"Mi još živimo sa generacijom ljudi formiranih u jednoj ozbiljnoj državi, a to je bila Jugoslavija. Oni su bili nadahnuti jugoslovenskim, a samim tim i crnogorskim patriotizmom", kazao je bivši premijer Milo Đukanovićna panelu „Dvadeset godina obnove crnogorske nezavisnosti: razgovor sa protagonistima“ koji je organizovao Crnogorski helsinški odbor (CHO).

Ti ljudi su, kako je kazao Đukanović, bili iskreno okrenuti Jugoslaviji ali su, dodao je, zbog okolnosti koje su uslijedila mijenjali stavove.

- Imali smo odličan tim koji je funkcionisano vrlo koordinirano i koji je bio apsolutno usredsređen na cilj. Drugo je to i vrijeme bilo. Teško da bi smo danas mogli obezbjediti takvu atmosveru kakvu smo imali u tom vremenu. Za razliku od drugih suverenističkih pokreta u regionu koji su bili obilježeni  jednonacionalnom energijom u Crnoj Gori je to bila građanska energija. Od prvog dana smo govorili da znamo kakva će nam budućnost biti i da će biti evropska i evroatlantska - dodao je.

Đukanović navodi i da, kada se analizira distance, taj period 2006. bio je najidealniji trenutak za taj put.

- Ne smijemo se opustiti ni na trenutak i pomisliti da će jednom ta velikosrpska pretencioznost na Crnoj Gori utihnuti. Njihovu destrukciju je moguće obezvrijediti isključivo izgradnjom u unutrašnjih kapaciteta - istakao je.

Afera S.Č je, prema riječima Đukanovića, bio problem koji se pojavio sa jednom "nesrećnom ženom". 

- Ona je odlučila da neke ljude koje je znala optuži da su nasilnici i da je trafikuju. Crna Gora je u toj aferi koju su službe iskonstruisale padala na ispitu- rekao je Đukanović na današnjem panelu.

Naglasio je da se Beograd kroz vjekove viješto poigravao crnogorskim "gladnim očima".

Tako su se, smatra Đukanović, nalazili potomci po Crnoj Gori za kreiranje afera.

- Što se tiče Ranka Krivokapića ja i daljem imam poštovanje prema SDP-u za sve što smo zajedno prošli. Meni je kap prelila času 2015. Sjetićete se šatorskog naselja ispred parlamenta. Baš je to bio trenutak kada Krivokapić i SDP ulaze u oponiranje vladi čiji je dio - podsjeća Đukanović.

To je opisao kao parlamentarnu destrukciju SDP-a. 

- Kad smo sanirali revoluciju na ulici odmah sam rekao da idemo u Skupštinu da povjerimo povjerenje prema vladi koje smo dobili zahvaljujuci Pozitivnoj Crnoj Gori. Sve vrijeme sam znao da je takva promjena politike SDP-a bila motivisana nevjerovatnom karijerističom ambicijom - rekao je Đukanović.

Zbog toga je, tvrdi on, došlo i do raspada SDP-a.

Bivši crnogorski predsjednik Filip Vujanović, takođe, je govorio na panelu.

On je istakao da su naše unutrašnje okolnosti bile apsolutno protiv naše nezavisnosti.

- Imali smo jako loše polazište i snažnu emociju prema Jugoslaviji. Sa tim je trebalo pokazati da Crna Gora treba da bude nezavisna. To nije bilo lako. Smatrao sam da treba postepeno da pokazujemo da je zajednička drzava nije rješenje. Priznanje samostalnosti u kratkom vremenu bilo je neophodno jer smo se mi kao država nalazili u velikim riziku - ocijenio je Vujanović.

Istakao je da je bio je podvig da nakon četiri nedjelje od referenduma mi budemo u OEBS-u, a nakon pet u UN-u.

- Mislim da je ubistvo Zorana Đinđića bio gubitak i za Crnu Goru i za te procese koji smo mi vodili. Mislim da bi ovaj region bio znatno drugačiji sa Đinđićem.

Većina, kazao je, kroz pitanje crkve tretira poziciju mitropolita Amfilofija.

- Ja sam u njemu vidio stratešku liniju koja je razumijela potrebu Crne Gore i potrebu da crkva ne bude destruktivan faktor. To je bio njegov pristup. Samo pet dana nakon referenduma arhijerejski savjet donosi odluku kojom prihvata rezultate referenduma. Za mene je ta odluka bila podvig uticaja mitropolita Amfilohija. Nakon njega su sve tekovine poništene. Ponovo se stvaraju uslovi da se kroz crkveno pitanje napravi konfrontacija koja Crnoj Gori ne može donijeti nista dobro - ocijenio je Vujanović.

Što se tiče crkve na Rumiji, dodao je, ni Barska nadbiskupija ni Islamska zajednica nisu bili za rušenje te crkve.

- Moramo da razumijemo da su i oni koji su glasali za državnu zajednicu dio ovoga društva - istakao je Vujanović.

Bivši šef diplomatije Nebojša Kaluđerović rekao je sa smo mi u suštini igrali tri teške "šahovske partije sa ozbiljnim protivnicima".

- Postići dogovor sa Srbijom je u tom trenutku bila umjetnost - kazao je on.

Bivši šef crnogorske diplomatije i predsjednik CHO-a Miodrag Vlahović rekao je da bez ikakvog pretjerivanja i potrebe da podilazi, misli kako je beogradski sporazum bio majstorski velepotez Mila Đukanovica. Njegova pozicija je, kako je dodao, u tom trenutku bila vizionerska i liderska.

- Crnogorsko rukovodsto je u tom trenutku imalo nesto što ja zovem radikalno strpljenje. Đukanović je shvatio da mi nismo imali pravo na to da izgubimo referendum. Imali smo nerazumijevanje međunarodne zajednice, ali nam je međunarodni kontekst ustvarni bio naklonjen, jer smo mi kroz to radikalno strpljenje dokazivali da je ta naša ideja moguća i održiva - naveo je Vlahović.

Veličina Crne Gore je, kako je istakao, u tome što smo mi imali podršku manjinskih naroda.