Politika

Građanima će biti pružena &scaron;ansa da legalizuju svoje bespravne objekte, ali će za eventualne nove nelegalne objekte važiti princip nulte tolerancije, saop&scaron;tili su iz Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine.
Podsjećaju da je na dana&scaron;njoj sjednici Vlade utvrđen Zakon o legalizaciji bespravnih objekata.
&bdquo;Čime počinje nova era u ovom dijelu nadležnosti Ministarstva: građanima će biti pružena &scaron;ansa da legalizuju svoje bespravne objekte, ali će za eventualne nove nelegalne objekte važiti princip nulte tolerancije&ldquo;, kaže se u saop&scaron;tenju.
Napominju da će satelitski snimak, čija je izrada upravo ugovorena, pokazati sve nelegalne promjene na teritoriji Crne Gore i sankcije će, u skladu sa Zakonom, neselektivno uslijediti.
&bdquo;Ovaj zakon stavlja tačku na decenije neuređenosti &ndash; uvodi se sistem u kojem se gradi planski, odgovorno i po zakonu&ldquo;, poručili su iz Ministarstva.

Ministarstvo: Građanima će biti pružena šansa da legalizuju bespravne objekte

"ZA EVENTUALNE NOVE NELEGALNE OBJEKTE VAŽITI PRINCIP NULTE TOLERANCIJE"

Premijer Milojko Spajić odgovaraće 28. jula na pitanja poslanika.
Rok za dostavljanje pitanja premijeru najkasnije 72 sata prije sjednice,saop&scaron;teno je iz parlamenta.
Posebna sjednica Skup&scaron;tine posvećena Premijerskom satu zakazana je za 11 sati.

