Politika

Pored najmanje 48 savjetnika koje građani već plaćaju za potrebe predsjednika države, Vlade i Skup&scaron;tine i potpredsjednika izvr&scaron;ne i zakonodavne vlasti, na državnom budžetu bi se u narednom periodu moglo naći jo&scaron; desetine novouposlenih savjetnika poslanika crnogorskog parlamenta, pi&scaron;e Dan.
Takav &bdquo;demokratski iskorak&ldquo;, kako je najavu angažovanja savjetnika za potrebe poslanika nazvao predsjednik Skup&scaron;tine Andrija Mandić, poreske obveznike bi na godi&scaron;njem nivou, prema projekciji Akcije za socijalnu pravdu (ASP), ko&scaron;tao oko milion i po eura, u &scaron;ta nijesu uključena putovanja o tro&scaron;ku države, dnevnice, tro&scaron;kovi mobilne telefonije&hellip;
Prema analizi &bdquo;Dana&ldquo;, aktuelni savjetnici čelnika Vlade, Skup&scaron;tine i države građane na godi&scaron;njem nivou ko&scaron;taju oko 800.000 eura kada je riječ o neto iznosima plata, ne računajući biv&scaron;e savjetnike koji primaju naknadu (u iznosu poslednje plate) po prestanku funkcije.
U slučaju da savjetnike, makar iz razloga racionalnosti, ne angažuju članovi parlamenta koji već imaju angažovane osobe koje ih savjetuju &ndash; predsjednik i potpredsjednici, to bi značilo da bi ovo pravo moglo da iskoristi 76 poslanika crnogorskog parlamenta.
Prema podacima sa sajtova Skup&scaron;tine, predsjednika, Vlade i iz Službenog lista Crne Gore, čelnik crnogorskog parlamenta Andrija Mandić ima &scaron;est savjetnika, a predsjednik države Jakov Milatović i premijer Milojko Spajić po osam.
Mandića savjetuju Gordana Đuračić, Žana Pra&scaron;čević Milačić, Boban Stani&scaron;ić, Želidrag Nikčević, Matija Medojević i Janko Milatović. Ukoliko se kao osnova uzme njihova posljednja zarada, njihov godi&scaron;nji angažman ko&scaron;ta oko 118.000 eura
Za zarade osam savjetnika premijera Spajića potrebno je oko 150.000 eura godi&scaron;nje. Njega savjetuju Milena Milović, Milica Peri&scaron;ić, Jovana Bojović, Vučić Ćetković, Veli&scaron;a Jovanović, Ana Dulović, Todor Goranović i Ljubica Milićević.
Prema podacima baziranim na poslednjoj zaradi, osam savjetnika predsjednika države Jakova Milatovića godi&scaron;nje ko&scaron;ta oko 140.000 eura. Njega savjetuju Dejan Vuk&scaron;ić, Ivan &Scaron;ikmanović, Mladen Grgić, Olivera Vukajlović, Marija Lakić Barfus, Milica Marinović, Bojana Zulić i odnedavno Milo&scaron; Radonjić.
Potpredsjednicu parlamenta Zdenku Popović savjetuju Vladimir Bo&scaron;ković i Zarija Vujović. Njihove godi&scaron;nje plate (prema posljednjoj primljenoj zaradi), poreske obveznike ko&scaron;taju ukupno oko 29.000 eura.
Za godi&scaron;nje zarade savjetnika potpredsjednika parlamenta Borisa Pejovića, Marka Jokića i Stevana Kandića, utro&scaron;e se 33.000 eura.
Potpredsjednici Mirsad Nurković i Nikola Camaj odnedavno imaju po jednog savjetnika. Nurkovića savjetuje Zijad Halilović, a Camaja Marjan Ljuljđuraj. I njihov pojedinačni angažman, na godi&scaron;njem nivou, građane će prosječno ko&scaron;tati po 15.000 eura.
Za zarade pet savjetnika potpredsjednika Vlade za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutra&scaron;nju politiku Alekse Bečića godi&scaron;nje se izdvoji 76.000 eura. Bečićevi savjetnici su Sandra Radević, Milica Kaluđerović, Marija Nikčević, Valentina Minić i Božidar Radinović.
Pet savjetnika ima i potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica. Ukoliko se kao osnova uzme njihova poslednja plata, oni budžet godi&scaron;nje ko&scaron;taju 81.000 eura. Koprivicu savjetuju Milan Popović, Nihad Rastoder, Vladan Raičević, Gordana Krcunović i Branko Vuković.
Potpredsjednika Vlade za ekonomsku politiku i ministra ekonomskog razvoja Nika Đeljo&scaron;aja savjetuje troje savjetnika, čije godi&scaron;nje zarade iznose oko 46.000 eura. To su Edin Kraja, Albert Bikaj i Tatjana Bulatović.
Potpredsjednik Vlade za obrazovanje, nauku i odnose sa vjerskim zajednicama Budimir Aleksić savjetuju Zoran Dubljević i Dragan Vukić, čiji godi&scaron;nji angažman ko&scaron;ta oko 30.000 eura.
Potpredsjednik za infrastrukturu i regionalni razvoj Milun Zogović odnedavno ima dva savjetnika &ndash; Predraga Bulatovića i Milenu Đurović. Ni njihov angažman, prema prosjeku zarade savjetnika, neće ko&scaron;tati manje od 30.000 eura za godinu.
Krajem oktobra i u novembru imenovana su dva savjetnika potpredsjednika Vlade za međunarodne odnose Ervina Ibrahimovića &ndash; Adaleta Pecević i Adel Nurković. Prema podacima sa sajta Vlade, Ibrahimovića savjetuje i Mirza Muratović. Godi&scaron;nji angažman Ibrahimovićevih savjetnika ko&scaron;taće oko 43.000 eura.

