Politika

Izjava predsjednika Parlamenta Andrije Mandića da će nakon popisa otvoriti dijalog u Skup&scaron;tini s težnjom da srpski jezik dobije status službenog, te da će se kao predstavnik srpskog naroda zalagati da narodna volja bude oslikana u Ustavu veoma je opasna, kazala je u razgovoru za portal Dnevno.me politikolo&scaron;kinja Nevena Kovačević.
Ističe da izjava Mandića najvi&scaron;e odgovara režimskim medijima u Srbiji i da je &bdquo;u službi nastavka kampanje koja se sprovodi svakodnevno i koja promovi&scaron;e teze o nekakvoj ekspanziji Srba na predstojećem popisu&ldquo;.
&bdquo;On je tu tezu ponovio i u Skup&scaron;tinu i samo zagovaranje jedne takve teze o promjeni Ustava, bilo to realno ostvarivo ili ne, je veoma opasno. Sa jedne strane, takve teme uvijek podstiču dodatne tenzije u dru&scaron;tvu, a sa druge strane te teme nijesu ne&scaron;to &scaron;to dominantno interesuje građane, pa čak ni birače njihove koalicije. Da nije tako, vjerovatno ne bi imali ogromno osipanje biračkog tijela u prethodnim izbornim ciklusima, jer je veliki broj njihovih birača pre&scaron;ao na stranu PES-a i Demokrata&ldquo;, istakla je Kovačević.
Narativi koje promovi&scaron;e Mandić isključivo su, navodi Kovačević, u službi nalogodavaca koji su, prije svega, vezani za zvanični Beograd, a onda i za Moskvu, jer je &bdquo;riječ o zastupnicima prosrpske i proruske politike&ldquo;.
&bdquo;Mislim da takva teza Mandića ne bi mogla da bude ostvariva u ovom trenutku, ali zabrinjava da niko od njegovih koalicionih partnera, iz parlamentarne većine, nije problematizovao zagovaranje ustavnih promjena koje se tiču jezika, a koje su kao takve veoma opasne sa aspekta uticaja na razgradnju države i njenog građanskog karaktera, kao i podrivanja suvereniteta i nezavisnosti Crne Gore&ldquo;, kazala je na&scaron;a sagovornica.
Pitanje je, kako kaže, da li bi Mandić uop&scaron;te i dobio podr&scaron;ku parlamentarne većine, imajući u vidu da promjena Ustava zahtjeva složenu proceduru.
&bdquo;Ako pogledate njihove programske principe, onda bismo rekli da takva podr&scaron;ka ne bi mogla uslijediti. Međutim, kad vidimo da niko osim opozicije nije problematizovao izjavu Mandića, niti vidi ne&scaron;to sporno u toj tezi, onda ne smijemo garantovati da jedan dobar dio parlamentarne većine ne bi digao ruke u znak podr&scaron;ke jednoj takvoj inicijativi. Imamo i izjavu predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića da Spajić, Mandić i on dijele istu viziju. Ukoliko je tačno da Milatović i Spajić dijele istu viziju kao i Mandić, a koliko god nam Mandića predstavljali kao evropejca, ne može se promijeniti slika o njemu kao četničkom vojvodi i nekome ko je najveći zagovornik velikosrpskog nacionalizma i proruske politike, kao i čovjek koji je optuženi za poku&scaron;aj 'državnog udara'. Znamo kakva je vizija Mandića i kako bi želio da vidi Crnu Goru, a ako je takva situacija sa Milatovićem i Spajićem, onda ne bih smjela garantovati da ta inicijativa ne bi mogla naići na podr&scaron;ku dobrog dijela parlamentarne većine&ldquo;, istakla je Kovačević.
Prema njenim riječima, eventualni referendum i predviđena tropetinska podr&scaron;ka, ukoliko takve izmjene ne budu usvojene u Parlamentu, nijesu teme koje zanimaju građane, ali da je pokretanje jedne takve priče besmisleno i veoma opasno.
&bdquo;Mislim da srpski jezik i srpski narod ni na koji način nijesu izloženi diskriminaciji ako govorimo o odrdbama samog Ustava. Ćirilično i latinično pismo su ravnopravni i ne postoji diskriminacija. Podsticanjem ovakvih tema diskrimini&scaron;u se Crnogoraci, ali i predstavnici manjinskih naroda, jer se kod njih uliva strah kada je u pitanju njihov status i položaj&ldquo;, smatra Kovačević.
&bdquo;Popis ostao čisto političko pitanje&ldquo;
Govoreći o popisu, Kovačević kaže da je ostao čisto političko pitanje koje predstavlja interes zvaničnog Beograda, navodeći da aktuelna situacija pokazuje da se nijesmo oslobodili ključnih zloupotreba.
&bdquo;Dakle, to je političko pitanje čija je jedina svrha etnički inžinjering i identitetsko istrebljenje Crnogoraca i dokazivanju teze o nepostojanju crnogorske nacije&ldquo;, ističe sagoovornica portala Dnevno.me.
Ističe i da je evidentno da svjedočimo netransparentnosti nadležnih koji imaju kontradiktorne izjave.
&bdquo;Jedan dan čujemo izjavu direktora Monstata da je sve spremno, a onda sjutra izjavu pomoćnice direktora da nedostaje 500 popisivača. To nam govori da se stvari netransparentno, a da građani trpe, jer nijesu informisani o tome &scaron;ta se de&scaron;ava. Čini se da nijesmo mnogo napredovali tokom ovog perioda i da nije mnogo toga učinjeno na planu sprovođenja uslova za legitiman proces, već da je popis i dalje ostao čisto političko pitanje koje predstavlja interes zvaničnog Beograda, a samo su se promijenili akteri koji će ga sprovesti&ldquo;, smatra Kovačević.
Problematično je i to &scaron;to premijer Milojko Spajić, kako kaže, ne pokazuje previ&scaron;e interesovanja za popis, te da mu je bitnija efikasnost nau&scaron;trb kvaliteta samog procesa.
&bdquo;Jasno je, iz svega ovoga &scaron;to smo čuli, da kontrolnu palicu u ovoj parlamentarnoj većini drži biv&scaron;i DF, te da su oni ti koji imaju glavnu riječ po pitanju dono&scaron;enja glavnih odluka. Ponovo imamo stvaranje tenzija i straha, ne samo kod građana crnogorske nacionalnosti, već i pripadnika manjinskih naroda, a to je ono čemu doprinose poruke Mandića&ldquo;, zaključila je Kovačević za Dnevno.me.

