Politika

"Mi jo&scaron; živimo sa generacijom ljudi formiranih u jednoj ozbiljnoj državi, a to je bila Jugoslavija. Oni su bili nadahnuti jugoslovenskim, a samim tim i crnogorskim patriotizmom", kazao je biv&scaron;i premijer Milo Đukanovićna panelu &bdquo;Dvadeset godina obnove crnogorske nezavisnosti: razgovor sa protagonistima&ldquo; koji je organizovao Crnogorski helsin&scaron;ki odbor (CHO).
Ti ljudi su, kako je kazao Đukanović, bili iskreno okrenuti Jugoslaviji ali su, dodao je, zbog okolnosti koje su uslijedila mijenjali stavove.
- Imali smo odličan tim koji je funkcionisano vrlo koordinirano i koji je bio apsolutno usredsređen na cilj. Drugo je to i vrijeme bilo. Te&scaron;ko da bi smo danas mogli obezbjediti takvu atmosveru kakvu smo imali u tom vremenu. Za razliku od drugih suverenističkih pokreta u regionu koji su bili obilježeni &nbsp;jednonacionalnom energijom u Crnoj Gori je to bila građanska energija. Od prvog dana smo govorili da znamo kakva će nam budućnost biti i da će biti evropska i evroatlantska - dodao je.
Đukanović navodi i da, kada se analizira distance, taj period 2006. bio je najidealniji trenutak za taj put.
- Ne smijemo se opustiti ni na trenutak i pomisliti da će jednom ta velikosrpska pretencioznost na Crnoj Gori utihnuti. Njihovu destrukciju je moguće obezvrijediti isključivo izgradnjom u unutra&scaron;njih kapaciteta - istakao je.
Afera S.Č je, prema riječima Đukanovića, bio problem koji se pojavio sa jednom "nesrećnom ženom".&nbsp;
- Ona je odlučila da neke ljude koje je znala optuži da su nasilnici i da je trafikuju. Crna Gora je u toj aferi koju su službe iskonstruisale padala na ispitu- rekao je Đukanović na dana&scaron;njem panelu.
Naglasio je da se Beograd kroz vjekove vije&scaron;to poigravao crnogorskim "gladnim očima".
Tako su se, smatra Đukanović, nalazili potomci po Crnoj Gori za kreiranje afera.
- &Scaron;to se tiče Ranka Krivokapića ja i daljem imam po&scaron;tovanje prema SDP-u za sve &scaron;to smo zajedno pro&scaron;li. Meni je kap prelila času 2015. Sjetićete se &scaron;atorskog naselja ispred parlamenta. Ba&scaron; je to bio trenutak kada Krivokapić i SDP ulaze u oponiranje vladi čiji je dio - podsjeća Đukanović.
To je opisao kao parlamentarnu destrukciju SDP-a.&nbsp;
- Kad smo sanirali revoluciju na ulici odmah sam rekao da idemo u Skup&scaron;tinu da povjerimo povjerenje prema vladi koje smo dobili zahvaljujuci Pozitivnoj Crnoj Gori. Sve vrijeme sam znao da je takva promjena politike SDP-a bila motivisana nevjerovatnom karijerističom ambicijom - rekao je Đukanović.
Zbog toga je, tvrdi on, do&scaron;lo i do raspada SDP-a.
Biv&scaron;i crnogorski predsjednik Filip Vujanović,&nbsp;takođe, je govorio na panelu.
On je istakao da su na&scaron;e unutra&scaron;nje okolnosti bile apsolutno protiv na&scaron;e nezavisnosti.
- Imali smo jako lo&scaron;e polazi&scaron;te i snažnu emociju prema Jugoslaviji. Sa tim je trebalo pokazati da Crna Gora treba da bude nezavisna. To nije bilo lako. Smatrao sam da treba postepeno da pokazujemo da je zajednička drzava nije rje&scaron;enje. Priznanje samostalnosti u kratkom vremenu bilo je neophodno jer smo se mi kao država nalazili u velikim riziku - ocijenio je Vujanović.
Istakao je da je bio je podvig da nakon četiri nedjelje od referenduma mi budemo u OEBS-u, a nakon pet u UN-u.
- Mislim da je ubistvo Zorana Đinđića bio gubitak i za Crnu Goru i za te procese koji smo mi vodili. Mislim da bi ovaj region bio znatno drugačiji sa Đinđićem.
Većina, kazao je, kroz pitanje crkve tretira poziciju mitropolita Amfilofija.
- Ja sam u njemu vidio strate&scaron;ku liniju koja je razumijela potrebu Crne Gore i potrebu da crkva ne bude destruktivan faktor. To je bio njegov pristup. Samo pet dana nakon referenduma arhijerejski savjet donosi odluku kojom prihvata rezultate referenduma. Za mene je ta odluka bila podvig uticaja mitropolita Amfilohija. Nakon njega su sve tekovine poni&scaron;tene. Ponovo se stvaraju uslovi da se kroz crkveno pitanje napravi konfrontacija koja Crnoj Gori ne može donijeti nista dobro - ocijenio je Vujanović.
&Scaron;to se tiče crkve na Rumiji, dodao je, ni Barska nadbiskupija ni Islamska zajednica nisu bili za ru&scaron;enje te crkve.
- Moramo da razumijemo da su i oni koji su glasali za državnu zajednicu dio ovoga dru&scaron;tva - istakao je Vujanović.
Biv&scaron;i &scaron;ef diplomatije Neboj&scaron;a Kaluđerović rekao je sa smo mi u su&scaron;tini igrali tri te&scaron;ke "&scaron;ahovske partije sa ozbiljnim protivnicima".
- Postići dogovor sa Srbijom je u tom trenutku bila umjetnost - kazao je on.
Biv&scaron;i &scaron;ef crnogorske diplomatije i predsjednik CHO-a Miodrag Vlahović rekao je da bez ikakvog pretjerivanja i potrebe da podilazi, misli kako je beogradski sporazum bio majstorski velepotez Mila Đukanovica. Njegova pozicija je, kako je dodao, u tom trenutku bila vizionerska i liderska.
- Crnogorsko rukovodsto je u tom trenutku imalo nesto &scaron;to ja zovem radikalno strpljenje. Đukanović je shvatio da mi nismo imali pravo na to da izgubimo referendum. Imali smo nerazumijevanje međunarodne zajednice, ali nam je međunarodni kontekst ustvarni bio naklonjen, jer smo mi kroz to radikalno strpljenje dokazivali da je ta na&scaron;a ideja moguća i održiva - naveo je Vlahović.
Veličina Crne Gore je, kako je istakao, u tome &scaron;to smo mi imali podr&scaron;ku manjinskih naroda.