Premijerski sat 28. jula

SAOPŠTENO IZ SKUPŠTINE

Izmjene zakona o državnim službenicima i namje&scaron;tenicima nijesu kozmetičke, već predstavljaju važan reformski korak ka profesionalizaciji javne uprave, kazao je resorni ministar Mara&scaron; Dukaj, dok iz opozicije upozoravaju da se tim aktom otvara prostor za partijsko zapo&scaron;ljavanje.
Dukaj je na sjednici Skup&scaron;tine, obrazlažući Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnim službenicima i namje&scaron;tenicima, rekao da je cilj zakona profesionalizacija i depolitizacija javne uprave i jačanje uslova za sticanje zvanja.
On je naveo da su smanjili potreban nivo obrazovanja, a povećali neophodne godine radnog iskustva, jer time žele da osiguraju kvalitet.
Dukaj je rekao da je starje&scaron;ina organa dosad mogao da izabere jednog od tri najbolja kandidata, a da će sad morati da izabere najboljeg.
Prema njegovim riječima, novim zakonom se jača pozicija rukovodilaca, u smislu da će taj kadar imati jasnu odgovornost i veću autonomiju.
Dukaj je kazao da su prema starom zakonu inspektori imenovani kao funkcioneri, a da će novim zakonom dobiti status koji zaslužuju.
On je rekao da je novina i to &scaron;to se ograničava pravo na naknadu koju će moći da ostvare samo osobe kojima je mandat prestao istekom mandata ili u slučaju reorganizacije.
Dukaj je kazao da se izmjenama precizira položaj i uslovi za izbor članova komisija za žalbe i disciplinske komisije.
Dukaj je istakao da izmjene Zakona nijesu kozmetičke.
&bdquo;One predstavljaju važan reformski korak ka profesionalizaciji javne uprave, iako predstoji jo&scaron; mnogo posla&ldquo;, dodao je Dukaj.
On je, govoreći o snižavanju kriterijuma o potrebnom stepenu stručne spreme, kazao da je to usklađeno i sa SIGMA-om i Evropskom komisijom (EK).
Dukaj je rekao da mnogi poslanici izgleda nijesu pogledali zadnju verziju zakona koja je usklađena sa EK.
&bdquo;Danas imate ljude u Briselu koji imaju taj nivo obrazovanja, a rade u evropskim institucijama&ldquo;, kazao je Dukaj.
Govoreći o vi&scaron;ku zaposlenih u javnoj upravi, Dukaj je rekao da je to problem koji traje godina, ali da se može rije&scaron;iti ako postoji politička volja i poručio da jedno ministarstvo ne može to samo da rije&scaron;i.
Poslanik Pokreta Evropa sad (PES) Tonći Janović kazao je da je posrijedi najvažniji zakon za jačanje i profesionalizaciju javne uprave.
&bdquo;Predložene izmjene imaju za cilj da unaprijede pravni okvir koji reguli&scaron;e radno-pravni status zaposlenih. Izmjene su usmjerene ka daljoj izgradnji stručne i nepristrasne javne uprave&ldquo;, rekao je Janović.
On je poručio da je cilj da zakon bude usklađen sa pozitivnim praksama sa EU administrativnog prosotora.
&bdquo;Obavljenje su konsultacije sa SIGMA-e i EK i zato ističem da je resorno Ministarstvo uskladilo predlog zakona sa njihovim sugestijama, &scaron;to, moramo priznati, nije jednostavan proces&ldquo;, kazao je Janović.
On je kazao da je jedno od ključnih izmjena &ndash; jačanje principa meritokratije.
&bdquo;Za radna mjesta koja nijesu rukovodeća biraće se najbolje ocijenjeni kandidat. Cilj je da se elimini&scaron;e samovolja onih koji odlučuju i da se ojača pravednost i objektivnost u zapo&scaron;ljavanju&ldquo;, poručio je Janović.
On je kazao i da je bitna izmjena koja se tiče promjene statusa inspektora, jer neće biti u mandatu, već će imati stalni radni odnos.
Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Ivan Vuković kazao je da bi zakon trebalo da po&scaron;alje signal da je Crna Gora spremna da preuzima obaveze koje proizilaze iz članstva u Evropskoj uniji (EU).
&bdquo;To bi isto trebalo da znači da postrožimo kriterijume onih koji su najodgovorniji za funkcionisanje sistema, jer nam je valjda u interesu da najbolji rade u državnim organima&ldquo;, rekao je Vuković.
On je dodao da bi, ako Crna Gora zaista kuca na vrata EU, bilo logično da to zakonsko rje&scaron;enje bude 100 odsto usklađeno sa mi&scaron;ljenjem EK.
&bdquo;Način na koji je zakon predložen govori o tome da Vladi nije stalo do ovih stvari. Zakonsko rje&scaron;enje otvara put novom talasu masovnog partijskog zapo&scaron;ljavanja u susret narednim parlamentarnim izborima&ldquo;, kazao je Vuković.
Prema njegovim riječima, izgleda da je malo 18 hiljada novozaposlenih od 2020. godine.
&bdquo;Zbog čega danas sistem državne uprave ko&scaron;ta milijardu eura vi&scaron;e građane nego 2020. godine. Doispijevaju nove generacije, idu novi izbori, te političke obaveze treba servisirati i ovo zakonsko rjesenje kreira okvir za tako ne&scaron;to&ldquo;, poručio je Vuković.
Kako je naveo, da nije tako &ndash; zakon bi bio upućen u skup&scaron;tinsku proceduru u obliku u kojem ga je podržao Brisel.
Vuković je, obraćajući se Dukaju, rekao da je dobio u februaru zeleno svjetlo na predloženi zakon u Briselu, ali da je potom na sjednici Vlade doživio debakl.
&bdquo;Jer je većina članova Vlade intervenisala na to zakonsko rje&scaron;enje protiv njegove su&scaron;tine, a to je da se obezbijedi osnovni preduslov za depolitizaciju javne uprave, jer to tim ljudima ne odgovara&ldquo;, kazao je Vuković.
On je rekao da je Dukaj &bdquo;kapitulirao kao ministar pred njihovim zahtjevima&ldquo;.
Vuković je rekao da je glavna kritika EU kroz Izvje&scaron;taj o napretku, bila smanjivanje uslova po pitanju godina radnog iskustva u okviru zvanja.
Poslanik PES-a Armen &Scaron;ehović rekao je da predložene izmjene predstavljaju značajan iskorak u reformi javne uprave i njenoj depolitizaciji i profesionalizaciji.
&bdquo;Dobra novina da će se prilikom zasnivanja radnog odnosa birati najbolje rangirani kandidati&ldquo;, rekao je &Scaron;ehović.
On je dodao da je pozitivno i to &scaron;to radni odnos prestaje sa 66 godina, čime se ta odredba usagla&scaron;ava sa Zakonom o radu.
&Scaron;ehović smatra da je pozitivno i uvećanje broja godina radnog staža za rad u državnoj urpavi jer se, kako je naveo, time dolazi do izbora boljih i kvalitetnijih kadrova.
&bdquo;Stalnim unapeđenjem zakonskih normi ima se za cilj da nema vi&scaron;e privilegovanih, nego da znanje bude jedino mjerilo&ldquo;, poručio je &Scaron;ehović.
Poslanik Socijaldemokrata Branislav Nenezić rekao je da se tim zakonom potvrđuje da meritokratija vi&scaron;e ne postoji, niti će postojati.
&bdquo;Smanjuju se uslovi za rukovodeći kadar, postavlja se pitanje ko su ti ljudi i gdje su sticali znanje koji će donositi ključne odluke za državu&ldquo;, rekao je Nenezić.
On je dodao da se postavlja pitanje koliko će ljudi biti zaposleno u državnoj upravi.
&bdquo;Ono &scaron;to može da ohrabruje crnogorsku javnost da u aktuelnoj većini ne &scaron;tima sve kako treba i da su ovo zakonska rje&scaron;enja koja treba da rije&scaron;e političke apetite, jer izgleda da nas očekuju vanredni parlamentarni izbori&ldquo;, poručio je Nenezić.
Poslanica DPS-a Zoja Bojanić Lalović kazala je da Dukaj danas brani zakon u kojem postoje, ne manjkavosti koje uru&scaron;avaju sistem državne uprave, već manjkavosti u koje i sam ne vjeruje.
&bdquo;I koje će sistem državne uprave uru&scaron;iti i učiniti nefunkcionalnim. Imali ste verziju zakona koji je bio po preporukama EK i sada imamo novo zakonsko rje&scaron;enje koje nije u skladu sa njima&ldquo;, navela je Bojanić Lalović.
Ona smatra da zakon &bdquo;potresa temelje profesionalne, stručne i evropski orijentisane državne uprave&ldquo;.
&bdquo;Smanjuje se obrazovni kriterijum, poku&scaron;avate da nam pojasnite da to može biti inkluzivno, &scaron;to je paradoksalna izjava&ldquo;, rekla je Bojanić Lalović.
Ona je kazala da se &scaron;alje lo&scaron;a poruka mladima.
&bdquo;Nakon toliko lažnih diploma, jedna poruka &ndash; možete i bez kvalitetne diplome napredovati u poslu i, ne samo to, već možete postati i rukovodilac&ldquo;, rekla je Bojanić Lalović.
Poslanik Demokrata Du&scaron;ko Stjepović rekao je da je najvažnija izmjena zakona &scaron;to je smanjena radna kvalifikacija.
&bdquo;Jer je ranija kvalifikacija 7-1 stepen ne postoji vi&scaron;e u na&scaron;em obrazovnom sistemu i omogućili ste ljudima sa Bečelor diplomom da ispune ovaj uslov&ldquo;, rekao je Stjepović-
On je dodao da smatra da se ispred riječi &bdquo;&scaron;estog stepena&ldquo; mora staviti riječ &bdquo;najmanje&ldquo;.
Stjepović je rekao da je ranije bilo tako da je &ldquo;u zakonu sve odlično, a za vrijeme biv&scaron;e vlasti radni odnos se zasnivao tako sto se i&scaron;lo u partiju a ne ne Zavod za zapo&scaron;ljavanje&ldquo;.
&bdquo;Moglo se poći u sve državne organe u kojima su se na čelu nalazili partijski vojnici, koji su služili kao regrutni centri&ldquo;, rekao je Stjepović.

