Politika

Crna Gora i ove godine Međunarodni dan slobodnog pristupa informacijama obilježava uz problematična zakonska ograničenja i samovolju institucija koje odlučuju kada i koje informacije o svom radu će učiniti dostupnim javnosti, ocijenili su iz Centra za demokratsku tranziciju (CDT).
Zamjenica izvr&scaron;nog direktora CDT-a Milena Gvozdenović rekla je da proizvoljno pona&scaron;anje institucija dovodi do toga da informacije koje bi trebalo biti javne ostanu skrivene građanima koji biraju i finansiraju vlast.
Ona je kazala da je, nakon tri prethodna neuspjela poku&scaron;aja, Vlada je u februaru uputila Skup&scaron;tini predlog novog Zakona o slobodnom pristupu informacijama, a tek dva mjeseca kasnije je uvr&scaron;ten u dnevni red.&nbsp;
Kako je podsjetila Gvozdenović, taj zakon je razmatran na kraju proljećnog zasijedanja u julu, ali nije stavljen na glasanje.&nbsp;
&bdquo;Ovakav pristup nedvosmisleno ukazuje na to da ni sada&scaron;nja vlast ne želi da civilni sektor i građani znaju &scaron;ta oni rade iza zatvorenih vrata&ldquo;, rekla je Gvozdenović, prenosi agencija Mina.
Ona je navela da je pravo na slobodan pristup informacijama degradirano jo&scaron; izmjenama zakona iz 2017. godine, kada je uveden institut poslovne i poreske tajne.&nbsp;
&ldquo;Iako je od tada gotovo svaka partija imala priliku da vr&scaron;i vlast, nije do&scaron;lo do oslobađanja pristupa informacijama od ovih problematičnih ograničenja&rdquo;, dodala je Gvozdenović.
Ona je rekla da je istraživanje CDT-a pokazalo da ministarstva masovno kr&scaron;e Zakon o slobodnom pristupu informacijama, jer ne objavljuju na svojim sajtovima ni neke od bazičnih informacija o svom radu &ndash; planove, izvje&scaron;taje, informacije o raspolaganju javnim sredstvima, informacije kojima je po zahtjevu odobren pristup.
Takvu situaciju, dodala je Gvozdenović, omogućava i slab nadzor nad primjenom zakona.
&ldquo;Agencija za za&scaron;titu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama je u prvoj polovini godine izvr&scaron;ila inspekcijski nadzor proaktivnog objavljivanja informacija kod 47 organa, odnosno svega njih 2,5 odsto, zbog čega ne možemo očekivati da dođe do unapređenja proaktivne transparentnosti&rdquo;, navela je Gvozdenović.&nbsp;
Ona je podsjetila da je na CDT-ov zahtjev za slobodan pristup informacijama o isplati varijabila i drugih naknada zaposlenima u ministarstvu, preko 70 odsto ministarstava dostavilo odgovore van zakonskog roka od 15 dana.
&ldquo;Odgovori su često stizali tek nakon vi&scaron;estrukih urgencija, a na pojedine smo čekali i dva mjeseca&rdquo;, rekla je Gvozdenović.
Ona je istakla da je samo &scaron;est ministarstava ispo&scaron;tovalo zakonski rok.
&ldquo;Iako je premijer, Milojko Spajić, prilikom izlaganja ekspozea naveo da će &ldquo;modernizacija institucija, transparentnost i efikasnost rada javne uprave biti prioriteti Vlade na putu ka punopravnom članstvu u EU&rdquo;, pona&scaron;anje izvr&scaron;ne vlasti pokazuje da smo i dalje daleko od onoga &scaron;to su moderni standardi&rdquo;, ocijenila je Gvozdenović.
Ona je kazala da problemi u aktuelnom zakonu, proizvoljno objavljivanje informacija na sajtovima institucija, ćutanje ili ka&scaron;njenje u dostavljanju odgovora, slab nadzor nad primjenom zakona ostaju i dalje kao podsjećanje na neophodnost reforme politike transparentnosti i otvorenosti.