Kovačević o izjavi Mandića: Zabrinjava to što niko iz parlamentarne većine nije problematizovao zagovaranje teze o promjeni Ustava

“VEOMA OPASNI NARATIVI, PODSTIČU NA DODATNE TENZIJE”

Suđenje biv&scaron;oj ministarki, prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesni Bratić počelo je danas pred podgoričkim Osnovnim sudom.
Država od Bratić traži da naknadi &scaron;tetu za 43 direktora obrazovnih ustanova koji su od države naplatili svoje nezakonite smjene u vidu izgubljenih zarada i advokatskih tro&scaron;kova.
Zamjenik za&scaron;titnika imovinskog interesa Crne Gore Aleksandar Veljović je kazao da postavljaju tužbeni zahtjev na 100.000 eura.
"Neosnovani su navodi tužene da je je samo primjenjivala zakon kada je smjenjivala direktore obrazovnih ustanova. Već smatramo da se radi o nesavjesnom vr&scaron;enju službenih obaveza, jer joj je bilo poznato da direktori &scaron;kola nijesu mogli ispuniti svoju obavezu, formiranje &scaron;kolskih odbora, bez prethodnog izbora po dva člana od upravo tužene kao ministarke", poručio je Veljović.
On navodi da je Bratić 2021. godine razrije&scaron;ila vi&scaron;e od 140 direktora vaspitno-obrazovnih ustanova, a da su sva donijeta rje&scaron;enja identična.&nbsp;
Njen advokat Aleksandar Rmu&scaron; tužbu osoprava u potpunosti.
"Li&scaron;ena je svakog pravnog osnova, &scaron;to će na kraju rezultirati sudskom odlukom kojom će na kraju rezultirati sudskom odlukom kojom će biti odbijen tužbeni zahtjev", kazao je Rmu&scaron;.
Dodaje da je tužba rezultat raznih vrsta pritisaka koje su vr&scaron;ene na instituciju za&scaron;titinka imovinsko pravnih interesa.
"Za&scaron;titnik je podno&scaron;enjem ovakve tužbe zanemario relevantna materijalna prava. To su odredbe Zakona o državnim službenicima i namje&scaron;tanicima i kao odredbe Zakona o obligacionim odnosima", kazao je on.
Za&scaron;titnik države na sudu je kazao da postoji mogućnost podno&scaron;enja novih tužbi protiv Bratić, ako se uzme u obzir &scaron;teta za smjenu četrdesetak smijenjenih direktora, a teži 100.000 eura, država bi od Bratić za vi&scaron;e od 140 razrje&scaron;enja mogla da naplati ukupno 300.000 eura.
Rmu&scaron; je sudiji Nikoli Bo&scaron;koviću kazao da je protiv Bratić morao da bude sproveden disciplinski postupak u kojem bi bila utvrđena njena odgovornost za nezakonite smjene, &scaron;to zastupnik države negira.
Veljović ističe da ne stoje navodi da je materijalnu odgovornost tužene prethodno trebalo utvrđivati u disciplinskom postupku, jer je traženoj funkcija ministarke prosvjete prestala prije nego &scaron;to je donijeta prva pravosnažna presuda po tužbi biv&scaron;ih direktora.
"&Scaron;to je bio neophodan uslov za pokretanje disciplinskog postupka", kazao je Veljović.&nbsp;
Obje strane su predložile saslu&scaron;anje Bratić, a sud će u nastavku postupka pribaviti izja&scaron;njenja od Specijalnog tužila&scaron;tva koje vodi izviđaj po krivičnim prijavama protiv Bratić zbog nezakonitih smjena direktora.

