Politika

Premijer Milojko Spajić i poglavar Rimokatoličke crkve papa Lav XIV razgovarali su danas u Vatikanskom apostolskom dvoru.
Na sastanku, kako je saop&scaron;teno iz Vlade, razgovarano o saradnji izvr&scaron;ne vlasti u Crnoj Gori prema vjerskim zajednicama.
Neke od tema bili su regionalni odnosi na Zapadnom Balkanu, kao i rat u Ukrajini.
&bdquo;U srdačnom razgovoru sa poglavarom Katoličke crkve papom Lavom XIV koji je trajao vi&scaron;estruko duže od planiranog, potvrđeni su odlični odnosi Crne Gore i Svete Stolice, koji imaju duboke istorijske korjene i tradiciju uzajamnog po&scaron;tovanja jo&scaron; od 19. vijeka kad je Knjaz Nikola potpisao prvi Konkordat. Kao veliku čast za na&scaron;u zemlju &ndash; prenijeli smo poruku da očekujemo da se svi uslovi za otvaranje Nuncijature u na&scaron;oj zemlji ispune već do kraja jula&ldquo;, naveo je premijer Spajić nakon sastanka.
&nbsp;

Spajić kod pape Lava XIV: CG i Sveta Stolica imaju odlične odnose, uslovi za otvaranje Nuncijature biće uskoro ispunjeni

