Politika

Demokratska partija socijalista (DPS) se tajnim sporazumom, koji je 2011. potpisala sa Jedinstvenom Rusijom, obavezala da Crna Gora neće ući u Evropsku uniju (EU) ako je to suprotno ruskim interesima, kazao je premijer Milojko Spajić, navodeći da zbog toga ta stranka sada koči evropske integracije.
Spajić je to rekao na Premijerskom satu u Skup&scaron;tini, odgovarajući na pitanje poslanika DPS-a Andije Nikolića hoće li podnijeti ostavku ukoliko Crna Gora ne zatvori sva pregovaračka poglavlja sa EU do kraja godine.
On je upitao Nikolića da li je vidio sadržaj sporazuma DPS-a sa Jedinstvenom Rusijom i &scaron;ta on predviđa.
&bdquo;Mislim da mlade u DPS-u neki drže u mraku. Neki možda neće da vam kažu koje su obaveze preuzeli tim sporazumom i od koga su ucijenjeni. Možda su ucijenjeni od Rusije, od tajnih službi ruskih, koje prijete možda da će da iznesu sporazum u javnost&ldquo;, kazao je Spajić.
On je rekao da, možda, ruski predsjednik Vladimir Putin prijeti da će izaći sa sporazumom, koji javnost nije vidjela.&nbsp;
&bdquo;Oni su pokazivali jednu verziju zapadnim partnerima i izgubili su njihovo povjerenje kada su vidjeli da su ih slagali &scaron;ta pi&scaron;e u tom sporazumu. U tom sporazumu pi&scaron;e da ukoliko interesi Rusije budu suprotni EU, Crna Gora neće ući u EU. Na to ste se obavezali 2011. godine i vi to hoćete sada da sprovedete u parlamentu&ldquo;, rekao je Spajić.
Prema njegovim riječima, ko god radi protiv evropskih integracija, ima &bdquo;debele razloge za&scaron;to to radi".
&bdquo;Nećemo vi&scaron;e dozvoliti bilo kakvo kočenje evropskih integracija zbog starih obaveza iz 2011. godine. Vi mladi iz DPS-a treba da odbacite te ljude koji su vodili Crnu Goru u pogre&scaron;nom pravcu i decenijama vodili državu u pravcu podjela&ldquo;, kazao je Spajić.&nbsp;
Kako je naveo, Vlada sada vodi državu u pravcu EU i evropskih integracija.&nbsp;
Prema riječima Spajića, tajni sporazum koji je DPS 2011. godine potpisao sa Jedinstvenom Rusijom nikada nije objavljen.
"Lažna verzija je data zapadnim partnerima. Sad neko drži u fioci pravi sporazum i vjerovatno je prijetnja da će biti objavljen u nekom trenutku. Zato je možda sva ova priča oko opstrukcije evropskih zakona u parlamentu&ldquo;, kazao je Spajić.
On je istakao da je bilo mnogo ljudi iz administracija prije 2020. godine koji su htjeli iskreno da Crna Gora uđe u EU.&nbsp;
&bdquo;Neke od vas poznajem i znam da se iskreno zalažete za EU, ali moram da kažem, vrhu&scaron;ka nije dozvolila da se Crna Gora priključi EU prije 2020. godine. Nijesmo imali nikoga ko nas je kočio tada, samo smo imali internu politiku koja nije htjela da uđe u EU, pa smo krenuli sa zatvaranjem poglavlja tek pro&scaron;le i ove godine&ldquo;, naveo je Spajić.
Kako je kazao, DPS je do 2020. godine trebalo uveliko da Crnu Goru uvede u EU.
&bdquo;Za&scaron;to nijeste zatvorali pogavlja, možda zbog obaveza koje ste preuzeli 2011. godine i &scaron;to ste lagali Brisel? Ne kažem za ljude koji trenutno sjede u parlamentu, nego ljude koji iz sjenke žele da upravljaju Crnom Gorom&ldquo;, naglasio je Spajić.
On nije odgovorio na poslaničko pitanje Nikolića da li će podnijeti ostavku ako Crna Gora ne zatvori sva pregovaračka poglavlja do kraja godine.
Nikolić je pitao Spajića za&scaron;to partnerima iz vlasti, koji kažu da je &bdquo;Putin njihov predsjednik&ldquo;, ne postavi pitanje jesu li se odrekli Putina.&nbsp;
&bdquo;Krenuli ste od 2011. godine, kandidovali ste ovu temu da skrenete pažnju sa mog pitanja. Neko vas je to naučio iz PR tima, a taj neko ne zna politiku jednako kao i Vi&ldquo;, rekao je Nikolić.
On je Spajiću rekao da može da pita poslanika Pokreta Evropa sad Gordana Stojovića o vanjskoj politici DPS-a u tom vremenu.
Prema riječima Nikolića, 2011. i 2012. godine Putin je bio rado viđen gost na svim važnim adresama u zapadnoj Evropi, kod njemačke kancelarke Angele Merkel, britanskog premijera, pa čak i u Va&scaron;ingtonu.
&bdquo;U jednom trenutku je admiral Robertson koji je bio generalni sekretar NATO-a obavijestio javnost da se sa Rusijom u tom periodu pregovaralo čak i da postane članica NATO-a, a situacija se drastično promijenila poslije aneksije Krima&ldquo;, rekao je Nikolić.