Država od Bratić traži da plati 100.000 eura koje su morali da daju za dio nezakonitih smjena direktora

POČELO SUĐENJE PRED PODGORIČKIM OSNOVNIM SUDOM

Nova Vlada, kao &scaron;to sam i očekivao, nije imala hrabrosti da promijeni odluku prethodne Vlade, pa je, uz podr&scaron;ku Crne Gore, Rijad izabran za domaćina, poručio je poslanik GP URA Dritan Abazović, dodajući da je to jo&scaron; jedan u nizu dokaza o ispravnosti odluka 43. Vlade.&nbsp;
"Dobro veče, Crna Goro. Vlada Crne Gore glasala da Rijad dobije organizaciju EXPO 2030. Glavni grad Saudijske Arabije dobio je organizaciju svjetske izložbe za 2030. godinu", napisao je Abazović.
Dodaje da je zahvalan ministru i svim zaposlenima u MVP na konzistentnosti, te da ih upućuje da nastave da u strate&scaron;kim pravcima da slijede politiku koju su uspostavili.
"Koliko sada neracionalno zvuče sinhronizovani pritisci da promijenimo odluku i da to, navodno, može uticati na evropski put Crne Gore. Kad smo kod toga, Rim je dobio 17 glasova, od čega je &scaron;est članica EU glasalo za Italiju, dok je značajan broj članica podržalo Rijad", navodi Abazović.
Napominje kako je glasnje izgledalo, pa je tako Rijad imao 119 glasova, Busan 29 glasova i Rim17 glasova.
"Idemo dalje, svaka propaganda se dnevno obesmi&scaron;ljava, a superiornost odluka 43. Vlade se potvrđuje na svakom mjestu na domaćoj i međunarodnoj sceni. Na pravom smo putu", poručio je Abazović.

Abazović: Nova Vlada nije imala hrabrosti da promijeni odluku prethodne, glasali da Rijad bude domaćin EXPO 2030.

"SVAKA PROPAGANDA SE DNEVNO OBESMIŠLJAVA"

