Politika

Biv&scaron;i ministar odbrane Slovenije i nekada&scaron;nji poslanik u Evropskom parlamentu Roman Jakič očekuje da će IBAR (Izvje&scaron;taj o ispunjenosti privremenih mjerila), koji Crna Gora treba da dobije u junu biti pozitivan.
"Ali, treba biti tu potpuno jasan da je IBAR podsticaj i motivacija za naprijed, a ne nagrada za nazad", poručio je&nbsp; Jakič za Gradski portal.
Ističe da je pozitivan izvje&scaron;taj o ispunjenosti privremenih mjerila u poglavljima 23 i 24 od presudnog značaja, jer će pokazati da Crna Gora ozbiljno shvata reforme u oblasti vladavine prava, &scaron;to je, kako kaže, ključni element za napredak u pregovorima o pristupanju EU.
&ldquo;To bi, takođe, moglo doprinijeti jačanju povjerenja između Crne Gore i EU, kojeg u ovom trenutku i nema puno i koji je važan za dalji napredak u procesu pristupanja. Nijesam ba&scaron; siguran da Crna Gora od 2020. pa dalje ulaže značajne napore kako bi ispunila zahtjeve EU, posebno u oblastima vladavine prava koje su ključne za proces pristupanja. Do sada sam bio svjedok samo verbalne podr&scaron;ke evropskom putu Crne Gore, naročito od onih koji su imali sve konce u rukama da bi ne&scaron;to su&scaron;tinski i konkretno napravili, ali nisu. Za&scaron;to? Trebate pitati njih ili njihove mentore odnosno njihove &scaron;aptače&rdquo;, nagla&scaron;ava Jakič.
Podsjeća da se od avgusta 2020., u vladama Zdravka Krivokapića i Dritana Abazovića ni&scaron;ta nije pomaklo u EU pregovorima.
&ldquo;Iako nijedna njihova izjava nije pro&scaron;la bez zaklinjanja u evropski put Crne Gore, pomaka nije bilo. Valjda su to radili jer ih je bilo sramota od skoro 80% građanki i građana Crne Gore koji stvarno i bez fige u džepu žele da budu dio evropskih liberalno-demokratskih vrijednosti. Kao vječiti optimista, ponovo se nadam da će premijer Spajić biti drugačiji od svoja dva prethodnika na položaju predsjednika Vlade. Svijetli primjer je gospođa Maida Gorčević, ministarka evropskih poslova Crne Gore, za koju imam osjećaj da zna o čemu se radi i maksimalno se trudi, u datim uslovima cjelokupne crnogorske vladajuće koalicije&rdquo;, navodi Jakič.
Dodaje da se rad 44. Vlade Crne Gore ne ocjenjuje samo na osnovu konkretnih koraka koje su preduzeli u cilju ispunjenja zahtjeva EU, nego, kako nagla&scaron;ava, i u ostalim odlukama koje tangiraju vanjsku politiku države i njenu homogenost i sinhronizovanost sa politikama EU.
&ldquo;Svakako, glasanja u Parlamentarnoj skup&scaron;tini Savjeta Evrope oko članstva Kosova, nejasan stav oko Rezolucije Generalne skup&scaron;tine UN-a o genocidu u Srebrenici &ndash; o prijedlogu rezolucije koja govori o progla&scaron;enju 11.jula Međunarodnim danom sjećanja na genocid nad Bo&scaron;njacima u Srebrenici i osudi negiranja genocida i po&scaron;tovanja osuđenika za ratne zločine &ndash; nijesu dobar signal međunarodnoj zajednici&rdquo;, smatra Jakič.
Vjeruje da, nakon rata u Ukrajini, unutar institucija EU postoji snažna podr&scaron;ka kada je u pitanju integracija zemalja Zapadnog Balkana.
&ldquo;Poslje agresorskog rata Rusije nad Ukrajinom do&scaron;lo je do vrlo jake podr&scaron;ke integraciji zemalja Zapadnog Balkana u EU. Preko noći se shvatilo da pro&scaron;irenje EU sa zemljama Zapadnog Balkana nije samo pitanje birokratskog ispunjavanja bitnih pravno-formalnih uslova, nego je to i pitanje geopolitičke strategije EU u novoj evropskoj realnosti.
Unutar institucija i država EU jo&scaron; uvijek postoje različiti stavovi i prioriteti. Neke članice su skeptične ili oprezne zbog mnogih razloga, kao &scaron;to su unutra&scaron;nje političke dinamike ili briga o mogućim posljedicama pro&scaron;irenja na postojeće članice. Velika većina, međutim, prepoznaje geostrate&scaron;ki značaj integracije Zapadnog Balkana u EU i podržava taj proces. Stoga je važno da zemlje Zapadnog Balkana iskoriste trenutak i intenzivno nastave sa reformama kako bi ispunile uslove za članstvo, ali i da EU jasno komunicira svoje smjernice i pruži adekvatnu podr&scaron;ku kako bi olak&scaron;ala njihov put ka članstvu&rdquo;, kategoričan je Jakič.
Prije 2020, Crna Gora je bila percipirana kao zemlja koja je aktivno radila na reformama i pristupanju EU, smatra Jakič.
&ldquo;Crna Gora je bila &scaron;ampion sa otvorenih pregovaračkih 33 poglavja i zatvorenih tri. Svi smo je vidjeli kao prvu novu članicu EU. Nakon avgusta 2020. godine, kada nije bilo značajnog napretka u pregovorima o pristupanju, percepcija Crne Gore u očima evropske javnosti je obavijena određenom dozom sumnje ili razočaranja&rdquo;, napominje Jakič.
Razočaranje, kako kaže, i zbog toga kako se unutra&scaron;nje promijenila Crna Gora.
&ldquo;Prije smo svi vidjeli Crnu Goru kao svijetli primjer mirnog suživota svih građanki i građana različitih vjera i nacionalne pripadnosti, sekularne države, utemeljene na antifa&scaron;izmu i po&scaron;tovanju ljudskih prava i sloboda. Danas, na žalost, takva država Crna Gora vi&scaron;e ne postoji&rdquo;, ističe Jakič.&nbsp;
Ipak, najavljene reforme i vraćanje u stare kolosijeke građanske Crne Gore, kako navodi, mogle bi polako mijenjati percepciju dana&scaron;njeg pogleda EU na Crnu Goru.
&ldquo;Takva bi Crna Gora možda mogla biti shvaćena &nbsp;kao zemlja koja ponovno pokazuje ozbiljnost u svom pristupu evropskim integracijama, smanjuje unutra&scaron;nje nacionalističke tenzije, zavisnosti od neliberalnog političkog uticaja drugih država i koja radi na vraćanju povjerenja svojih evropskih partnera, posebno ako se ostvare značajni pomaci u oblasti vladavine prava i drugim ključnim oblastima koje su važne za integraciju u EU&rdquo;, zaključuje Jakič.