On je upitao kako država koja sarađuje sa Rusijom može da postane članica NATO-a.
&bdquo;Kako partija koja je potpisala sporazum 2011. godine sa Jedinstvenom Rusijom ostvara pregovore godinu kasnije? Vjerovatno je bio dio dogovora sa Rusijom da im uvedemo sankcije, je li tako? I vjerovatno je bio dio dogovora da se u susret izbora 2016. poku&scaron;a državni udar&ldquo;, kazao je Nikolić.
Kako je rekao, Spajić se ispričao o Rusiji, a predsjednik je Vlade u kojoj "sjede ljudi kojima je Putin predsjednik".
&bdquo;Kad njih budete pitali da li su se odrekli Putina i paljenja NATO zastava, tada možete da razgovarate sa nama o ovim temama iz pro&scaron;losti&ldquo;, rekao je Nikolić.
Nikolić je ocijenio da Crnoj Gori treba ozbiljna debata.
&ldquo;Ozbiljna debata traži ozbiljnog premijera&rdquo;, zaključio je Nikolić.
<iframe src="https://www.youtube.com/embed/kc7aP-m_MZQ" width="560" height="314" allowfullscreen="allowfullscreen"></iframe>

Spajić: DPS koči evropski put države zbog interesa Rusije; Nikolić: Za ozbiljnu debatu treba ozbiljan premijer

PREDSJEDNIK VLADE TVRDI DA JE DPS POTPISAO TAJNI UGOVOR SA RUSIJOM 2011.

Premijer Milojko Spajić odgovara na pitanja poslanika, na posebnoj sjednici Skup&scaron;tine posvećenoj Premijerskom satu.
<iframe src="https://www.youtube.com/embed/kc7aP-m_MZQ" width="560" height="314" allowfullscreen="allowfullscreen"></iframe>
Predsjednik Kluba poslanika Demokratske partije socijalista Andrija Nikolić pitaće Spajića hoće li podnijeti ostavku ukoliko Crna Gora ne zatvori sva pregovaračka poglavlja sa Evropskom unijom (EU) do kraja godine.
Lidera Demokratske narodne partije Milana Kneževića interesuje da li je Vlada donijela odluku o isplati ratne od&scaron;tete "navodnim logora&scaron;ima" u Morinju od 17 miliona eura.
Knežević je od Spajića tražio da mu, ako je Vlada donijela tu odluku, dostavi listing glasanja.
Predsjednik Hrvatske građanske inicijative Adrijan Vuksanović pitaće Spajića &scaron;ta će Vlada uraditi za povrat imovine građana Crne Gore hrvatske nacionalnosti.
&Scaron;ef Poslaničkog kluba PES-a Vasilije Čarapić pitaće Spajića kakav je efekat mjera koje je Vlada preduzela radi ublažavanja rasta cijena goriva, da li su planirane dodatne mjere, kao i kakve su cijene naftnih derivata u Crnoj Gori u poređenju sa državama regiona.
Poslanik Nove srpske demokratije Dejan Đurović pitaće Spajića koje koristi i rezultate očekuje od međudržavnog sporazuma o saradnji u oblasti energetike između vlada Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata.
&bdquo;Kako Vlada sagledava potencijalni uticaj aktuelnih de&scaron;avanja na Biiskom istoku na dinamiku i sigurnost realizacije projekata planiranih ovim sporazumom&ldquo;, dodao je Đurović.
Predsjednik Kluba poslanika Demokrata Boris Bogdanović pitaće Spajića da li je Vlada spremna da pred Skup&scaron;tinom i građanima jasno i na osnovu zvaničnih podataka odgovori ko su bili stvarni dobinici crnogorske tranzicije, a ko njeni stvarni gubitnici.
On će pitati i da li Vlada posjeduje ili će izraditi zvaničnu analizu koja bi, na osnovu mjerljivih ekonomskih i socijalnih pokazatelja, pokazala ko je u tranziciji sticao ogromnu imovinu i ekonomski uticaj, a ko je ostajao bez posla, sigurnosti i perspektive.
&Scaron;ef Kluba poslanika Socijaldemokrata Boris Mugo&scaron;a pitaće Spajića da prokomentari&scaron;e činjenicu da je pro&scaron;logodisnji rast crnogorske ekonomije najmanji u posljednjih 11 godina (izuzimajući korona godinu - 2020.)
&ldquo;Da li stope rasta na&scaron;e ekonomije oko tri odsto godisnje garantuju dugoročnu održivost i stabilnost ekonomskog odnosno finansijskog sistema i pobolj&scaron;anje standarda građana&rdquo;, dodao je Mugo&scaron;a.
Predsjednik Kluba poslanika Građanskog pokreta URA Milo&scaron; Konatar pitaće Spajića za&scaron;to Vlada ne podržava povećanje penzija svim penzionerima za 40 eura i minimalnih penzija sa 450 na 490 eura.
Poslanicu Socijalističke narodne partije Slađanu Kaluđerović interesuje kada se mogu očekivati prvi konkretni koraci ka uspostavljanju sistema javnog upozoravanja građana u kriznim situacijama, uključujući i mehanizam za nestalu djecu Amber Alert.