Dukaj: Izmjene zakona o državnim službenicima i namještenicima nijesu kozmetičke; Vuković: Tim aktom otvara se  prostor za partijsko zapošljavanje

AKCENTI SA DANAŠNJE SJEDNICE SKUPŠTINE

Na dana&scaron;njoj sjednici Vlade poni&scaron;tili smo inicijativu za formiranje vojnog poligona na Sinjajevini, &scaron;to je jasna potvrda da čujemo glas građana, brinemo o životnoj sredini i mislimo na generacije koje dolaze, kazao je premijer Milojko Spajić.
Vlada ne slijedi, već ispravlja pogre&scaron;ne odluke, poručuje Spajić.
&ldquo;Raduje me &scaron;to je vi&scaron;egodi&scaron;nja borba lokalnog stanovni&scaron;tva, brojnih ljubitelja prirode i relevantnih međunarodnih organizacija dobila svoj institucionalni epilog, a Vlada na čijem sam čelu ispunila jo&scaron; jedno dato obećanje&rdquo;, napisao je Spajić u objavi na mreži X.

Spajić: Vlada poništila inicijativu za formiranje vojnog poligona na Sinjajevini

NA DANAŠNJOJ SJEDNICI

Dana&scaron;nji dan, 13. jul je simbol državnosti, vertikala i poruka da se pred silom nepravde i mračnih ideologija nikada ne povijamo, poručio je predsjendik države Jakov Milatović na prijemu povodom Dana državnosti.
"Danas zajedno obilježavamo 13. jul.dan kada su se u dvije različite epohe ispisale najvjetlije stranice na&scaron;e istorije. To je dan kada smo u temelje dru&scaron;tva ugradili najuzvi&scaron;enije vrijednost slobode, časti i dostojanstva", istakao je Milatović.&nbsp;
Najljep&scaron;e iskre na&scaron;eg dru&scaron;tva su, kaže on, međusobno po&scaron;tovanje jer se samo slogom zajednička kuća gradi.
"I danas sa jednakom odlučno&scaron;ću gledamo naprijed ka evropskoj budućnosti", poručuje Milatović koji kaže da se budućnost ne čeka već gradi, a sloboda svakog dana iznova osvaja.&nbsp;
Prijem je organizovan u rezidenciji Predsjednika Crne Gore na Cetinju.
<iframe src="https://www.youtube.com/embed/07OxPrgYQFQ" width="560" height="314" allowfullscreen="allowfullscreen"></iframe>

Milatović: 13. jul simbol državnosti, vertikala i poruka da se pred silom nepravde i mračnih ideologija nikada ne povijamo

PORUČIO PREDSJEDNIK DRŽAVE

Crnogorska policija sinoć je, na protestu u blizini Vile Gorica, pomogla predsjedniku Skup&scaron;tine Andriji Mandiću u institucionalizaciji &scaron;ovinizma i sramoćenju 13. jula, kazao je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Oskar Huter.
Na protestu koji je sinoć održan u blizini Vile Gorica, povodom dodjele Trinaestojulske nagrade književniku Bećiru Vukoviću, policija i građani su se sukobili dva puta.
Huter je, na konferenciji za novinare Kluba poslanika DPS-a, rekao da je policija na sraman i brutalan način intervenisala u odnosu na građane koji su mirno protestovali, među kojima je bio veliki broj intelektualaca, kao i starijih građana, svih vjera i nacija.
&bdquo;Sinoć je crnogorska policija asistirala srbijanskom državljaninu Andriju Mandiću u instutionalizaciji &scaron;ovinizma i sramoćenju 13. jula, &scaron;to je jedini cilj četničkog vojvode, koji svakim postupkom želi poniziti i obesmilitii sve &scaron;to je crnogorsko&ldquo;, kazao je Huter, prenosi agencija Mina.
On je istakao da Crna Gora nema svjetlijeg i svetijeg datuma nego &scaron;to je 13. jul.
&bdquo;Tako je crnogorska policija sinoć postala saučesnik u zlokobnom naumu i direktno se podredila tuđim interesima, čiji je izvr&scaron;ilac Mandić, stajući protiv svojih građana&ldquo;, naveo je Huter.
On je rekao da je policija sinoć građane &bdquo;pendrekala, prskala i zapra&scaron;ivala suzavcem, biber sprejem, kako bi Mandić mogao da uživa u velikosrpskom piru&ldquo;.
Huter je kazao "da je tokom masakra u Medovini vi&scaron;e policajaca čuvalo popove i da im nijesu bili važni životi djece, koja su ubijana na samo 50-ak metara od njih".
Prema njegovim riječima, isto je bilo 1. januara ove godine, kada je u vi&scaron;e od pet sati ubijano 13 ljudi.
&bdquo;Poslije toga je svima postalo jasno da crnogorska polciija nije zainteresovana za živote građana, a sinoć smo, kao i 5. septembra na Belvederu, vidjeli da ih ne interesuje ni Ustav, ni dostojanstvo Crne Gore&ldquo;, rekao je Huter.
On je naveo "da je policija sinoć branila samo sram koji se odvijao u Vili Gorica".
&bdquo;Ona bruka od sinoć je najbolja potvrda da je veting o kojem slu&scaron;amo samo proces u kome treba formirati partijsku policiju koja će, po ugledu na Vučićev režim, da bude batina vlasti, putem koje će se obračunavati sa neistomi&scaron;ljenicima&ldquo;, kazao je Huter.
On je, onima koji su sinoć naredili intervenciju, poručio da im to &scaron;to su zamislili neće proći.
&bdquo;Znaće Crna Gora da se odupre ovom naumu i da zaustavi sistemsko ponižavanje države. Branićemo i odbraniti dostojanstvo na&scaron;e istorije. Odbranićemo građansku i evropsku Crnu Goru i pobijediti zlo koje nas je zadesilo&ldquo;, rekao je Huter.
On je naveo da Crnu Goru čine svi - slobodni pojedinci, građanski aktivisti, političke partije, nevladine organizacije, intelektualci i slobodni mediji.
Upitan da prokomentari&scaron;e to &scaron;to su iz mase letjele kamenice prema policajcima i da li je siguran da je upotrijebljen suzavac, Huter je rekao da nije ekspert da zna koja su sve sredstva kori&scaron;ćena.
&bdquo;Ako ste bili tamo, onda vam je sigurno jutros gorak ukus u grlu. Ne želim da tvrdim da je bio suzavac, jer nijesam siguran, ali mogu vam pokazati svoje tijelo koje je puno opekotina, a &scaron;ta je na njemu ne znam, nijesam odlazio kod doktora&ldquo;, naveo je Huter.
On je istakao da je netačno da je bilo napada na policiju.
&bdquo;To je netačno, policija je napala građane, građanima je ograničeno osnovno ustavno pravo - slobodno kretanje. Građani su protestovali i branili državu&ldquo;, rekao je Huter.