Jakič: Očekujem pozitivan IBAR za Crnu Goru

"TO BI MOGLO DOPRINIJETI JAČANJU POVJERENJA IZMEĐU CG I EU, KOJEG U OVOM TRENUTKU I NEMA MNOGO"

Crna Gora neće odustati od strate&scaron;kih ciljeva, evropskog puta, članstva u NATO i priznanja Kosova, poručio je premijer Milojko Spajić.
Odgovarajući na pitanje da li bi Srbija mogla da spriječi ulazak Crne Gore u Evropsku uniju (EU), Spajić je u intervjuu za njemački Berliner Morgenpost, kazao da je Srbija susjedna država i važan trgovinski partner.
&ldquo;Veoma nam je važno da održavamo dobre odnose sa Srbijom. Ipak, nećemo odustati od na&scaron;ih strate&scaron;kih ciljeva, na&scaron;eg evropskog puta, članstva u NATO i priznanja Kosova. Pomoći ćemo da se Srbija i druge zemlje Zapadnog Balkana približe Evropi&rdquo;, rekao je Spajić.
Odgovarajući na pitanje kada će Crna Gora ući u EU, Spajić je rekao da se &ldquo;nadamo da ćemo biti potpuno spremni 2026. godine&rdquo;.
On je naveo da je, uz birokratske zahtjeve na nivou EU, 2028. realna za učlanjenje Crne Gore.
Spajić je, na pitanje da li je Crna Gora napravila napredak u borbi protiv korupcije, odgovorio potvrdno.
&ldquo;Naimenovali smo Sudski savjet koji je bio upražnjen devet godina. Zbog toga skoro deceniju nije imao ko da gura pravosuđe u zemlji da radi svoj posao kako treba&rdquo;, kazao je Spajić.
On je dodao i da je imenovan vrhovni državni tužilac.
&ldquo;Dva biv&scaron;a direktora policije već su uhap&scaron;ena, nekoliko zamjenika direktora policije i biv&scaron;i specijalni tužilac. U decembru smo donijeli strog zakon o suzbijanju pranja novca&rdquo;, rekao je Spajić.
On je potvrdno odgovorio na konstataciju da &ldquo;duhovi pro&scaron;losti&rdquo; i dalje proganjaju Crnu Goru.
&ldquo;To je tačno &ndash; imamo dramatičnu polarizaciju dru&scaron;tva već 25 godina. U Crnoj Gori ima Crnogoraca, Srba, Hrvata, Bo&scaron;njaka i Albanaca. Rusija je često intervenisala i poku&scaron;avala da se mije&scaron;a u na&scaron;e etničke grupe. Da bi se onda pričalo o &bdquo;ugroženim etničkim grupama&ldquo; &ndash; ko god one bile. Obrazac je kristalno jasan: Rusija je zainteresovana samo za izazivanje haosa&rdquo;, smatra Spajić.
Spajić je potvrdno odgovorio na pitanje da li je neaktivnost EU posljednjih godina omogućila da se uticaj Rusije i Kine u velikoj mjeri pro&scaron;iri na Balkanu.
&ldquo;Nažalost da.I u Briselu se, međutim, mnogo toga promijenilo. Evropska banka za obnovu i razvoj sada djelimično finansira drugi dio velikog autoputa, dok je prvi omogućila Kina prije deceniju&rdquo;, rekao je Spajić.
On je rekao da EU ima veoma dobar imidž u Crnoj Gori i da preko 80 odsto građana podržava članstvo.
&ldquo;Ljudi su spremni za nekoliko te&scaron;kih reformi. Posljednjih &scaron;est meseci to dokazuju &ndash; napravili smo ogroman korak napred. A iz EU čujemo: za ovo kratko vrijeme postigli ste vi&scaron;e nego drugi za &scaron;est godina&rdquo;, kazao je Spajić.
On je rekao da Njemačka može pomoći Crnoj Gori da jasno stavi do znanja ostalim članicama EU da je dobar kandidat za članstvo.
On je, komentari&scaron;ući napredak Ukrajine, Moldavije i Gruzije na putu ka EU, kazao da je njihov uspjeh je i uspjeh svih liberalnih dru&scaron;tava u Evropi.
&ldquo;Svaka zemlja koja sprovodi neophodne reforme trebalo bi da bude konsekventno u mogućnosti da se pridruži EU&rdquo;, rekao je Spajić.
Na pitanje da li Ukrajina, Moldavija, Gruzija blokiraju Crnu Goru na putu ka EU, Spajić je odgovorio odrično.
&ldquo;Ne, one napreduju veoma brzo i postale su zemlje-kandidati za kratko vrijeme. Ali to je dobro. To daje potpuno novu energiju procesu pro&scaron;irenja EU &ndash; samo se sjetite svih onih skeptika koji su mislili da EU treba da prestane da se &scaron;iri&rdquo;, naveo je Spajić.
On je dodao da skeptici u tim državama sada misle drugačije.