Gvozdenović: Vlast ne želi da građani znaju šta rade iza zatvorenih vrata

OCJENJUJE ZAMJENICA IZVRŠNOG DIREKTORA CDT-A

Govor premijera Izraela Benjamina Netanjahua tokom dana&scaron;nje sjednice Generalne skup&scaron;tine Ujedinjenih nacija izazvao je burne reakcije kada je stotine diplomata napustilo salu uoči njegovog izlaganja.
Među diplomatama koje su u znak protesta negodujući napu&scaron;tale prostoriju, nije bio predstavnik Crne Gore.
Naime, na dostupnim snimcima može se vidjeti kako, dok delegati hrle ka izlazu, predstavnica na&scaron;e zemlje u Generalnoj skup&scaron;tini UN ostaje da sjedi, na trenutke se osvrćući oko sebe.
Uprkos činjenici da snimci koji prikazuju unutra&scaron;njost sale nisu visoke rezolucije, na trenutak se jasno vidi natpis "Montenegro" (1 minut, 30 sekundi) u dijelu gdje su po abecednom redu raspoređene države sa početnim slovom M.
<iframe src="https://www.youtube.com/embed/pa54kryiLlU?embeds_referring_euri=https" width="560" height="314" allowfullscreen="allowfullscreen"></iframe>
Nakom početnog kome&scaron;anja,&nbsp;Netanjahu je danas započeo svoje izlaganje, govoreći o prijetnji Irana i njegovog programa nuklearnog naoružanja za koji je rekao da je namijenjen stvaranju opasnosti ne samo Izraelu već i svijetu.
Osim toga, izraelski premijer o&scaron;tro je osudio zapadne zemlje zbog prihvatanja palestinske državnosti, optužujući ih da &scaron;alju poruku da se "ubijanje Jevreja isplati".

Delegat Crne Gore ostao u sali dok je Netanjahu govorio tokom Generalne skupštine UN

GOVOR PREMIJERA IZRAELA IZAZVAO BURNE REAKCIJE,STOTINE DIPLOMATA NAPUSTILO SALU

Ispod časti je objavljivati privatnu komunikaciju u javnosti, a odluke pravosudnih organa neću komentarisati, kazao je potpredsjednik Vlade Nik Đeljo&scaron;aj, nakon &scaron;to je Osnovno državno tužila&scaron;tvo danas odbacilo krivičnu prijavu koju je predsjednik države Jakov Milatović podnio protiv Đeljo&scaron;aja.
&ldquo;Nikad ne bih objavio privatnu komunikaciju, da se ne znam o čemu radi. Možda neko tako ne razmi&scaron;lja. Ja lično uvijek volim da ne ponavljam gre&scaron;ke i volim da se preispitujem, tako da neću komentarisati odluke pravosudnih organa. To su institucije koje su odvojene od političkih aktera i institucije koje treba da rade u skladu sa zakonom i Ustavom i u skladu sa onim &scaron;to im njihova autonomnost dodjeljuje&rdquo;, rekao je Đeljo&scaron;aj u emisiji &ldquo;Minula neđelja&rdquo; na Aplus televiziji.
Đeljo&scaron;aj je, takođe, kazao da mu je slučaj sa Milatovićem jako te&scaron;ko pao.
&ldquo;Nisam dugo u politici, a nisam ni malo, a ovaj slučaj mi je ba&scaron; te&scaron;ko pao. Postao sam target iz ničega. Da budem malo figurativan &ndash; uvijek kad spava&scaron; sa djetetom, u riziku si da bude&scaron; mokar. Ovo mi je pouka za ubuduće&rdquo;, kazao je Đeljo&scaron;aj.
Prema njegovim riječima, u ovom slučaju bio je veliki pritisak na pravosudne organe.
&ldquo;To nije dobro. Ne bih &scaron;irio dalju priču i stavio bih tačku na ovo&rdquo;, zaključio je Đeljo&scaron;aj.
Podsjetimo, Kabinet Milatovića ranije je saop&scaron;tio da mu je Đeljo&scaron;aj prijetio nakon &scaron;to je predsjednik države Skup&scaron;tini vratio Zakon o porezu na nepokretnosti na ponovno odlučivanje.
U porukama je, između ostalog, Đeljo&scaron;aj napisao Milatoviću da nije trebalo da vrati zakon i da očekuje reakciju Albanaca sa svih nivoa i gdje god imaju uticaj, te mu poručio da će dobiti odgovor kakav zaslužuje.
Đeljo&scaron;aj je, s druge strane, odbacio optužbe da je prijetio i tada poručio da je Milatović vratio sporni zakon zbog, kako je tvrdio, kumovskih veza sa Neboj&scaron;om Vuksanovićem, biv&scaron;im predsjednikom Odbora direktora Plantaža, &ldquo;kako bi za sebe i njega pribavio ličnu korist&rdquo;.
Milatović je saop&scaron;tio da je zakon vratio zbog, kako tvrdi, povrede Ustava, pravne nesigurnosti i mogućnosti da 22.000 poljoprivrednika izgubi poreske olak&scaron;ice.

