Izmjene zakona o državnim službenicima i namještenicima nijesu kozmetičke, već predstavljaju važan reformski korak ka profesionalizaciji javne uprave, kazao je resorni ministar Maraš Dukaj, dok iz opozicije upozoravaju da se tim aktom otvara prostor za partijsko zapošljavanje.

Dukaj je na sjednici Skupštine, obrazlažući Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnim službenicima i namještenicima, rekao da je cilj zakona profesionalizacija i depolitizacija javne uprave i jačanje uslova za sticanje zvanja.

On je naveo da su smanjili potreban nivo obrazovanja, a povećali neophodne godine radnog iskustva, jer time žele da osiguraju kvalitet.

Dukaj je rekao da je starješina organa dosad mogao da izabere jednog od tri najbolja kandidata, a da će sad morati da izabere najboljeg.

Prema njegovim riječima, novim zakonom se jača pozicija rukovodilaca, u smislu da će taj kadar imati jasnu odgovornost i veću autonomiju.

Dukaj je kazao da su prema starom zakonu inspektori imenovani kao funkcioneri, a da će novim zakonom dobiti status koji zaslužuju.

On je rekao da je novina i to što se ograničava pravo na naknadu koju će moći da ostvare samo osobe kojima je mandat prestao istekom mandata ili u slučaju reorganizacije.

Dukaj je kazao da se izmjenama precizira položaj i uslovi za izbor članova komisija za žalbe i disciplinske komisije.

Dukaj je istakao da izmjene Zakona nijesu kozmetičke.

„One predstavljaju važan reformski korak ka profesionalizaciji javne uprave, iako predstoji još mnogo posla“, dodao je Dukaj.

On je, govoreći o snižavanju kriterijuma o potrebnom stepenu stručne spreme, kazao da je to usklađeno i sa SIGMA-om i Evropskom komisijom (EK).

Dukaj je rekao da mnogi poslanici izgleda nijesu pogledali zadnju verziju zakona koja je usklađena sa EK.

„Danas imate ljude u Briselu koji imaju taj nivo obrazovanja, a rade u evropskim institucijama“, kazao je Dukaj.

Govoreći o višku zaposlenih u javnoj upravi, Dukaj je rekao da je to problem koji traje godina, ali da se može riješiti ako postoji politička volja i poručio da jedno ministarstvo ne može to samo da riješi.

Poslanik Pokreta Evropa sad (PES) Tonći Janović kazao je da je posrijedi najvažniji zakon za jačanje i profesionalizaciju javne uprave.

„Predložene izmjene imaju za cilj da unaprijede pravni okvir koji reguliše radno-pravni status zaposlenih. Izmjene su usmjerene ka daljoj izgradnji stručne i nepristrasne javne uprave“, rekao je Janović.

On je poručio da je cilj da zakon bude usklađen sa pozitivnim praksama sa EU administrativnog prosotora.

„Obavljenje su konsultacije sa SIGMA-e i EK i zato ističem da je resorno Ministarstvo uskladilo predlog zakona sa njihovim sugestijama, što, moramo priznati, nije jednostavan proces“, kazao je Janović.

On je kazao da je jedno od ključnih izmjena – jačanje principa meritokratije.

„Za radna mjesta koja nijesu rukovodeća biraće se najbolje ocijenjeni kandidat. Cilj je da se eliminiše samovolja onih koji odlučuju i da se ojača pravednost i objektivnost u zapošljavanju“, poručio je Janović.

On je kazao i da je bitna izmjena koja se tiče promjene statusa inspektora, jer neće biti u mandatu, već će imati stalni radni odnos.

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Ivan Vuković kazao je da bi zakon trebalo da pošalje signal da je Crna Gora spremna da preuzima obaveze koje proizilaze iz članstva u Evropskoj uniji (EU).

„To bi isto trebalo da znači da postrožimo kriterijume onih koji su najodgovorniji za funkcionisanje sistema, jer nam je valjda u interesu da najbolji rade u državnim organima“, rekao je Vuković.

On je dodao da bi, ako Crna Gora zaista kuca na vrata EU, bilo logično da to zakonsko rješenje bude 100 odsto usklađeno sa mišljenjem EK.

„Način na koji je zakon predložen govori o tome da Vladi nije stalo do ovih stvari. Zakonsko rješenje otvara put novom talasu masovnog partijskog zapošljavanja u susret narednim parlamentarnim izborima“, kazao je Vuković.

Prema njegovim riječima, izgleda da je malo 18 hiljada novozaposlenih od 2020. godine.