Spajić: Rusija je zainteresovana samo za izazivanje haosa

"CRNA GORA NEĆE ODUSTATI OD STRATEŠKIH CILJEVA I EVROPSKOG PUTA"

Prema Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima, država mora osigurati pritvorenim osoba uslove koji su spojivi s po&scaron;tovanjem njihovog ljudskog dostojanstva, a njihovo zdravlje mora biti primjereno osigurano, između ostalog, i obezbjeđivanjem potrebne medicinske pomoći- saop&scaron;teno iz Komisije za zdravstvo Demokratske partije socijalista (DPS).
Ističu da je pravo na zdravstvenu za&scaron;titu obavezno bez obzira na pravni status osobe. Država, podsjećaju, ima obavezu da je osigura pritvorenim osobama jednako kao i onim u zajednici u cjelini.
Ocjenjuju da je na djelu brutalno kr&scaron;enje ljudskih prava u slučaju Milivoja Katnića kojem je potrebna kontinuirana medicinska pomoć.
"Kao ozbiljan kardiolo&scaron;ki bolesnik, sa nedavnom preležanom tromboembolijom pluća, vec četrnaest dana &scaron;trajkuje glađu. Njegov život je ugrožen i neophodno je angažovanje internističke i kardiolo&scaron;ke potpore u kontinuitetu", naveli su u saop&scaron;tenju.
Uskraćivanje ove medicinske pomoći biv&scaron;em glavnom specijalnom državnom tužiocu Milivoju Katniću, kako su istakli, predstavlja kr&scaron;enje ljudskih prava najsurovije vrste, koje kao posljedicu nosi gubitak ljudskog života.
"Njegove neosporne profesionalne kvalitete ostavićemo da kometari&scaron;e stručna javnost a na&scaron;a je profesionalna obaveza da ukažemo na odgovornost onih koji odlučuju da on i dalje bude bez kontinuirane kardiolo&scaron;ke potpore. Pozivamo sve donesioce odluka da hitno reaguju da ne bi svjedočili okončanju ljudskog života zbog nepružanja neophodne medicinske pomoći", zaključuju iz DPS-a.

DPS: Katniću ugrožen život, neophodno angažovanje internističke i kardiološke potpore u kontinuitetu

PORUČUJU DA JE NA DJELU BRUTALNO KRŠENJE LJUDSKIH PRAVA

Generalni sekretar Vlade Crne Gore Dragoljub Nikolić donio je<a style="color: #e03e2d;" href="https://www.gov.me/clanak/sa-letova-avionom-vlade-crne-gore-skinuta-oznaka-tajnosti"> Rje&scaron;enje o ukidanju stepena tajnosti &bdquo;Interno&ldquo;</a> podacima proisteklim primjenom Uputstva o uslovima i načinu kori&scaron;ćenja aviona kojim raspolaže Generalni sekretarijat Vlade Crne Gore, a koji se odnose na letove realizovane u periodu od 01. januara 2023. do 28. februara ove godine- saop&scaron;teno je iz Vlade.
&ldquo;U obrazloženju Rje&scaron;enja su taksativno navedeni letovi realizovani u pomenutom periodu, a koji su do dana dono&scaron;enja Rje&scaron;enja bili označeni pod oznakom stepena tajnosti &bdquo;Interno&ldquo;&rdquo;, ističe se u saop&scaron;tenju.
U cilju unapređenja transparentnosti i uvida u rad Vlade, to će biti praksa i u narednom periodu, poručuju iz Vlade.

Sa letova avionom Vlade Crne Gore skinuta oznaka tajnosti

ZA PERIOD OD 01.01.2023 DO 28.02.2024.