RAZGOVARALI U VATIKANSKOM APOSTOLSKOM DVORU

Ustavna kriza u Crnoj Gori produžena je time &scaron;to Skup&scaron;tine jo&scaron; nije izabrala nedostajuće sudije Ustavnog suda, kazao je predsjednik države Jakov Milatović i pozvao parlament da konačno preuzme svoj dio odgovornosti po tom pitanju.
On je, odgovarajući na pitanja novinara nakon konferencije &bdquo;Moć odlučivanja bez rodne ravnoteže&rdquo;, koju je organizovala Građanska alijansa, rekao da je ustavna kriza jasno potvrđena i mi&scaron;ljenjem Venecijanske komisije (VK) u dijelu neustavnog penzionisanja sudije Ustavnog suda, Dragane Đuranović.
&bdquo;Takođe, to isto mi&scaron;ljenje je potvrđeno i u Izvje&scaron;taju Evropske komisije. Imamo veliku neodgovornost od strane Skup&scaron;tine kada je u pitanju popunjavanje predloženih kandidata za sudije Ustavnog suda&rdquo;, kazao je Milatović.
On je podsjetio da je u prethodnom periodu, u skladu sa Ustavom i Zakonom, u kontekstu vremenskih rokova koji su bili predviđeni Ustavom, predložio kandidata iz nadležnosti predsjednika države.
&ldquo;Prije nekoliko dana sam, nakon &scaron;to sam dobio obavje&scaron;tenje od Ustavnog suda, koje se tiče sudije Lopičić, takođe raspisao javni poziv&ldquo;, dodao je Milatović.
On je istakao da, &scaron;to se toga tiče, obavlja sve svoje obaveze vrlo odgovorno, u skladu sa Ustavom i Zakonom.
&bdquo;Mislim da je ovo pitanje ključno pitanje za odgovornost Skup&scaron;tine Crne Gore. Država se nalazi u ustavnoj krizi i ne bih volio da se i ova stvar zavr&scaron;i bez bilo čije odgovornosti&ldquo;, rekao je Milatović.
Kako je naveo, jasno je da je neko odgovoran, da je jedna od sudija Ustavnog suda neustavno penzionisana i da postoji jasno mi&scaron;ljenje Venecijanske komisije, stav Evropske komisije.
&bdquo;Sada je samo pitanje na političkim akterima u Skup&scaron;tini Crne Gore na koji način treba ta ustavna kriza da se rije&scaron;i. Ja mislim da svi znamo odgovor na to pitanje, samo je pitanje da li ćemo ići tim ispravnim putem&rdquo;, naveo je Milatović.
Upitan da li očekuje kompletiranje sudija Ustavnog suda do kraja jula, on je naglasio da se već vi&scaron;e od godinu ne bira sudija koji bi trebalo da bude imenovan na mjesto sudije Gogića.
&ldquo;Godinu Skup&scaron;tina Crne Gore ni&scaron;ta nije uradila po tom pitanju. Svi znamo važnost Ustavnog suda. Ne samo da nije izabrana sudija koji bi trebalo da zamijeni sudiju Gogića, nego je neustavno smijenila jo&scaron; jednog. Ovdje imamo jasan atak Skup&scaron;tine na drugu granu vlasti&ldquo;, kazao je Milatović.
On je ponovio da je o tome postoje stavovi Venecijanske i Evropske komisije, navodeći da &bdquo;izgleda da smo i dalje jedna besudna zemlja&ldquo;.
&bdquo;I u ovom smislu je najveća odgovornost na Skup&scaron;tini Crne Gore. Zato, pozivam Skup&scaron;tinu Crne Gore da konačno preuzme svoj dio odgovornosti, jer ovo &scaron;to se de&scaron;ava zaista je neodgovorno&rdquo;, rekao je Milatović.
Govoreći o inicijativi predstavnika primorskih i sjevernih op&scaron;tina, koji se zalažu za decentralizaciju, da op&scaron;tine upravljaju obalom, &scaron;umama i drugim resursima, Milatović je kazao da nije su&scaron;tinsko pitanje u Crnoj Gori da li će javnim dobrima upravljati centralna ili lokalna vlast, već kako se upravlja javnim dobrima.
&ldquo;Ako ćemo da zamijenimo partijska namje&scaron;tenja koja dolaze sa centralne vlasti partijskim namje&scaron;tenjima koja dolaze sa lokalne vlasti, ni&scaron;ta nijesmo uradili&ldquo;, rekao je Milatović.
Kako je kazao, niko u Crnoj Gori ne postavlja pitanje domaćinskog upravljanja javnim dobrima, a to je su&scaron;tinsko pitanje.
Milatović je istakao da pozdravlja svaki korak koji će dovesti do toga da se javnom imovinom, javnim dobrima i preduzećima upravlja domaćinski, u interesu građana.
&bdquo;Ali ne želim da budem dio i da komentari&scaron;em ovu temu ukoliko se radi samo o tome da se partijska namje&scaron;tenja sa centralnog nivoa zamijene partijskim sa lokalnog nivoa. Jer mislim da se time ni&scaron;ta neće uraditi, samo će se zamijeniti jedna stvar vrlo sličnom&rdquo;, kazao je Milatović.
On je poručio je da je su&scaron;tinsko pitanje budućnosti domaćinsko, efikasno, dobro upravljanje javnim dobrima, na korist građana.
&ldquo;Mislim, a čini mi se da građani to vrlo dobro vide, da to pitanje malo ko u Crnoj Gori stavlja u fokus svoje pažnje. Evo, upravo ga ja sada stavljam u fokus pažnje svih građana. Građani treba svakog dana, sve vi&scaron;e i vi&scaron;e da zahtijevaju od svojih predstavnika &ndash; kako u lokalnim parlamentima, tako i u državnom parlamentu&ldquo;, rekao je Milatović.
On je naveo da je tako zato &scaron;to se politika vrlo često svodi na to da građani prenesu svoj suverenitet na njihove predstavnike u lokalnom ili državnom parlamentu, a oni onda vrlo malo rade za građane koji su ih birali.
&bdquo;Želim da se vrati su&scaron;tina priče, a to je da se javnim dobrima upravlja konačno domaćinski, i u korist građana Crne Gore. I ja želim o tome da pričamo. Hoće li se to uraditi na način &scaron;to će se upravljati sa centralnog ili sa lokalnog nivoa &ndash; mislim da je to sporedna tema&rdquo;, poručio je Milatović.

Milatović: Produženje ustavne krize, parlament da preuzme odgovornost

PORUČIO PREDSJEDNIK DRŽAVE

Poslanik Nove srpske demokratije Marko Kovačević podnio je juče ostavku na funkciju poslanika u Skup&scaron;tini Crne Gore.
On je to učinio zbog, kako je naveo, nespojivosti poslaničke funkcije sa funkcijom predsjednika op&scaron;tine koju obna&scaron;a.
Juče je istekao rok za Kovačevića da shodno Zakonu o sprečavanju korupcije podnese ostavku budući da je 3. juna naimenovan za predsjednika Op&scaron;tine Nik&scaron;ić.
Skup&scaron;tina bi trebalo da konstatuje njegovu ostavku na prvoj narednoj sjednici. Kovačević je u pro&scaron;lom mandatu na čelu Nik&scaron;ića uporedo bio i poslanik, jer je imenovan tokom važenja starog Zakona o sprečavanju koprupcije koji nije tretirao nespojivost ove dvije funkcije.