&Scaron;ef Poslaničkog kluba Albanskog foruma Artana Čobija pitaće u kojoj je fazi projekat otvaranja graničnog prelaza Ckla&ndash;Zogaj sa Albanijom.
Potpredsjednik Skup&scaron;tine iz Bo&scaron;njačke stranke Mirsad Nurković pitaće Spajića o dinamici realizacije projekta tunela Rožaje&ndash;Peć.
&ldquo;Možete li precizno saop&scaron;titi da li se projekat tunela Rožaje-Peć trenutno nalazi u fazi idejnog rje&scaron;enja, izrade projektne dokumentaeije, pripreme za izgradnju ili neke druge faze i koji su dalji konkretni koraci u njegovoj realizaciji&rdquo;, dodao je Nurković.
Nezavisnu poslanicu Radinku Ćinćur interesuje da li Vlada planira izgradnju gasovoda kroz Crnu Goru i kuda je planirana trasa gasovoda.
&bdquo;Kakav je trenutni status tog projekta? Da li je zajedno s tim projektom planiran i projekat LNG terminal i gasne elektrane u Baru? Da li je tačno da Vlada planira da radove povjeri japanskoj kompaniji JERA, o čemu je potisan Memorandum o saradnji na gasnom forumu u Milanu&ldquo;, pitaće Ćinćur Spajića.

Spajić odgovara na pitanja poslanika

U TOKU PREMIJERSKI SAT

Ministarstvo unutra&scaron;njih poslova (MUP) uputilo je Evropskoj komisiji (EK) tekst Zakona o za&scaron;titi podataka o ličnosti.
"Predloženi tekst pripremljen u skladu sa standardima Op&scaron;te uredbe o za&scaron;titi podataka o ličnosti (GDPR), čime taj resor potvrđuje posvećenost nastavku harmonizacije sa pravnom tekovinom EU", pi&scaron;e u saop&scaron;tenju.
U MUP- u smatraju da će dalji dijalog sa EK doprinijeti dodatnom unapređenju teksta zakona.
&bdquo;Savremeno doba obilježeno je ubrzanim tehnolo&scaron;kim razvojem a intenzivna upotreba interneta, dru&scaron;tvenih mreža i elektronskih servisa dovela je do značajnog povećanja obima prikupljanja i obrade ličnih podataka, često bez pune informisanosti građana o načinu njihove upotrebe&ldquo;, pi&scaron;e u saop&scaron;tenju.
Iz MUP-a su saop&scaron;tili da je akcenat stavljen na bezbjednost obrade, sprečavanje zloupotreba i unapređenje nadzorne uloge nadležnih institucija.
&bdquo;Novo zakonsko rje&scaron;enje dodatno će unaprijediti i principe zakonitosti, transparentnosti i odgovornosti u obradi podataka, ojačati prava građana &ndash; uključujući pravo na pristup, ispravku i brisanje podataka a biće uvedene jasnije obaveze za rukovaoce i obrađivače podataka&ldquo;, dodaje se u saop&scaron;tenju.&nbsp;
&nbsp;
&nbsp;
&nbsp;

MUP uputio EK Zakon o zaštiti podataka o ličnosti

"U CILJU DALJEG USKLAĐIVANJA NACIONALNOG ZAKONODAVSTVA SA STANDARDIMA EVROPSKE UNIJE"

Globalni poredak suočava se sa dubokom fragmentacijom usljed ratova u Ukrajini i na Bliskom istoku, a takva nestabilnost povećava ranjivost malih država poput Crne Gore, ocijenio je analitičar Sini&scaron;a Vuković, ističući da je najbolji &scaron;tit od globalnih previranja i malignih uticaja unutra&scaron;nja demokratska otpornost. &nbsp;
Vuković, koji predaje na Univerzitetu Džons Hopkins u Va&scaron;ingtonu, kazao je da aktuelni sukobi ukazuju na slabljenje međunarodnog sistema zasnovanog na pravu, rast nepredvidivosti u odnosima velikih sila i prelazak ka policentričnom svijetu u kojem dominira sirova moć.
Vuković je u intervjuu agenciji Mina kazao da aktuelna eskalacija na Bliskom istoku nije izolovan događaj, već posljedica dugotrajnih strukturnih problema, prije svega nerije&scaron;enog palestinskog pitanja. &nbsp;
&ldquo;Posljednjih godina, fokus međunarodne zajednice, naročito Vačingtona, bio je na normalizaciji odnosa između arapskih država i Izraela kroz takozvanu transakcionu diplomatiju, uz pretpostavku da će ekonomski interesi potisnuti političke i identitetske sporove&rdquo;, rekao je Vuković.&nbsp;
On je ocijenio da trenutni sukob pokazuje limite takvog pristupa, nagla&scaron;avajući da ekonomska saradnja ne može nadomjestiti duboko ukorijenjene sukobe koji zahtjevaju sistemsko, političko i, prije svega, pravično rje&scaron;enje.
&ldquo;Trenutna situacija nedvosmisleno i bolno podsjeća da se palestinsko pitanje, kao srž bliskoistočnog čvora, ne može marginalizovati&rdquo;, istakao je Vuković.