Đukanović: Ne smijemo pomisliti da će velikosrpska pretencioznost utihnuti, Vujanović: Unutrašnje okolnosti bile protiv naše nezavisnosti

PANEL „DVADESET GODINA OBNOVE CRNOGORSKE NEZAVISNOSTI: RAZGOVOR SA PROTAGONISTIMA

Nekada&scaron;nji ambasador Slovačke u Podgorici i predsjednik Republičke komisije za pripremu referenduma o državno-pravnom statusu Crne Gore 2006. godine, Franti&scaron;ek Lipka, u razgovoru za Portal ETV govori o značaju 21. maja, političkim promjenama koje su uslijedile nakon 2020. godine, ali i evropskoj budućnosti Crne Gore.&nbsp;
Dvadeset godina nakon obnove nezavisnosti, Lipka ocjenjuje da je referendum bio istorijska prekretnica koja je Crnoj Gori otvorila put ka demokratskom razvoju, NATO savezu i evropskim integracijama, ali upozorava da su posljednjih godina ozbiljno dovedeni u pitanje i građanski karakter države i njena prozapadna orijentacija.&nbsp;
Govoreći o članstvu u Evropskoj uniji, smatra da 2028. godina nije realan rok i da će ključni iskorak zavisiti od buduće, istinski proevropske vlasti nakon izbora 2027. godine.
Kako danas gledate na dan kada je Crna Gora obnovila nezavisnost? Koliko je taj događaj značajan i zbog čega?
LIPKA: Na 21. maj 2006. godine gledam na isti način kao i tada &ndash; kao na dan kada je Crna Gora u demokratskom referendumu, na miran način, obnovila svoju nezavisnost. Tada je pokazala svoju demokratsku zrelost i svoj demokratski karakter.
Danas, nakon dvije decenije, postajem jo&scaron; svjesniji značaja referenduma. Naravno, njegov najveći značaj bila je obnova nezavisnosti, ali se puni značaj tog događaja za Crnu Goru pokazao tek tokom narednih godina. Referendum je otvorio novo razdoblje u crnogorskoj istoriji i omogućio zemlji da sama uređuje svoju budućnost.
Nakon obnove nezavisnosti, Crna Gora se okrenula sebi i započela reforme koje su postepeno mijenjale sliku i karakter države: izgradila je građansko i multietničko dru&scaron;tvo; uspostavila dobre odnose sa susjedima, naru&scaron;ene tokom devedesetih godina; usvojila novi državni program koji je kao glavni strate&scaron;ki cilj definisao ulazak Crne Gore u dru&scaron;tvo zapadnih demokratskih država i zajednicu zajedničkih vrijednosti putem euroatlantskih integracija. Tom cilju podredila je unutra&scaron;nju, regionalnu i vanjsku politiku, kao i svoju geopolitičku orijentaciju.
Taj zahtjevan cilj djelimično je ostvaren: Crna Gora je postala članica NATO-a, a danas se nalazi u zavr&scaron;noj fazi pristupnog procesa Evropskoj uniji.
Sve ovo ne bi bilo moguće ostvariti u zajedničkoj državi sa Srbijom.
&Scaron;ta danas, 20 godina nakon obnove nezavisnosti, mislite o Crnoj Gori?
LIPKA: U odgovoru na prethodno pitanje opisao sam pozitivnu sliku Crne Gore. Međutim, ta slika se posljednjih godina u mnogo čemu promijenila. Nakon izbora u avgustu 2020. godine nije do&scaron;lo samo do promjene vlasti, već i do promjene državnih politika.
Nacionalističke i retrogradne političke snage ponovo otvaraju identitetska pitanja, poku&scaron;avajući da destabilizuju multietničko dru&scaron;tvo. Nastoji se da se građanski koncept dru&scaron;tva zamijeni etničkim, da se promijeni karakter države i ospori rezultat Referenduma, kao i da se promijeni geopolitička orijentacija države.
Rezultat takvih politika su sve veće tenzije u dru&scaron;tvu, sve slabije institucije i sve nestabilnija država. Umjesto da se približava vrijednosnim standardima Evropske unije, Crna Gora se vrijednosno i mentalno sve vi&scaron;e vraća u balkansku pro&scaron;lost.
Međutim, zakoni fizike važe i u politici. Istorija se uvijek odvija u amplitudama koje se smjenjuju. Crna Gora nije izuzetak.
Da li je Crna Gora spremna za članstvo u Evropskoj uniji? Kada bi, po Va&scaron;em mi&scaron;ljenju, mogla postati članica Unije? Da li je realna 2028. godina?
LIPKA: Mislim da 2028. godina nije realna. Nerealno je očekivati da Crna Gora do kraja ove godine, dakle za svega sedam mjeseci, zatvori jo&scaron; 19 pregovaračkih poglavlja. Jo&scaron; manje je realno da tokom 2027. godine zatvori preostala poglavlja, kako se već najavljuje iz Brisela.
