutnih za stolom bila umije&scaron;ana u organizaciji antetata.
Sve sam na te okolnosti dao izjavu pred specijalnim tužiocem. To su samo neki detalji.
Braju&scaron;ković je za stolom lično pričao koga je on prebijao.
Napominjem da sa Veselinom Veljovićem nijesam u dobrim odnosima i o istom imam negativan stav".

Mujović: Ne znam, niti sam u saznanju da su postojale "Crne trojke", Brajušković ucjenjivao Veljovića

"SPREMAN  SAM DA PRED ANKETNOM ODBORI POJASNIM SVE NAVODE IZ REAGOVANJA"

Crna Gora ostaje vodeći kandidat u procesu pro&scaron;irenja i uspjela je da održi visoku podr&scaron;ku javnosti za pridruživanje Evropskoj uniji (EU), koja po nekim istraživanjima dostiže i 80 odsto, kazao je izvjestilac Evropskog parlamenta (EP) za Crnu Goru, Marjan &Scaron;arec.
Tokom debate u Evropskom parlamentu u Strazburu o Izvje&scaron;taju EP za Crnu Goru, &Scaron;arec je naglasio da su i koalicione i opozicione stranke učestvovale u dono&scaron;enju zakona važnih za EU put u skup&scaron;tini.
&bdquo;To pokazuje visok nivo svijesti da je evropski put jedini put za Crnu Goru, pravi put i da nema druge alternative. Pozdravljamo sve dosada&scaron;nje napore u usvajanju zakona za zatvaranje poglavlja&ldquo;, kazao je &Scaron;arec.
Ističe i da uprkos privremenoj suspenziji saglasnosti hrvatske strane na poglavlje 31, važno je da se bilateralni razgovori dve zemlje nastave.
&bdquo;Želio bih ukratko da naglasim da bilateralna pitanja ne bi trebalo da zaustave proces, kao &scaron;to nisu u slučaju posljednjeg pro&scaron;irenja, iako neka pitanja jo&scaron; čekaju konačno rje&scaron;enje&ldquo;, dodao je &Scaron;arec.
Evropska komesarka za pro&scaron;irenje Marta Kos naglasila je da Crna Gora ostaje lider u procesu pridruživanja EU sa sva 33 poglavlja otvorena za pregovore, od kojih je &scaron;est privremeno zatvoreno.
&bdquo;Vlada Crne Gore je u potpunosti posvećena ostvarivanju napretka na putu ka EU, a Evropska komisija je podjednako posvećena podr&scaron;ci ambicioznom planu Crne Gore da privremeno zatvori sva pregovaračka poglavlja do kraja 2026&ldquo;, naglasila je Kos.
Kos je podsjetila da je pro&scaron;le godine Crna Gora ispunila privremena mjerila za 22. i 24. poglavlje vladavine prava, &scaron;to je omogućilo stvaranje okvira za zatvaranje ovih poglavlja, da privremeno zatvori druge.
&bdquo;Nadamo se da ćemo kasnije ovog mjeseca zatvoriti poglavlje 5 o javnim nabavkama&ldquo;, istakla je Kos.
Ipak, komesarka nagla&scaron;ava da će Crna Gora morati da ispuni sva zavr&scaron;na mjerila u okviru poglavlja o vladavini prava da bi zavr&scaron;ila pregovore o pristupanju, ističući da temeljne vrijednosti nastavljaju da određuju tempo napretka.
Kosmesarka Kos je naglasila određene pote&scaron;koće.
&bdquo;Prvo, nadam se brzom rje&scaron;enju otvorenih bilateralnih pitanja koje bi omogućilo &scaron;to prije privremeno zatvaranje poglavlja 31. Usklađivanje Crne Gore sa viznom politikom EU je i obaveza u okviru plana rasta i zavr&scaron;no mjerilo u okviru Poglavlja 24. Nedavne odluke o dodavanju vi&scaron;e zemalja zabrinjavaju i ukazuju na nazadovanje&ldquo;, dodala je Kos.
Dodala je da Crna Gora treba brzo da usvoji korektivne mjere kako bi osigurala bolje usklađivanje sa viznom politikom EU.
Sporazumi sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima dominirali su političkim diskursom u Crnoj Gori, ocijenila je Kos.
&bdquo;Na&scaron; stav sam jasno iznijela u svom pismu predsjedniku Milatoviću. Jednostavno rečeno, sporazum prima facie ne sadrži detaljne odredbe koje bi kao takve bile u suprotnosti sa pravom EU. Međutim, način na koji se sporazum sprovodi moraće da se pažljivo prati. Transparentnost, po&scaron;tovanje pravila javnih nabavki, državna pomoć, izbor investitora i drugi zahtjevi iz pravne tekovine EU biće od najveće važnosti&ldquo;, kazala je Kos.
Zaključila je da je Crna Gora pouzdan partner u vanjskoj i bezbjednosnoj politici EU i da je zadržala 100% usklađenost sa stavovima i sankcijama EU.
Izjvestilac &Scaron;arec naglasio je da dosada&scaron;nji uspjesi Crne Gore predstavljaju dobru osnovu za suočavanje sa budućim izazovima kojih nije malo i neće biti lako.
&bdquo;Borba protiv organizovanog kriminala i korupcije, reforma pravosuđa, omogućavanje slobode medija, sprječavanje uticaja trećih zemalja su od najveće važnosti za postizanje demokratskih standarda&ldquo;, kazao je &Scaron;arec.
Crna Gora defini&scaron;e za&scaron;titu životne sredine kao ustavnu kategoriju, &scaron;to je pohvalno, ali sa druge strane zahtijeva konkretne akcije, kaže &Scaron;arec. Ističe da među prioritetima mora biti i reforma izbornog zakonodavstva, jer česti izbori u različitim op&scaron;tinama parali&scaron;u rad kako lokalnih zajednica, tako i države u cjelini.
&bdquo;Lokalni izbori moraju biti održani u cijeloj zemlji istog dana. Lokalne vlasti se moraju konstituisati odmah nakon izbora. Crna Gora je mala država i to znači da izborna kampanja u jednoj op&scaron;tini postaje nacionalno pitanje. To dovodi do toga da je politika zaokupljena sobom, a ne važnim pitanjima&ldquo;, ocjenjuje &Scaron;arec.
Na razvoj Crne Gore, kako kaže izvjestilac EP za Crnu Goru, pozitivno će uticati i uplata avansa Evropske komisije iz Plana rasta i razvoja u iznosu većem od 26 miliona eura, zajedno sa izda&scaron;nim sredstvima od vi&scaron;e od 100 miliona eura iz IPA 3 programa, &scaron;to će omogućiti realizaciju novih projekata.
Poslanici će o izve&scaron;taju glasati sjutra nakon čega će, ukoliko dobije podr&scaron;ku, dokument dobiti status rezolucije Evropskog parlamenta.
Rezolucije Evropskog parlamenta nijesu pravno obavezujuće, ali iskazuju političke stavove predstavnika stranaka koje dolaze iz svih članica EU.