Kovačević podnio ostavku na poslaničku funkciju

ZBOG NESPOJIVOSTI FUNKCIJA

Zoran Mikić i Milena Vuković biće novi poslanici GP URA u Skup&scaron;tini Crne Gore.
To je na pres konferenciji u parlamentu saop&scaron;tio poslanik Milo&scaron; Konatar.&nbsp;
"Vrijedno smo radili na pripremi Kongresa koji će biti održan na Lovćenu.&nbsp;Na&scaron; dogovor je da se ove godine rotiraju kolege Filip Adžić i Ana Novaković Đurović, umjesto njih će novi poslanici&nbsp;biti Zoran Mikić i Milena Vuković.&nbsp;Sljedeće godine ćemo imati jo&scaron; dvije rotacije, mene će zamijeniti Mileta Radovanić, a Dritana Abazovića Luka Rakčević.
URA ima ljude koji mogu da obavljaju na kvalitetan način javne fukcije i želimo da otvorimo prostor svima, kazao je Konatar.&nbsp;Iako je bilo raznoraznih pisanja nismo to komentarisali, željeli smo svi na ovaj način da se obratimo javnosti", istakao je Konatar.

Zoran Mikić i Milena Vuković novi poslanici GP URA u Skupštini Crne Gore

SAOPŠTENO NA PRES KONFERENCIJI

Skup&scaron;tinski Zakonodavni odbor odgodio je izja&scaron;njavanje o Predlogu izmjena Zakona o javnim okupljanjima i priredbama, kojim je predviđeno da se u te svrhe ne mogu koristiti auto-putevi, brze saobraćajnice, magistralni, regionalni i lokalni putevi, kao ni granični prelazi.
Izja&scaron;njavanje o Zakonu, o kojem je trebalo da se raspravlja na jučera&scaron;njoj sjednici parlamenta, odgođeno je dok se, kako je rekao predsjednik Zakonodavnog odbora Dragan Bojović, ne isprecizira tekst zakona i dok se ne usaglasi kroz amandmansko djelovanje.
&ndash; Nakon konsultacija koje smo imali, dogovorili smo da se dodatno isprecizira tekst Zakona i usaglasi kroz amandmansko djelovanje, kroz izvje&scaron;taj Zakonodavnog odbora. Čim budu pripremljeni amandmani i dodatna preciziranja, održaćemo ili nastaviti sjednicu povodom ove tačke dnevnog reda &ndash; kazao je Bojović.
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) pozdravili su tu odluku Zakonodavnog odbora.
&ndash; Ipak, i dalje insistiramo na tome da se zakoni koji ograničavaju ljudska prava ne usvajaju u hitnom postupku, bez ozbiljne procjene usagla&scaron;enosti sa međunarodnim standardima ljudskih prava. Očekujemo da Evropska komisija i Delegacija Evropske unije u Crnoj Gori podsjete poslanike na obaveze države u procesu pridruživanja u poglavlju 23. Rje&scaron;enje ne smije biti u zabranama, već u demokratskim mehanizmima koji &scaron;tite prava svih građana &ndash; kako na slobodu kretanja, tako i na izražavanje mi&scaron;ljenja putem mirnih okupljanja &ndash; poručili su iz HRA.
Izmjene Zakona predložili su poslanici Seid Hodžić (Pokret Evropa sad), Du&scaron;ko Stjepović (Demokrate), Jelena Kljajević (DNP), Dejan Đurović (NSD) i Bogdan Božović (SNP). Njima su predviđene i novčane kazne u iznosima od 500 do 10.000 eura za one koji, uprkos zabrani, budu koristili auto-puteve, brze saobraćajnice, magistralne, regionalne i lokalne puteve i granične prelaze za javna okupljanja, na način da onemogućavaju ili otežavaju odvijanje saobraćaja, ugrožavaju bezbjednost saobraćaja ili kretanje ljudi.
Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović poručio je juče da partije i političari koji su do&scaron;li na vlast tako &scaron;to nijesu po&scaron;tovali nijednu instituciju u Crnoj Gori i koji su protestovali svakog dana, sada ukidaju pravo građanima da izraze bunt.
U toku rasprave o ovom Zakonu na Zakonodavnom odboru, poslanik PES-a Darko Dragović je kazao da ima određene rezerve prema predloženom rje&scaron;enju, bez obzira &scaron;to je namjera dobra. On je ukazao da je članom 52 Ustava jasno definisano da se jemči sloboda mirnog okupljanja bez odobrenja, uz prethodnu prijavu nadležnim organima, dodajući da najvi&scaron;i pravni akt defini&scaron;e i mogućnost ograničenja slobode okupljanja, pa se ona može privremeno ograničiti.
&ndash; Ustav defini&scaron;e mogućnost privremenog, a ne stalnog ograničenja i zato je u svakom konkretnom slučaju, neophodna odluka državnih organa. Način na koji je predloženo predlogom ovog Zakona, uvodimo jednu vrstu stalne zabrane okupljanja na auto-putevima, brzim saobraćajnicama, magistralnim, regionalnim putevima, &scaron;to nije u skladu sa Ustavom &ndash; rekao je Dragović.
Sloboda okupljanja se samo privremeno može ograničiti
Poslanik&nbsp; Dragović je istakao da predloženim odredbama nije definisan postupak i nadležni organ koji treba da utvrdi da li bi okupljanjem bilo onemogućeno ili otežano odvijanje saobraćaja, ili bi to javno okupljanje ograničilo, onemogućilo i ugrozilo kretanje građana, kao uslov da se za to javno okupljanje ne mogu koristiti auto-putevi, saobraćajnice, putevi.
&ndash; Ustav je jasan da se sloboda okupljanja može privremeno ograničiti &ndash; naglasio je on.
Istakao je da na predlog zakona treba amandmanski djelovati i precizirati ga, kao i da lokalni putevi treba da budu izuzeti iz zabrane.
Poslanik Demokrata Du&scaron;ko Stjepović je rekao da je donekle saglasan sa primjedbama Dragovića u odnosu na privremeno ograničenje, te da nije protiv toga da se amandmanima popravi tekst zakona.
&ndash; Taj protest mora biti da ne ugrožava pravo drugih ljudi &ndash; poručio je on.

