Crna Gora i ove godine Međunarodni dan slobodnog pristupa informacijama obilježava uz problematična zakonska ograničenja i samovolju institucija koje odlučuju kada i koje informacije o svom radu će učiniti dostupnim javnosti, ocijenili su iz Centra za demokratsku tranziciju (CDT).

Zamjenica izvršnog direktora CDT-a Milena Gvozdenović rekla je da proizvoljno ponašanje institucija dovodi do toga da informacije koje bi trebalo biti javne ostanu skrivene građanima koji biraju i finansiraju vlast.

Ona je kazala da je, nakon tri prethodna neuspjela pokušaja, Vlada je u februaru uputila Skupštini predlog novog Zakona o slobodnom pristupu informacijama, a tek dva mjeseca kasnije je uvršten u dnevni red. 

Kako je podsjetila Gvozdenović, taj zakon je razmatran na kraju proljećnog zasijedanja u julu, ali nije stavljen na glasanje. 

„Ovakav pristup nedvosmisleno ukazuje na to da ni sadašnja vlast ne želi da civilni sektor i građani znaju šta oni rade iza zatvorenih vrata“, rekla je Gvozdenović, prenosi agencija Mina.

Ona je navela da je pravo na slobodan pristup informacijama degradirano još izmjenama zakona iz 2017. godine, kada je uveden institut poslovne i poreske tajne. 

“Iako je od tada gotovo svaka partija imala priliku da vrši vlast, nije došlo do oslobađanja pristupa informacijama od ovih problematičnih ograničenja”, dodala je Gvozdenović.

Ona je rekla da je istraživanje CDT-a pokazalo da ministarstva masovno krše Zakon o slobodnom pristupu informacijama, jer ne objavljuju na svojim sajtovima ni neke od bazičnih informacija o svom radu – planove, izvještaje, informacije o raspolaganju javnim sredstvima, informacije kojima je po zahtjevu odobren pristup.

Takvu situaciju, dodala je Gvozdenović, omogućava i slab nadzor nad primjenom zakona.

“Agencija za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama je u prvoj polovini godine izvršila inspekcijski nadzor proaktivnog objavljivanja informacija kod 47 organa, odnosno svega njih 2,5 odsto, zbog čega ne možemo očekivati da dođe do unapređenja proaktivne transparentnosti”, navela je Gvozdenović. 

Ona je podsjetila da je na CDT-ov zahtjev za slobodan pristup informacijama o isplati varijabila i drugih naknada zaposlenima u ministarstvu, preko 70 odsto ministarstava dostavilo odgovore van zakonskog roka od 15 dana.

“Odgovori su često stizali tek nakon višestrukih urgencija, a na pojedine smo čekali i dva mjeseca”, rekla je Gvozdenović.

Ona je istakla da je samo šest ministarstava ispoštovalo zakonski rok.

“Iako je premijer, Milojko Spajić, prilikom izlaganja ekspozea naveo da će “modernizacija institucija, transparentnost i efikasnost rada javne uprave biti prioriteti Vlade na putu ka punopravnom članstvu u EU”, ponašanje izvršne vlasti pokazuje da smo i dalje daleko od onoga što su moderni standardi”, ocijenila je Gvozdenović.

Ona je kazala da problemi u aktuelnom zakonu, proizvoljno objavljivanje informacija na sajtovima institucija, ćutanje ili kašnjenje u dostavljanju odgovora, slab nadzor nad primjenom zakona ostaju i dalje kao podsjećanje na neophodnost reforme politike transparentnosti i otvorenosti.