Za plate 48 savjetnika iz budžeta 800.000 eura godišnje

NA DRŽAVNOM BUDŽETU BI SE U NAREDNOM PERIODU MOGLO NAĆI JOŠ DESETINE NOVOUPOSLENIH SAVJETNIKA POSLANIKA

Izborna ti&scaron;ina uoči lokalnih izbora, koji će u nedjelju biti održani u Budvi, počeće u ponoć.
U Budvi pravo glasa imaju 19.183 birača, a na izborima će učestvovati osam lista.
Prva na glasačkom listiću je koalicija Za budućnost Budve, koju čine Nova srpska demokratija, Demokratska narodna partija, Socijalistička narodna partija, Pokret za promjene, Ujedinjena, Demos, Prava Crna Gora, Radnička partija i Slobodna Crna Gora, a nosilac te liste je Mladen Mikijelj.
U izbornoj trci učestvovaće lista &bdquo;Budva na&scaron; grad &ndash; Nikola Jovanović&ldquo;, grupa birača &bdquo;Pokret za grad &ndash; Đorđe Zenović&ldquo;, lista &bdquo;Dr Vujičić Božidar &ndash; glas za promjene&ldquo;.
Na izborima učestvuje i koalicija Demokrata i Pokreta Evropa sad, a nosilac te liste je Dragana Kažanegra Stani&scaron;ić.
Građanski pokret URA na izborima će nastupiti samostalno, a nosilac njihove liste je Blažo Rađenović.
Na izborima će učestvovati i Evropski savez čiju listu predvodi Petar Odžić, kao i lista Demokratske partije socijalista koju predvodi Nikola Milović.
U periodu izborne ti&scaron;ine, koja počinje u ponoć i trajaće do zatvaranja biračkih mjesta, nije dozvoljeno medijsko predstavljanje podnosilaca izbornih lista i kandidata sa izbornih lista, političko ogla&scaron;avanje, objavljivanje procjene rezultata glasanja i rezultata telefonskog anketiranja ili uličnih anketa sprovedenih među biračima.
Tokom izborne ti&scaron;ine nije dozvoljeno emitovanje slogana, rednih brojeva sa izborne liste ili drugih simbola koji se odnose na samo jednog ili određeni broj podnosilaca izbornih lista.
Izbori za odbornike u Skup&scaron;tini op&scaron;tine (SO) Budva održani su 26. maja, a novi su raspisani za 17. novembar, nakon &scaron;to SO nije konstituisana u roku od 60 dana od objavljivanja konačnih rezultata.

U ponoć izborna tišina uoči izbora u Budvi

NA IZBORIMA UČESTVUJE OSAM LISTA

Dogovor oko vlasti u Podgorici&nbsp; moguć je kada se predsjednik Jakov Milatović distancira od ucjena i destrukcije lidera GP URA Dritana Abazovića, saop&scaron;teno je iz Pokreta Evropa sad.
Kako navode u saop&scaron;tenju,koalicija PES i Demokrate imaju precizan i korektan stav da je za funkcionalnu vlast u Podgorici neophodno po&scaron;tovanje demokratskih principa, koji na bazi izbornog rezultata određuju i kome pripada gradonačelnička pozicija.
"Po&scaron;to je sada očigledno da se u avanturu blokade gradske uprave u&scaron;lo raspisivanjem vanrednih izbora samo da bi URA po ko zna koji put ucjenjivala, onda je jedino moguće postići dogovor kada se Milatović distancira od Abazovićevih ucjena i destrukcija.
Podsjećamo da je upravo URA koja je do sada participirala u gradskoj upravi, podržala izvje&scaron;taj gradonačelnice u vezi rada gradskih preduzeća, uz isticanje osjećaja ponosa na rezultate lokalne vlasti, da bi u javnosti sada ukazivali kako su građani Podgorice većinski glasali protiv rada gradske uprave, u kojoj je upravo URA imala zamjenika gradonačelnice i rukovodioce brojnih preduzeća", navodi se u saop&scaron;tenju PES-a.
Upravo su, kako kažu, građani Podgorice poslali najbolju poruku sa kim su bili najmanje zadovoljni u dosada&scaron;njem radu podgoričke lokalne samouprave.
"I to su "nagradili" sa dva odbornička mandata, iako je URA u izbore u&scaron;la kao vladajuća partija, a zamjenik gradonačelnice nosio i izbornu listu.
Danas od URA vi&scaron;e ne zavisi konstituisanje većine i funkcionalnost u radu na daljem razvoju Glavnog grada.
PES kao partija koja ima odgovornost za stabilizaciju političkih prilika posvećen je konstruktivnom pristupu, &scaron;to znači da je saradnja moguća na bazi demokratskih principa, a ne na politici ucjena i destrukcija", zaključeno je u saop&scaron;tenju.