Đeljošaj: Slučaj sa Milatovićem mi je teško pao, odluku ODT ne komentarišem

"ISPOD ČASTI JE OBJAVLJIVATI PRIVATNU KOMUNIKACIJU"

Predsjednik države Jakov Milatović saop&scaron;tio je da Osnovno državno tužila&scaron;tvo (ODT), odlukom da odbaci njegovu tužbu protiv potpredsjednika Vlade Nika Đeljo&scaron;aja, &scaron;alje poruku da su prijetnje, pritisci i političko nasilje prihvatljivi i nekažnjivi.
Milatović je kazao da će uložiti pritužbu na odluku ODT-a o nepostojanju bića krivičnog djela u slučaju prijetnji koje mu je uputio Đeljo&scaron;aj.
Kako je ocijenio, time se direktno uru&scaron;ava povjerenje građana u pravni sistem, a institucija koja je dužna da &scaron;titi zakon i pravdu djeluje kao da &scaron;titi one koji ga kr&scaron;e.
"Ovo je i poruka da javni funkcioneri poput potpredsjednika Vlade Đeljo&scaron;aja mogu bez ikakvih posljedica da nastave sa bahatim pona&scaron;anjem, prijetnjama i nepo&scaron;tovanjem građana i institucija države Crne Gore, jer tužila&scaron;tvo zatvara oči pred njihovim postupanjem", istakao je Milatović u objavi na mreži X.
&nbsp;
&nbsp;
&nbsp;
&nbsp;
&nbsp;

Milatović: Tužilaštvo šalje poruku da su prijetnje, pritisci i političko nasilje prihvatljivi, uložiću pritužbu

KOMENTARISAO  ODLUKU ODT KOE JE ODBACILO NJEGOVU TUŽBU PROTIV POTPREDSJEDNIKA VLADE

Pukovnik Milan Bigović, rje&scaron;enjem ministra odbrane Dragana Krapovića, određen je za vr&scaron;ioca dužnosti generalnog direktora Obavje&scaron;tajno-bezbjednosnog direktorata (OBD) Ministarstva odbrane.
Bigović dolazi na mjesto Janka Lakovića za koga je, podsjetimo, Vlada&nbsp;na jučera&scaron;njoj sjednici donijela Rje&scaron;enje o prestanku vr&scaron;enja dužnosti v. d. generalnog direktora OBD-a.
Kako navode iz Ministarstva, Bigović je Vazduhoplovnu vojnu akademiju zavr&scaron;io 2000. godine u Beogradu, stičući zvanje oficira vazdu&scaron;nog osmatranja i javljanja.
"Deset godina službovao je u Mornarici Vojske Crne Gore, obavljajući različite komandne dužnosti. Od 2012. godine angažovan je u Ministarstvu odbrane &ndash; prvo u Odsjeku za NATO, a potom, nakon 2013. godine, u organizacionoj jedinici nadležnoj za vojno-obavje&scaron;tajne poslove, gdje je obavljao poslove samostalnog savjetnika, &scaron;efa odsjeka i načelnika odjeljenja".
Od 2021.nalazio se na dužnosti izaslanika Crne Gore u Ujedinjenom Kraljevstvu na rezidentnoj osnovi, te u Kraljevini Danskoj, Kraljevini Norve&scaron;koj i Islandu na nerezidentnoj osnovi.
"Pukovnik Bigović zavr&scaron;io je niz stručnih i specijalističkih usavr&scaron;avanja, uključujući jednogodi&scaron;nje &scaron;kolovanje komandno-&scaron;tabnog nivoa u Sloveniji 2012. godine, kada je i magistrirao na Fakultetu dru&scaron;tvenih nauka u Ljubljani, odbraniv&scaron;i rad na temu &bdquo;Savremeni terorizam kao asimetrična prijetnja bezbjednosti Crne Gore&ldquo;.
Operativno-strategijsko usavr&scaron;avanje zavr&scaron;io je 2020. godine na Kraljevskom koledžu za odbrambene studije u Londonu.
Autor je vi&scaron;e naučnih radova iz oblasti terorizma, za&scaron;tite kritične infrastrukture i bezbjednosnih prijetnji, a tokom karijere je ocjenjivan odličnim službenim ocjenama, vi&scaron;e puta nagrađivan i pohvaljivan", navode iz Ministarstva.