Prema njegovim riječima, sukob je daleko od faze u kojoj bi bio zreo za rje&scaron;avanje i nalazi se u opasnoj eskalatornoj spirali koju je te&scaron;ko kontrolisati.&nbsp;
&bdquo;Ključni akteri su uvučeni u stanje u kojem bi svaki ozbiljniji korak ka deeskalaciji nosio visok politički rizik na unutra&scaron;njem planu, zbog čega se ustupci tumače kao kapitulacija&ldquo;, rekao je Vuković.
On je ocijenio da su taktički potezi, uključujući eliminaciju umjerenih djelova rukovodstva u Iranu i onih koji su pokazivali određenu pragmatičnost i spremnost na pregovore, doveli do jačanja radiklanijih struktura koje nijesu sklone diplomatiji.
&ldquo;Za novu, radikalniju generaciju lidera, diplomatija je neprivlačna, ne vide njenu vrijednost na kratak rok, dok im nastavak sukoba djeluje znatno primamljivije jer im omogućava unutra&scaron;nju homogenizaciju i konsolidaciju moći&rdquo;, istakao je Vuković.&nbsp;
Kako je dodao, kada se na to dodaju strate&scaron;ka kolebanja i povremena nepredvidivost samog Va&scaron;ingtona usljed tamo&scaron;nje unutra&scaron;nje polarizacije, dugoročne posljedice po globalni poredak postaju ozbiljne.
&ldquo;Bliski istok ubrzano prestaje da bude isključivo američka sfera uticaja&ldquo;, kazao je Vuković, ukazujući na asertivnije prisustvo regionalnih sila, ali i Kine i Rusije, koje nepredvidivost Zapada koriste da ukažu na njegove dvostruke standarde i dodatno mu oslabe autoritet na globalnom jugu.
Rat u Ukrajini kao prelomna tačka
Govoreći o ratu u Ukrajini, Vuković je kazao da on predstavlja ključnu pukotinu dosada&scaron;njeg globalnog sistema i povratak teritorijalnih osvajanja kao instrumenta državne politike.
&ldquo;Svjedočimo poku&scaron;aju eliminacije jedne suverene države i povratku na imperijalnu dominaciju karakterističnu za period prije 1945. godine&rdquo;, rekao je Vuković.
On je ocijenio da taj rat iscrpljivanja pokazuje ograničenja zapadnih procjena i otkriva pukotine unutar Zapada, koje revizionističke sile koriste.
&bdquo;Ka&scaron;njenja u dono&scaron;enju odluka i strate&scaron;ka neizvjesnost stvaraju prostor u Evropi koji revizionističke sile pažljivo prate i eksploati&scaron;u, vidjeći rat iscrpljivanja kao idealan mehanizam za dugoročno slabljenje i zamor zapadnog saveza&rdquo;, rekao je Vuković.
Nema stvarnih pobjednika, najveći gubitak međunarodni poredak
Upitan ko u ovom trenutku djeluje kao najveći geopolitički gubitnik, Vuković je kazao da je najočigledniji gubitnik sistem međunarodnog prava osmi&scaron;ljen nakon Drugog svjetskog rata, kao i dru&scaron;tva koja se nalaze na geopolitičkim rasjedima, poput Ukrajine, čija suverena prava bivaju pregažena brutalnom silom.
&ldquo;U ovom trenutku zapravo nema stvarnih pobjednika - svi su na gubitku&rdquo;, rekao je Vuković.&nbsp;
On je kazao da dekonstrukcija postojećeg globalnog poretka stvara nivo neizvjesnosti i nepredvidivosti kojem se ne može parirati nikakvim nacionalnim kriznim planiranjem.
Kako je pojasnio, bez obzira na to koliko je neka država snažna ili revizionistički nastrojena, ona operi&scaron;e u duboko međuzavisnom svijetu.&nbsp;
&ldquo;Kada se sru&scaron;e osnovna pravila igre, globalni lanci snabdijevanja, energetska bezbjednost i unutra&scaron;nja socio-ekonomska stabilnost ostaju pod konstantnim rizikom i pritiskom na koji nijedna vlada nije imuna&rdquo;, rekao je Vuković.&nbsp;
On smatra da poredak zasnovan na pravilima nije nestao, ali da se transformi&scaron;e u selektivni sistem u kojem velike i srednje sile tretiraju međunarodno pravo i poredak kao &scaron;vedski sto, primjenjujući pravila samo onda kada im to taktički odgovara.
Vuković smatra da je do slabljenja snaga koje zagovaraju liberalni poredak, dovela percepcija rastućeg licemjerja u očima globalnog juga, gdje se stvorilo uvjerenje da Zapad pravila primjenjuje strogo selektivno, ali i to &scaron;to su SAD, kao glavni arhitekta poretka, posljednjih godina prečesto slale signale koji dovode u pitanje njihove dugoročne bezbjednosne garancije i spremnost da snose tro&scaron;kove održavanja globalne stabilnosti.&nbsp;
&ldquo;Kada hegemon koji je garantovao poredak počne da komunicira jezikom surovog transakcionizma, to neizbježno stvara pukotine koje autokratski režimi spremno i vje&scaron;to eksploati&scaron;u&rdquo;, kazao je Vuković.