Biv&scaron;i izvr&scaron;ni direktor Investiciono razvojnog fonda (IRF) Zoran Vukčević danas je u podgoričkom Vi&scaron;em sudu kazao da optužnica Specijalnog tužila&scaron;tva protiv njega za navodni poku&scaron;aj zloupotrebe službenog položaja predstavlja prikupljanje političkih poena i obračun nezakonito postavljenog borda direktora IRF-a nakon smjene vlasti 2020. godine.
On je negirao da je naložio falsifikovanje ugovora o radu preko kojih je, po stavu SDT-a, ugovarao otpremnine za sebe i jo&scaron; nekoliko kolega u slučaju prestanka funkcije bez potpisivanja Sporazuma o prekidu radnog odnosa.
"Apsolutno ne priznajem izvr&scaron;enje krivičnog djela a &scaron;to ću i dokazati u ovom postupku. Ovo je politički obračun lično sa mnom. Ljudi koji su se na&scaron;li sa mnom na optuženičkoj klupi su koleteralna &scaron;teta. Prezentiraću vam dokaze na osnovu kojih će se zaključiti da sada&scaron;nje rukovodstvo IRF nije biralo sredstva da se obračuna sa mnom", kazao je Vukčević danas pred sudom.
Proces vodi sudija Igor Đuričković.
Na optuženičkoj klupi za poku&scaron;aj zloupotrebe službenog položaja su se pored Vukčevića na&scaron;li biv&scaron;i direktor Sektora za finansijske i pravne poslove IRF-a Branislav Janković i Zoran Vujović - nekada&scaron;nji direktor kreditnog sektora dok je &scaron;efica kabineta izvr&scaron;nog direktora Slobodanka Radulović po stavu SDT-a odgovorna za prekoračenje granica svojih ovla&scaron;ćenja.
Vukčević je pred sudom ustvrdio da je 29. decembra 2020. godine smijenjen dotada&scaron;nji Odbor direktora IRF-a i izabran novi Rje&scaron;enjem Vlade a &scaron;to je klasično kr&scaron;enje zakona jer je IRF akcionarsko dru&scaron;tvo pa se članovi odbora direktora razrje&scaron;avaju i imenuju na Skup&scaron;tini akcionara.
U tačnost ove tvrdnje on se pozvao na korespodenciju koju je imao sa tada&scaron;njim ministrom finansija koji je od njega tražio da zakaže vanrednu Skup&scaron;tinu akcionara radi razrje&scaron;avanja starih i imenovanja novih članova odbora.
"Za&scaron;to zakonska i statutarna procedura nije ispo&scaron;tovana nije mi jasno ali mi je jasno da se radi o brzini zbog ubiranja političkih poena i &scaron;to prije da se politički obračunaju sa mnom, ne birajući sredstva. I tako taj novi nezakonito izabrani Odbor direktora na sjednici 13.januara 2021. godine donosi odluku o razre&scaron;enju mene kao izvr&scaron;nog direktora", kazao je Vukčević.
On je naveo da je prije održavanja te sjednice nove članove odbora obavijestio da neće ostati u Fondu i da traži da se sporazumno raskine Ugovor o radu shodno kojem mu sleduje isplata 24 neto mjesečne zarade.
Novi odbor se saglasio sa zahtjevom Vukčevića &scaron;to je navedeno u odluci o njegovom razrje&scaron;enju.
"Postoji pisani dokaz da su prihvatili moj predlog da ne ostanem u IRF i da se sporazumno raskine radni odnos. Ali nije bilo tako", precizirao je optuženi.
On je naveo da je pro&scaron;lo vi&scaron;e od mjesec od ovog dogovora ali da odluka Odbora direktora njemu nije dostavljena.
"Bilo koja odluka o smjeni ili postavljenju mora biti dostavljena licu na koje odnosi barem u roku od 7 dana. Kopiju ove odluke sam dobio od zaposlenih", kazao je Vukčević.
Isti Odbor direktora na narednoj sjednici 15. februara donosi odluku o izmjeni prethodne odluke kojom se bri&scaron;u tačke dva i tri o sporazumnom raskidu radnog odnosa.
U obrazloženju se navodi da je gre&scaron;kom stručnih službi predloženo raskidanje Ugovora o radu zaključenog izmedju IRF i Vukčevića, kao i zaključenje Sporazuma o prestanku radnog odnosa između IRF i dr Zorana Vukčevića.
"Nevjerovatano ali istinito, neprofesionalizam i očigledno da su to učinili samoinicjativno ili su dobili nalog da se sa mnom obračunaju na način na koji će me li&scaron;iti prava da raskinem radni odnos sporazumom i naravno da me u javnosti blate", kazao je Vukčević.
On je ukazao da njegovi dopisi sa zahtjevom o isplati 24 neto mjesečne zarade po prestanku radnog odnosa opovrgavaju navode iz optužnice da je u lažnom ugovoru stavljeno da se raskine ugovor o radu sa otpremninom bez sporazumnog raskida Ugovora o radu.
Vukčević je sudu ponudio na uvid zvanični mejl sekretara IRF u kojem ga obavje&scaron;tava da je shodno dogovoru i na njegov zahtjev u prilogu dostavljan predlog Sporazuma o prestanku radnog odnosa.
"Činjenica je da već tada tražim sporazum. I to govori da nije logično da se u januaru 2021. godine - dan prije moje smjene priprema Predlog sporazuma o prestanku odnosa a da je nekoliko mjeseci ranije traženo odo tog istog sekretara da navodno mijenja dokumentaciju kako bi se meni ola&scaron;alo da iskoristim priliku da uzmem 24 neto zarade", kazao je Vukčević.
IRF ignori&scaron;e i dopis Vukčevića koji je poslat 11. februara gdje izvr&scaron;nu direktoricu podsjeća da nije dobio Rje&scaron;enje o razrje&scaron;enju i insistira na potpisivanju Sporazumnog prestanka radnog odnosa.
Odgovora nema i ovog puta pa Vukčević ponovo reaguje 28. februara tako &scaron;to &scaron;alje dopis na zvanične imejl adrese Velizara Kaluđerovića, predsjednika OD, Irene Radović, izvr&scaron;ne direktorice IRF, kao i na zvanični info mail IRF.
Pored zahtjeva koje je isticao u ranijim dopisima, Vukčević ovaj put obavje&scaron;tava novi menadžment da je na njegov žiro račun leglo nekoliko uplata ali bez pravnog osnova. Pod pretpostavkom da se radi o nekom propustu, Vukčević traži instrukcije kako da IRF-u vrati uplaćeni novac.
"Dan nakon &scaron;to sam ovaj mejl poslao IRF-u počinje medijska hajka protiv mene, oko mog statusa, otpremnina... To se tako spinuje kao da sam ja već uzeo otpremninu", kazao je Vukčević.