Skupštinski odbor odgodio izjašnjavanje o Predlogu Zakona o javnim okupljanjima

DOK SE PRECIZIRA TEKST ZAKONA I USAGLASI AMANDMANSKO DJELOVANJE

Na danas održanoj sjednici Predsjedni&scaron;tva, kojom je predsjedavao predsjednik Danijel Živković, izabran je novi sastav Izvr&scaron;nog odbora Demokratske partije socijalista.
Kako je saop&scaron;teno iz te partije, na predlog političkog direktora Mihaila Anđu&scaron;ića, za članove novog Izvr&scaron;nog odbora imenovani su Andrija Radman, Miroslav Popović, Lazar Mijanović, Andrija Čađenović, Nata&scaron;a Pe&scaron;ić, Marko Bulatović, Nikola Divanović, Adel Damjanović, Stefan Ćulafić, Admir Zejnelagić, Srđan Miljanić i Zoran Vukićević.
Na sjednici se, kako je saop&scaron;teno, razgovaralo i o aktuelnoj političkoj situaciji, s posebnim osvrtom na de&scaron;avanja u Skup&scaron;tini Crne Gore.
&ldquo;Predsjedni&scaron;tvo je konstatovalo da djelovanje aktuelne vlasti u kontinuitetu ugrožava državne interese &scaron;to se ogleda u poku&scaron;ajima istorijskog revizionizma i konstantne kriminalizacije ideje nezavisnosti. U tom kontekstu posebno je istaknuta uloga Demokratske partije socijalista u za&scaron;titi temeljnih vrijednosti savremene Crne Gore uz obavezu daljeg snaženja partije na svim nivoima u narednom periodu&rdquo;, pi&scaron;e u saop&scaron;tenju.