Crna Gora će podržati Rezoluciju Ujedinjenih nacija o genocidu u Srebrenici, ali je neće sponzorisati. Njemački stručnjak za Zapadni Balkan i pro&scaron;irenje NATO Milan Nič napisao je na mreži X da je to rekao premijer Milojko Spajić.
Nič je naveo da je u u Berlinu razgovarao sa Spajićem, koji boravi u posjeti Njemačkoj.
Nič je naveo da je pitao crnogorskog premijera o potencijalnom crnogorskom sponzorisanju Rezolucije UN-a o genocidu u Srebrenici, a da je Spajić odgovorio da Crna Gore neće sponzorisati Rezoluciju, ali će je podržati.
Nič je istakao i da je imao priliku da pita Spajića o kretanju Crne Gore ka Evropskoj uniji (EU), da li je bolje da ide sama ili u manjoj grupi.
"Takođe, zanimalo me balansiranje između krhke parlamentarne većine naspram principa činilaca vlasti, kao i njegov stav i stav Vlade o predloženoj Rezoluciji UN o genocidu u Srebrenici", naveo je Nič.
Prema njegovim riječima, Spajić je kazao da je njemalki kancelar Olaf &Scaron;olc potvrdio da Crna Gora ide ka članstvu u EU, i da će nakon dobijanja IBAR-a pokazati da je spremna da bude prva naredne članica.
Nič je rekao da je, kada su u pitanju regionalne tenzije i mje&scaron;anje Beograda, Spajić naveo da je to stalno pitanje, ali da je medijska percepcija pretjerana.

Spajić odgovorio Niču: Crna Gora će podržati Rezoluciju o Srebrenici UN, ali je neće sponzorisati