On je dodao da je u narednom dopisu istim osobama pisao da nije korektno da iz &scaron;tampe saznaje odluke IRF-a koje se odnose na njega i potom ih najljubaznije molio da ga obavje&scaron;tavaju o odlukama u vezi sa njegovim radnim statusom.
Optuženi je ustvrdio da je tada menadžmentu IRF-a poslao i adresu na kojioj je tada boravio zbog zdrastvenog stanja.
"Ali očigledno je da oni već i tada spremaju plan kako da me diskredituju, politički obračunaju sa mnom i da zaobiđu proceduru sporazumnog raskida radnog odnosa. 1. marta 2021. godine dobijam mejl od Milene Radonjić, koja je bila pripravnik dok sam je bio u IRF, u kojem me obavje&scaron;tava da su navodno slali odluke o mom razre&scaron;enju ali da mi nije uručena, i da mi &scaron;alju ponudu za izmjenu ugovorenih uslova rada i novi ugovor. Jedino im je to bilo važno i tom prilikom sam im dao i novu adresu đe mogu da mi uruče dokumenta. Dakle, već su imali pripremljne plan kako da mi podmetnu i da izbjegnu sporazumni raskid radnog odnosa", navodi Vukčević.
Sljedeći potez menadžmenta IRF-a je bila da Vukčeviću ponudi radno mjesto savjetnika za naplatu potraživanja i restruktuiranje obaveza.
"Radi se o namjernom poku&scaron;aju da se ja potcijenim i da ne prihvatim to radno mjesto. Da su bili elemnetarno korektni da su mi ponudili adekvatno mjesto mom znanju, obrazovanju i iskustvu pa da razgovoramo o mogućem mom angažovanju u IRF odnosno da napravimo mogući dogovor koji bi se pretočio u sporazum. Ali ovako to je ne&scaron;to &scaron;to se ne može opravdati osim namjere da se obračunaju sa mnom po svaku cijenu", navodi Vukčević.
On je sudu ukazao i da mu je ponuđeno mjesto utvrđeno Sistematizacijom koja je nezakonito usvojena.
"Sada novo rukovodstvo postaje ekspeditivno. Izvr&scaron;na direktorica već 9.marta poslala je rje&scaron;enje o prestanku radnog odnosa i otkazu Ugovora o radu. Zamisilte datum na rje&scaron;enju je 9.mart - dakle isti kad sam ga i ja primio. Ekspeditivno nema &scaron;ta. A ja jo&scaron; ni danas nemam niti jedan odgovor na moje molbe oko sporazumnog raskida radnog odnosa", naveo je Vukčević.
On je podsjetio sud da je pravo na otpremninu zakonsko pravo i ta mogućnost je određena Zakonom o radu i Zakonom o privrednom dru&scaron;tvima.
"To pravo postoji za sve zaposlene. U IRF to pravo postoji i za menadžment od njegovog osnivanja dakle od 2010. Postoje slučajevi isplate kao npr 2014 godine kada je tada&scaron;nje biv&scaron;im menadžerima prestao radni odnos na njihov zahtjev i na osnovu sporazuma im je isplaćena otpremnina. I ja sam tražio isto to i na isti način bez bilo kakvih lak&scaron;ih procedura ili povoljnosti već jednostavno onako kako je to propisano. Radi se o ignosrisanju mojeg prava i to u ovakoj proceduri koja je blago rečena čudna. Dobijam ponudu o novom radnom mjestu a predhodno nijesam dobio odluku o razre&scaron;enju sa mjesta izvr&scaron;nog direktora niti odgovor na moj zahtjev o sporazumnom raskidu ugovora. U toj situaciji sam jedino mogao da tražim svoje pravo pred nadležnim sudom i taj postupak je u toku", precizirao je Vukčević.
Međutium, Vukčević tvrdi da za njega tada počinje prava noćna mora.
"Kreću medijska spinovanja, na njima dobijanje političkih poena. U tom periodu nastaje utrkivanje ko će vi&scaron;e krivičnih prijava podnijeti. Medijske najave podno&scaron;enja krivične prijave i ne samo u ovom slučaju već i drugim. Mislim da su podnijeli jo&scaron; 3 ili 4 krivične prijave protiv mene. U prvoj godini novo rukovodstvo je pretražilo svaki papir uključujući i moju e mail postu i to ličnu. S obzirom da nijesu mogli naći ni&scaron;ta &scaron;to se tiče osnovnog poslovanja IRF -avanje kredita prona&scaron;li su teme za krivične prijave iz radnih odnosa kao i ABU Dabi fond kojim je upravljalo Ministarstvo poljoprivrede", navodi Vukčević.
Novo rukovodstvo IRF-a tek u septembru 2021. godine podnosi krivičnu prijavu protiv Vukčevića i jo&scaron; pet osoba.
"U tom periodu napravljen je neviđen pritisak na zaposlene samo da svjedoče protiv mene čak i na one protiv kojih su podne&scaron;ene krivične prijave", utvrdio je Vukčević.
SDT je optužilo Vukčevića da je na osnovu falsifikovane dokumentacije nakon odlaska sa funkcije potraživao od države isplatu otpremnine od 125.445,36 eura, Janković 59.855,52 eura a Vujović 55.009,92 eura.
Vukčević: Tokom mog angažovanja u IRF realizovano milijardu i 200 miliona eura kredita
Biv&scaron;i izvr&scaron;ni direktor IRF-a Zoran Vukčević predočio je sudu da je u IRF radio od 2014. do 2020. godine u kojem periodu je realizovano preko 1.200.000.000 eura kredita.
"U tom periodu rada IRF su kontrolisali i interne i eksterne institucije i nikada nije bilo kakvih negativnih mi&scaron;ljenja. Kontrolu rada svake godine su radile renomirane međunarodne revizorske kuće (Deloite, Ernst&amp;Young, BDO)", kazao je Vukčević napominjući da je 2018. godine Evropska investiciona banka odobrila IRF-u 150 miliona eura kredita po&scaron;to je revizorska kuća BDO iz Velike Britanije sa ekspertima iz Londona dala pozitivno mi&scaron;ljenje o radu ovog fonda.
On je istakao da je IRF državni fond ali da sredstva za svoj rad kao i pokriće svih tro&scaron;kova obezbjeđuje sam bez dotacija, budžetskih sredstava ili bilo koje druge pomoći države.
Govoreći o efikasnosti rada fonda u vrijeme dok se on nalazio na čelu, Vukčević je predočio da je nivo nekvalitetnih kredita iznosio 1,9 odsto dok se ovaj procenat u bankarskom sektoru kretao od četri do &scaron;est odsto.
"U svim godinama rada IRF keficijenat solvetnosti se kretao značajno iznad zakonom utvrđenim iznosom (8 odsto), nekad se kretao i preko 30% ali i 2022 godina je iznosio 24odsto. To govori o radu IRF i da efikasnost rada iz pomeutog perioda ima refleksiju i nakon 2020.godine", kazao je Vukčević.