Godina 2027. biće izborna godina i uoči parlamentarnih izbora, tokom izborne kampanje, niko se neće ozbiljno baviti evropskom agendom. Nakon izbora, cio proces će čekati formiranje nove vlade.
Da se Vlada Crne Gore na vrijeme oslobodila političkih mina koje nemaju veze sa pristupnim procesom, ali ga nepotrebno koče; da je na vrijeme uključila opoziciju i sve segmente dru&scaron;tva; da je ispunila barem dio Kopenha&scaron;kih demokratskih kriterijuma &ndash; Crna Gora bi možda mogla zavr&scaron;iti pregovore u planiranom roku. Međutim, danas je već kasno i nema dovoljno vremena.
Ali čak ni zatvaranje svih pregovaračkih poglavlja u predviđenom roku samo po sebi ne bi otvorilo vrata Evropske unije. Glavni problem nalazi se u oblasti usvajanja zajedničkih evropskih vrijednosti, i upravo u toj oblasti Crna Gora ima najveći deficit.
Nalazimo se u paradoksalnoj situaciji: s jedne strane postoji ograničen tehnički napredak, a s druge stagnacija, pa čak i nazadovanje u oblasti preuzimanja vrijednosnih kriterijuma, odnosno u oblasti vladavine prava u naj&scaron;irem smislu te riječi.
Zbog toga ne vjerujem da bi neke liberalno-demokratske članice Evropske unije potpisale, odnosno ratifikovale, pristupni ugovor sa zemljom čija vlast ne dijeli u potpunosti zajedničke vrijednosti Unije i preuzele na sebe rizik da se nova članica jednog dana pretvori u &bdquo;trojanskog konja&ldquo; tuđih interesa.
Prema mom mi&scaron;ljenju, pristupni proces Crne Gore sa Evropskom unijom zavr&scaron;iće tek nova vlada formirana nakon izbora u junu 2027. godine &ndash; pod uslovom da bude istinski proevropska i da ispuni sve preostale tehničke i vrijednosne obaveze.
U tom slučaju, Crna Gora bi mogla postati članica Evropske unije krajem ove ili početkom naredne decenije, konkretnije 2030. ili 2031. godine.&nbsp;

Lipka: Sve što je Crna Gora postigla bilo bi nemoguće u zajednici sa Srbijom

PREDSJEDNIK REPUBLIČKE KOMISIJE ZA PRIPREMU REFERENDUMA O ZNAČAJU 21. MAJA I POLITIČKIM PROMJENAMA KOJE SU USLIJEDILE NAKON 2020.

Predsjednik Skup&scaron;tine Andrija Mandić najavio je da će sjutra prisustvovati prijemu koji premijer Milojko Spajić organizuje povodom obilježavanja 20 godina od obnove nezavisnosti Crne Gore.
Mandić je, na otvaranju izložbe &bdquo;Evropo, vraćamo se!&rdquo; u Crnogorskoj akademiji nauka, kazao da on i stranka na čijem je čelu žele najbolje za Crnu Goru.
On je kako prenosi Portal RTCG, rekao da će sjutra sa članovima Kabineta doći na prijem koji organizuje Spajić obilježavajući 20 godina od referenduma u Crnoj Gori.
&ldquo;Želim da vidim i te poruke mladih ljudi, na&scaron;e djece, kako oni vide budućnost ove zemlje. Crna Gora je u pro&scaron;losti imala karakteristiku koju nijesu imale druge zemlje. Naime, nigdje kao ovdje stariji nijesu pratili mlađi i obrazovani nara&scaron;taj&rdquo;, naveo je Mandić.
Dana&scaron;nja Crna Gora i njena evropska budućnost, kako je rekao Mandić, ponovo je dominantno podržana od mladosti.
&ldquo;Vjerujem da ćemo u narednom periodu, u jednoj bratskoj i pozitivnoj atmosferi, naći mjeru i rje&scaron;enje i za sva ona druga pitanja koja toliko dugo opterećuju na&scaron;e dru&scaron;tvo. Stranka na čijem sam čelu i ja lično, želimo sve najbolje za ovu zemlju&rdquo;, poručio je Mandić.
Prema njegovim riječima, na referendumu 2006. nije trebalo da bude pobjednika i poraženih.
&ldquo;Na na&scaron;u veliku žalost svih nas oni građani koji su glasali za zajedni&scaron;tvo Crne Gore i Srbije do 2020. godine tretirani su kao nepodobni i nepoželjni za rad u državnim organima i preduzećima, a posebno su udaljeni sa mjesta odlučivanja. Božija je promisao bila da se ta vje&scaron;tačka zavada među na&scaron;im građanima 2020. godine prevaziđe i nakon te istorijske promjene krenemo da radimo na pra&scaron;tanju i pomirenju&rdquo;, kazao je Mandić.