Huter: Policija pomogla Mandiću u institucionalizaciji šovinizma

"BRANIĆEMO I ODBRANITI DOSTOJANSTVO NAŠE ISTORIJE"

Analiza DFC-a: Ideološka kolonizacija pod maskom evropskih integracija

"CRNA GORA RIZIKUJE DA SE TRAJNO UDALJI OD EU"

Poslanik SD i predstavnik Evropskog saveza Nikola Zirojević kazao je nakon sinoćnjeg protest ispred Vile Gorica, na kojem je policija u vi&scaron;e navrata upotrijebila biber sprej protiv okupljenih građana, da se neće povlačiti pred fa&scaron;izmom.&nbsp;
"Žao mi je svakog časnog pripadnika Uprave policije koji je iz raznih razloga, morao služiti ovoj bruci.
Pa ipak, pred fa&scaron;izmom se nećemo povlačiti, čak ni kada se on nalazi u policijskoj uniformi ! Do slobode!&ldquo;, napisao je Zirojević na mreži X.
<blockquote class="twitter-tweet">
Žao mi je svakog časnog pripadnika Uprave policije koji je, iz raznih razloga, morao služiti ovoj večera&scaron;njoj bruki. Pa ipak, pred fa&scaron;izmom se nećemo povlačiti, čak ni kada se on nalazi u policijskoj uniformi! Do slobode!! ✊🇲🇪 <a href="https://t.co/mZZ06tonh6">pic.twitter.com/mZZ06tonh6</a>
&mdash; Nikola Zirojevic (@ZirojevicNikola) <a href="https://twitter.com/ZirojevicNikola/status/1942684159601959068?ref_src=twsrc%5Etfw">July 8, 2025</a></blockquote>
<blockquote class="twitter-tweet">
Žao mi je svakog časnog pripadnika Uprave policije koji je, iz raznih razloga, morao služiti ovoj večera&scaron;njoj bruki. Pa ipak, pred fa&scaron;izmom se nećemo povlačiti, čak ni kada se on nalazi u policijskoj uniformi! Do slobode!! ✊🇲🇪 <a href="https://t.co/mZZ06tonh6">pic.twitter.com/mZZ06tonh6</a>
&mdash; Nikola Zirojevic (@ZirojevicNikola) <a href="https://twitter.com/ZirojevicNikola/status/1942684159601959068?ref_src=twsrc%5Etfw">July 8, 2025</a></blockquote>

Zirojević: Pred fašizmom se nećemo povlačiti

"ČAK NI KADA SE ON NALAZI U POLICIJSKOJ UNIFORMI"