OBJAVIO NJEMAČKI STRUČNJAK ZA ZAPADNI BALKAN

Predstavnici parlamentarnih partija na dana&scaron;njem sastanku iznijeli su nekoliko konkretnih predloga za rje&scaron;avanje političke krize u &Scaron;avniku, kazao je kopredsjedavajući Odbora za izbornu reformu i poslanik Pokreta Evropa sad, Vasilije Čarapić
"Jedan je prijedlog Centra za demokratsku tranziciju da se podnese prigovor, pa da Ustavni sud donese odluku o poni&scaron;tenju izbora. Drugi prijedlog je da Vlada povuče odluku o prinudnoj upravi", saop&scaron;tio je Ćarapić.
Istakao je da je sastanak bio produktivan.&nbsp;
"Ovo je dobar i neophodan korak. Vi&scaron;e subjekata je dalo sugestije i konsenzus je da je neohodno rije&scaron;iti ovaj problem i oključati Odbor za izbornu reformu", naveo je Čarapić.
Komuniciraće, kako je najavio, sa Vladom kako bi čuli njihov stav.
"Pričalo se o tome i da se nastave izbori na ova dva biračka mjesta uz neki politički dogovor. Spremamo se da nađemo modalitet za sprovođenje izbora na ova dva biračka mjesta", rekao je Čarapić.
Treba, prema njegovim riječima, poku&scaron;ati sve opcije.
"Ukoliko Ustavni sud bude proaktivan oni mogu da rije&scaron;e ovaj problem", ocijenio je Čarapić.
Poziv na dijalog uputio je Čarapić.
Sastanku, pored Čarapića, prisustvovali su i poslanik Albanskog foruma Nikola Camaj, poslanica Demokratske narodne partije (DNP) Maja Vukićević, Nikola Rakočević ispred Demokratske partije socijalista (DPS), kao i poslanik Socijalističke narodne partije (SNP) Bogdan Božović. Među prisutnima su i poslanik Socijaldemokrata (SD) Boris Mugo&scaron;a, Maja Vučelić iz CIVISA, kao i poslanici Admir Adrović, Nikola Rovčanin, Adrijan Vuksanović i poslanica Simonida Kordić.
"Povući odluku o prinudnoj upravi"
Kopredsjedavajući Odbora i poslanik Demokratske partije socijalista Nikola Rakočević istakao je da je ponavljanje izbora na dva biračka mjesta jedino zakonito rje&scaron;enje za političku krizu u &Scaron;avniku.
Rakočević je rekao da je prvo prioritetno pitanje po pitanju situacije u &Scaron;avniku da se vrate radu Odbora za izbornu reformu.
&bdquo;Opozicja u Skup&scaron;tini mari za rezultate koje će Vlada napraviti na evropskom putu i zato molimo Vladu, a zamolili smo predstavnike većine na sastanku, da povuku odluku o prinudnoj upravi u &Scaron;avniku, koja je nezakonita, da bi se vratili radu Odbora za reformu izbornog zakonodavstva&ldquo;, naveo je Rakočević.
On je naglasio da neće napraviti nikakav dogovor koji nije u skladu sa zakonom i Ustavom.
&bdquo;Zato smo se dogovorili da po&scaron;tujemo odluke Državne izborne komisije (DIK), koje je formirala aktuelna većina&ldquo;, istakao je Rakočević.
On je podsjetio da je DIK donio zaključak da se ponove izbori na dva biračka mjesta u &Scaron;avniku, kao jedino zakonito rje&scaron;enje.
&bdquo;A nakon tih izbora, možemo da razgovaramo o političkom kompromisu, ali ne prije nego se zavr&scaron;e izborne radnje u &Scaron;avniku. Na&scaron;a molba jeste da se povuče odluka o prinudnoj upravi da bi se vratili radu Odbora i drugo da partije većine dopuste da se ponove izbori na dva biračka mjesta&ldquo;, naveo je Rakočević.
Kako je naglasio, to ne znači da treba da budu abolirani oni koji su &bdquo;lomili kutije i krali izborni materijal&ldquo;.
&bdquo;Pozivamo tužila&scaron;tvo da se pozabave aktivnostima pojedinaca i grupa koje su organizovale kr&scaron;enje izbornih pravila, krađu izbornih materijala i lomljenje kutija&ldquo;, rekao je Rakočević.
Upitan kako misle da će doći do ponavljanja izbora na dva biračka mjesta, ako to do sada nije bilo uspje&scaron;no, Rakočević je rekao da je jedino rje&scaron;enje da svi subjekti razgovaraju sa svojim predstavnicima u Op&scaron;tinskoj izbornoj komisiji &Scaron;avnik.
&bdquo;Na taj način ćemo doći do rje&scaron;enja, do rezultata izbora i formiranja lokalnog parlamenta&ldquo;, rekao je Rakočević.
On je istakao da nijesu pravili kampanju od toga ko su nosioci liste ZB &Scaron;avnika i Demokrata.
&bdquo;Nedostatak legitimiteta postojao je u nizu drugih op&scaron;tina, ali samo tamo gdje je opozicija na centralnom nivou pobijedila tamo je problem&ldquo;, istakao je Rakočević.
On je dodao da neće osporavati da bilo ko od političkih subjekata inicira neki predlog prema Ustavnom sudu i DIK-u.
&bdquo;Ali predlažemo da ne čekamo, na&scaron; predlog je da &scaron;to prije rije&scaron;imo pitanje &Scaron;avnika, jer &scaron;aljemo lo&scaron;u sliku u Brisel &ndash; da institutcije nijesu u stanju da sprovedu izbore u &Scaron;avniku&ldquo;, rekao je Rakočević.
Pravni haos u &Scaron;avniku traje od oktobra 2022. godine, od kada je propalo devet poku&scaron;aja izlaska na biračka mjesta u zgradi Op&scaron;tine i selu Kru&scaron;evice jer članovi biračkih odbora iz koalicije &bdquo;Za budućnost &Scaron;avnika&ldquo; nijesu dozvoljavali pojedinim građanima da glasaju zato &scaron;to, kako su tvrdili, ne žive u toj op&scaron;tini.
Posljednji takav prekid glasanja desio se u decembru iste godine i već 15 mjeseci vlada kriza koja je ishodovala, prvobitno, nezakonitim uvođenjem prinudne uprave, a zatim i većinskom podr&scaron;kom lokalnih odbornika za skraćenje već isteklog mandata &scaron;avničkom parlamentu. Vlada je, zatim, povukla odluku o formiranju odbora povjerenika &bdquo;kako ne bi do&scaron;lo do objavljivanja dva pravna akta koja na različite načine uređuju isto pitanje&ldquo;.
Na ove nezakonitosti uslijedila je odluka predsjednika Jakova Milatovića da ne raspi&scaron;e izbore, već zatraži da se okončaju započeti.
Isti potez je povukao samo nekoliko dana kasnije nakon &scaron;to je Vlada napravila pravni manevar, aktivirala povučenu odluku i zvanično uvela prinudnu upravu u op&scaron;tini na sjeveru.
Milatović je ponovo konstatovao da novi izbori u tom gradu ne mogu biti raspisani jer bi to, kako je ocijenio, značilo naru&scaron;avanje pravnog poretka.
U oba slučaja Milatović se pozvao na Zakon o lokalnoj samoupravi kojim je propisano da mandat Skup&scaron;tine op&scaron;tine traje četiri godine i da joj on može prestati prije isteka vremena na koje je izabrana, raspu&scaron;tanjem ili skraćenjem mandata.
S obzirom na to da je mandat SO &Scaron;avnik prestao 2022. godine, te da od tada traje izborni ciklus u tom gradu, ocjena pravnog tima predsjednika države je da je zakonski nemoguće raspisati nove izbore, već da treba stvoriti uslove da se postojeći okončaju.
Pravo glasanja na biračkom mjestu u zgradi Op&scaron;tine &Scaron;avnik imaju 483 birača, a u selu Kru&scaron;evice 58 birača.

Čarapić: Više modaliteta za rješenje krize u Šavniku; Rakočević: Povući odluku o prinudnoj upravi