Vukčević: Optužnica SDT-a je politički obračun sa mnom

NEGIRAO DA JE NALOŽIO FALSIFIKOVANJE UGOVORA O RADU

NATO ostaje posvećen dugoročnoj bezbjednosti i stabilnosti na&scaron;ega regiona, poručio je &scaron;ef diplomatije Filip Ivanović nakon prvog dana sastanka ministara vanjskih poslova članica NATO.
"Na toj liniji sam, upravo, istakao važnost napora Alijanse i angažman generalnog sekretara Jensa Stoltenberga, &scaron;to je potvrdila i njegova nedavna posjeta regionu. Takođe, iskoristio sam priliku da ponovim nedvosmislenu opredijeljenost Crne Gore ispunjavanju strate&scaron;kih vanjskopolitičkih ciljeva, to su, kao &scaron;to je poznato, punopravno članstvo u EU, nastavak dosljednog sprovođenja NATO politika, snaženje pozicije Crne Gore u multilateralnim organizacijama i jačanje regionalne saradnje", kazao je Ivanović.&nbsp;
To će biti, kako navodi, prilika da razgovaraju o prijetnjama po evroatlantsku bezbjednost koje izaziva ruska agresija na Ukrajinu i imaće priliku da dobije bliže informacije o situaciji na terenu.
"Crna Gora će, i to ću istaći tokom sjutra&scaron;njeg sastanka, sa istom posvećeno&scaron;ću, nastaviti da doprinosi jedinstvu Alijanse, &scaron;to, pored ostaloga podrazumijeva i na&scaron;u neupitnu političku i praktičnu podr&scaron;ku Ukrajini dok god je to potrebno. Odlučno podržavamo pravo Ukrajine na odbranu suvereniteta i teritorijalnog integriteta, kao i pravo ukrajinskog naroda da živi slobodno u okviru međunarodno priznatih granica", zaključio je Ivanović.

Ivanović: NATO ostaje posvećen dugoročnoj bezbjednosti i stabilnosti našega regiona

"CRNA GORA ĆE NASTAVITI DA DOPRINOSI JEDINSTVU ALIJANSE"

Milica Kovačević iz Centra za demokratsku tranziciju ističe kako su, uprkos dijalogu o popisu, svi subjekti koji su u njemu učestvovali uzdržani i od komentarisanja dogovora i od preuranjenih zaključaka.
"Očito postoji veliko nepovjerenje i prerano je mjeriti uspjeh tog procesa", poručila je ona.
Kovačević je, gostujući na televiziji E, kazala kako bi dogovor možda mogao rezultirati ne&scaron;to manjoj politizaciji procesa, ali ne i depolitizacijom.
"Nije moguće izbjeći politizaciju. Ovaj popis je politizovan, kao i onaj prethodni, a kao i onaj prije njega, zato &scaron;to je već decenijama u ovoj državi ključno političko pitanje - identitetsko pitanje, dakle, nacija, vjeroispovijest, jezik", kaže ona.

Kovačević: Politizaciju popisa nemoguće je izbjeći, još je rano mjeriti uspjeh dosadašnjih dogovora o popisu

"OČITO POSTOJI VELIKO NEPOVJERENJE"