Prema njegovim riječima, ta erozija normi dugoročno ne vodi u novi, stabilan multipolarni sistem, već u policentrizam koji podsjeća na koncerte sila iz 19. vijeka, ali bez tada&scaron;njih mehanizama za balansiranje.&nbsp;
&ldquo;Dominantna valuta ponovo postaje sirova moć, &scaron;to je istorijski uvijek predstavljalo recept za proliferaciju manjih, regionalnih ratova i trku u naoružanju&rdquo;, upozorio je Vuković.
Paraliza Savjeta bezbjednosti UN-a ogledalo realnosti na terenu&nbsp;
Govoreći o ulozi Ujedinjenih nacija (UN) u ovim okolnostima, Vuković je rekao da se ta međunarodna organizacija suočava sa političkom marginalizacijom, ali da njen značaj ostaje nezamjenjiv.
&ldquo;Savjet bezbjednosti je su&scaron;tinski paralisan, ali ta paraliza nije sistemska gre&scaron;ka same institucije, već je to ogledalo realnosti na terenu&rdquo;, rekao je Vuković.&nbsp;
On je kazao da međunarodna zajednica ne može priu&scaron;titi slabljenje UN zbog njihove ključne uloge u humanitarnim i globalnim pitanjima.
EU u fazi geopolitičkog buđenja &nbsp;
Vuković je ocijenio da i Evropske unije (EU) prolazi kroz fazu geopolitičkog buđenja, nakon uru&scaron;avanja ranijih pretpostavki o ekonomiji kao garantu stabilnosti i mira.
&ldquo;Decenijama se evropski projekat oslanjao na iluziju da ekonomska međuzavisnost sama po sebi garantuje mir&rdquo;, rekao je Vuković, dodajući da je stari evropski model funkcionisao na postulatima jeftine ruske energije, jeftine proizvodnje u Kini i, &scaron;to je najvažnije, besplatne američke bezbjednosti.&nbsp;
Kako je istakao, sva tri stuba su se u posljednjih nekoliko godina dramatično uru&scaron;ila.
&ldquo;Budućnost Unije zavisiće isključivo od njene sposobnosti da izgradi istinsku strate&scaron;ku autonomiju, ne da bi se distancirala od SAD-a, već da bi osigurala sopstveni opstanak u slučaju da Va&scaron;ington, zbog unutra&scaron;nje polarizacije, odluči da se strate&scaron;ki povuče&rdquo;, naglasio je Vuković.&nbsp;
Kako je kazao, ukoliko ne uspije da razvije koherentnu tvrdu moć, EU rizikuje da od globalnog aktera postane tek strate&scaron;ki poligon za nadmetanje drugih.
Novi savezi i rizici za male države&nbsp;
Vuković je kazao da je u toku era tranzicije sa dubokih, institucionalizovanih i vrijednosno utemeljenih saveza na minilateralne formate i ad-hoc partnerstva, koja su zasnovana na interesima, navodeći da to predstavlja poseban izazov za male države.
&ldquo;Za male države poput Crne Gore, takva fluidna, transakciona policentričnost predstavlja najopasniji mogući scenario. Male države bezbjednost i prosperitet mogu ostvariti samo unutar poretka u kojem je pona&scaron;anje velikih aktera sputano i regulisano jasnim, predvidljivim međunarodnim normama&rdquo;, pojasnio je Vuković.&nbsp;
Kako je dodao, u svijetu u kojem se pravila ispisuju u hodu i gdje se ad-hoc koalicije formiraju oko partikularnih interesa, male države brzo postaju moneta za potkusurivanje.&nbsp;
&ldquo;Zbog toga je duboka, neraskidiva institucionalna integracija u stabilne sisteme poput NATO-a i EU, jedini egzistencijalni &scaron;tit za manje sisteme u ovom vijeku&rdquo;, poručio je Vuković.
Vuković je ocijenio da Zapadni Balkan nije u centru zbivanja, ali da je izrazito osjetljiv na njihove posljedice.
On je upozorio na rizik od bezbjednosnig kriza usljed unutra&scaron;njih tenzija i smanjenja pažnje međunarodne zajednice.
&ldquo;Lokalne političke elite i etno-nacionalni &bdquo;preduzetnici&ldquo; pažljivo prate oklijevanja Va&scaron;ingtona ili nejedinstvo u Briselu. Kada osjete da je fokus Zapada rasut na Ukrajinu ili Bliski istok, oni to vide kao otvoren prozor da testiraju crvene linije&rdquo;, upozorio je Vuković.
On je kazao da region trenutno nije na pragu konvencionalnog rata iz 1990-ih, ali da je opasnost od ozbiljne i nasilne bezbjednosne krize sasvim realna.
&ldquo;Revizionistički akteri u regionu, podstaknuti narativima o novom poretku koji &scaron;ire Moskva i slični akteri, održavaju stanje permanentne, upravljane nestabilnosti kako bi od Zapada izvlačili koncesije u zamjenu za navodni mir&rdquo;, rekao je Vuković.&nbsp;
On smatra da države regiona treba da odbace ideju &bdquo;sjedjenja na dvije stolice&ldquo; i jasno se opredijele.