PES: Dogovor je moguć kada se Milatović distancira od Abazovićevih ucjena

"OD GP URA VIŠE NE ZAVISI KONSTITUISANJE VEĆINE"

Nosilac liste "Budva na&scaron; grad" Nikola Jovanović optužio je predsjednika Skup&scaron;tine Andriju Mandića, u emisiji "Načisto" na Televiziji Vijesti, da je vanknjižni vlasnik objekta sagrađenog na državnoj zemlji u neposrednom zaleđu plaže Zagorski pijesak u budvanskoj op&scaron;tini.
Jovanović je upitao nosioca liste "Za budućnost Budve" Mladena Mikijelja da li zna čiji je to objekat, kao i da li je to divlje sagrađeni objekat u Parku prirode Platamuni.
"Da li je ovo činjenica koju Mladen Mikijelj krije? Objekat je izgrađen na parceli 891/1 u za&scaron;tićenom poručju Parka prirode Platamuni", rekao je Jovanović.
On je pokazao izvod iz planskog dokumenta, navodeći da je to dokaz da je objekat sagrađen na za&scaron;tićenom području.
Jovanović je pokazao i list nepokretnosti u kojem se navodi da je vlasnik zemlji&scaron;ta država, a da se objekat vodi na ime Vojislava Pićana, za kojeg Jovanović tvrdi da je Mandićev prijatelj.
"Andrija Mandić i njegova porodica su vanknjižni vlasnici ovoga objekata koji je u neposrednoj za&scaron;tićenoj zoni Parka prirode", dodao je Jovanović.
Pozvao je nadležne institucije da ispitaju njegove tvrdnje, te rekao da je Mikijelj upoznat sa ovim, ali da &scaron;titi interese svog partijskog &scaron;efa Mandića.
Reagovao je portparol Nove srpske demokratije Mirko Miličić nakon tvrdnji da predsjednik Skup&scaron;tine i lider te stranke Andrija Mandić vanknjižni vlasnik objekta sagrađenog na državnoj zemlji u zaleđu Budve.
"Budvani vrlo dobro znaju da Andrija Mandić nikada nije imao nekretnine u njihovom gradu i da je svu svoju imovinu naslijedio, za razliku od onih koji ga prozivaju, a koji su za samo par godina od doseljavanja u Budvu naizgled niotkud stvorili pozama&scaron;an imovinski karton u prijestonici turizma", saop&scaron;tio je Miličić, između ostalog, u reagovanju i najavio da Mandić planira da podnese tužbu protiv Jovanovića.

Jovanović optužio Mandića: On je vanknjižni vlasnik objekta sagrađenog na državnoj zemlji u zaleđu Budve

IZ NSD NEGIRALI TVRDNJE JOVANOVIĆA

Agencija za nacionalnu bezbjednost (ANB) provjerava da li su tačne informacije da se na predsjednika države Jakova Milatovića sprema atentat, saznaju Vijesti.
ANB je o tome, navodi se u tekstu lista, nedavno obavije&scaron;ten iz inostranog izvora, o čemu je informisao kabinet predsjednika i Upravu policije.
Iz Milatovićevog kabineta Vijestima su potvrdili tu informaciju, dok iz ANB-a nijesu odgovorili na pitanja lista.
Iz Uprave policije kazali su da bezbjednost Milatovića u ovom trenutku nije ugrožena, ali da informacije o toj mogućnosti provjeravaju, bez obznanjivanja vi&scaron;e detalja zbog, kako su naveli, prirode informacije.
Izvor Vijesti rekao je da je ANB o potencijalnom atentatu na Milatovića obavije&scaron;ten iz dva izvora povezana iz dvije zemlje Zapadnog Balkana, i da je navodni organizator penzionisani oficir jedne biv&scaron;e vojske u regionu, a neposredni izvr&scaron;ilac bila bi osoba iz Crne Gore.
Iz Uprave policije istakli su da su mjere za&scaron;tite predsjednika na značajnom niovu bile i prije informacije o navodnom atentatu.