Kos: Crna Gora mora da se uskladi sa viznom politikom EU, nedavne odluke zabrinjavaju

PORUČILA EVROPSKA KOMESARKA ZA PROŠIRENJE

Nekada&scaron;nji komandant Specijalne jedinice policije Veselin Veljović bio je glavni za &bdquo;Crne trojke&ldquo;, a njegova desna ruka tada&scaron;nji komandir Miljan Perović, tvrdi dugogodi&scaron;nji policijski službenik Braju&scaron;ko Braju&scaron;ković.
On je to rekao na sjednici skup&scaron;tinskog Anketnog odbora za postupanje državnih organa u slučajevima političkih ubistava i napada na novinare, na kojoj odgovara na pitanja u vezi sa slučajevima kojima se Odbor bavi.
Poslanik Nove srpske demokratije Jovan Vučurović pitao je Braju&scaron;kovića ko je bio organizator &ldquo;Crnih trojki&rdquo;, ko su bili pripadnici, kakva je bila njegova uloga tu i da li je on nekog lično prebio i po čijem naređenju.
&ldquo;Crne trojke je formirao neko iznad njega, ali je glavni bio Veselin Veljović, tada&scaron;nji komandant specijalne jedinice, koji mene ne poznaje, a njegova desna ruka bio je komandir u toj jedinici Miljan Perović&ldquo;, odgovorio je Braju&scaron;ković.
On je rekao da nikada nikoga nije &bdquo;takao po prstu&ldquo;, &scaron;to se tiče &ldquo;Crnih trojki&rdquo;.
&ldquo;To vrijeme, od 1997 do 2000. je bilo zlo u Crnoj Gori, a to zlo su najvi&scaron;e pravili Veljović i neki njegov &scaron;ef. On je strahovito bio željan zla. U nekom slučaju je tražio da se slome prsti jednoj novinarki, ali o tome ću isto da pričam&rdquo;, naveo je Braju&scaron;ković.
Osvrćući se na napad na glavnog i odgovornog urednika lista Dan Du&scaron;ka Jovanovića, Braju&scaron;ković je rekao da je Jovanović znao da će biti napadnut.
&bdquo;Da će biti napadnut Jovanović je znao od novinara Buda Simonovića, kojem sam ja rekao. Nikada nijesam minirao nijednu policijsku regularnu akciju, ali nijesam to prihvatio&ldquo;, rekao je Braju&scaron;ković.
On je kazao da je Jovanović trebalo da bude &bdquo;malo kasnije&ldquo; pretučen, ali da je, dana kada je napadnut, u Skup&scaron;tinu neku unio torbu, &scaron;to je ubrzalo napad.
Braju&scaron;ković je naveo da je pratio Jovanovića u naselju u kom živi, a da su njegovi &scaron;efovi uvijek znali kada novinar izlazi iz &ldquo;Dana&rdquo;.
Braju&scaron;ković je kazao da je CD sa njegovog saslu&scaron;anja 2013. godine u Osnovnom dravnom tužila&scaron;tvu veoma bitan, i zamolio odbornike da ga traže od tužila&scaron;tva.
Na pitanje Vučurovića da li je nekada&scaron;njeg premijera Mila Đukanovića obavijestio o &ldquo;Crnom trojkama&rdquo;, Braju&scaron;ković je rekao da jeste, ali da je jedina reakcija bila intervju u kojm ga je optužio da koči evropski put Crne Gore.
Ko je naređivao prebijanja, pitao je Vučurović, a Braju&scaron;ković odgovorio:
"Netačno je da je bilo na stotine prebijanja i ubistava, to se nikada nije desilo. Mnogi su se žalili da su ih prebile 'Crne trojke', a to nije tačno. Veljović je bio veoma aktivan u tome, ja sam ga molio da mene isključi iz svega toga. Samo imam saznanja da je u Specijalnoj jedinici pravljen spisak, nakon &scaron;to sam iza&scaron;ao u javnost, da niko nije znao za Crne trojke i da ja lažem, a pravili su ga Slavko Đurović i Marko Kalezić, te Milan Kovačević i Marko Drobnjak načelnih OB DG."
Poslanika Demokratske partije socijalista Oskara Hutera interesovalo koje je Braju&scaron;ković obavljao tokom radne karijere, da li je disciplinski kad sankionisan i za&scaron;to, te da li je dolazio ikada u sukob sa kolegama, da li je imao povrede u vidu prostrijelnih rana.
Braju&scaron;ković je, uz konstataciju da Huter provocira, odgovorio da je bio u zatvoru &ldquo;zbog namje&scaron;taljke kojom su koordinirali Veljović i Vesna Medenica&rdquo;.
Braju&scaron;ković je kazao da je bio ranjavan, kada je čistio oružje u Upravi za izvr&scaron;enje sankcija, kada mu je metak pro&scaron;ao kroz butinu, da se ne sjeća da se nekad sukobio sa nekim od kolega, ali da sve ova pitanja nemaju veze sa &ldquo;Crnim trojkama&rdquo;.