Duboka institucionalna i politička kriza je nastala zbog odluke parlamenta da jednostrano donese odluku o penzionisanju jednog sudije Ustavnog suda (Dragane Đuranović, op. aut.), i to je izazvalo zabrinutost Evropske komisije o po&scaron;tovanju nezavisnosti Ustavnog suda, pi&scaron;e Pobjeda.
Kada je riječ o borbi protiv korupcije, rezultati istraga i optužnica se pobolj&scaron;avaju, ali mali broj pravosnažnih osuđujućih presuda i nedostatak efikasnih i odvraćajućih kazni doprinose utisku nekažnjivosti.
Ukazano je i na velika ka&scaron;njenja u naimenovanju članova Vijeća Agencije za audiovizuelne medijske usluge i Radio-televizije Crne Gore, koje ometaju sprovođenje novog seta medijskih zakona.
Pravosuđe
U dokumentu, EK je ukazala da u ovoj godini samo 26 odsto populacije i 35 odsto preduzeća smatra da su sudije i sudovi nezavisni i data je ocjena &bdquo;prilično ili vrlo dobro&ldquo;. Ovo ukazuje da je percepcija nezavisnosti sudova i sudija znatno smanjena u odnosu na 2024. godinu kada je iznosila 35 odsto, a zanimljivo je da se percepcija povjerenja među kompanijama povećala jer je za 2024. bila 28 odsto.
Kao glavni razlog slabe percepcije nezavisnosti sudija i sudova navodi se uplitanje i pritisci Vlade ili političara.
EK je iznijela podatke o transparentnosti tužila&scaron;tava &ndash; javna percepcija se pobolj&scaron;ala, 55,7 odsto građana ocjenjuje tužila&scaron;tvo kao transparentno, &scaron;to je povećanje od 14,9 odsto u odnosu na 2023.
EK je zabilježila i da je rad na sprovođenju Strategije reforme pravosuđa za period 2024-2027. godine u toku, ali da nijesu sprovedene ni sve aktivnosti planirane za 2024. godinu.
Istaknuto je da glavni zakoni koji garantuju nezavisnost i nepristrasnost pravosudnog sistema sada uveliko uzimaju u obzir evropske standarde, kao &scaron;to su Zakon o Sudskom savjetu i Zakon o državnom tužila&scaron;tvu.
&ldquo;Kao rezultat ovih izmjena, Sudski i Tužilački savjet su u procesu razvoja novog sistema imenovanja, ocjenjivanja rada i napredovanja sudija i tužilaca&rdquo;, navedeno je u dokumentu.
Nagla&scaron;eno je da bi se sa evropskim standardima, kada je riječ o Sudskom savjetu, morala uskladiti uloga ministra pravde kao člana po službenoj dužnosti, ali i zastupljenost sudija koje biraju kolege. Podsjetili su da se novi ministar pravde (Bojan Božović) neformalno obavezao da će nastaviti praksu svog prethodnika da ne učestvuje na sjednicama Sudskog savjeta. Kada je riječ o Tužilačkom savjetu, uvođenje izričite odredbe u Ustav o njegovom sastavu i načinu izbora njegovih članova, &scaron;to Venecijanska komisija smatra održivijim rje&scaron;enjem &ndash; i dalje je na čekanju.
Fali sudija, sve vi&scaron;e tužilaca
Zakon o Specijalnom državnom tužila&scaron;tvu i dalje ima nedostatke jer ključne preporuke Venecijanske komisije u vezi s povećanom odgovorno&scaron;ću, jasnijim operativnim okvirima, ojačanom za&scaron;titom ličnih podataka i strategijom za smanjenje znatnog zaostatka u predmetima jo&scaron; nijesu pokazane.
Ukazali su da nema posebno zakona o radnim pravima sudija te da postoje dva sukobljena zakona (Zakon o PIO i Zakon o radu). Treba usvojiti poseban zakon, u kome će biti dati kriterijumi za penzionisanje za sve sudije i tužioce, uključujući i one Ustavnog suda.
Ukazano je i da pravosuđu fali sudija i tužilaca &ndash; Crna Gora imala je u 2024. godini 243 sudije od 329 planiranih mjesta, a podaci ukazuju da je uočen pad u odnosu na 2023. godinu. S druge strane, broj tužilaca se povećao sa 85 na 114, od 141 planiranog radnog mjesta.
Pravila za ocjenjivanje sudaca i predsjednika sudova i dalje predstavljaju zabrinutost, ističe EK, zbog rizika od ugrožavanja njihove nezavisnosti i sudske diskrecije u mjeri u kojoj i dalje predviđaju da će se učinak sudija, koji imaju najmanje 30 odsto poni&scaron;tenih odluka u žalbenom postupku ocijeniti kao &bdquo;nezadovoljavajući&ldquo;.
EK je ukazala da postoje slučajevi neprimjerenog javnog uticaja na pravosuđe, koji i dalje izazivaju zabrinutost.
U dokumentu je navedeno i da treba učiniti vidljivijom besplatnu pravnu pomoć, pobolj&scaron;ati digitalizaciju pravosuđa kako bi se efikasnije dodjeljivali predmeti, ali i koristila sudska statistika.
Uslovi rada &ndash; lo&scaron;i
Sudnice su neuslovne, neadekvatni su ljudski resursi i uslovi rada. U EK izvje&scaron;taju je navedeno da im je ukazano na činjenicu da plate u sudstvu nijesu konkurentne i da to utiče na zapo&scaron;ljavanje novih sudija i na motivaciju postojećih da prihvate unapređenja na pozicije sa većom odgovorno&scaron;ću.
Crna Gora nije započela efikasno sprovođenje Plana racionalizacije pravosudne mreže za period 2024-2027, &scaron;to predstavlja izazov.
Na svim nivoima su lo&scaron;i radni uslovi, uključujući opremu, posebno za SDT, Vi&scaron;i sud u Podgorici i Vrhovni sud.
Efikasnost malo bolja
Postignuta su određena pobolj&scaron;anja, navodi se u dokumentu, a znatni zaostaci i dalje postoje u upravnim predmetima. Stopa rje&scaron;avanja predmeta pokazuje da je bilo vi&scaron;e primljenih nego rije&scaron;enih predmeta, te da njihov broj raste. U 2023. stopa rje&scaron;avanja prvostepenih upravnih predmeta iznosila je 40 odsto, s vremenom rje&scaron;avanja od 1.422 dana, dok je u 2024. stopa porasla na 109 odsto, a vrijeme rje&scaron;avanja smanjeno na 880 dana.
&ndash; Opterećenje sudija Upravnog suda izaziva ozbiljnu zabirnutost, s obzirom na to da je jedan sudija u prosjeku rje&scaron;avao 2.513 predmeta u 2024. godini, iako se broj nerije&scaron;enih predmeta u 2024. godini smanjio sa 27.589 na 26.638 &ndash; navedeno je u dokumentu.
Javnost smatra da korupcija postoji
Percepcija među stručnjacima, građanima i poslovnim rukovodicima je da je nivo korupcije u javnom sektoru ostao visok. U Indeksu percepcije korupcije Transparency Internationala za 2024. godinu, Crna Gora postiže 46/100 i zauzima 65. mjesto u svijetu. Ova percepcija ostala je relativno stabilna tiokom posljednjih pet godina.