ANB provjerava sprema li se atentat na Milatovića

INFORMACIJA POTVRĐENA IZ UPRAVE POLICIJE

Angažovanje savjetnika za potrebe poslanika u Skup&scaron;tini Crne Gore, &scaron;to predviđa prijedlog budžeta za iduću godinu, građane će u najboljem slučaju na godi&scaron;njem nivou ko&scaron;tati milion eura.
Do te računice do&scaron;ao je ekonomski analitičar Mirza Mule&scaron;ković uzimajući pritom u obzir namjanje realnu mogućnost da savjetnici za taj angažman primaju minimalnu zaradu.
Da je prijedlogom budžeta za iduću godinu predviđena nova stavka, koja bi svakom od ukupno 82 poslaniku u državnom parlementu omogućila da angažuje po jednog savjetnika koji bi mu pomagao u radu, saop&scaron;tio je juče predsjednik Skup&scaron;tine Andrija Mandić.
" Sad imamo veliki broj mladih poslanika koji mogu da iskoriste znanja drugih. Ovo je posebno značajno za velike poslaničke klubove", rekao je Mandić, ističući pritom kako je riječ o &bdquo;velikom demokratskom iskoraku&ldquo;.
Analitičar ekonomske struke Mirza Mule&scaron;ković ističe kako u tome vidi novi talas zapo&scaron;ljavanja u javnom sektoru, a samim tim i dodatno uvećanje tro&scaron;kova javne uprave.
"A sve to je potpuno suprotno preporukama iz izvje&scaron;taja Evropske komisije, Svjetske banke i Međunarodnog monetranog fonda, koji već dugi niz godina ukazuju na to da moramo da pokrenemo reformu javne uprave",&nbsp; navodi Mule&scaron;ković u izjavi za Pobjedu.
Crnogorski poslanici za svoj rad u plenumu u prosjeku na mjesečnom nivou prihoduju po dvije hiljade eura, dok bi angažovanje njihovih savjetnika, prema Mule&scaron;kovićevoj računici, godi&scaron;nje ko&scaron;talo namjanje milion eura.
"I to kad bi primali minimalnu zaradu sa visokom &scaron;kolom, jer se podrazumijeva da savjetnici imaju visoko obrazovanje", ističe on.
Mule&scaron;ković napominje kako u svemu tome treba imati u vidu i činjenicu da jedan savjetnik ne može pokriti sve oblasti zbog čega ga, kako kaže, ne bi iznenadilo da u nekom narednom periodu dođemo na ideju da imamo i savjetnike savjetnika, te da na taj način samo &scaron;irimo mrežu savjetnika.
"Izgleda da će to postati najpopularnija pozicija u državi",&nbsp; kaže Mule&scaron;ković.
On upozorava da angažovanje savjetnika za potrebe poslanika predstavlja vid dodatnog zapo&scaron;ljavanja u javnom sektoru i dodatno opterećenje ionako krhkih javnih finansija Crne Gore.
"Posebno je diskutabilno &scaron;to se to de&scaron;ava u vrijeme kad crnogorska privreda ne može da obezbjedi radnu snagu već je uvozi iz Indonezije, Pakistana i drugih dalekih destinacija. Privreda, upravo zbog dominantnog položaja državnih institucija i preduzeća, ne može sebi da obezbijedi kadar",&nbsp; obja&scaron;njava Mule&scaron;ković.
Uz napomenu da angažovanje savjetnika za potrebe poslanika nije novina u svijetu, te da postoje zemlje koje prepoznaju takve pozicije, Mule&scaron;ković, ipak napominje da je riječ o zemljama sa razvijenom privredom.
"Crna Gora to i dalje nema, već imamo gotovo 30 odsto zaposlenih u javom sektoru i država nam je glavni poslodavac, &scaron;to jasno govori da mi nemamo dovoljno novca da finansiramo sve to", zaključuje Mule&scaron;ković.