Mandić prvi put na prijemu povodom 20 godina obnove nezavisnosti

"STRANKA NA ČIJEM SAM ČELU I JA LIČNO, ŽELIMO SVE NAJBOLJE ZA OVU ZEMLJU”

Skup&scaron;tina Crne Gore ponovo je danas usvojila izmjene i dopune Zakona o Ustavnom sudu, koje je predsjednik države Jakov Milatović vratio parlamentu na ponovno odlučivanje.
Za izmjene Zakona glasao je 41 poslanik, 15 ih je bilo protiv, dok uzdržanih nije bilo.
Predsjednik Skup&scaron;tine Andrija Mandić rekao je da svi koji žele da primijene dodatni pravni lijek, mogu da se obrate Ustavnom sudu kako bi se utvrdilo da li ovaj zakon kr&scaron;i Ustav ili ne.
Odredbom člana 3 Zakona propisana je mogućnost da sudija Ustavnog suda, kome je prestala funkcija zbog ispunjenja uslova za starosnu penziju ili isteka mandata, može da nastavi da vr&scaron;i funkciju do izbora novog sudije.&nbsp;
Milatović je ranije rekao da je ta odredba sporna sa aspekta usagla&scaron;enosti sa Amandmanom XVI stav 2 Ustava Crne Gore.
&bdquo;Tim amandmanom Ustav jasno i imperativno određuje da mandat sudija Ustavnog suda traje 12 godina, ne ostavljajući osnov za produženje mandata niti za vr&scaron;enje funkcije nakon njegovog isteka&ldquo;, naglasio je Milatović.
On je naveo da odredba člana 3 usvojenog zakona omogućava sudiji da nastavi sa radom i nakon isteka ustavnog roka.&nbsp;
&bdquo;Time zakonodavac u cjelosti dekonstitucionalizuje citirano ustavno određenje i derogira član 145 Ustava Crne Gore, prema kojem svaki zakon mora biti saglasan sa Ustavom&ldquo;, ocijenio je Milatović.
On je rekao i da odredba člana 3 zamjenjuje važeći član 15 Zakona o Ustavnom sudu Crne Gore, koji je takođe upitan sa aspekta ustavnosti.&nbsp;
&bdquo;Poređenjem dosada&scaron;nje norme, kojom je vr&scaron;enje funkcije nakon isteka mandata bilo ograničeno na godinu, i novog rje&scaron;enja, prema kojem je ta mogućnost vremenski neogračena (odnosno traje do izbora novog sudije), može se konstatovati da se novim članom ne rje&scaron;ava postojeći problem, već naprotiv da se on dodatno usložnjava&ldquo;, navodi se u obrazloženju.
Prema riječima Milatovića, odredba člana 3 usvojenog zakona sadrži jezičke i logičke kontradiktornosti koje dovode u pitanje njenu primjenjivost.&nbsp;

Skupština ponovo usvojila izmjene Zakona o Ustavnom sudu

NAKON ŠTO IH JE PREDSJEDNIK DRŽAVE VRATIO

Pokrenućemo inicijativu za kontrolno saslu&scaron;anje povodom optužbi iz pisma odbjegle specijalne tužiteljke Lidije Mitrović pred skup&scaron;tinskim Odborom za politički sistem, pravosuđe i upravu, kazao je poslanik Socijaldemokrata Nikola Zirojević.
On je na konferenciji za medije rekao da očekuje da Specijalno državno tužila&scaron;tvo pokrene postupke ukoliko se bilo koja od optužbi pokaže tačnom.
Podsjetio je da je Mitrović osuđena na sedam mjeseci zatvora zbog zloupotrebe službenog položaja, te da je nakon njenog bjekstva objavljeno pismo u kojem tvrdi da je nevina.
&bdquo;Bilo mi je donekle čudno da se neko ko je osuđen na sedam mjeseci zatvora opredijeli na takav potez. Da je po&scaron;la u UIKS, Lidija Mitrović bi već bila na slobodi. U pismu je navela da je nepravedno osuđena u montiranom postupku i iznijela ozbiljne optužbe. Krajem pro&scaron;log mjeseca Mitrović je iz bjekstva podnijela i krivičnu prijavu&ldquo;, rekao je Zirojević.
Istakao je da SD nema namjeru da brani bilo koga ko je nedostupan državnim organima ili odbija da izvr&scaron;i kaznu, bez obzira na stavove o samoj presudi, ali da smatraju da slučaj zahtijeva dodatnu pažnju.
&bdquo;Nemamo namjeru da branimo bilo koga ko je nedostupan državnim organima ili odbija da izvr&scaron;i kaznu nekog suda, &scaron;to god neko mislio o toj kazni, ali s obzirom na to da je ovaj slučaj pratilo mnogo kontroverzi i da smo u posjedu dokumenata koji potencijalno ukazuju na zloupotrebe, pokrećemo inicijativu za kontrolno saslu&scaron;anje&ldquo;, naveo je Zirojević.
Dodao je da se u javnosti do sada mogla čuti samo jedna strana priče i izrazio očekivanje da će svi poslanici podržati inicijativu.
Govoreći o dokumentima koje SD posjeduje, kazao je da je riječ o finansijskoj dokumentaciji.
&bdquo;Na osnovu onoga u &scaron;ta smo imali uvid, desile su se određene zloupotrebe sa finansijskim fakturama&ldquo;, naveo je, između ostalog, Zirojević.