„Zbog čega danas sistem državne uprave košta milijardu eura više građane nego 2020. godine. Doispijevaju nove generacije, idu novi izbori, te političke obaveze treba servisirati i ovo zakonsko rjesenje kreira okvir za tako nešto“, poručio je Vuković.

Kako je naveo, da nije tako – zakon bi bio upućen u skupštinsku proceduru u obliku u kojem ga je podržao Brisel.

Vuković je, obraćajući se Dukaju, rekao da je dobio u februaru zeleno svjetlo na predloženi zakon u Briselu, ali da je potom na sjednici Vlade doživio debakl.

„Jer je većina članova Vlade intervenisala na to zakonsko rješenje protiv njegove suštine, a to je da se obezbijedi osnovni preduslov za depolitizaciju javne uprave, jer to tim ljudima ne odgovara“, kazao je Vuković.

On je rekao da je Dukaj „kapitulirao kao ministar pred njihovim zahtjevima“.

Vuković je rekao da je glavna kritika EU kroz Izvještaj o napretku, bila smanjivanje uslova po pitanju godina radnog iskustva u okviru zvanja.

Poslanik PES-a Armen Šehović rekao je da predložene izmjene predstavljaju značajan iskorak u reformi javne uprave i njenoj depolitizaciji i profesionalizaciji.

„Dobra novina da će se prilikom zasnivanja radnog odnosa birati najbolje rangirani kandidati“, rekao je Šehović.

On je dodao da je pozitivno i to što radni odnos prestaje sa 66 godina, čime se ta odredba usaglašava sa Zakonom o radu.

Šehović smatra da je pozitivno i uvećanje broja godina radnog staža za rad u državnoj urpavi jer se, kako je naveo, time dolazi do izbora boljih i kvalitetnijih kadrova.

„Stalnim unapeđenjem zakonskih normi ima se za cilj da nema više privilegovanih, nego da znanje bude jedino mjerilo“, poručio je Šehović.

Poslanik Socijaldemokrata Branislav Nenezić rekao je da se tim zakonom potvrđuje da meritokratija više ne postoji, niti će postojati.

„Smanjuju se uslovi za rukovodeći kadar, postavlja se pitanje ko su ti ljudi i gdje su sticali znanje koji će donositi ključne odluke za državu“, rekao je Nenezić.

On je dodao da se postavlja pitanje koliko će ljudi biti zaposleno u državnoj upravi.

„Ono što može da ohrabruje crnogorsku javnost da u aktuelnoj većini ne štima sve kako treba i da su ovo zakonska rješenja koja treba da riješe političke apetite, jer izgleda da nas očekuju vanredni parlamentarni izbori“, poručio je Nenezić.

Poslanica DPS-a Zoja Bojanić Lalović kazala je da Dukaj danas brani zakon u kojem postoje, ne manjkavosti koje urušavaju sistem državne uprave, već manjkavosti u koje i sam ne vjeruje.

„I koje će sistem državne uprave urušiti i učiniti nefunkcionalnim. Imali ste verziju zakona koji je bio po preporukama EK i sada imamo novo zakonsko rješenje koje nije u skladu sa njima“, navela je Bojanić Lalović.

Ona smatra da zakon „potresa temelje profesionalne, stručne i evropski orijentisane državne uprave“.

„Smanjuje se obrazovni kriterijum, pokušavate da nam pojasnite da to može biti inkluzivno, što je paradoksalna izjava“, rekla je Bojanić Lalović.

Ona je kazala da se šalje loša poruka mladima.

„Nakon toliko lažnih diploma, jedna poruka – možete i bez kvalitetne diplome napredovati u poslu i, ne samo to, već možete postati i rukovodilac“, rekla je Bojanić Lalović.

Poslanik Demokrata Duško Stjepović rekao je da je najvažnija izmjena zakona što je smanjena radna kvalifikacija.

„Jer je ranija kvalifikacija 7-1 stepen ne postoji više u našem obrazovnom sistemu i omogućili ste ljudima sa Bečelor diplomom da ispune ovaj uslov“, rekao je Stjepović-

On je dodao da smatra da se ispred riječi „šestog stepena“ mora staviti riječ „najmanje“.

Stjepović je rekao da je ranije bilo tako da je “u zakonu sve odlično, a za vrijeme bivše vlasti radni odnos se zasnivao tako sto se išlo u partiju a ne ne Zavod za zapošljavanje“.

„Moglo se poći u sve državne organe u kojima su se na čelu nalazili partijski vojnici, koji su služili kao regrutni centri“, rekao je Stjepović.