Luksuz koji bi građane godišnje koštao namanje milion eura

PRIJEDLOGOM BUDŽETA ZA IDUĆU GODINU PREDVIĐENO ANGAŽOVANJE SAVJETNIKA ZA POTREBE POSLANIKA

Na lokalnim izborima u Beranama učestvovaće deset partija ili koalicija, koliko ih je do sinoć u ponoć, kada je istekao rok za prijavljivanje, podnijelo liste, prenosi portal RTCG.
Prema redoslijedu prijavljivanja liste za lokalne izbore u Beranama predali su:
- &bdquo;Živimo za mladost&ldquo; Berane &ndash; Milanko &Scaron;ćekić - &bdquo;Samo naprijed&ldquo; Stranka pravde i pomirenja - DPS &bdquo;Za Berane! I srcem i znanjem! Dr Miro Nedić&ldquo; - Grupa građana &bdquo;Zato &scaron;to volim Berane&ldquo; - &bdquo;Grad jednakih &scaron;ansi, Bo&scaron;njačka stranka, mr Ervin Ibrahimović&ldquo; - &bdquo;Berane na prvom mjestu&ldquo; Evropa sad &ndash; SNP - &bdquo;Za budućnost Berana&ldquo; NSD, DNP, UCG, PCG - Demokrate &bdquo;Korijene čuvamo! Berane gradimo! &ndash; Božo Premović&ldquo; - &bdquo;Berane može bolje- Slobodna Crna Gora &ndash; Slobodni građani Berane&ldquo; &ndash; Vladislav Dajković - Evropski savez &ndash; SD, SDP, LP i građani, &bdquo;Da i tebi svane&ldquo; Berane
Iz Op&scaron;tinske izborne komisije Portalu RTCG su kazali da su do sinoć potvrđene četiri liste, dok je &scaron;est ostalo danas da se dopuni.
Minimum potpisa potrebnih za prijavljivanje liste je bio je 0,8 odsto od ukupnog broja birača na prethodnim izborima, a to u Beranama iznosti 188 potpisa, dok birača na dan raspisivanja izbora ima 23.652.
Do političke krize i vanrednih lokalnih izbora u Op&scaron;tini Berane, do&scaron;lo je kada nakon prve dvije godine dogovorena rotacija na mjestu predsjednika op&scaron;tine između NSD i Demokrate nije uspjela, jer nije bilo neophodne većine u vladajućoj kaoliciji, i kada sve to nije zavr&scaron;eno do 13. jula.
Op&scaron;tina je, tako, ostala &bdquo;obezglavljena&ldquo; sve dok Ministarstvo javne uprave nije 4. septembra raspustilo Skup&scaron;tinu op&scaron;tine i uvelo prinudnu upravu, odnosno odredilo odbor povjerenika, a dan kasnije, 5. septembra, predsjednik države Jakov Milatović raspisao izbore za 8. decembar.
Taj odbor, na čijem čelu je Zlatko Gligorijević (MJU) na prvoj narednoj sjednici, nakon konstitutivne, izabrao je za predsjednika op&scaron;tine Boža Premovića (Demokrate).
Nakon prethodnih redovnih izbora, u prvoj polovini 2022. godine, većinsku koaliciju su napravili DF, Demokrate, tada&scaron;nja lista pod nazivom &bdquo;Berane sad&ldquo;, a koju je podržavao tada &nbsp;pokret u formiranju Evropa sad, zatim Prava Crna Gora i Ujedinjena Crna Gora sa 19 odbornika.
SNP sa sedam i DPS sa tada&scaron;njim koalicionim partnerima i devet odbornika bili su u opoziciji.