Ministar odbrane Dragan Krapović na sastanku sa ambasadorkom Francuske An-Mari Make naglasio je da Ministarstvo odbrane ima dugogodi&scaron;nju uspje&scaron;nu saradnju sa Ambasadom Francuske, te iskazao uvjerenje da će se ta saradnja dodatno intenzivirati u budućnosti, saop&scaron;teno je iz resornog ministarstva.
Posebno je, kako navode, istakao zahvalnost na kontinuiranoj podr&scaron;ci koju Francuska pruža Crnoj Gori na njenom evropskom putu, koji predstavlja na&scaron; spoljnopolitički prioritet.
Ministar je, dodaju, upoznao ambasadorku sa prioritetima u radu Vlade u narednom periodu, koji se odnose na EU integracije, potpunu usklađenost sa spoljnom i bezbjednosnom politikom EU, posvećenost obavezama u okviru članstva u NATO, regionalnu saradnju i dobrosusjedske odnose.
"Ministar je posebno istakao saradnju mornarica dvije zemlje, kao i saradnju u oblastima obavje&scaron;tajno-bezbjednosnih poslova i sajber bezbjednosti. Takođe, istakao je i značaj kurseva francuskog jezika u Francuskom institutu za službenike MO i pripadnike VCG", navodi se u saop&scaron;tenju.
Krapović je, kako dodaju, informisao ambasadorku o planovima za modernizaciju Vojske Crne Gore, uz očekivanje da će se sa Francuskom i u tom pogledu ostvariti saradnja u budućnosti.
"U kontekstu saradnje u okviru Alijanse, naglasio je da članstvo Crne Gore u tom savezu igra važnu ulogu u održavanju stabilnosti u regionu Zapadnog Balkana koji ima strate&scaron;ki značaj i snažnu evropsku perspektivu", navodi se u saop&scaron;tenju.
Kako navode, ambasadorka Maske je čestitala ministru stupanje na dužnost i izrazila uvjerenje da će Francuska nastaviti da pruža podr&scaron;ku Crnoj Gori na putu sveobuhvatnih reformi u cilju dostizanja evropskih standarda.
"Ambasadorka je pozdravila usklađenost spoljne politike Crne Gore sa spoljnom i bezbjednosnom politikom EU, te izrazila očekivanje da će Crna Gora nastaviti u tom pravcu u cilju ostvarivanja punopravnog članstva u toj organizaciji. Takođe, čestitala je na do sada postignutim rezultatima i poželjela uspjeh na daljem evropskom putu", saop&scaron;teno je iz Ministarstva odbrane.
Iz Ministarstva odbrane navode da su se Krapović i ambasadorka složili da je neophodno obezbijediti kontinuitet uspje&scaron;ne saradnje dvije zemlje u domenu odbrane, i iskazali spremnost da u predstojećem periodu pruže doprinos intenziviranju bilateralnih odnosa kroz različite zajedničke aktivnosti i projekte.

Krapović sa Maske: Intenziviranje saradnje Crne Gore i Francuske u oblasti odbrane

MINISTAR ODBRANE NA SASTANKU SA AMBASADORKOM FRANCUSKE

Svi uslovi iz Sporazuma potpisanog sa predstavnicima opozicionih partija i Vijećima manje brojnih naroda su ispunjeni, tako da proces može da počne 30. novembra i da svi u njemu učestvuju, poručio je premijer Milojko Spajić.
"Da budemo precizni, kao &scaron;to je navedeno Sporazumom: pro&scaron;irene su popisne komisije i vi&scaron;e od onoga &scaron;to je traženo, ponovljen je Javni poziv za instruktore i popisivače, pro&scaron;irene komisije su popisivače odabrale prema paritetu, zakonski je regulisano pitanje provjere unosa podataka softverom i to u skladu sa Sporazumom", naveo je Spajić.
Takođe je, kako je dodao, Zakonom definisano formiranje Komisije za praćenje stvaranja softvera za provjeru podataka i njeni poslovi.
"Formiran je skup&scaron;tinski odbor čija je nadležnost da prati primjenu Sporazuma. Utvrđena je kontrola unosa podataka i ispo&scaron;tovan dogovor o tome da se ne vode pretpopisne identitetske kampanje, od strane političkih partija od momenta potpisivanja Sporazuma, kako se ne bi uticalo na rezultate popisa", kazao je Spajić.
Kako je istakao, uslovi sprovođenja i kontrolni mehanizmi su na mnogo vi&scaron;em nivou nego 2003. ili 2011.
"Ovim putem apelujemo i na sve rigidne pojedince, da ne vr&scaron;e pritisak na opoziciju, jer je ovo &scaron;ansa da pokažemo da smo svi kao dru&scaron;tvo jedinstveni i fokusirani na evropski put Crne Gore, a da smo dru&scaron;tvenu polarizaciju ostavili daleko iza nas", naveo je Spajić.
Prema njegovim riječima, najbolji pokazatelj da smo svi pobjednici u ovom procesu, je jednoglasno usvajanje Zakona o popisu.
"Ovim je Vlada pokazala i da je ovakav model inkluzivne i konstruktivne saradnje sa opozicionim partijama i ostalim dru&scaron;tvenim akterima moguć, &scaron;to je vrlo važno za budućnost i rje&scaron;avanje mnogo većih izazova koji nas očekuju. Zahvaljujemo svim dru&scaron;tvenim činiocima koji su omogućili da se svi uslovi ispune", zaključio je Spajić.