Brajušković: Veljović je bio glavni za "Crne trojke", Perović njegova desna ruka

"NETAČNO JE DA JE BILO NA STOTINE PREBIJANJA I UBISTAVA, TO SE NIKADA NIJE DESILO"

Odbor za međunarodne odnose i iseljenike, većinom glasova, dao je pozitivno mi&scaron;ljenje na predlog Vlade da Olivera Injac bude ambasadorka u Briselu.
Vlada je predložila da se Olivera Injac postavi za izvanrednu i opunomoćenu ambasadorku Crne Gore u Kraljevini Belgiji, na rezidentnoj osnovi, sa sjedi&scaron;tem u Briselu.
Injac je kazala da je u proteklih dvadeset godina bila u kontaktu sa različitim institucijama iz Evrope i Amerike, u pogledu različitih oblasti međunarodnih odnosa, sa fokusom na Crnu Goru i Zapadni Balkan.
- Imala sam tu sreću da kroz umreženost sa različitim institucija radim na dosta tema koje su od značaja danas u međunarodnim odnosima od početka 21. vijeka. Mogu konstatovati da sam tokom perioda, kada sam obavljala dužnost ministra odbrane i gradonačelnice Podgorice, dobila veći broj zahvalnica kao potvrdu aktivnosti da se Crna Gora, Ministaratvo i Glavni grad pozicioniraju unutar &scaron;irokog sistema međunarodnih odnosa - navela je Injac.
Zastupanje, predstavljanje i za&scaron;tita interesa Crne Gore kao i osiguranje podr&scaron;ke Belgije u procesu integracija u Evropsku Uniju, kao i najvažnijem vajskom političkom prioritetu Crne Gore, kako kaže, biće jedan od najvažnijih ciljeva tokom narednog perioda.
Poslanik Socijaldemokrata Nikola Zirojević zatražio je obja&scaron;njenje zbog čega nije održana sjednica Odbora za međunarodne odnose i iseljenike 24. aprila, na kojoj je trebalo da se razmatraju kandidature za ambasadore u Sofiji, Zagrebu i Hagu.
- Zanima me za&scaron;to se danas ne razmatraju predlozi za ta tri diplomatska imenovanja. Imamo kvorum, ali na dnevnom redu je samo jedan kandidat. Da li je u pitanju politički dogovor ili postoji neki drugi razlog? - upitao je Zirojević.
Predsjednik odbora Du&scaron;ko Stijepović odgovorio je da su sjednice vi&scaron;e puta zakazivane, ali da nije bilo kvoruma, te da će članovi odbora biti blagovremeno obavije&scaron;teni kada se steknu uslovi za nastavak procesa.
Zirojević je izrazio o&scaron;tro protivljenje imenovanju biv&scaron;e ministarke odbrane Olivere Injac, navodeći brojne razloge zbog kojih, kako je kazao, ona ne bi trebalo da predstavlja Crnu Goru u diplomatskoj službi.
- Tokom va&scaron;eg mandata u Ministarstvu odbrane, vr&scaron;eni su politički progoni, sredstva su tro&scaron;ena nenamjenski, a Crna Gora je predstavljana kao država bez uticaja. Takođe, protiv vas su vođeni postupci zbog nezakonitog zapo&scaron;ljavanja i zloupotrebe službenog položaja - kazao je on, podsjetiv&scaron;i i na slučaj &bdquo;kadeti&ldquo;, u kojem je, prema njegovim riječima, onemogućeno &scaron;kolovanje kandidatu s najboljim rezultatima na testiranju &ndash; sinu tužiteljke koja je postupala po prijavama protiv Injac.
- U va&scaron;em mandatu smo gledali scene u kojima se helikopterom Vojske Crne Gore prevoze predstavnici SPC &ndash; organizacije za koju se navodi da &scaron;iri maligni ruski uticaj na Zapadnom Balkanu. To sve govori o načinu na koji ste obavljali funkciju - zaključio je Zirojević.
Prema njegovom mi&scaron;ljenju, &bdquo;jedina institucija u kojoj Injac treba da se nađe nije van Crne Gore&ldquo;.
Injac je odgovorila da su mnogi navodi netačni, ističući da je većina krivičnih prijava protiv nje odbačena.
- Postupci koji su jo&scaron; u toku nalaze se pred nadležnim organima, i nemam čega da se pla&scaron;im. Tokom mog mandata bila sam izložena velikim pritiscima - poručila je ona.&nbsp;