&ldquo;Strate&scaron;ko manevrisanje je luksuz rezervisan isključivo za snažne, srednje sile sa demografskom i ekonomskom dubinom. Za države Zapadnog Balkana, svako koketiranje sa nezapadnim autoritarnim režimima pod maskom diversifikacije partnerstava nije čin suvereniteta, već uvod u zarobljavanje države i otvaranje vrata malignom uticaju&rdquo;, naglasio je Vuković.
Kako je istakao, region mora shvatiti da se evropska bezbjednosna arhitektura upravo redizajnira i da u novoj podjeli ne smije i neće biti prostora za strate&scaron;ku dvosmislenost ili neutralnost.
Vuković je kazao da je za Crnu Goru usklađivanje sa EU i NATO jedini način za&scaron;tite suvereniteta i kredibiliteta, dodajući da se prava suverenost danas ostvaruje za stolom u Briselu, kroz alijanse, a ne u izolovanoj neutralnosti na Balkanu.
&ldquo;U vremenu kada globalni poredak puca, a veliki akteri preispituju svoje strategije, najvažnija valuta male države je njen kredibilitet i predvidljivost u očima saveznika&rdquo;, poručio je Vuković.&nbsp;
Unutra&scaron;nja stabilnost ključna
Vuković je poručio da vanjska politika i nacionalna bezbjednost uvijek počinju i zavr&scaron;avaju kod kuće, a da unutra&scaron;nja politička polarizacija i slabe institucije predstavljaju najveći rizik za državu.
&ldquo;Članstvo u evroatlantskim integracijama je nužan, ali nedovoljan uslov za stabilnost. Najbolji &scaron;tit od globalnih previranja i malignih uticaja je unutra&scaron;nja demokratska otpornost, ono &scaron;to nazivamo demokratskom bezbjedno&scaron;ću&rdquo;, kazao je Vuković.
Prema njegovim riječima, država čiji je pravosudni sistem podložan pritiscima i ucjenama, čija je ekonomija oblikovana klijentelizmom i korupcijom, i čije je dru&scaron;tvo izloženo toksičnoj polarizaciji, predstavlja idealnu metu za revizionističke sile.&nbsp;
&ldquo;Autokratski režimi ne moraju slati vojske da bi destabilizovali takve sisteme; dovoljno je da korumpiraju elite ili sponzori&scaron;u dezinformacione kampanje&rdquo;, rekao je Vuković.&nbsp;
Prema tome, kako je naglasio, istinsko pripadanje Crne Gore modernom zapadnom sistemu vrijednosti ne mjeri se time koliko se puta deklarativno iznese neki stav ili pak koliko puta se donosioci odluka slikaju za medije dok se rukuju sa nekim činovnicima iz Brisela ili Va&scaron;ingtona, već isključivo nedvosmislenom snagom vladavine prava, nepristrasno&scaron;ću institucija i otporno&scaron;ću sopstvenog demokratskog tkiva.&nbsp;
&ldquo;To je ujedno i jedina trajna brana od istorijskih &scaron;okova koji su pred nama&rdquo;, zaključio je Vuković.

Vuković: Globalni poredak u dubokoj fragmentaciji, male države najranjivije

"NAJBOLJI ŠTIT OD GLOBALNIH PREVIRANJA I MALIGNIH UTICAJA UNUTRAŠNJA DEMOKRATSKA OTPORNOST"

Model otvorenih lista zasnovan na kosovskom iskustvu realan je, primjenjiv i racionalan korak naprijed &ndash; unapređuje postojeći sistem bez njegovog destabilizovanja i predstavlja dobar balans između reforme i institucionalne stabilnosti, kazao je za Pobjedu Zlatko Vujović, profesor izbornih sistema na Fakultetu političkih nauka u Podgorici, ističući da prijedlog DPS za uvođenje otvorenih lista u velikoj mjeri korespondira sa rje&scaron;enjima koja se primjenjuju na Kosovu, te da je CeMI ranije predlagao takva rje&scaron;enja.
Kazao je da je razlika u odnosu na kosovski model taj &scaron;to crnogorski predlaže deset preferencijalnih glasova (glasanje direktno za kandidata) koji su na raspolaganju biraču, dok je kosovski nekad sadržao takvo rje&scaron;enje, a sada je ono svedeno na pet preferencijalnih glasova.
Vujović je rekao da prijedlog uvođenja otvorenih lista koji je inicirao DPS prije treba posmatrati kao poku&scaron;aj deblokade procesa nego kao jednostrano djelovanje. Kazao je da prvi put imamo situaciju da se podr&scaron;ka otvorenim listama &bdquo;&scaron;iri i kroz vlast i kroz opoziciju&ldquo;, da nikada nijesmo bili bliži usvajanju ovog modela, te da on vjeruje da je moguće obezbijediti dvotrećinsku podr&scaron;ku u parlamentu.
Na pitanje kako tumači inicijativu DPS-a za uvođenje otvorenih lista ba&scaron; sada, bez Odbora za izbornu reformu, Vujović je kazao da prijedlog dolazi u institucionalnom vakuumu koji je nastao nakon &scaron;to je istekao mandat Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu, a njegovo produženje nije omogućeno.