SASTANAK PARLAMENTARNIH PARTIJA O PRONALASKU RJEŠENJA ZA IZLAZAK IZ KRIZE

Crna Gora je važan faktor stabilnosti na Balkanu i krajnje je vrijeme da postane članica Evropske unije (EU), poručio je njemački kancelar Olaf &Scaron;olc.
On je, na konferenciji za novinare sa premijerom Milojkom Spajićem, tokom Spajićeve posjete Njemačkoj, kazao da je opredijeljenost Crne Gore za reforme važna.
&ldquo;Krajnje je vrijeme da se članstvo ostvari, jer je obećanje za članstvo dato prije vi&scaron;e od 20 godina&ldquo;, rekao je &Scaron;olc.
Prema njegovim riječima, izgledi za Crnu Goru su veliki, a nijedna država u regionu ne sprovodi takve reforme.
&Scaron;olc je naglasio da je opredijeljenost za reforme važna, dodajući da Crna Gora sve odluke mora sama donijeti.
&ldquo;To važi i za dalje reforme u oblasti pravosuđa, koje treba brzo ostvariti&rdquo;, rekao je &Scaron;olc.
On je istakao je opredjeljenje Njemačke da razvija regionalnu saradnju na Zapadnom Balkanu.
&Scaron;olc je naglasio značaj Berlinskog procesa, navodeći da je on motor regionalne saradnje.
&bdquo;Crna Gora je važan faktor stabilnosti na Zapadnom Balkanu, njeguje dobrosusjedske odnose sa državama u okruženju i ona je graditelj mostova. Mi želimo da pružimo podr&scaron;ku u građenju tih mostova&rdquo;, rekao je &Scaron;olc, nagla&scaron;avajući značaj osiguranja mira u regionu.
On je ukazao i na posljedice agresije na Ukrajinu.
&bdquo;Bez bezbjednosti nemamo ni&scaron;ta&ldquo;, poručio je &Scaron;olc, ukazujući na jasnu poziciju Crne Gore kada je u pitanju zajednička politika EU prema Ukrajini.
Spajić je kazao da Crna Gora u Njemačkoj vidi strate&scaron;kog partnera na evropskom i putu unaprjeđenja vladavine prava, dodajući da je bitno da Crna Gora dobije Izvje&scaron;taj o ispunjavanju privremenih mjerila (IBAR) u junu.
&ldquo;Bitno je &scaron;to ćemo dobiti &scaron;ansu da se pridružimo zajedničkom trži&scaron;tu. Pristupanje EU za Crnu Goru nije samo pitanje vrijednosti, jedinstveno trži&scaron;te je ne&scaron;to &scaron;to je jako bitno za na&scaron;u državu&rdquo;, ocijenio je Spajić.
On je naglasio da Crna Gora prednjači i u Berlinskom procesu, ali i u evropskim intergacijama.
Prema njegovim riječima, konstatovani su rezultati u borbi protiv korupcije i da je mnogo urađeno za kratko vrijeme.
Spajić je kazao da je Plan rasta za Zapadni Balkan jako važan za Crnu Goru, jer će, kako je naveo, moći da se pridruži velikom trži&scaron;tu.
On je kazao da ne želi &bdquo;vladavinu prava samo na papiru&ldquo;.
Spajić je kazao da su svi koalicioni partneri u potpunosti okrenuti EU i to ne samo deklarativno, i istakao da preko 80 odsto građana podržava ulazak Crne Gore u Uniju.
On je rekao da svaka politička partija mora da se dobro zamisli prije nego &scaron;to poku&scaron;a da ide nekim destruktivnim putem.
&bdquo;U tom smislu ne očekujem neku blokadu ili bilo kakvo destruktivno pona&scaron;anje od bilo kojih činilaca&ldquo;, dodao je Spajić.
On je kazao da je Crna Gora najkonstruktivniji činilac Zapadnog Balkana, koji želi da ima dobre odnose sa svima, i poručio da će poku&scaron;ati da vrate fokus na evropsku integraciju regiona i ekonomiju.
Spajić je naglasio da je politika Crne Gore u potpunosti usklađena sa EU.
&ldquo;Već smo uveli sankcije Rusiji i u stopu pratimo evropsku politiku u tom smislu. Jako je bitno da smo zagledani prema Briselu i da se u ekonomskom smislu približavamo EU&ldquo;, rekao je Spajić.
On je rekao da je podr&scaron;ka Crne Gore Ukrajini bez premca.
Odgovarajući na pitanja o ruskom uticaju, Spajić je poručio da ruski uticaj &ldquo;ide ruku pod ruku sa osjećajem ugroženosti&rdquo;.
&ldquo;Mislimo da je jako bitna stvar &scaron;to smo uradili popis u decembru pro&scaron;le godine na jedan vrlo inkluzivan način. Crna Gora je zemlja Crnogoraca, ali i Srba, Hrvata, Bo&scaron;njaka. To je zemlja u kojoj je različitost nekad predstavaljala problem &ndash; a sada je prednost&rdquo;, rekao je Spajić.
Prema njegovim riječima, Crna Gora je prevazi&scaron;la ranije podjele i smanjila uticaj sa strane, koji je primarno dolazio iz Rusije.
&ldquo;Marginalizovali smo ruski uticaj u Crnoj Gori&rdquo;, ocijenio je Spajić.
On je rekao da će, zahvaljući medijskim zakonima na kojima se radi, biti jasno ko finansira i ko je stvarni vlasnik medija.
Kako je dodao Spajić, sa američkim partnerima rade na programu Edge, koji bi trebalo da registurje sistem kompanija kako bi imali sliku ko stoji iza njih.
&ldquo;To će nam pomoći kod oduzimanja nelegalno stečene imovine, terorističkog finansiranja, ali i situacija kada su stvarni vlasnici neki od sankcionisanih lica iz Rusije ili bilo kojih zemalja koje je EU sankcionisala&rdquo;, istakao je Spajić.
On je kazao da sa Italijom sarađuju na reformi poreskog sistema.
&ldquo;Upravo kroz poreze mnogo puta možete da otkrijete tokove novca i naročito oko sancionisanih lica iz Rusije i drugih zemalja koje su na listi EU&rdquo;, dodao je Spajić.