Zirojević: Zatražićemo kontrolno saslušanje zbog slučaja Lidije Mitrović

"DONEKLE ČUDNO DA SE NEKO KO JE OSUĐEN NA SEDAM MJESECI ZATVORA OPREDIJELI ZA BJEKSTVO"

Očigledno je da su se prevarili oni koji su 2020. vjerovali da će odlaskom vlasti koja je predvodila obnovu nezavisne Crne Gore, njenu sudbinu i ideje podijeliti, kazao je biv&scaron;i predsjednik Crne Gore Milo Đukanović.
-Jasno je da ideja nezavisnosti nije bila ni lični ni partijski projekat, već da je njen stvarni vlasnik Crna Gora, a da je istorija mjesto njenog rođenja-&nbsp; ocijenio je Đukanović.
On je sinoć na Svečanoj akademiji, koju je u Nik&scaron;iću povodom 20. godina od obnove nezavisnosti priredio DPS, istakao kako je nakon promjene vlasti 2020. i u Crnoj Gori otvoren je prostor za jači uticaj retrogradnih ideologija, &scaron;to je dovelo do zastoja svih razvojnih politika.
- Nije problem u promjeni vlasti, jer promjene najče&scaron;će znaju biti blagotvorne za progres svakog dru&scaron;tva. Posebno nakon dugog trajanja vlasti, kao &scaron;to je to kod nas bio slučaj. Smatram da je promjena vlasti u Crnoj Gori demokratskim, mirnim putem prije &scaron;est godina ne samo prvo, nego jedno od vrednijih demokratskih dostignuća u cijeloj njenoj istoriji. Problem je, nažalost, &scaron;to smo u tim promjenama dobili nekompetentnu vlast, neposvećenu državnim i nacionalnim interesima &ndash; istakao je Đukanović.
Poručio je i kako je posljednji trenutak da osvijestimo svoju odgovornost za stanje u kome je Crna Gora danas.
- Povratak u stanje političke normalnosti je isključivo na&scaron;a odgovornost. Građani Crne Gore su dali podr&scaron;ku sada&scaron;njoj vlasti, na njima je i da joj zahvale.
Aktuelna parlamentarna većina je u relativno kratkom roku od nepunih &scaron;est godina, ne verbalno, nego djelatno, pokazala toliko destruktivnog, revizionističkog nauma da od građanske Crne Gore pravi srpsku državu, da antifa&scaron;ističku Crnu Goru preoblikuje u državu koja ne razlikuje izdaju od borbe za slobodu, da sekularnu Crnu Goru vrati u doba teokratskog upravljanja; da evropsku i evroatlantsku Crnu Goru drži pod ki&scaron;obranom Rusije. Ponosni smo &scaron;to smo i iz opozicionih redova pokazali snagu i osujetili takve njihove naume.
Bliži se dan kada će demokratske proevropske snage čiji je kredo antifa&scaron;izam i izgradnja građanskog dru&scaron;tva ponovo preuzeti odgovornost za uspje&scaron;no vođenje Crne Gore, demokratske države vladavine prava i ljudskih prava i sloboda, po mjeri savremenog evropskog dru&scaron;tva &ndash; poručio je Đukanović.
Istakao je da je obnova nezavisnosti Crne Gore 21. maja 2006. godine jedan od najznačajnijih i najmarkantnijih događaja u njenoj milenijumskoj istoriji i da označava početak moderne epohe u dugom istorijskom i državnom trajanju Crne Gore, kojim je ispravljena jedna velika istorijska nepravda.
- Obnova nezavisnosti na demokratskom referendumu 2006. ima posebnu važnost. Prije svega, zato &scaron;to nije bila praćena ljudskim žrtvama, niti se za ovaj cilj, kao uvijek do tada, moralo boriti oružjem. Prvi put u crnogorskoj istoriji nezavisnost je obnovljena na demokratski način, voljom većine, bez ugrožavanja onih koji su ostali u manjini. To je, nema sumnje, kuriozitet ne samo crnogorske nego i balkanske političke istorije, koji danas jo&scaron; vi&scaron;e uzdiže ime Crne Gore među narodima i državama, i koji pokazuje na&scaron;u istorijsku emancipaciju &ndash; kazao je Đukanović.
On smatra i da je veličina obnove nezavisnosti 2006. i u tome &scaron;to težnja za nezavisno&scaron;ću nije počivala na nacionalnoj ili nacionalističkoj ideji, kao &scaron;to je to bio čest slučaj na Balkanu.
- Težnja za nezavisno&scaron;ću prvenstveno je bila motivisana željom većine crnogorskog dru&scaron;tva da samostalno upravlja svojom državnom kućom i svojom evropskom budućno&scaron;ću, a ne da bilo kome nameće svoju dominaciju ili da osigura privilegovanu poziciju. Za razliku od mnogih drugih suverenističkih pokreta u okruženju, crnogorski nije bio pokret jedne nacije.
To je bio pokret građana svih vjera i nacionalnosti koji žive u Crnoj Gori. U političkoj istoriji ovog dijela Evrope, mi zaista nemamo takvog primjera zajedni&scaron;tva i sklada oko jedne ideje. Zato možemo reći da je 21. maj 2006. godine bio najuzvi&scaron;eniji iskaz građanskog bića Crne Gore, bez kojeg nema demokratske, pravedne, slobodne i evropske Crne Gore &ndash; naglasio je Đukanović.
On je kazao kako se, poput svih velikih postignuća jednog dru&scaron;tva, i obnovljena crnogorska nezavisnost susreće se sa otporima i osporavanjima u svom novom životu.
- Tim vi&scaron;e &scaron;to crnogorska nezavisnost nije samo jedno političko stanje, već je i ambijent koji crnogorskom dru&scaron;tvu nameće nove vrijednosti, prvenstveno demokratske, građanske i evropske. Zato su otpori i osporavanja nezavisne Crne Gore, istovremeno otpori emancipaciji i evropeizaciji njenog dru&scaron;tva, odnosno, otpori jednoj novoj Crnoj Gori.
Upravo obnova nezavisnosti afirmisala je i gradi drugačiju svijest i drugačiji odnos prema Crnoj Gori i njenim interesima i težnjama. Sve ono &scaron;to je obnovljena Crna Gora uradila u ovih 20 godina, potvrđuje opravdanost takvog opredjeljenja &ndash; zaključio je Đukanović