Poku&scaron;aj deblokade procesa
&bdquo;Time je faktički blokiran ključni mehanizam za vođenje izborne reforme, iako je postojao politički dogovor da se tim putem nastavi rad na unapređenju izbornog zakonodavstva. U takvim okolnostima, zakonodavna inicijativa poslanika ostaje praktično jedini preostali institucionalni kanal da se ova tema vrati na dnevni red. Zbog toga ovaj potez prije treba posmatrati kao poku&scaron;aj deblokade procesa nego kao jednostrano djelovanje&ldquo;, istakao je Vujović.
Rekao je da, istovremeno, ne treba zanemariti ni političku dimenziju.
&bdquo;Otvorene liste su tema koja ima &scaron;iroku podr&scaron;ku u javnosti, pa je logično da političke partije kroz ovakve inicijative nastoje da se pozicioniraju i politički kapitalizuju tu podr&scaron;ku. U tom smislu, DPS može ostvariti određene političke poene kao predlagač, ali isto važi i za sve druge partije koje budu podržale ovu ideju, jer je očigledno da se radi o inicijativi koja ima većinsku podr&scaron;ku građana. S druge strane, protivnici mogu da se suoče sa negativnim odnosom dijela svojih birača. Zato ovaj potez treba posmatrati dvostruko: kao odgovor na institucionalnu blokadu, ali i kao poku&scaron;aj da se politički artikuli&scaron;e tema oko koje već postoji &scaron;irok dru&scaron;tveni konsenzus. Na kraju, ključno je da se ova inicijativa ne zaustavi na političkom pozicioniranju, već da dovede do stvarnog dijaloga i usvajanja u parlamentu&ldquo;, istakao je Vujović.
Upitan &scaron;ta očekuje od ostalih partija, nakon &scaron;to je Pokret Evropa sad najavio podr&scaron;ku otvorenim listama, a pozitivno su se odredile i Socijaldemokrate, Vujović je istakao da &bdquo;ono &scaron;to je u ovom trenutku ključno jeste da prvi put imamo situaciju da se podr&scaron;ka otvorenim listama &scaron;iri i kroz vlast i kroz opoziciju&ldquo;.
&bdquo;Već sada vidimo da se približavamo, ako ne sigurnoj dvotrećinskoj, onda vrlo blizu tropetinskoj, &scaron;to je u ovom kontekstu izuzetno značajno i veliko. Ako bi jo&scaron; jedna ili dvije partije takozvane srednje veličine, podržale ovu inicijativu, poput Bo&scaron;njačke stranke, Nove srpske demokratije ili Demokrata, praktično bismo do&scaron;li do potrebne dvotrećinske većine. Zato se s pravom može reći da nikada nijesmo bili bliže usvajanju ovog modela&ldquo;, ocijenio je Vujović.
Komentari&scaron;ući iskrenost partija u zalaganju za otvorene liste, Vujović je istakao da &bdquo;treba biti realan - ranije je postojao otpor upravo zbog partijskih interesa i kontrole partijskog rukovodstva nad procesom određivanja redosljeda kandidata na listi&ldquo;.
&bdquo;Usvajanjem otvorenih lista konačan redosljed na listi, odnosno ko će biti poslanik odlučiće birači koji su poklonili povjerenje toj partiji. S tim da u rukama partije ostaje i dalje moć da ona u procedurama odluči ko će se naći na njihovoj listi, jer birači samo odlučuju ko će od već predloženih kandidata od partije biti izabran. Treba jasno reći da danas postoji snažan pritisak javnosti koja podržava uvođenje otvorenih lista&ldquo;, kazao je Vujović.
Prema njegovim riječima, otvorene liste imaju ogromnu podr&scaron;ku građana, koji vi&scaron;e ne žele da budu pasivni učesnici izbornog procesa, već, kako je kazao, da direktno utiču na izbor konkretnih poslanika.
&bdquo;Zbog toga političke partije sve teže mogu sebi priu&scaron;titi da budu protiv ove ideje. One koje bi zauzele negativan stav rizikuju da budu percipirane kao kočničari demokratizacije i da za to snose političku cijenu na izborima. S druge strane, partije postaju svjesne da ovakav model podstiče veću angažovanost i kvalitet rada kandidata za poslanike tokom kampanje, a kasnije i samih poslanika tokom trajanja mandata u parlamentu. U tom smislu, ova inicijativa je od jedne ideje postala svojevrsna &bdquo;lavina&ldquo;, proces koji se &scaron;iri i koji sve vi&scaron;e političkih aktera prepoznaje kao neizbježan. Zato vjerujem da je moguće doći do kompromisa i obezbijediti dvotrećinsku podr&scaron;ku u parlamentu&ldquo;, kazao je Vujović.
Pozitivna uloga
Na pitanje da prokomentari&scaron;e raniju inicijativu predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića za uvođenje otvorenih lista, kao i reakciju da to nije tema za kopiranje niti vlasni&scaron;tvo nijedne partije, Vujović je istakao da je predsjednik Milatović u ovom procesu odigrao pozitivnu i konstruktivnu ulogu, posebno u fazi kada je snažnije otvorio pitanje uvođenja otvorenih lista i doprinio njegovoj vidljivosti u javnosti.