Posebni Eurobarometar o korupciji za 2025. godinu pokazuje da 88 odsto ispitanika smatra korupciju ra&scaron;irenom u svojoj zemlji (prosjek EU 69%), a 24 odsto njih osjeća se lično pogođeno korupcijom koja utiče na njihov svakodnevni život. &Scaron;to se tiče preduzeća, 79 odsto smatra da je korupcija ra&scaron;irena (prosjek EU 63 odsto), a 47 odsto da je korupcija problem u poslovanju (prosjek EU 35 odsto). Navedeno je i da Crna Gora jo&scaron; nije potpisnica Konvencije OECD-a o borbi protiv podmićivanja.
EK izražava sumnju da Nacionalni savjet za borbu protiv korupcije koje je zaduženo za praćenje i izvje&scaron;tavanje o sprovođenju Strategije može to da učini, jer njegova struktura, plan rada i resursi jo&scaron; nijesu jasni.
Tek treba da se usvoji okvir saradnje između Agencije za sprečavanje korupcije (ACA) i Nacionalnog savjeta, koji je preporučio GRECO.
&ldquo;Izmjene Zakona o Specijalnom državnom tužila&scaron;tvu uvedene 2024. godine znatno su pobolj&scaron;ale efikasnost, pa su pokrenute istrage protiv 17 osoba i podignuto je 16 optužnica&rdquo;, pokazatelji su kojima raspolaže EK.
Istaknuto je da je SDT pokrenulo istragu protiv biv&scaron;e direktorice Agencije za sprečavanje korupcije (Jelene Perović), koja je optužena za navodnu zloupotrebu položaja i &scaron;tetu po budžet. Navedeno je da je direktorica smijenjena i da je tu odluku prvostepeno poni&scaron;tio Upravni sud.
Istaknuto je da broj istraga u slučajevima korupcije na visokom nivou stalno raste od 2022. godine. Broj pravosudnih osuđujućih presuda zabilježio je porast u 2024. godini, ali je i dalje nizak u poređenju s brojem slučajeva korupcije na visokom nivou koji su na sudu ili pod istragom, navodi se u ovom dokumentu.
Napomenuto je da postoji zabrinutost zbog op&scaron;te prakse advokata da zloupotrebljavaju jemstvo kroz Zakon o kaznenom postupku kako bi odugovlačili kaznene postupke u slučajevima korupcije na visokom nivou bez valjanog opravdanja.
Kada je riječ o zapo&scaron;ljavanju novih policijskih službenika, posebno u jedinici koja se bavi borbom protiv korupcije na visokom nivou i pranja novca, trebalo bi obezbijediti da se zapo&scaron;ljavanje sprovodi na osnovu zasluga.
Odjeljenju posebne policije nedostaju specijalizovane početne i kontinuirane obuke iz finansijskih istraga, a u nastavnom planu i programu policijske akademije nema redovnih predavanja na tu temu.
Uprkos preporukama OESS-ODIHR i GRECO, Zakon o finansiranju političkih subjekata i izborne kampanje jo&scaron; nije izmijenjen.
Za&scaron;tite zviždača trenutno nema i očekuje se da će biti razvijena do trećeg tromjesečja ove godine.
Skup&scaron;tina ometa sprovođenje zakona
Ka&scaron;njenja u imenovanju članova Savjeta AMU i RTCG ometaju sprovođenje medijskog zakonodavnog okvira.
&ldquo;Tokom izvje&scaron;tajnog perioda, Skup&scaron;tina iz dva navrata nije uspjela da imenuje nove članove Savjeta AMU i odložila je pokretanje postupka imenovanja Savjeta RTCG. Potpuno sprovođenje zakonodavnih pobolj&scaron;anja uvedenih novim zakonima, uključujući transparentna i na zaslugama zasnovana imenovanja, tek treba postići kako bi se osiguralo pravilno funkcioniranje i puna nezavisnost AMU-a i RTCG-a&rdquo;, navedeno je u dokumentu.
Naglasili su i da je, iako je postupak imenovanja generalnog direktora RTCG (Boris Raonić) prethodno bio oboren vi&scaron;estrukim sudskim presudama, u avgustu 2024. Savjet RTCG imenuje istu osobu na stalni mandat, &scaron;to je postavilo pitanja o nedostatku transparentnosti i mogućem kr&scaron;enju zakonskog postupka.
Ukazano je i da je krajem 2024. tužila&scaron;tvo podiglo optužnicu protiv članova Savjeta RTCG zbog zloupotrebe položaja tokom imenovanja generalnog direktora. Taj postupak je trenutno u toku pred Osnovnim sudom u Podgorici.
Portalima se ne zna vlasnik
EK navodi da su se pravila o transparentnosti informacija o vlasni&scaron;tvu medija pobolj&scaron;ala, ali samo u odnosu na pružaoce medijskih usluga. Ističu da i dalje postoji niz uticajnih online medija koji ne pružaju informacije o vlasni&scaron;tvu uprkos novim obavezama prema Zakonu o medijima.
&ldquo;Osim toga, dostupnost informacija o vlasni&scaron;tvu medija ostaje ograničena na one medijske subjekte koji su pro&scaron;li formalnu registraciju. Pojedini ističu da medijske kuće u vlasni&scaron;tvu firmi osnovanih u Srbiji imaju snažan uticaj na medijskom trži&scaron;tu i da i dalje dominiraju među onima koji dobijaju sredstva za marketing od državnih firmi&rdquo;, navedeno je u dokumentu.
Ističe se da zakonske odredbe koje reguli&scaron;u transparentnost raspodjele javnih sredstava za medije tek treba da budu sprovedene.
&ldquo;U 2023. godini, 56 odsto registrovanih medija i 64 odsto subjekata javnog sektora ispunilo je zakonsku obavezu objavljivanja primljenih i dodijeljenih javnih sredstava medijima&rdquo;, pi&scaron;e EK.
Pitanje neregistrovanih online medija jo&scaron; nije u potpunosti rije&scaron;eno u skladu s važećim međunarodnim standardima.
Ekonomska održivost komercijalnih medija ostala je ograničena relativno malom publikom i ograničenim trži&scaron;tem ogla&scaron;avanja. Istaknuto je da je povećan Fond za medijski pluralizam sa 0,09 odsto na 0,2 odsto trenutnog nacionalnog budžeta.
&ldquo;To je javno finansiranje učinilo sve značajnijim izvorom prihoda za komercijalne medije&rdquo;, pi&scaron;e u dokumentu.
Novi zakon o medijima uveo je samoregulaciju medija kao preduslov za pristup finansiranju iz Fonda, a članstvo u Medijskom savjetu za samoregulaciju se znatno povećalo, do marta 2025. čak na 67 medijskih kuća.