U izbornoj trci u Beranama deset lista

SINOĆ ISTEKAO ROK ZA PRIJAVLJIVANJE

Demokratska partija socijalista (DPS) predložila je izmjene i dopune Zakona o radu, kojima je predviđeno povećanje roditeljskog odsustva za rađanje blizanaca na 18 mjeseci, kao i trećeg i svakog narednog djeteta na 24, saop&scaron;tio je &scaron;ef poslaničkog kluba te stranke Andrija Nikolić.
Nikolić je na konferenciji za novinare rekao da rezultati popisa pokazuju da se Crna Gora nalazi u ozbiljnoj demografskoj krizi.
On je upozorio da podaci sa popisa pokazuju da je natalitet u opadanju i da se mlado stanovni&scaron;tvo iseljava iz Crne Gore.
&bdquo;Crnoj Gori su hitno potrebne mjere koje bi pospje&scaron;ile natalitet i smanjile intenzitet iseljavanja&ldquo;, rekao je Nikolić, a prenosi agencija Mina.
Kako je kazao, te mjere treba da budu usmjerene prema mladim ljudima i roditeljima.
Nikolić je istakao da jedna od ključnih mjera za unapređenje natalitetne politike može biti produžetak trajanja roditeljskog odsustva.
On je kazao da se produženje trajanja prodiljskog i roditeljskog odsustva pokazalo kao afirmativna mjera u brojnim državama, posebno u onim koje imaju niske stope nataliteta i suočavaju se sa starenjem stanovni&scaron;tva.
Najpozitivniji primjeri za to su, kako je rekao, &Scaron;vedska, Estonija, Njemačka, Slovačka i Bugarska.
&bdquo;&Scaron;to se tiče regiona, u Hrvatskoj trajanje roditeljskog odustva zavisi od broja rođene djece i načina kori&scaron;ćenja. Hrvatski model predviđa 30 mjeseci za blizance, treće i svake sljedeće dijete&ldquo;, rekao je Nikolić.
On je istakao da i Srbija unapređuje mjere populacione politike, tako &scaron;to je produžila roditeljsko odsustvo za rađanje trećeg djeteta i svakog narednog na 24 mjeseca.
&bdquo;U Srbiji su nedavno najavili izmjenu zakona prema kojem se porodiljsko odsustvo za prvo dijete produžava sa 12 na 15, a za drugo sa 15 na 18 mjeseci&ldquo;, naveo je Nikolić.
Prema njegovim riječima, produženje plaćenog odsustva često doprinosi tome da se roditelji osjećaju podržano, &scaron;to može biti značajno za odluku o rađanju vi&scaron;e djece.
&bdquo;Tim rezonom rukovodili smo se kad smo odlučili da predložimo produžetak roditeljskog odsustva za rođenje drugog djeteta ili blizanaca na 18 mjeseci i za rođenje trećeg i svakog sljedećeg djeteta na 24 mjeseca&ldquo;, rekao je Nikolić.
On je istakao da plaćeno roditeljsko odsustvo pobolj&scaron;ava dobrobit zaposlenih, ali i ide u prilog demografskoj obnovi države.
&bdquo;Vjerujemo da će predložene izmjene i dopune blagotvorno uticati na natalitet, rani razvoj djeteta i socijalne politike u Crnoj Gori&ldquo;, dodao je Nikolić.
On je kazao da crnogorsko stanovni&scaron;tvo stari, mladi odlaze i da država treba da preduzme niz mjera da takav trend spriječi.
Kako je rekao Nikolić, kada dođe do poremećaja demografske ravnoteže, onda je te&scaron;ko ponovo uspostaviti.
On je podsjetio da je popis pokazao rast ukupnog broja stanovni&scaron;tva od 0,6 odsto.
&bdquo;Kada se u ukupno stanovni&scaron;tvo uračunaju i stranci i državljani, registrujemo da raste broj stranaca, a opada broj domicilnog stanovni&scaron;tva&ldquo;, naglasio je Nikolić, a prenosi agencija Mina.
On je kazao da se tako vidi da se crnogorsko dru&scaron;tvo smanjuje.
Nikolić je rekao da je druga važna informacija da je u odnosu na popis 2011. godine pogor&scaron;ana demografska slika u pogledu starosne strukture stanovni&scaron;tva.
&bdquo;Prosječna starost stanovni&scaron;tva je 39,7 godina, najdublja demografska starost zabilježena je u devet op&scaron;tina, a 2011. godine samo Plužine su imale takve demografske karakteristike&ldquo;, dodao je Nikolić.