Predsjedništvo DPS: Izabran novi sastav Izvršnog odbora i nastavljen proces jačanja partijske infrastrukture

NA DANAŠNJOJ SJEDNICI

Poslanica DPS-a Aleksandra Vuković Kuč pozvala je predsjendika Skup&scaron;tine Andriju Mandića "da je dobro čuje i ne ulazi u protivivzakonitu zonu", kada je riječ o odluci o dodjeli Trinestojulske nagrade.&nbsp;
"Odmah pozovite članove Žirija da se sastanu i poni&scaron;te odluku koju su donijeli i da se ponovo sprovede postupak izbora dobitnika Trinestojulske nagrade", navela je poslanica Vuković Kuč.&nbsp;
Mandiću će, kaže, biti upućena i pisana inicijativa.&nbsp;
"Da bismo spriječili brukanje Skup&scaron;tine, samih članova Žirija i Trinaestojulske nagrade.&nbsp;
Ako danas ugrozimo dignitet 13. jula ugrozili smo i temelje Crne Gore", kazala je poslanica DPS-a.&nbsp;
Jelena Božović (NSD) kazala je da smeta "&scaron;to je nagrada oti&scaron;la Srbinu".&nbsp;
To je ono sa čim DPS ne može da se pomiri, kazala je Božović.&nbsp;
"Andrija Mandić nema nikakve veze s odlukama Žirija", rekla je Božović.&nbsp;
Božović je kazala da je crnogorski jedna od varijanti srpskog jezika, da je nametnut na silu i da je riječ o "nakaradnoj verziji".&nbsp;
"Da li ćete podržati izmjenu Ustava gdje će se ispo&scaron;tovati većinska volja stanovni&scaron;ta Crne Gore koji su se izjasnili da govore srpskim jezikom", pitala je Božović.
<div id="Z_inline2" data-ocm-ad="" data-oau-code="/58152244/portalanalitika.me/Z_inline2" data-lazyloaded-by-ocm="" data-google-query-id="">
<div id="google_ads_iframe_/58152244/portalanalitika.me/Z_inline2_0__container__"></div>
</div>
<iframe src="https://www.youtube.com/embed/9ghQmggWDd0" width="560" height="314" allowfullscreen="allowfullscreen"></iframe>

Vuković Kuč Mandiću: Odmah pozovite članove Žirija da ponište odluku o dodjeli Trinaestojulske nagrade; Božović: Crnogorski jezik je nakaradan

SJEDNICA SKUPŠTINE CRNE GORE

Partije i političari koji su do&scaron;li na vlast tako &scaron;to nijesu po&scaron;tovali nijednu instituciju u Crnoj Gori i koji su protestovali svakog dana, sada ukidaju pravo građanima da izraze bunt, poručio je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović.
"Partije i političari koji su do&scaron;li na vlast tako &scaron;to nijesu po&scaron;tovali niti jednu instituciju u Crnoj Gori i koji su protestovali svakog dana sada ukidaju pravo građanima da izraze svoj bunt", napisao je Janović na mreži X.
Kako je istakao, od te ideje samo je lo&scaron;ije to &scaron;to očigledno te partije i političari ne poznaju Crnu Goru i sopstvene građane.
Crnogorski poslanici raspravljaće danas o predlogu izmjena i dopune Zakona o javnim okupljanjima i javnim priredbama.
Tim predlogom predviđeno je, između ostalog, da se za javno okupljanje ne mogu koristiti auto-putevi, brze saobraćajnice, magistraini, regionalni i lokalni putevi, kao ni granični prelazi, ako se okupljanje održava na način koji onemogućava ili otežava odvijanje saobraćaja, ugrožava bezbjednost saobraćaja ili ako bi takvo okupljanje ograničilo, onemogućilo ili ugrozilo kretanje osoba. Previđene su i rigidne novčane kazne.

Janović: Političari vlasti koji su protestovali svaki dan sada bi građanima da ukinu pravo na bunt

"OD TE IDEJE SAMO JE LOŠIJE TO ŠTO OČIGLEDNO TE PARTIJE I POLITIČARI NE POZNAJU SOPSTVENE GRAĐANE"