Đukanović: Bliži se dan kada će proevropske snage ponovo preuzeti odgovornost za vođenje Crne Gore

DPS POVODOM 20. GODIŠNJICE DRŽAVNE NEZAVISNOSTI PRIREDIO SVEČANU AKADEMIJU U NIKŠIĆU

&Scaron;ef Kluba poslanika DPS-a Andrija Nikolić saop&scaron;tio je da je poslanički klub te partije, prema analizi Centar za građansko obrazovanje (CGO), sa vi&scaron;e od 201 sat rasprave ubjedljivo najaktivniji u aktuelnom sazivu Skup&scaron;tine Crne Gore.
Nikolić je na konferenciji za medije kazao da to nijesu &bdquo;samo sati govora&ldquo;, već sati političke borbe protiv lo&scaron;ih zakona, tajnih zaduženja i, kako je naveo, gaženja Ustava Crne Gore.
Prema njegovim riječima, vladajuća većina, predvođena Pokretom Evropa sad, govorila je dva i po puta manje od DPS-a, iako ima tri poslanika vi&scaron;e.
&bdquo;Imate poslanike vlasti koji su za tri godine mandata progovorili ravno 15 minuta&ldquo;, rekao je Nikolić.
Ocijenio je da to predstavlja nepo&scaron;tovanje i Skup&scaron;tine i građana koji su ih birali.
On je kritikovao i rad Vlade premijera Milojko Spajić, navodeći da je Crna Gora, umjesto obećane &Scaron;vajcarske Balkana, dobila najglomazniju Vladu u svojoj istoriji sa 33 člana.
Nikolić je posebno ukazao na podatak CGO-a da je vi&scaron;e od 60 odsto sjednica Vlade održano elektronskim ili telefonskim putem.
&bdquo;To znači da se odluke o budžetu, institucijama i životima građana donose preko Viber i WhatsApp poruka, bez rasprave, bez sučeljavanja argumenata i bez javno dostupnih zapisnika&ldquo;, rekao je on.
Prema njegovim riječima, ćutanje poslanika vlasti i održavanje telefonskih sjednica Vlade pokazuje da aktuelna vlast nema rezultate, viziju ni argumente da brani svoju politiku.
Nikolić je naveo da su četiri od sedam najaktivnijih poslanika u Skup&scaron;tini iz redova DPS-a, ističući da taj klub funkcioni&scaron;e kao sistem koji odgovorno služi građanima.
&bdquo;Mi smo opozicija u parlamentu, ali smo, u odnosu na postojeću konkurenciju, apsolutna vlast kad su u pitanju rad, znanje i odgovornost prema državi&ldquo;, poručio je Nikolić.
On je najavio da će DPS nastaviti da, kako je rekao, bude glas građana Crne Gore, propituje poteze vlasti, kritikuje ih i nudi rje&scaron;enja.