DPS predlaže produženje roditeljskog odsustva

"CG HITNO POTREBNE MJERE KOJE BI POSPJEŠILE NATALITET I SMANJILE INTENZITET ISELJAVANJA“

Crna Gora napreduje ka postizanju ključnih reformi, od osnaživanja demokratskih institucija do jačanja vladavine prava, ocijenio je predsjedavajući OEBS-u i ministar vanjskih poslova Malte Ian Borž.
On je na konferenciji za novinare, nakon sastanka sa ministrom vanjskih poslova Ervinom Ibrahimovićem, kazao da njegova posjeta Crnoj Gori nagla&scaron;ava dobro uspostavljeno i efikasno partnerstvo OEBS-a sa Crnom Gorom, jer zajedno rade na većoj stabilnosti i napretku.
&bdquo;Crna Gora napreduje ka postizanju ključnih reformi, od jačanja demokratskih institucija do jačanja vladavine prava, i mojom dana&scaron;njom posjetom želim ponovo potvrditi da je OEBS spreman da bude posvećeni partner na svakom koraku na tom putu&ldquo;, istakao je Borž.
Kako je rekao, Misija OEBS-a u Crnoj Gori aktivno je angažovana sa nacionalnim i lokalnim subjektima, donoseći ekspertizu u ključnim oblastima, kao &scaron;to su angažman mladih i rodna ravnopravnost.
Borž je kazao da su, zajedno sa Državnom izbornom komisijom, posvećeni jačanju transparentnosti tokom izbornih procesa, koji po&scaron;tuju prava svih birača, uključujući osobe sa invaliditetom.
On je poručio da je OEBS, zajedno sa ODIHR-om, spreman da pomogne u predstojećoj sveobuhvatnoj izbornoj reformi.
Borž je kazao da su se od početka predsjedavanja OEBS-u fokusirali na Jugoistočnu Evropu, gdje ta organizacija ima &scaron;est misija i preko hiljadu zaposlenih.
On je rekao da su njihove terenske aktivnosti srž onoga &scaron;to OEBS radi i da timovi na terenu pomažu da se principi te organizacije pretvore u realni napredak u zajednicama &scaron;irom regiona.
Borž je pohvalio Misiju OEBS-a u Podgorici i profesionalce koji je čine.
Ibrahimović je naglasio da dana&scaron;nji susret nije samo diplomatski, već simbol zajedničkog opredjeljenja za mir, stabilnost i progres u regionu i &scaron;ire.
&bdquo;Ova posjeta ima posebnu važnost i &scaron;alje snažnu poruku podr&scaron;ke i prijateljstva&ldquo;, kazao je Ibrahimović.
Crna Gora, kako je istakao, vidi OEBS kao ključnog partnera u promociji mira i sigurnosti u svijetu koji se suočava da sve složenijim izazovima.
&bdquo;Na&scaron;a zemlja je nepokolebljiva u podr&scaron;ci Misiji OEBS-a i vjerujemo u snagu ove organizacije da u najtežim okolnostima zadrži i obnovi svoj uticaj&ldquo;, rekao je Ibrahimović, dodajući da, uprkos te&scaron;kim okolnostima, multilateralizam nije izgubio na snazi, već je danas važniji nego ikada.
Malta je, prema riječima Ibrahimovića, preuzimanjem predsjedavanja pokazala istinsko liderstvo i hrabrost.
&bdquo;Njena podr&scaron;ka očuvanju i revitalizaciji OEBS-a u ovim vremenima je za nas i cijeli region izuzetno značajna&ldquo;, kazao je Ibrahimović.
On je rekao da su, u kontekstu evropske integracije Crne Gore, razgovarali o zajedničkim naporima i reformama koje sprovode, a koje OEBS, preko svoje misije u Podgorici, u kontinuitetu podržava.
Prema riječima Ibrahimovića, posvećenost države članstvu u Evropskoj uniji nije samo strate&scaron;ki prioritet, nego i vizija budućnosti kojoj Crna Gora teži.
&bdquo;Zahvalni smo na podr&scaron;ci na&scaron;ih međunarodnih partnera, bez kojih bi finalna faza na&scaron;eg puta bila znatno teža. Saglasili smo se da su evropske integacije i dobrosusjedska saradnja temelj stabilnosti i napretka u regionu, naročito u kontekstu malignih uticaja kojima smo svi izloženi&ldquo;, naveo je Ibrahimović.
Kako je dodao, dana&scaron;nja posjeta potvrđuje posvećenost saradnji u odgovoru na te prijetnje.
Prema riječima Ibrahimovića, dana&scaron;nji sastanak nije samo susret dvojice kolega, već dokaz da Crna Gora ostaje posvećena promovisanju univerzalnih vrijednosti mira i bezbjednosti.
&bdquo;Na&scaron;a istorija multikulturalizma i tolerancije nas obavezuje da budemo glas koji zagovara mir i stabilnost, kako u regionu, tako i na globalnom nivou&ldquo;, istakao je Ibrahimović.