Odbor dao pozitivno mišljenje na predlog da Injac bude ambasadorka

U BRISELU

Sjednica Anketnog odbora o &bdquo;crnim trojkama&ldquo;, na čijem dnevnom redu je uzimanje izjave od dugogodi&scaron;njeg policijskog funkcionera Braju&scaron;ka Braju&scaron;kovića, biće održana danas, prenosi Pobjeda.
Zakazana je za 11 sati.
Podsjetimo, Ankteni odbor ranije je uzeo izjave od Du&scaron;ka Markovića i Milana Paunovića.
To skup&scaron;tinsko tijelo bavi se prikupljanjem informacija i činjenica o postupanjima državnih organa i drugih subjekata u slučajevima politički motivisanih ubistava koja su se dogodila od uvođenja vi&scaron;estranačja do danas.
Odbor se bavi i okolnostima fizičkih napada i prebijanja novinara i drugih slobodnih intelektualaca od policijskih službenika poznatih kao &bdquo;crne trojke&ldquo;.

Brajušković danas pred Anketnim odborom

SJEDNICA POČINJE U 11 SATI

Klub poslanika DPS-a privodi kraju rad na izradi nacrta Zakona o zabrani fa&scaron;ističkih, nacističkih i ekstremno nacionalističkih organizacija i njihovih simbola, saop&scaron;teno je iz te stranke.&nbsp;
Najavljuju da će tokom naredne sedmice predstaviti prijedlog zakonskog teksta.
"Otvorićemo&nbsp; javnu raspravu i pozvati relevantne dru&scaron;tvene aktere da daju svoje sugestije u izradi Zakona kojim bi se konačno stalo na put sve učestalijim poku&scaron;ajima falsifikovanja nasljeđa antifa&scaron;izma.
Iskazujemo zahvalnost na izdvojenom vremenu i korisnim sugestijama profesorima Pravnog fakulteta UCG, Udruženju pravnika Crne Gore, istoričarima, nevladinim organizacijama zaduženim za za&scaron;titu ljudskih prava i građanskog obrazovanja, SUBNOR-u, kao i svima koji će svoj doprinos dati tokom javne rasprave", pi&scaron;e u saop&scaron;tenju.&nbsp;
Kako dalje navode, cilj Prijedloga zakona o zabrani fa&scaron;ističkih, nacističkih i ekstremno nacionalističkih organizacija i njihovih simbola je sprečavanje podsticanja mržnje i netrpeljivosti među građanima, a ne stvaranje podjela.
"Ukoliko Crna Gora želi da zauzme mjesto među civilizovanim državama Evropske unije, moraće dosljedno da primjenjuje zakone kojima će se uvesti zabrana za krivotvorenje nedvosmisleno utvrđenih istorijskih činjenica, negiranje ratnih i zločina protiv čovječnosti, slavljenje osuđenjih ratnih zločinaca i nepo&scaron;tovanje tekovina antifa&scaron;izma", zaključuju u saop&scaron;tenju.

DPS: Predložićemo Skupštini Zakon o zabrani fašističkih, nacističkih i ekstremno nacionalističkih organizacija i njihovih simbola

TOKOM NAREDNE SEDMICE PREDSTAVIĆE PRIJEDLOG ZAKONSKOG TEKSTA

Tokom rasprave u parlamentu Zete do&scaron;lo je do incidenta između odbornika opozicionog DPS-a Du&scaron;ana Radonjića i odbornika koalicije &ldquo;Za budućnost Zete&rdquo; Veska Ra&scaron;ovića zbog čega je sjednica bila prekinuta, prenosi Dan.
Dok je Ra&scaron;ović bio za govornicom Radonjić je pri&scaron;ao i tada je do&scaron;lo do incidenta.
Data je pauza, sjednica je potom nastavljena, ali bez odbornika DPS-a.
Vesko Ra&scaron;ović je potvrdio da je do&scaron;lo do verbalnog incidenta, a da su ostali odbornici spriječili fizički kontakt između njega i odbornika Radonjića.
&ldquo;Polemiku smo vodili tokom prve tačke dnevnog reda, izvje&scaron;taj o radu predsjednika Op&scaron;tine, a potom nastavili. To &scaron;to je on izgovarao, po mom sudu, je pre&scaron;lo granice kritike, i reagovao sam sa mjesta. Priznajem da sam neprimjereno dobacio &scaron;to je Radonjiću vjerovatno bio povod da me gađa fla&scaron;om. Kolege su reagovale i spriječile da dođe do nekog kontakta. Ja ne vidim razlog da se sjednica ne nastavi i da se svi vratimo svom poslu. Ovo je demokratija i žar rasprave&rdquo;, kazao je Ra&scaron;ović.