Milan Bigović v. d. direktor Obavještajno-bezbjednosnog direktorata

UMJESTO JANKA LAKOVIĆA

Potpredsjednica DPS-a Aleksandra Vuković Kuč, govoreći o interpelaciji koju su uputili u skup&scaron;tinsku proceduru, kaže da su jezive interpretacije Demokrata o koincidenciji dvostrukog ubistva i datuma kada je interpelacija predata.
"Jezive su to interpretacije, morate priznati, jer ubistva se u Crnoj Gori de&scaron;avaju svakodnevno. I mi smo vi&scaron;e puta u Demokratskoj partiji socijalista govorili o tome da je bezbjednosni sektor u Crnoj Gori apsolutno razoren. &nbsp;Nijesmo htjeli i nijesmo željeli politički profitirati, nego uop&scaron;te poentirati pominjući ubistva koja su se desila u posljednjem periodu", kazala je Vuković Kuč u emisiji Javna rasprava na Anteni M.
Poručuje da ono &scaron;to vi&scaron;e pla&scaron;i, od rizične bezbjednosne situacije u Crnoj Gori, jeste odsustvo odgovornosti ljudi koji su po svaku cijenu željeli da budu na čelu bezbjednosnog sektora.
"Deklarativni, reklamatorski, pamfletni pristup Demokrata, u ovom slučaju ljudi koji su odgovorni za vođenje bezbjednosnog sektora, ne vodi nigdje. Kada preuzmete vođenje države, pa čak i da ste zatekli najgore moguće bezbjednosno stanje, ako ste zatekli organizovani kriminal, ako ste zatekli visoku korupciju, vi dolazite da kao vlast infrastrukturno i institucionalno rije&scaron;ite to stanje, a ne da nakon pet godina od uspostavljanja nove vlasti i novog sistema, optužujete prethodne za ono &scaron;to se danas de&scaron;ava", navodi poslanica DPS-a.
Komentari&scaron;ući najavljene skupove DPS-a, Vuković Kuč ističe da će oni početi uskoro i to u gradovima u kojima je država najugroženija &ndash; Beranama, Pljevljima, Nik&scaron;iću, Herceg Novom.
"DPS će stati iza tih skupova, nije nam bitna brojnost, bitno nam je da nas građani pitaju &scaron;ta imaju, da nas čuju. Da izađemo iz na&scaron;ih kancelarija, Skup&scaron;tine i da nam kažu građani i ono &scaron;to nam se neće svidjeti.
Pozivamo i ostatak opozicije i sve građane koji iskazuju svoju pobunu u odnosu na propalost države, da pružimo jedni drugima ruku. Nećemo ni&scaron;ta postići sa time &scaron;to se DPS stalno demonizuje, stanizuje i kriminalizuje", ističe Vuković.

Vuković Kuč: Skupovi DPS-a uskoro će početi u gradovima u kojima je država najugroženija