Borž: Crna Gora napreduje ka postizanju ključnih reformi

OCIJENIO PREDSJEDAVAJUĆI OEBS-U I MINISTAR VANJSKIH POSLOVA MALTE

Zapadni Balkan neće biti na Trampovoj listi prioriteta. Međutim, njegova transakciona politika može ugroziti krhki mir u regionu, kaže u razgovoru za Pobjedu Janu&scaron; Bugajski, američki analitičar i vi&scaron;i saradnik Džejmstaun fondacije iz Va&scaron;ingtona.&nbsp;
Dok je predsjednik Bajden ustupio previ&scaron;e terena Beogradu i dozvolio mu da uznemiri svoje susjede, možda je, smatra Bugajski, jo&scaron; veća vjerovatnoća da će Tramp prihvatiti dominantnu ulogu Srbije i smanjiti podr&scaron;ku suverenitetu Кosova, Bosne i Hercegovine i Crne Gore. Ističe da će se Trampov uticaj na autokrate razlikovati od zemlje do zemlje.
Кuda ide Amerika poslije pobjede Donalda Trampa? Da li smo svjedoci kolapsa najjače svjetske demokratije?&nbsp;
BUGAJSKI: Drugo Trampovo predsjedavanje biće test za otpornost američke demokratije i sistema provjera i ravnoteže koji postoji od osnivanja republike. Mnogo toga zavisi od toga da li Tramp može uspje&scaron;no da sprovede plan &bdquo;Projekta 2025&ldquo; čiji je autor Heritage Foundation da bi se transformisalo upravljanje. Projekat bi dao predsjedniku potpunu kontrolu nad izvr&scaron;nom vla&scaron;ću zamjenom desetina hiljada federalnih državnih službenika političkim lojalistima i obezbijedio Trampu nekontrolisana ovla&scaron;ćenja nad pravosudnim sistemom. Mnogi pravni naučnici tvrde da bi to odbacilo Ustav i stvorilo autoritarni predsjednički sistem. Postojaće otpor unutar vladajućih institucija takvoj agendi čak i među republikancima u Кongresu koji bi izgubili veliki dio svog autoriteta. Osim toga, ako Tramp nastavi sa takvim projektom, to bi moglo da podstakne građanski otpor, pa čak i oružane sukobe između radikalnih pristalica i protivnika predsjednika.
&Scaron;to rezultati ovih izbora znače za Balkan? Možemo li očekivati da će na&scaron; region poslije Trampove pobjede trajno ostati u naručju Rusije?&nbsp;
BUGAJSKI: Zapadni Balkan neće biti na Trampovoj listi prioriteta. Međutim, njegova transakciona politika može ugroziti krhki mir u regionu. Dok je predsjednik Bajden ustupio previ&scaron;e terena Beogradu i dozvolio mu da uznemiri svoje susjede, možda je jo&scaron; veća vjerovatnoća da će Tramp prihvatiti dominantnu ulogu Srbije i smanjiti podr&scaron;ku suverenitetu Кosova, Bosne i Hercegovine i Crne Gore. Trampovi zvaničnici bi mogli da favorizuju sporazum sa Beogradom tako &scaron;to će omogućiti sjevernim op&scaron;tinama Кosova da se pridruže Srbiji da bi ustvrdili da je Tramp konačno rije&scaron;io to otvoreno pitanje. Alternativno, Trampovo povlačenje preostalih američkih snaga sa Кosova moglo bi da podstakne srpsku vojnu intervenciju radi zauzimanja teritorije. Takav scenario bi povećao uticaj Rusije u regionu, ali bi takođe doveo do oružanog otpora na Кosovu, u Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori usred poziva na podjelu drugih država.
Кako će izbor Trampa uticati na autokrate poput Vučića, Orbana, Netanjahua? Hoće li se usuditi, poput Putina, da mijenjaju granice?&nbsp;
BUGAJSKI: Uticaj na autokrate će se razlikovati od zemlje do zemlje. Vučićev dugoročni plan je bio da sačeka Amerikance i Evropljane, računajući da će se umoriti od mije&scaron;anja na Balkanu, pa da zatim pro&scaron;iri srpsku teritoriju. Ako Trampovo predsjedni&scaron;tvo bude sklono podjeli Кosova i Bosne i Hercegovine, onda bi Vučić poku&scaron;ao da iskoristi tu priliku. Iako se Orban hvali da će biti blizak Trampu i da će imati ogroman uticaj u Evropi, u stvarnosti njegov mandat mađarskog premijera možda neće potrajati nakon sljedećih op&scaron;tih izbora početkom 2026. Opoziciona Partija po&scaron;tovanja i slobode glasa je ispred Orbanovog Fidesa, a njegova vlada je označena kao jedna od najkorumpiranijih u Evropi.
Putin će poku&scaron;ati da testira Trampa i njegovu spremnost da natjera Ukrajinu da preda teritoriju. Tramp će biti suočen sa kritičnim izborom koji može da defini&scaron;e njegovu spoljnu politiku. Mogao bi da demonstrira svoju snagu i pobjednički mentalitet tako &scaron;to bi jednostavno rekao Putinu da zaustavi rat ili da se suoči sa posljedicama masovnijeg vojnog snabdijevanja Ukrajine koje bi dodatno desetkovalo rusku vojsku i potkopalo opstanak ruske države.
Nasuprot tome, ako Tramp gurne Кijev da prihvati mirovni sporazum prekidom isporuke oružja, to će se globalno posmatrati kao poraz za SAD i znak slabosti pred međunarodnom agresijom. To bi ohrabrilo Moskvu, Peking i druge neoimperijalne države.

Bugajski: Politika Trampa može ugroziti krhki mir u regionu

OCJENJUJE AMERIČKI ANALITIČAR I VIŠI SARADNIK DŽEJMSTAUN FONDACIJE IZ VAŠINGTONA

Poslanici Demokratske partije socijalista zatražili su da Odbor za bezbjednost i odbranu obavi kontrolno saslu&scaron;anje premijera Milojka Spajića, ministra unutra&scaron;njih poslova Danila &Scaron;aranovića i direktora policije i Agencije za nacionalnu bezbjednost, Zorana Brđanina i Borisa Milića, povodom bezbjednosne situacije u državi.
Kako su naveli, kontrolno saslu&scaron;anje traže zbog značajnog pogor&scaron;anja bezbjednosne situacije i činjenice da je prethodnih mjeseci izvr&scaron;eno niz ubistava, kao i da ubica i povratnik u izvr&scaron;enju krivičnih djela Alija Balijagić sedmicama uspje&scaron;no izmiče čitavom bezbjednosnom sektoru.
&ldquo;Zbog zabrinutosti za ličnu, bezbjednost građana i na&scaron;ih porodica, smatramo da je neophodno na Odboru za bezbjednost i odbranu pribaviti sve informacije o postupanju nadležnih organa u tim slučajevima, kako bismo jasno utvrdili uzroke očiglednog pogor&scaron;anja bezbjednosne situacije&rdquo;, pi&scaron;e u obrazloženju zahtjeva za saslu&scaron;anje koje je inicirao DPS.

DPS traži saslušanje Spajića, Šaranovića i čelnika sektora bezbjednosti