Incident na sjednici SO Zeta, letjele flaše

SUKOB ODBORNIKA DPS-A I KOALICIJE “ZA BUDUĆNOST ZETE”

Aktuelni vr&scaron;ilac dužnosti (v.d.) direktora Uprave policije Lazar &Scaron;ćepanović izabran je opet na tu funkciju, odlučeno na telefonskoj sjednici Vlade.
&ldquo;Vlada je prihvatila predlog ministra unutra&scaron;njih poslova i donijela rje&scaron;enje o određivanju v.d. direktora policije &Scaron;ćepanovića, do postavljenja direktora Uprave policije u skladu sa zakonom, a najduže do &scaron;est mjeseci&rdquo;, navedeno je u saop&scaron;tenju.
Na sjednici je donijeta i odluka o uvođenju međunarodnih restriktivnih mjera utvrđenih odlukama Savjeta Evropske unije i regulativama Evropske unije u vezi sa situacijom u Bjelorusiji i umje&scaron;anost Bjelorusije u agresiju Ruske Federacije na Ukrajinu, saop&scaron;teno je iz Vlade.
Osim toga, donijeta i odluka o izmjenama i dopunama Statuta &ldquo;Regionalni ronilački centar za podvodno deminiranje i obuku ronilaca&rdquo; iz Podgorice, pi&scaron;e u saop&scaron;tenju Vlade.

Šćepanović i dalje v.d. direktora Uprave policije

ODLUČENO NA TELEFONSKOJ SJEDNICI VLADE

Venecijanska komisija potvrdila je da prilikom penzionisanja sutkinje Dragane Đuranović nije ispo&scaron;tovana procedura predviđena Ustavom, time je jasno potvrđen i stav koji sam, svojevremeno, zauzeo po ovom pitanju, saop&scaron;tio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.
&ldquo;Zabrinut sam zbog manjka odgovornosti donosilaca odluka koji nisu bili spremni da čuju argumentaciju za ne&scaron;to &scaron;to je od početka bilo očigledno. Zabrinut sam i zbog poku&scaron;aja da se stav Venecijanske komisije tumači prema dnevno &ndash; političkim potrebama, jer je taj stav vrlo jasan&rdquo;, napisao je Milatović u objavi na dru&scaron;tvenoj mreži X.
Kako dalje navodi, procedura može biti sprovedena ili u skladu sa Ustavom ili protivno Ustavu, a Venecijanska komisija je jasno kazala da u ovom slučaju Ustavna procedura nije ispo&scaron;tovana.
&ldquo;Na taj način je sa najvi&scaron;ih državnih adresa dovedena u pitanje pravna sigurnost i jedinstvena primjena prava. Očekujem da nadležni organi pažljivo razmotre preporuke VK, uključujući i jasne stavove Evropske komisije izrečene u non paper-u o vladavini prava i da &scaron;to prije krenu u njihovu implementaciju.
Samo kroz dosljedno po&scaron;tovanje Ustava i zakona možemo obezbijediti stabilnost pravnog poretka, za&scaron;titu nezavisnosti institucija i zavr&scaron;etak evropskog puta Crne Gore&rdquo;, zaključio je Milatović.

Milatović: Zabrinut sam zbog pokušaja da se stav VK tumači prema dnevno – političkim potrebama