Šolc: Krajnje je vrijeme da Crna Gora postane članica Evropske unije; Spajić: Ne očekujem nikakvu blokadu

SASTANAK U BERLINU

Ministarstvo odbrane Crne Gore radi na pronalaženju adekvatne lokacije i uspostavljanju vojnog poligona u Crnoj Gori, &scaron;to je kompleksan proces koji traje. Do tada, pripadnici Vojske Crne Gore će koristiti poligone u susjednim i drugim savezničkim i partnerskim državama za unapređenje obučenosti i operativnih sposobnosti.&nbsp;
To je Pobjedi odgovoreno iz Ministarstva odbrane, na pitanje da li Vojska Crne Gore planira da do 2026. koristi poligone susjednih zemalja za obuku vojnika.
U Sporazumu koji je potpisan između ministarstva odbrane Crne Gore i Albanije u vezi sa aktivnostima vojne obuke i kori&scaron;ćenjem vojnih područja i poligona na teritorijama Republike Albanije i Crne Gore, a koji se odnosi na period od februara 2024. do kraja 2026, navedeno je da će crnogorski vojnici vježbati bojeva gađanja i pripremati se za NATO misiju u Bugarskoj na poligonima Oružanih snaga Albanije.
"Tehnički aranžman između Ministarstva odbrane Crne Gore i Ministarstva odbrane Republike Albanije u vezi sa aktivnostima vojne obuke ima za cilj jačanje saradnje, razvoj operativnih sposobnosti i interoperabilnosti jedinica Vojske Crne Gore i Oružanih snaga Republike Albanije, dvije susjedne zemlje i članice Sjevernoatlantskog saveza ", kazali su Pobjedi iz Ministarstva odbrane.
Obuka, kako su objasnili, obuhvata zajedničku obuku ljudstva i jedinica na teritorijama obje države, zajedničko uče&scaron;će na nacionalnim i međunarodnim vježbama na teritoriji zemlje domaćina, zajedničku preduputnu obuku za uče&scaron;će u međunarodnim misijama i aktivnostima, kao i kori&scaron;ćenje poligona i objekata zemlje domaćina za aktivnosti obuke.
"Tehnički aranžman se potpisuje u skladu sa već potpisanim Memorandumom o razumijevanju između Ministarstva odbrane Crne Gore i Ministarstva odbrane Republike Albanije o saradnji u oblasti odbrane. Jedan od ključnih razloga za potpisivanje ovog tehničkog aranžmana je zajednička preduputna obuka jedinica Vojske Crne Gore i Oružanih snaga Republike Albanije koje se zajedno angažuju u NATO aktivnosti Isturenih kopnenih snaga u Republici Bugarskoj, kao jednoj od najznačajnijih aktivnosti NATO snaga u cilju odvraćanja i odbrane istočnog krila Alijanse", navode iz Ministarstva odbrane.
U dogovoru sa albanskom stranom, a u cilju &scaron;to bolje pripreme kontingenata koji se upućuju u sastav ovih snaga, dio zajedničke obuke će se realizovati u Republici Albaniji, poja&scaron;njavaju u resoru odbrane.
"U skladu sa navedenim, a zbog ograničenja koje propisuje njihova zakonska regulativa, usagla&scaron;en je trogodi&scaron;nji sporazum, sa mogućno&scaron;ću produžetka i poslije 2026.&nbsp;
Tehnički aranžman pruža mogućnost jedinicama Vojske Crne Gore da realizuju bojeva gađanja oružjem i oruđima kalibra većim od 12,7 mm na poligonima Oružanih snaga Republike Albanije, zbog trenutne nemogućnosti izvr&scaron;enja navedenih gađanja u Crnoj Gori, a usljed nepostojanja adekvatnog poligona.
Istovremeno, pruža mogućnost i albanskoj strani za kori&scaron;ćenje poligona za obuku u Crnoj Gori, prvenstveno u razvoju sposobnosti planinskog ratovanja i obuke u zimskim uslovima ", zaključuju u Ministarstvu.

Dok tragaju za lokacijom, vojnike šalju u susjedstvo na obuku

MINISTARSTVO ODBRANE JOŠ BEZ RJEŠENJA ZA VOJNI POLIGON

Dijalog predstavnika parlamentarnih partija u cilju pronalaženja modela kojim bi se razrije&scaron;ila politička kriza u &Scaron;avniku počeće danas.
Sastanak će biti održan u 12 sati u Skup&scaron;tini Crne Gore.
Poziv na dijalog uputio je &scaron;ef poslaničkog kluba Pokreta Evropa sad i kopredsjedavajući Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu Vasilije Čarapić.
Čarapić je u inicijativi naveo da je kriza u &Scaron;avniku posljedica nemogućnosti zavr&scaron;etka izbora za odbornike koji su započeti u oktobru 2022.
Ona je kazao da se izbori za odbornike u Skup&scaron;tini op&scaron;tine &Scaron;avnik ne mogu sprovesti na dva biračka mjesta već 19 mjeseci iz čisto političkih razloga.
&ldquo;Kako je evidentno da je problem u &Scaron;avniku pretežno političke, a ne pravne prirode, to smatram da je opravdano povesti &scaron;iroki politički dijalog, a sve sa ciljem da dođemo do pravnog rje&scaron;enja za ovu krizu, po&scaron;tujući na taj način vladavinu prava kao na&scaron; najznačajniji dru&scaron;tveni koncept&rdquo;, naveo je Čarapić.
Iz DPS-a su ranije poručili da prihvataju dijalog uz uslov da Vlada povuče svoju odluku o uvođenju prinudne uprave u &Scaron;avniku.