Na najavu ministra &nbsp;prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slavena Radunovića da će uvesti satelitske snimke i softver koji će omogućiti inspektorima da otkriju objekte bez građevinske dozvole reagovao je zamjenik predsjednika SDP-a i predstavnik Evropskog saveza Petar Odžić,
- Dok &ldquo;kosmonaut&rdquo; Radunović iz satelita snima nelegalne objekte, njegove partijske kolege na &scaron;etali&scaron;tu drže iste. &nbsp;
Ili je satelit puno okrenut prema Rusiji, ili Radunović lo&scaron;e, da ne kažem partijski, gleda kroz durbin. Blago crnogorskom turizmu sa vama- napisao je Odžić u objavi na mreži X.&nbsp;
Radunović je najavio uvođenje satelitskog snimka koji će, kako je rekao, uz specijalni softver, omogućiti inspektorima da imaju uvid u to koji objekat je novi napravljen i u skladu je sa građevinskom dozvolom, a koji nije.
&ldquo;Taj satelitski snimak će vrlo precizno do najvi&scaron;eg nivoa da utvrdi stanje na datum kad bude urađen i taj datum će da bude granični period u Zakonu o legalizaciji. Onda ćemo da radimo povremeno nove snimke i specijalni softver koji dobijamo sa ovim snimkom će automatski da upoređuje stanje novo sa stanjem iz zakona i da istog momenta obilježava na mapi inspektorima koji je objekat novi napravljen, ali je u skladu sa građevinskom dozvolom. Taj će da bude obilježen zelenom, a onaj koji nije legalno podignut, crvenom bojom. I to obećavam građanima Crne Gore&hellip; Tolerancija će da bude nula na nelegalnu građu&rdquo;, kazao je Radunović za TVCG, a prenosi portal RTCG.

Odžić: Dok "kosmonaut" Radunović iz satelita snima nelegalne objekte, njegove partijske kolege na šetalištu drže iste

"BLAGO CRNOGORSKOM TURIZMU SA VAMA"