SAOPŠTIO PREDSJEDNIK DRŽAVE

Venecijanska komisija ukazala je da je postupanje parlamentarne većine, u vezi sa smjenom sutkinje Dragane Đuranović, bilo pogre&scaron;no i neustavno i da bi se njenim ostankom na funkciji sudije zapravo obezbijedio kontinuitet u radu Ustavnog suda do isteka njenog mandata po sili Zakona o radu u decembru 2025. godine, do kada bi se izabrao drugi sudija &ndash; istakao je advokat i univerzitetski profesor Milo&scaron; Vukčević.
Komentari&scaron;ući mi&scaron;ljenje Venecijanske komisije o slučaju sutkinje Dragane Đuranović, Vukčević je rekao da je stav VK za njega očekivan.
- Mi&scaron;ljenje VK je za mene bilo potpuno očekivano i ne daje ni&scaron;ta novo na &scaron;to nije ukazivao jedan dio domaće stručne javnosti. Kao &scaron;to sam i prije izjavio, da je sreće ne bi ni bilo potrebe za njenim angažovanjem, jer je bilo dovoljno domaće pameti da odgovori na prosto pitanje da li je Skup&scaron;tina i njen Ustavni odbor prekr&scaron;io proceduru propisanu članom 154 stav 3 Ustava i člana 7 Zakona o Ustavnom sudu. Odgovor je naravno potvrdan, a &scaron;to je VK u svom Nacrtu mi&scaron;ljenja jasno naglasila da je prekr&scaron;ena procedura od parlamenta, koja zahtijeva obavje&scaron;tenje od Ustavnog suda o sticanju uslova za prestanak funkcije sutkinji Dragani Đuranović. Dakle, prekr&scaron;en je član 154 stav 3 Ustava koji upravo propisuje navedenu proceduru, kao i član 7 Zakona o Ustavnom sudu &ndash; kazao je Vukčević.
Istakao je da je na taj način Venecijanska komisija &bdquo;ipak potvrdno odgovorila na pitanje opozicije da li je postupanje Ustavnog odbora protivno Ustavu i da li je akt konstatacije predsjednika parlamenta formalno neustavan, iako je VK naglasila da nije u njenoj nadležnosti da tumači nacionalne ustavne norme i sporne odredbe domaćeg zakonodavstva, niti da ocjenjuje ustavnost konkretnih postupaka koje su preduzeli Skup&scaron;tina i Ustavni sud&ldquo;.
- Takođe, primjećuje se da VK nije ulazila u pitanje da li se u konkretnoj situaciji primjenjuje Zakon o PIO ili Zakon o radu, jer je to pitanje u nadležnosti Ustavnog suda koji je posljednji autoritativni tumač Ustava i zakona, čime je VK potvrdila da Ustavnom sudu pripada konačna riječ u pogledu tumačenja koji zakon se primjenjuje u slučajevima prestanka funkcije sudijama Ustavnog suda &ndash; kazao je Vukčević.
Podsjetio je da je Ustavni sud imao stav u slučaju sutkinje Đuranović izrečen na sjednici u junu 2024. godine.
- Kao, uostalom, i u svim drugim slučajevima prestanka funkcije sudijama US a to je da im funkcija prestaje po Zakonu o radu i taj stav je parlament morao po&scaron;tovati. Svako drugačije postupanje predstavlja nepo&scaron;tovanje odluka Ustavnog suda i naru&scaron;avanje ustavno-pravnog poretka. Prosto rečeno, ne možemo sudijama US &bdquo;pucati u noge&ldquo; svaki put kad nam se ne svide njihove odluke i pravni stavovi &ndash; istakao je Vukčević.