Nikolić: DPS najaktivniji u Skupštini, vlast ćuti i državom upravlja telefonom

"U ODNOSU NA POSTOJEĆU KONKURENCIJU, MI SMO APSOLUTNA VLAST KAD SU U PITANJU RAD, ZNANJE I ODGOVORNOST PREMA DRŽAVI“

Odbor za politički sistem, pravosuđe i upravu obavio je konsultativno saslu&scaron;anje kandidata prijavljenih na javni poziv za izbor četiri člana Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika.
Na javni poziv prijavila su se četiri kandidata: Bojana Franović Kovačević, Aleksandar Kovačević, Luboder &Scaron;abo i Marko Mirjanić.
Tokom saslu&scaron;anja, poslanike je najvi&scaron;e interesovalo kako kandidati vide stanje u crnogorskom pravosuđu, koji su najveći izazovi i kako bi ih trebalo rje&scaron;avati.
Kandidatkinja Bojana Franović Kovačević istakla je da rad u pravosuđu vi&scaron;e nije atraktivan za mlade ljude te da joj je najteže objasniti motive zbog kojih se prijavila. Naglasila je da je advokat, da pravosuđe smatra svojim &ldquo;dvori&scaron;tem&rdquo;, ali da nije zadovoljna trenutnom situacijom.
&bdquo;Smatram da je profesija postala nepopularna i da će dugoročno biti problema sa kadrom u pravosuđu. Pravosuđe mora da se otvori, da se daju te&scaron;ki odgovori i da se postavljaju te&scaron;ka pitanja&ldquo;, kazala je Franović Kovačević.
Poslanik Vasilije Čarapić naglasio je da neće ispitivati pravnička znanja kandidata, jer su ona nesporna, već da je najvažniji integritet i nezavisnost. Pitao je Franović Kovačević &scaron;ta smatra najvećim problemima crnogorskog sudstva.
Poslanik Demokrata Nikola Rovčanin istakao je da je nezavisnost pravosudnog sistema jedan od ključnih elemenata pravne države.
&bdquo;Pravac za vraćanje povjerenja u sudski sistem je provjera integriteta sudija i priliv novih, svježih kadrova&ldquo;, naveo je Rovčanin i pitao Franović Kovačević da li smatra da je potrebna provjera integriteta sudija.
Odgovarajući na pitanja, Franović Kovačević kazala je da pritisak u sudstvu postoji i da sudije nijesu imune na njega.
&bdquo;Ne znači da postupaju pod pritiskom onako kako pritisak ide, ali pritisak postoji i ozbiljno ih tro&scaron;i. Smatram da je taj pritisak najveći problem na&scaron;eg dru&scaron;tva&ldquo;, istakla je ona.
Kandidatkinja je ukazala i na zabrinjavajuće mali broj prijava za Sudski savjet.
&bdquo;Poražavajuće je da se za četiri pozicije javilo samo četvoro ljudi. Na&scaron;i kadrovi nisu spremni za pravo EU.&ldquo;
Govoreći o sudijskoj profesiji, Franović Kovačević je naglasila da advokati i sudije dijele kolege na one koji podliježu pritisku i one koji tome nisu skloni.
&bdquo;Čim imamo tu vrstu podjele, nije dobro&ldquo;, dodala je.
Na pitanje o provjeri integriteta sudija, kazala je da veting na nivou cijelog pravosuđa nije praktičan, jer bi doveo do ozbiljnih komplikacija u tekućim predmetima.
&bdquo;Članovi Sudskog savjeta trebaju pratiti stanje u pravosuđu i reagovati kada primijete anomalije. Sudskom savjetu treba ojačati kapacitete i u njemu moraju biti ljudi koji stvarno žele da ne&scaron;to promijene i rade&ldquo;, zaključila je Franović Kovačević.
Poslanik Nikola Zirojević pitao je kandidatkinju za stav o odnosu sudova i Uprave policije.
Franović Kovačević istakla je da je odnos lo&scaron;, &scaron;to podriva povjerenje građana, i naglasila važnost kulture dijaloga.
&bdquo;Dosta argumenata i jednih i drugih je tačno. Dugoročno gledano, takve situacije prave velike probleme jer su to sistemi koji moraju da sarađuju&ldquo;, navela je ona.
Kandidat Aleksandar Kovačević istakao je da sa mjesta člana Sudskog savjeta može doprinijeti unapređenju pravosudnog sistema.
&bdquo;Neki predmeti bi trebalo da budu javni. Za sudiju treba neko ko osim znanja ima i specifične psihičke karakteristike. Sudija krivičar mora da bude kao hirurg &ndash; da ima nerve, živce, otpornost&ldquo;, kazao je Kovačević.
On je, odgovarajući na pitanje da li je pritisak obeshrabrujući , kazao to utiče na odluku kandidata da se prijave za funkcije u pravosuđu.
&bdquo;Ljudi se pla&scaron;e i razmi&scaron;ljaju za&scaron;to bi sebe izlagali velikom riziku. Sada je posebno opasno jer postoje vi&scaron;e centara moći, pa nije jasno ko će se preko va&scaron;ih leđa obračunati&ldquo;, naveo je Kovačević.
Kandidat Marko Mirjanić kaže da je materijalni položaj sudija pobolj&scaron;an.
Navodi da sudima mora biti fokusiran na svoj posao, mora mu biti garantovana bezbjednost. Smatra da ukoliko postoji politička volja to može da se uradi.
Poslanik Andrija Nikolić kazao je da smatra da veliki broj ljudi iz struke sumnja u kredibilitet ovog procesa.
"Ovdje jedan Neboj&scaron;a Vučinić, biv&scaron;i sudija suda za ljudska prava u Strazburu nije bio dovoljno dobar kandidat da popuni određene funkcije u pravosuđu", naveo je Nikolić.