NAJAVILA POTPREDSJEDNICA TE PARTIJE

Potpredsjednik Op&scaron;tine Zeta Aleksandar Marković saop&scaron;tio je danas na pres konferenciji koju su organizovali koalicija "Za budućnost Zete" i nezavisni odbornici da će građani na referendumu odlučivati o izgradnji postrojenja za preči&scaron;ćavanje otpadnih voda u Botunu.
&bdquo;Danas smo ovdje da objavimo važnu odluku koja se tiče budućnosti na&scaron;e op&scaron;tine &ndash; raspisivanje referenduma o izgradnji kolektora, pitanju koje izaziva zabrinutost među na&scaron;im građanima zbog &scaron;tetnog uticaja na životnu sredinu i kvalitet života&ldquo;, rekao je Marković na konferenciji za medije.
On je naglasio da lokalna samouprava želi da se &bdquo;čuje glas svakog građanina&ldquo;, te da je procedura pokrenuta u skladu sa Zakonom o lokalnoj samoupravi i Statutom Op&scaron;tine Zeta.
Prema njegovim riječima, inicijativa za referendum biće podnijeta predsjedniku Skup&scaron;tine op&scaron;tine, koji će u narednim danima donijeti odluku o raspisivanju referenduma. Nakon toga, biće formirana Komisija za sprovođenje referenduma i imenovani glasački odbori, &bdquo;koji će garantovati pravilnost glasanja&ldquo;.
Marković je precizirao da će referendum biti održan u roku od 45 do 90 dana, a rezultati objavljeni u &bdquo;Službenom listu Crne Gore &ndash; op&scaron;tinski propisi&ldquo; najkasnije 15 dana nakon glasanja. Odluka će biti donijeta većinom glasova iza&scaron;lih građana, pod uslovom da je izlaznost većinska.
&bdquo;Na&scaron;a obaveza je da za&scaron;titimo interese Zete i njenih građana. Zajedno ćemo odlučiti o budućnosti na&scaron;e op&scaron;tine, vodeći računa o očuvanju životne sredine i dobrobiti zajednice&ldquo;, poručio je Marković, pozvav&scaron;i sve građane da iskoriste svoje pravo i aktivno učestvuju u ovom &bdquo;demokratskom procesu&ldquo;.

Marković: Biće raspisan referendum o izgradnji kolektora u Botunu

SAOPŠTIO POTPREDSJEDNIK OPŠTINE ZETA

Grupa poslanika Skup&scaron;tine Crne Gore podnijela je zahtjev za kontrolno saslu&scaron;anje ministarke kulture i medija Tamare Vujović. &nbsp; Kako prenosi Portal Analitika, razlog je postupanje Ministarstva kulture i medija u odnosu na kr&scaron;enje Zakona o izdavačkoj djelatnosti i Zakona o državnim nagradama u procesu odlučivanja članova žirija o dodjeli Trinaestojulske nagrade za 2025.
Zahtjev potpisuju poslanice Demokratske partije socijalista (DPS): Aleksandra Vuković Kuč, Zoja Bojanić-Lalović i Aleksandra Despotović, poslanik Socijaldemokrata&nbsp;Branislav Nenezić&nbsp;(SD) i nezavisna poslanica&nbsp;Radinka Ćinćur.
Oni ukazuju na &bdquo;flagrantno kr&scaron;enje zakona iz nadležnosti Ministarstva kulture i medija&ldquo;, kao i na brojne proceduralne nepravilnosti, uključujući i &bdquo;dubioze u sastavu i radu komisije koja je odlučivala o najvi&scaron;em državnom priznanju&ldquo;.
&ldquo;Smatramo da je neophodno utvrditi sve okolnosti u kojima se odvijao ovaj proces, kako bi javnost bila valjano obavije&scaron;tena i kako bi se izbjegle spekulacije i osnovane sumnje u zakonitost ovog, za državu i njen ugled, ali i nacionalni interes, važnog postupka&rdquo;, navode oni u zahtjevu.
Poslanici su naglasili da je saslu&scaron;anje neophodno utvrditi da li je bilo propusta u radu resornog ministarstva, te ako jeste kakve su prirode.

Grupa poslanika traži kontrolno saslušanje ministarke kulture i medija

SMATRAJU DA JE PREKRŠEN ZAKON U PROCESU DODJELE TRINAESTOJULSKE NAGRADE

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović poručio je da borba protiv organizovanog kriminala ne smije biti shvaćena kao problem pojedinca, već cijelog dru&scaron;tva.
<a href="https://dnevno.me/hronika/-/pronadena-dva-tijela-na-putu-cetinje-budva-24-09-2025-16-43-03">Belada i Ivanović ubijeni nadomak Cetinja; UP: Tijela zatečena u vozilu koje je bilo parkirano na makadamskom pro&scaron;irenju</a>
"Pozivanje na pro&scaron;lost je igra sa zdravim razumom na&scaron;ih građana. Umjesto daljih relativizacija i amaterizma, građani moraju vidjeti odgovornost.
Ključna obaveza države je da obezbijedi osjećaj sigurnosti građanima Crne Gore", napisao je Janović u objavi na dru&scaron;tvenoj mreži X.