Ocijenio je da nije parlament za&scaron;titio ustavno-pravni poredak time &scaron;to je nasilno konstatovao prestanak mandata sutkinji Đuranović, već ga je grubo naru&scaron;io.
- To je u svom mi&scaron;ljenju potcrtala i VK, koja je naglasila da je na Ustavnom sudu da sam ocijeni postojanje osnova za prijevremeni prestanak mandata sudije Ustavnog suda, kao element organizacione autonomije i nezavisnosti Suda, čime se sprečava bilo kakav neprimjeren spolja&scaron;nji uticaj &ndash; kazao je Vukčević.
Prema njegovim riječima, jedna od preporuka VK je i da se implementira zakonsko rje&scaron;enje koje omogućava sudiji US da nastavi da obavlja svoju funkciju, iako su nastupili razlozi za prestanak mandata, sve dok se na njegovo mjesto ne izabere drugi sudija da bi se obezbijedio kontinuitet rada Ustavnog suda i da ne bi do&scaron;lo do blokade.
- Po&scaron;to su se obje strane obavezale da će implementirati preporuke VK, to znači da će oni poslanici koji su glasali za prestanak funkcije sutkinji Đuranović, sada glasati za izmjenu zakona koja omogućava sudiji da pored očigledno ispunjenih uslova za prestanak mandata ipak nastavi da obavlja funkciju do izbora novog sudije, da bi se izbjegla blokada Ustavnog suda. I ovom preporukom VK je ukazala da je postupanje parlamentarne većine za smjenu sutkinje Đuranović bilo pogre&scaron;no i neustavno i da bi se njenim ostankom na funkciji sudije zapravo obezbijedio kontinuitet u radu Ustavnog suda do isteka njenog mandata po sili Zakona o radu u decembru 2025. godine, do kada bi se izabrao drugi sudija &ndash; istakao je Vukčević.
Podsjetio je da je u Nacrtu mi&scaron;ljenja nagla&scaron;eno da važeće zakonodavstvo ne sadrži opsežna pravila o sukobu interesa i izuzeću sudija Ustavnog suda.
- &Scaron;to znači da sudije nijesu imale zakonsku obavezu da se izuzmu kada glasaju o utvrđivanju razloga za prestanak svog mandata, &scaron;to sam i ranije tvrdio, pa je jedna od preporuka VK da se u tom dijelu dopuni i precizira zakonodavstvo sa jasnim situacijama kada mora doći do izuzeća sudija &ndash; rekao je Vukčević.
Kazao je da ne zamjera političarima na njihovom stavu da u slučaju sutkinje Đuranović nije prekr&scaron;en Ustav jer se, kako je rekao, oni rukovode prvenstveno političkim interesom.
- Ali zamjeram pojedinim mojim kolegama pravnicima i dijelu pravničke struke koji su imali stav da nije prekr&scaron;en Ustav i procedura i da su skup&scaron;tinski odbor i sam parlament postupili zakonito i u skladu sa Ustavom. Siguran sam da intimno nijesu imali dilemu da je prekr&scaron;en Ustav, jer se radi o jednostavnom pravnom pitanju na koje bi odgovor znao i solidan student koji je položio Ustavno pravo, ali vjerovatno vođeni interesom da se dodvore parlamentarnoj većini iznosili su takve pogre&scaron;ne pravne stavove, a &scaron;to se vidi iz mi&scaron;ljenja VK, ali i mi&scaron;ljenja EK datog u non-pejperu &ndash; kazao je Vukčević.