Spajić: Ispunjeni uslovi opozicije, popis može da počne, svi smo važni

"APELUJEMO I NA SVE RIGIDNE POJEDINCE DA NE VRŠE PRITISAK NA OPOZICIJU"

Shodno Ustavnim nadležnostima, već danas sam proglasio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o popisu stanovni&scaron;tva, domaćinstava i stanova, koji je juče donijela Skup&scaron;tina Crne Gore, kazao je predsjednik države Jakov Milatović.
&ldquo;Time su zaokruženi normativni preduslovi za početak popisa, koji su plod &scaron;irokog političkog i dru&scaron;tvenog dijaloga. Institucijama koje su nadležne za sprovođenje popisa želim uspje&scaron;an rad, a građanke i građane pozivam da se slobodno izjasne o svim pitanjima koja su obuhvaćena popisom", napisao je Milatović na mreži X.
<blockquote class="twitter-tweet">
Shodno Ustavnim nadležnostima, već danas sam proglasio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o popisu stanovni&scaron;tva, domaćinstava i stanova, koji je juče donijela Skup&scaron;tina Crne Gore. Time su zaokruženi normativni preduslovi za početak popisa, koji su plod &scaron;irokog političkog i&hellip;
&mdash; Jakov Milatovic 🇲🇪🇪🇺 (@JakovMilatovic) <a href="https://twitter.com/JakovMilatovic/status/1729522893208351206?ref_src=twsrc%5Etfw">November 28, 2023</a></blockquote>
&nbsp;

Milatović: Zaokruženi normativni preduslovi za početak popisa

GRAĐANE POZVAO DA SE SLOBODNO IZJASNE O SVIM PITANJIMA

Ministar unutra&scaron;njih poslova Danilo &Scaron;aranović sastao se danas u Briselu sa komesarom EU za politiku susjedstva i pregovore o pro&scaron;irenju Oliverom Varheljijem, a sagovornici su, kako je saop&scaron;teno iz MUP-a, konstatovali da su prvi potezi nove Vlade jasan pokazatelj strate&scaron;kog opredjeljenja Crne Gore, a to je da je ubrzanje integracionog procesa apsolutni prioritet.&nbsp;
Pored želje da nova politička realnost u Crnoj Gori donese vidljivije rezultate na polju integracija Crne Gore u EU, Varhelji je, kako se navodi, uputio snažne izraze podr&scaron;ke Evropske komisije u pravcu ispunjavanja preostalih zadataka u oblastima vladavine prava i borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije.
"Ispunjavanje preostalih privremenih mjerila, sa fokusom na poglavlja 23 i 24, biće primarni posao Ministarstva unutra&scaron;njih poslova, jer su strukturne reforme koje ona donose vi&scaron;estruko važne za Crnu Goru", navodi se u saop&scaron;tenju.
Na sastanku je, dodaju iz MUP-a, konstatovan vidljiv napredak ministarstva i Uprave policije u borbi protiv organizovanog kriminala, uz potrebu dodatnog snaženja integriteta službi bezbjednosti, ali i tehnolo&scaron;kih kapaciteta.
"Tome doprinose prepoznati napori ministarstva na terenu interoperabilnosti i automatske razmjene podataka, gdje će ministarstvo kao nosilac ovog posla pomoći istražnim i pravosudnim organima da brže postupaju u slučajevima te&scaron;kog kriminala", saop&scaron;tili su iz MUP-a.
Konstatovana je i visoka usagla&scaron;enost crnogorskog sa zakonodavstvom EU na terenu migracija, uz potrebu povećanja smje&scaron;tanih kapaciteta za prihvat azilanata.
"Sastanak je zavr&scaron;en sa obostranim očekivanjem da će potrebni rezultati biti isporučeni, i to u kratkom roku, a &scaron;to će stvoriti preduslove za skoru organizaciju međuvladine političke konferencije EU-Crna Gora i dobijanje Izvje&scaron;taja o ispunjenosti privremenih mjerila (IBAR)", zaključuju u MUP-u.

Šaranović – Varhelji: Vidljiv napredak MUP-a i UP u borbi protiv kriminala

RAZGOVARALI U BRISELU

Jučera&scaron;nja rasprava o ustavnoj i političkoj krizi Crne Gore u Savjetu za spoljne poslove EU nije dobar znak za crnogorske evropske ambicije. Crna Gora se od lidera u procesu pridruživanja pretvorila u problem, kazao je ambasador Njemačke u Crnoj Gori Peter Felten.
&ldquo;Prvi iskorak iz krize &ndash; popuniti četiri upražnjena mjesta u Ustavnom sudu &scaron;to prije!&rdquo;, napisao je Felten na Tviteru.
<blockquote class="twitter-tweet">
Discussion on 🇲🇪&lsquo;s constitutional and political crisis at EU Foreign Affairs Council yesterday is not a good sign for 🇲🇪&lsquo;s EU ambitions.🇲🇪 has turned from accession process frontrunner into a problem.
&mdash; Peter Felten (@GERambMNE) <a href="https://twitter.com/GERambMNE/status/1617820513073770499?ref_src=twsrc%5Etfw">January 24, 2023</a></blockquote>

Felten: Crna Gora se od lidera pretvorila u problem, što prije popuniti četiri mjesta u Ustavnom sudu