Pravni okvir o pristupu informacijama tek treba izmijeniti, ali postoje značajni izazovi u obezbjeđivanju njegovog sprovođenja. U januaru 2025. Vlada je donijela novi zakon o slobodnom pristupu informacijama, koji je trenutno u razmatranju u parlamentu. Međutim, nacrt prijedloga ne bavi se dovoljno sprovođenjem inspekcija i potrebom za usklađivanjem sa Direktivom o otvorenim podacima.
Međutim, situacija u Agenciji za za&scaron;titu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama izaziva zabrinutost. Njena nezavisnost, ljudski resursi i finansijski kapaciteti nijesu dovoljno jaki da bi joj omogućili efikasno i djelotvorno izvr&scaron;avanje svojih ovla&scaron;ćenja.
&ldquo;Značajan primjer je odluka Ministarstva finansija da znatno smanji budžet Agencije za 2025. Osim toga, direktor Agencije dao je ostavku u decembru, 2024. nakon &scaron;to je imenovan u januaru iste godine&rdquo;, uvrstila je EK u svoj izvje&scaron;taj.
Napadi na medije
Navodi se da vlasti pružaju brz i efikasan institucionalni i policijski odgovor na nove slučajeve verbalnog i fizičkog nasilja nad novinarima. U 2024. godini, tužila&scaron;tvo je imalo 14 slučajeva verbalnog i fizičkog nasilja ili prijetnji protiv novinara, podigav&scaron;i optužnice u tri slučaja i pokrenuv&scaron;i prekr&scaron;ajne postupke u četiri. Policija je zabilježila 16 slučajeva nasilja nad medijima, uključujući sedam koje su tužila&scaron;tva klasifikovali kao kaznena djela, a većina slučajeva uključuje uznemiravanje i online prijetnje. Osim toga, tri novinara i dalje su pod policijskom za&scaron;titom.
Istaknuto je da se slučajevi verbalnih napada na medije od strane javnih funkcionera i političkih stranaka i dalje događaju. Od objave Izvje&scaron;taja o vladavini prava za 2024. godinu, zabilježena su tri nova upozorenja za Crnu Goru u Platformi Savjeta Evrope za promovisanje za&scaron;tite medija i bezbjednost novinara, vezano za fizičke napade, uznemiravanje i zastra&scaron;ivanje. Ta platforma registruje osam aktivnih upozorenja.
Platforma za brzi odgovor na slobodu medija zabilježila je dvanaest incidenata koji se sastoje od dva &bdquo;fizička napada&ldquo;, jednog &bdquo;napada na imovinu&ldquo;, deset &bdquo;verbalnih napada&ldquo;, tri &bdquo;pravna incidenta&ldquo; i jedno &bdquo;mije&scaron;anje&ldquo;.
Nije bilo značajnijih SLAPP tužbi.
Kontrola i ravnoteža
Duboka institucionalna i politička kriza pojavila se zbog odluke Skup&scaron;tine o penzionisanju sutkinje Ustavnog suda. Ta odluka nije bila u skladu s procedurom koju propisuje Ustav, koji zahtijeva plenarnu odluku Ustavnog suda, kako je navela i Venecijanska komisija. To je izazvalo ozbiljnu parlamentarnu krizu. EK navodi da ona proizlazi iz nedostatka jasnih pravila o penzionisanju sudija zbog protivrječnih podzakonskih akata.
&ldquo;Ovi događaji izazvali su snažnu zabrinutost oko po&scaron;tovanja nezavisnosti Ustavnog suda i podjele vlasti utvrđene Ustavom. Politički dogovor postignut je sredinom marta, čime je otvoren put za nastavak rada parlamenta, a predviđeno je i traženje mi&scaron;ljenja Venecijanske komisije o odluci Skup&scaron;tine. Uprkos tome je procedura Skup&scaron;tine za izbor zamjene sudije&rdquo;, nastavljena.
U januaru 2025. Crna Gora je imala &scaron;est presuda Evropskog suda za ljudska prava koje su čekale na sprovođenje, &scaron;to je povećanje od tri u odnosu na prethodnu godinu. Prvog dana ove godine, stopa presuda u posljednjih 10 godina u Crnoj Gori koje su sprovedene iznosila je 75 odsto (u poređenju sa 86 odsto u 2024, dok ih je 25 odsto ostalo na čekanju). Prosječno vrijeme čekanja bilo je tri godine i tri mjeseca (u poređenju sa četiri godine i 10 mjeseci u 2024. godini).
Najstarija presuda čeka na sprovođenje devet godina, a odnosi se na zlostavljanje u zatvoru i nedostatak efikasne istrage relevantnih pritužbi.
Ombudsman čeka bolji status
U izradi je novi zakon o ombudsmanu kako bi se u potpunosti uskladio s Pari&scaron;kim načelima, s ciljem postizanja pobolj&scaron;ane akreditacije na status &bdquo;A&ldquo;. Ombudsman sada ima status B.
Kancelarija Za&scaron;titnika je zabilježila napredak u rje&scaron;avanju pritužbi, zavr&scaron;iv&scaron;i 89 odsto slučajeva u 2024. i izdav&scaron;i 451 preporuku u 236 slučaja.
&ldquo;Ipak, Kancelarija je obavijestila da sprovođenje tih preporuka ostaje značajan izazov&rdquo;, navodi se u dokumentu.
Kao glavne prepreke su navedeni nedostatak finansijske i kadrovske autonomije. Kancelarija je utvrdila većinu kr&scaron;enja prava, posebno u područjima kao &scaron;to su zabrana diskriminacije, prava djeteta, pravo na dobru upravu i pravnu za&scaron;titu, prava osoba li&scaron;enih slobode te pravo na rad i radno pravo.
Izazovi za NVO
NVO djeluju u podsticajnom okruženju, ali izazovi postoje. Ambijent civilnog dru&scaron;tva u Crnoj Gori ostaje sužen, a primjećuje se ograničen prostor za efikasno djelovanje organizacija civilnog dru&scaron;tva i nedostatak strukturiranog dijaloga između Vlade i civilnog dru&scaron;tva.
&ldquo;Iako su predstavnici organizacija civilnog dru&scaron;tva sistematski bili uključeni u radne grupe za izradu zakona i javnih politika, pojedini smatraju da bi trebalo biti uključeno vi&scaron;e organizacija civilnog dru&scaron;tva kako bi se osigurala veća raznolikost zastupljenih perspektiva&rdquo;, pi&scaron;e u dokumentu.
Navedeno je da se pojedine organizacije civilnog dru&scaron;tva suočavaju s izazovima u pristupu finansiranja svojih projekata. Takođe je istaknut nedostatak transparentnosti i odgovornosti u javnom finansiranju, a neke organizacije su zabrinute zbog uočenog nedostatka jasnih i dostupnih informacija o mogućnostima finansiranja i raspodjeli resursa.
EK ističe da nijesu sva ministarstva objavila pozive za prijedloge za finansiranje projekata civilnog dru&scaron;tva, kako je propisano Zakonom o nevladinim organizacijama, te da postoje izazovi u jačanju njihovih kapaciteta za strate&scaron;ko planiranje, praćenje i evaluaciju podr&scaron;ke pružene organizacijama civilnog dru&scaron;tva.