Vukčević: Venecijanska komisija ukazala da je postupanje parlamentarne većine bilo pogrešno i neustavno

KAŽE DA JE ZA NJEGA OČEKIVANO MIŠLJENJE VK O SLUČAJU SUTKINJE ĐURANOVIĆ

Demokratska partija socijalista (DPS) predložiće poslanika te stranke Nikolu Rakočevića za potpredsjednika Skup&scaron;tine, odlučeno je na dana&scaron;njoj sjednici Predsjedni&scaron;tva DPS-a.
"Predsjedni&scaron;tvo Demokratske partije socijalista, na danas održanoj sjednici, razmatralo je aktuelnu političku situaciju i započelo proces popune određenih pozicija unutar stranke kao nastavak reforme koja ima za cilj dalji razvoj partije i dodatno pobolj&scaron;anje efikasnosti u radu, saop&scaron;teno je iz te partije. U tom kontekstu za potpredsjednika Skup&scaron;tine Crne Gore izabran je Nikola Rakočević, za političkog direktora Mihailo Anđu&scaron;ić, a za portparolku stranke Sonja Popović", navedeno je u saop&scaron;tenju.
Na dana&scaron;njoj sjednici su naimenovani i koordinatori za op&scaron;tinske odbore u naredne četiri godine, saop&scaron;tili su iz DPS-a.
Najavljeno je i formiranje Službe za strate&scaron;ku komunikaciju i analizu kao i dalji nastavak na popuni pozicija u oblasti međunarodne saradnje, političkog savjeta i političke fondacije.
"Na sjednici je analizirana i aktuelna politička situacija u Crnoj Gori uz naglasak na trenutne okolnosti kao i definisanje odgovora na ono &scaron;to su nadolazeći procesi i priprema za naredne parlamentarne izbore", pi&scaron;e u saop&scaron;tenju.

DPS predlaže Rakočevića za potpredsjednika Skupštine, Mihailo Anđušić politički direktor partije, Sonja Popović portparolka