Janović: Borba protiv kriminala zadatak cijelog društva, pozivanje na prošlost igra sa zdravim razumom građana

"UMJESTO DALJIH RELATIVIZACIJA I AMATERIZMA, GRAĐANI MORAJU VIDJETI ODGOVORNOST"

Na tvrdnje biv&scaron;eg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića koji je kazao da je specijalni tužilac Milo&scaron; &Scaron;o&scaron;kić htio da konstitui&scaron;e krivično djelo i kao člana kriminalne organizacije uvede biv&scaron;eg gradonačelnika Podgorice Ivana Vukovića, reagovao je Vuković, sada&scaron;nji potpredsjednik DPS-a i poslanik u Skup&scaron;tini Crne Gore.
-Iako u potpunosti svjestan činjenice da bavljenje politikom u Crnoj Gori podrazumijeva mogućnost da vas apsolutno svako može javno optužiti za bilo &scaron;ta i, bez da mora brinuti o pravnim posljedicama, time vam povrijediti lično i profesionalno dostojanstvo, ostao sam zatečen dana&scaron;njim medijskim navodima u kojima biv&scaron;i SDT Milivoje Katnić optužuje specijalnog tužioca Milo&scaron;a &Scaron;o&scaron;kića da je poku&scaron;ao konstruisati optužnicu kojom bih bio obuhvaćen kao dio nekakve organizovane kriminalne grupe- saop&scaron;tio je&nbsp; Vuković.
Kako je naveo, očekuje hitno izja&scaron;njenje tužioca &Scaron;o&scaron;kića, odnosno Državnog tužila&scaron;tva.
- Uz to, podsjećam da je nedavno, koristeći sličnu &ldquo;argumentaciju&rdquo;, jedan poslanik Skup&scaron;tine Crne Gore poku&scaron;ao da me inkrimini&scaron;e, zbog čega sam protiv njega ODT-u podnio krivičnu prijavu za lažno prijavljivanje. Javnosti radi, ni po čemu sporan ugovor o probijanju puta koji se pominje u saop&scaron;tenju potpisali su Prijestonica Cetinje i Ministarstvo odbrane 12. jula 2017. godine (br. 01-031/17-736) - napominje Vuković.
Navodi i da je za gradonačelnika Podgorice izabran godinu dana kasnije, tačnije 31. jula 2018.&nbsp;
- U trenutku potpisivanja navedenog ugovora, nijesam bio politički aktivan. &Scaron;tavi&scaron;e, dobar dio 2017. godine proveo sam u Sjedinjenim Američkim Državama na postdoktorskim studijama. Pa ipak, izgleda da je, u atmosferi brutalnih političkih obračuna sa neistomi&scaron;ljenicima, kreiranoj u Crnoj Gori tokom proteklih 5 godina, sve postalo moguće, pa i putovanje kroz vrijeme - kaže Vuković.
Kako je istakao, nakon nedavnog deportovanja, "očito je do&scaron;ao red i na teleportovanje".
- I jedno i drugo ću pamtiti kao dokaz da sam, u te&scaron;kom vremenu za Crnu Goru, bio na pravoj strani istorije- zaključio je Vuković.

Vuković: Očekujem hitno izjašnjenje Državnog tužilaštva povodom navoda Katnića

REAGOVANJE

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović sa suprugom Milenom, sastao se sa predsjednikom Sjedinjenih Američkih Država Donaldom Trampom i prvom damom Melanijom Tramp.
Kako je navedeno, tom prilikom Milatović je istakao značaj dugogodi&scaron;njeg partnerstva između dvije države, naglasiv&scaron;i da je Crna Gora ponosna na 120 godina diplomatskih odnosa sa Sjedinjenim Američkim Državama.
&bdquo;Nastavljamo da gradimo mostove saradnje i prijateljstva između Crne Gore i Sjedinjenih Američkih Država&ldquo;, napisao je Milatović na mreži X.

Milatović se susreo sa Trampom: Nastavljamo da gradimo mostove saradnje i prijateljstva između Crne Gore i SAD