Konsultativno saslušanje kandidata za članove Sudskog savjeta; Kandidati upozoravaju na slabosti u pravosuđu

NA ODBORU ZA POLITIČKI SISTEM, PRAVOSUĐE I UPRAVU

Izbor potpredsjednika Skup&scaron;tine Glavnog grada iz redova opozicije bio bi demokratski iskorak, a na taj način bi se spriječilo uvođenje prinudne uprave u Podgorici, izjavio je odbornik Evropskog saveza Milo&scaron; Ma&scaron;ković, koji je i kandidat dijela opozicije za potpredsjednika.
Odbornik Evropskog saveza Milo&scaron; Ma&scaron;ković kazao je da mu je čast &scaron;to je kandidat dijela opozicije (SEP,DPS) za potpredsjednika Skup&scaron;tine Podgorice i da bi izbor opozicionog kandidata bio demokratski iskorak.Ma&scaron;ković ističe da se predsjednica Skup&scaron;tine Glavnog grada poziva na Statut i Poslovnik, a sama kr&scaron;i zakone.
&bdquo;Borovinić Bojović trebalo je nakon ostavke Dragutina Vučinića&nbsp; da predloži potpredsjednika. Po Statutu Skup&scaron;tina Glavnog grada mora da ima jednog ili vi&scaron;e potpredsjednika, tako da Borovinić Bojović nepredlaganjem kandidata ne po&scaron;tuje zakone&ldquo;, naveo je Ma&scaron;ković u emisiji "Link".
Ma&scaron;ković je napomenuo da bi izbor potpredsjednika Skup&scaron;tine Glavnog grada iz redova opozicije spriječio uvođenje prinudne uprave u Podgorici.
&bdquo;Prinudna uprava odgovara trenutnoj vlasti, jer bi onda mogli da vladaju bez kontrole opozicije, te tro&scaron;e sredstva kako njima odgovara.Takva situacija najvi&scaron;e bi odgovarala gradonačelniku Sa&scaron;i Mujoviću jer bi tada imao gotovo neograničenu moć.
Potpredsjednik iz redova opozicije uspio bi da zakazuje sjednice, jer ako bi do&scaron;lo do smjene predsjednice Skup&scaron;tine, sumnjam da bi se većina brzo dogovorila oko novog predsjednika. A smjena Borovinić Bojović je gotovo izvjesna, jer je ostala bez podr&scaron;ke DNP-a&ldquo;, nagla&scaron;ava Ma&scaron;ković.
Zaključuje da ne vidi razlog za&scaron;to ga ostali opozicionari poput DNP-a i Preokreta ne bi podržali.

Mašković: Izbor potpredsjednika Skupštine Glavnog grada iz redova opozicije bio bi demokratski iskorak, očekujem podršku DNP-a i Preokreta

"NA TAJ NAČIN BI SE SPRIJEČILO UVOĐENJE PRINUDNE UPRAVE"

Vujović: Država morala mnogo više da radi na građanskom patriotizmu

"IDENTITETSKA PITANJA SU ČESTO KORIŠĆENA KAKO BI SE ODRŽAVALA STALNA POLITIČKA MOBILIZACIJA I OSJEĆAJ UGROŽENOSTI"

Epilog slučaja državnog udara Crna Gora je poslao opasnu poruku svim svojim neprijateljima - nagrnite kad hoćete i kojim god povodom jer Crna Gora nema &scaron;tit, jer nema vlast koja je lojalna državi, kazao je biv&scaron;i premijer Crne Gore Milo Đukanović.
- To je ozbiljan alarm i ovo ponavljam da stalano razmi&scaron;ljam o tome zbog na&scaron;e budućnosti - kazao je &ETH;ukanović na panelu povodom 20 godina nezavisnosti.
Na pitanje gdje se donose odluke o Crnoj Gori Đukanović kaže da je temeljno pitanje da li vlast ima integritet da donosi odluke, preciznije da za&scaron;titite nacionalne interse.
- Danas niko ne preuzima odgovornost za dono&scaron;enje odluka, imate metež i vi nemate Vladu. Odnosno imate tri vlade, jedna brine o integracijama i onome o čemu brine Ministarstvo finansija, druga koja brine &scaron;to vi&scaron;e Crnogoraca pohapsiti i treća vlada gdje se predsjednik parlamenta bavi nacionalnim inžinjeringom - rekao je Đukanović.
Da bi se dru&scaron;tvo mijenjalo, smatra on, neophodno je liderstvo.
- Ovom nacionalzmu su građani dali legitimitet i na sljedećim izborima pamet u glavu - kazao je Đukanović.

Đukanović: Crna Gora ima tri vlade