Novi dokument EK: Uplitanje Vlade i političara smanjilo povjerenje u nezavisnost sudstva

UKAZUJU DA SE PRAVOSUĐE SUSREĆE SA IZAZOVIMA, ALI I DA SKUPŠTINA KOČI SPROVOĐENJE ZAKONA O MEDIJIMA

Predsjednik Skup&scaron;tine Crne Gore Andrija Mandić organizovao je u Vili Gorica, u Podgorici, svečani prijem povodom 13. jula &ndash; Dana državnosti Crne Gore kojem su prisustvovale brojne zvanice. Na prijemu je Mandić uručio Trinaestojulske nagrade Bećiru Vukoviću i Velju Stani&scaron;iću, uprkos protestu građana koji se događao nedaleko od Vile Gorica.
Mandić je rekao da večeras dodjeljujemo najveću državnu nagradu Crne Gore.
Kako je dodao, 13. jul 1878. godine i 1941. godine simbolizuju borbu naroda Crne Gore za slobodu i dostojanstvo. Kako je rekao, 13. jul 1878. godine nije samo datum, nego ament i obaveza, i temelj na kome moramo vaspitavati mlađe, pa pamte i čuvaju taj veliki datum. Mandić navodi da je 13. jula 1941. godine okupirana Crna Gora ustala i povratila slobodu.
"Snaga ustanka je počivala na zajedni&scaron;tvu i slozi", poručio je Mandić.
Istakao je da smo tog 13. jula vidjeli narod, onaj narod koji nije pristao da ljubi lance, i koji se uvijek borio za slobodu. No, dodaje, zajedni&scaron;tvo nije dugo trajalo, jer je uslijedio krivavi bratoubilački rat.
Po podacima renomiranih istoričara, dodaje, stradalo je oko 46.000 ljudi, od čega 25 hiljada pripadnika Jugoslovenske vojske u otadžbini, a oko 21 hiljada ljudi iz komunističkog pokreta.
"Posljedice tog sukoba i rane vidamo i dan-danas", kazao je Mandić.
On je rekao da je žiri odlučio da uruči Trinaestojulske nagrade Bećiru Vukoviću i Velju Stani&scaron;iću.
"Va&scaron;a djelo, va&scaron;i uspjesi, simbol su onoga &scaron;to 13. jul treba da predstavlja", rekao je Mandić.
Kako je kazao, Crna Gora mora da bude sinonim za slobodu.

Uprkos protestu građana, uručene Trinaestojulske nagrade:  Mandić: CG mora da bude sinonim za slobodu

NAJVEĆA DRŽAVNA NAGRADA URUČENA BEĆIRU VUKOVIĆU I VELJU STANIŠIĆU

Poslanik DPS-a Ivan Vuković kazao je danas u Skup&scaron;tini da o moralnom padu Crne Gore najbolje svjedoči dodjela Trinaestojulske nagrade.
"Negator genocida u Srebrenici i negator crnogorskog nacionalnog identiteta najvi&scaron;e državno priznanje dodijelio dvojici sebi sličnih. To je dana&scaron;nja Crna Gora", rekao je Vuković.
On je na sjednici pokazao fotografiju sa protesta kod Vile Gorica i rekao "ovo vam nećemo zaboraviti".&nbsp;
Nećete od Crne Gore praviti Vučićevu Srbiju, naveo je Vuković.&nbsp;
<iframe src="https://www.youtube.com/embed/B1p6Bo2t0jU" width="560" height="314" allowfullscreen="allowfullscreen"></iframe>

Vuković: Negator genocida u Srebrenici i crnogorskog identiteta najviše državno priznanje dodijelio dvojici sebi sličnih