Partije danas o razrješenju krize u Šavniku

SASTANAK ĆE BITI ODŽAN U SKUPŠTINI

Sastanak predstavnika parlamentarnih partija o pronalaženju rje&scaron;enja za izbornu i političku krizu u &Scaron;avniku biće održan sjutra.
Prema informacijama Pobjede, sastanak je zakazan za 12 sati u Skup&scaron;tini Crne Gore.
Kako je ranije najavljeno, sastanku će prisustvovati i poslanici najjače opozicione stranke - Demokratske partije socijalista koji će insistirati na povlačenju odluke o prinudnoj upravi.
"Kao &scaron;to smo i ranije najavili, prisustvovaćemo sastanku, koji nije organizovan u okviru Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu, kako bi čuli stavove predstavnika parlamentarne većine i svakako jo&scaron; jednom iznijeli svoj jasan stav, da razgovarati na ovu tu možemo isključivo nakon povlačenja Odluke Vlade o prinudnoj upravi. Ukoliko to bude odluka i stav, možemo dalje razgovarati na ovu i sve druge teme, u okviru Odbora",&nbsp; rekao je Pobjedi&nbsp; poslanik DPS-a Mihailo Anđu&scaron;ić.
Pravni haos u &Scaron;avniku traje od oktobra 2022. godine, od kada je propalo devet poku&scaron;aja izlaska na biračka mjesta u zgradi Op&scaron;tine i selu Kru&scaron;evice jer članovi biračkih odbora iz koalicije &bdquo;Za budućnost &Scaron;avnika&ldquo; nijesu dozvoljavali pojedinim građanima da glasaju zato &scaron;to, kako su tvrdili, ne žive u toj op&scaron;tini.
Posljednji takav prekid glasanja desio se u decembru iste godine i već 15 mjeseci vlada kriza koja je ishodovala, prvobitno, nezakonitim uvođenjem prinudne uprave, a zatim i većinskom podr&scaron;kom lokalnih odbornika za skraćenje već isteklog mandata &scaron;avničkom parlamentu. Vlada je, zatim, povukla odluku o formiranju odbora povjerenika &bdquo;kako ne bi do&scaron;lo do objavljivanja dva pravna akta koja na različite načine uređuju isto pitanje&ldquo;.
Na ove nezakonitosti uslijedila je odluka predsjednika Jakova Milatovića da ne raspi&scaron;e izbore, već zatraži da se okončaju započeti.
Isti potez je povukao samo nekoliko dana kasnije nakon &scaron;to je Vlada napravila pravni manevar, aktivirala povučenu odluku i zvanično uvela prinudnu upravu u op&scaron;tini na sjeveru.
Milatović je ponovo konstatovao da novi izbori u tom gradu ne mogu biti raspisani jer bi to, kako je ocijenio, značilo naru&scaron;avanje pravnog poretka.
U oba slučaja Milatović se pozvao na Zakon o lokalnoj samoupravi kojim je propisano da mandat Skup&scaron;tine op&scaron;tine traje četiri godine i da joj on može prestati prije isteka vremena na koje je izabrana, raspu&scaron;tanjem ili skraćenjem mandata.
S obzirom na to da je mandat SO &Scaron;avnik prestao 2022. godine, te da od tada traje izborni ciklus u tom gradu, ocjena pravnog tima predsjednika države je da je zakonski nemoguće raspisati nove izbore, već da treba stvoriti uslove da se postojeći okončaju.
Pravo glasanja na biračkom mjestu u zgradi Op&scaron;tine &Scaron;avnik imaju 483 birača, a u selu Kru&scaron;evice 58 birača.

Sjutra početak dijaloga o Šavniku; Anđušić: Povlačenje odluke o prinudnoj upravi uslov za dalje razgovore

SASTANAK ZAKAZAN ZA 12 SATI U SKUPŠTINI CRNE GORE

Sva vrata za partnerstvo Crne Gore i Sjedinjenih Američkih Država (SAD) otvorena su, poručio je specijalni izaslanik SAD za Zapadni Balkan Gabrijel Eskobar. On se sastao sa ministrom finansija Novicom Vukovićem u Stejt departmentu, a prilikom sastanka su razgovarali o ekonomskom dijalogu SAD-a i Crne Gore i potencijalima za bilateralni strate&scaron;ki dijalog, koji bi stimulisao interesovanje za ključne razvojne sektore Crne Gore kao &scaron;to su trgovina, energetika, IT i akademski sektor.
Eskobar je kazao i da je 44. Vlada uspjela da izgradi reputaciju Crne Gore kao kredibilnog partnera, ukazav&scaron;i na važnost da se takvi napori nastave. Poručio je da će Sjedinjene Američke Države nastaviti da podržavaju posvećenost Crne Gore evropskim integracijama. Vuković je zahvalio na otvorenoj podr&scaron;ci i partnerstvu SAD-a, istakav&scaron;i da je punopravno članstvo u Evropskoj uniji apsolutni spoljnopolitički prioritet Vlade čiji je član, kao i da će, uz punu posvećenost resora kojim rukovodi, dati doprinos njegovom ostvarenju.

Eskobar Vukoviću: Sva vrata otvorena za partnerstvo Crne Gore i SAD-a