Crnogorski lideri imaju jedinstvenu priliku, ba&scaron; kao &scaron;to su to nekada imali osnivači Amerike, da pokažu posvećenost demokratskim vrijednostima koje odražavaju snove građana, poručila je ambasadorka Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Džudi Rajzing Rajnke.
Ona je povodom 249. godi&scaron;njice proslave Dana nezavisnosti SAD, rekla da kada se značajne riječi pretoče u akciju, sudbina nacije može biti ostvarena.
"Ispunjavanje NATO obaveza, jačanje vladavine prava i unapređenje trgovine sa SAD i Evropom nijesu samo stvar izbora politika. To su i iskazi namjera i opredjeljenja", smatra Rajzing Rajnke.
Ona je podsjetila da je pro&scaron;le sedmice, na sastanku lidera NATO-a u Hagu, Crna Gora jasno izrazila namjeru da ojača evropsku i savezničku sigurnost.
Rajzing Rajnke je dodala da snažna posvećenost Crne Gore sada mora biti praćena odlučnom akcijom.
Ona je rekla da kada Crna Gora jača svoje odbrambene sposobnosti, ona čini Savez jačim, kada osigurava svoje granice, doprinosi stabilnijem regionu, kada jača institucije i ulaže u svoju ekonomiju i ljude, generi&scaron;e prosperitet.
"I, kada Crna Gora ispunjava NATO obaveze, ona doprinosi snažnijem Savezu &ndash; onom u kojem skoro milijardu građana iz 32 zemlje članice postaje sigurnije", ocijenila je Rajzing Rajnke.
Ona je poručila da su ona i njen tim u Ambasadi ponosni smo &scaron;to predstavljaju SAD u Crnoj Gori i na uspjehe koje zajedno gradimo.
"Samo u protekloj godini, imali smo prvi plenarni sastanak ekonomskog dijaloga između SAD i Crne Gore na visokom nivou, potpisivanje Memoranduma o razumijevanju o ekonomskoj saradnji, obilježavanje 30. godi&scaron;njice Dejtonskog sporazuma, ogroman rast interesa američkih kompanija za Crnu Goru, i desetine građana Crne Gore i SAD koji su učestvovali u na&scaron;im programima razmjene", istakla je Rajzing Rajnke.
Ona je kazala da gradeći na toj osnovi, dvije zemlje sada istražuju načine za produbljivanje saradnje i ubrzanje priliva značajnih američkih investicija kako bi ostvarili zajednička stremljenja ka napretku i sigurnosti i pozicionirali Crnu Goru kao ekonomskog lidera u regionu.
"Dok slavimo 120 godina diplomatskih odnosa SAD i Crne Gore, uvjerena sam da smo na pragu nove ere bilateralnog prijateljstva izgrađenog na zajedničkoj viziji sigurnog, demokratskog i dinamičnog ekonomskog partnerstva. Zato, hajde da zajedno ove riječi pretočimo u odlučne akcije, ba&scaron; kao &scaron;to su to nekada činili na&scaron;i osnivači kada su rizikovali sve za slobodu", navela je Rajzing Rajnke.
Ona je kazala da Dan nezavisnosti SAD zauzima posebno mjesto u srcima svih građana.
"To je dan poznat po paradama i piknicima, zabavi i porodičnim proslavama, ro&scaron;tilju i vatrometima, ali njegova su&scaron;tina je ne&scaron;to mnogo dublje", rekla je Rajzing Rajnke.
Ona je podsjetila da se 4. jula obilježava značajan čin osnivača SAD potpisivanje Deklaracije o nezavisnosti.
Rajzing Rajnke je kazala da su se prije 250 godina, godinu prije nego &scaron;to je pero dotaklo papir kako bi nezavisnost bila progla&scaron;ena, američki kolonisti borili i ginuli za slobodu na poznatim mjestima kao &scaron;to su Leksington, Konkord i Banker Hil, obilježavajući početak Američkog rata za nezavisnost.
"Obični građani su formirali narodnu naoružanu formaciju koja se suprotstavila većoj, bolje opremljenoj i dobro obučenoj vojsci, ne samo da bi se suprotstavili nepopularnom oporezivanju, već da bi osigurali ne&scaron;to važnije i trajnije: slobodu, jednakost i pravo na samoupravu", navela je ona.
Rajzing Rajnke je dodala da su se godinu kasnije, dok su borbe i dalje trajale 4. jula 1776, lideri kolonija sastali kako bi ideale ugradili u Deklaraciju o nezavisnosti proglasiv&scaron;i: &bdquo;Smatramo da su ove istine očigledne, da su svi ljudi stvoreni jednaki, da ih je njihov Stvoritelj obdario određenim neotuđivim pravima, među kojima su život, sloboda i težnja za srećom.&ldquo;
"U tom trenutku, riječi Deklaracije o nezavisnosti bile su moćnije od akcija. Te riječi su se pro&scaron;irile globalno, odjeknule su kontinentima i nadma&scaron;ile generacije. Te riječi su oživjele jer su dovele do akcija &ndash; bile praćene žrtvom i odlučno&scaron;ću - oblikovale Ameriku kakvu danas znamo", poručila je Rajzing Rajnke.
Ona je istakla da u Crnoj Gori, u modernom dobu, vide odjeke tih napora.
"Prije 19 godina, Crna Gora je proglasila nezavisnost. Prije osam godina, pridružila se NATO-u. A danas, nastavlja da potvrđuje svoje evropske aspiracije &ndash; kroz riječi i, sve vi&scaron;e, kroz odlučne političke i ekonomske akcije", kazala Rajzing Rajnke.

Rajzing Rajnke: Crnogorski lideri imaju jedinstvenu priliku da pokažu posvećenost demokratskim vrijednostima

PORUČILA AMBASADORKA SJEDINJENIH AMERIČKIH DRŽAVA

Predsjednik Crne Gore i lider DPS-a Milo Đukanović pružio je podr&scaron;ku sjutra&scaron;njem protestu "Ima nas" koji se organizuje ispred Skup&scaron;tine Crne Gore u 18 sati.
"Podr&scaron;ka sjutra&scaron;njem protestnom skupu čiji je cilj vraćanje kredibiliteta i legitimiteta institucijama i za&scaron;tita Crne Gore. Nema opasnijeg podrivanja institucija nego kad se u parlamentu ne po&scaron;tuje Ustav i ru&scaron;i ustavni poredak", naveo je Đukanović.
Podsjećamo, Đukanović je danas vratio Skup&scaron;tini Zakon o predsjedniku na ponovno odlučivanje.
O tome op&scaron;irnije čitajte u <a style="color: #e03e2d;" href="https://dnevno.me/politika/-/dukanovic-vratio-skupstini-na-ponovno-odlucivanje-zakon-o-predsjedniku-07-11-2022-14-29-02">POSEBNOM TEKSTU.</a>

Đukanović: Podrška protestu čiji je cilj vraćanje kredibiliteta i legitimiteta institucijama i zaštita Crne Gore