&bdquo;To je važno jer je dodatno legitimisao temu koja već duže vrijeme ima podr&scaron;ku i stručne i &scaron;ire javnosti. Izborna reforma nije svakako rezultat rada jedne partije, jer do nje ne može dovesti niti jedna partija sama, ali ni vlast ni opozicija sami. Stoga će ona biti rezultat svih koji je izglasaju i onih koji daju doprinos njenom uspjehu&ldquo;, kazao je Vujović.
Rekao je da je &bdquo;u krajnjem, potpuno manje važno ko je formalni predlagač &ndash; bilo predsjednik, DPS, PES ili bilo koja druga politička struktura&ldquo;.
&bdquo;Ali, svaka dobra inicijativa treba da dobije podr&scaron;ku, bez obzira ko je pokrenuo, &scaron;to inicijativa DPS jeste. Ključno je da se dođe do zajedničkog teksta zakona koji će dobiti podr&scaron;ku dvotrećinske većine u parlamentu. Zato ovaj proces treba voditi ka inkluzivnom dogovoru, u kojem će sve relevantne političke snage prepoznati da je riječ o rje&scaron;enju koje je u interesu građana, a ne pojedinačnih političkih aktera. Očekivano je i da će predsjednik podržati takav ishod, bez obzira na to ko formalno stoji iza inicijative&ldquo;, dodao je Vujović.
Na pitanje kakva su iskustva drugih zemalja kada su u pitanju otvorene liste, Vujović je istakao da predloženi model, odnosno zakonski tekst, u velikoj mjeri korespondira sa rje&scaron;enjima koja se primjenjuju na Kosovu, a ranije je u Crnoj Gori detaljna rje&scaron;enja pripremio CeMI.
&bdquo;Pojednostavljeno, riječ je izbornom sistemu koji se koristi na Kosovu, koji je CeMI predlagao u Crnoj Gori. Razlika u odnosu na kosovski je &scaron;to crnogorski predlaže 10 preferencijalnih glasova koji stoje na raspolaganju biraču, a kosovski je nekad sadržao takvo rje&scaron;enje, a sada je to svedeno na pet preferencijalnih glasova. Kosovski model je posebno zanimljiv jer, za razliku od većine zemalja, izborni sistem nijesu oblikovale političke partije, već međunarodna zajednica, &scaron;to je smanjilo prostor za partikularne interese u njegovom dizajnu. Za razliku od Bosne i Hercegovine, koji je ranije u odnosu na kosovski uveden, nije dao dobre rezultate, a kosovski model se pokazao kao funkcionalan i stabilan, sa pozitivnim efektima na demokratizaciju&ldquo;, kazao je Vujović.
Prema njegovim riječima, ključna prednost predloženog modela je &scaron;to zadržava ono &scaron;to je dobro u crnogorskom sistemu, jednu nacionalnu izbornu jedinicu koja donosi visok stepen proporcionalnosti, gdje je odnos između procenta osvojenih glasova i procenta raspodijeljenih mandata gotovo potpuno usklađen.
&bdquo;Istovremeno, uvodi dva važna mehanizma: preferencijalno glasanje i rodne kvote. Ovo je jedini izborni sistem u zemljama u geografskoj Evropi a i &scaron;ire koji kombinuje ova dva instrumenta i to izuzetno uspje&scaron;no. Posebno je važno &scaron;to se način raspodjele mandata između partija ne mijenja, dakle, ne naru&scaron;ava se proporcionalni karakter sistema, već se mijenja isključivo način na koji se već raspodijeljeni mandati između partija, raspodjeljuju kandidatima sa liste na bazi osvojenih preferencijalnih glasova. Ključni kriterijum koji kandidat će osvojiti mandat koji je raspodijeljen partiji/kandidatskoj listi, jeste broj preferencijalnih glasova koji je kandidat dobio, &scaron;to direktno jača odgovornost poslanika prema biračima, jer će im morati podnijeti račune na narednim izborima&ldquo;, kazao je Vujović.
Rekao je da, takođe, kosovski model uspje&scaron;no kombinuje otvorene liste i rodne kvote.
&bdquo;U praksi se sve vi&scaron;e kandidatkinja bira zahvaljujući preferencijalnim glasovima, dok kvote ostaju korektivni, a ne dominantni mehanizam za&scaron;to su kandidatkinje postale poslanice&ldquo;, kazao je Vujović.
Istakao je da postoje i sofisticiraniji modeli, poput onog u Luksemburgu, gdje birači mogu raspodijeliti glasove (5) kandidatima iz različitih partija.
&bdquo;Međutim, takav sistem zahtijevao bi uvođenje vi&scaron;e izbornih jedinica, u crnogorskom slučaju ne manje od 14, odnosno njeno geografsko crtanje, &scaron;to je u crnogorskom kontekstu politički i tehnički veoma osjetljivo pitanje, jer sami proces može biti zloupotrijebljen. Zato smatram da je model otvorenih lista zasnovan na kosovskom iskustvu realan, primjenjiv i racionalan korak naprijed &ndash; unapređuje postojeći sistem bez njegovog destabilizovanja i predstavlja dobar balans između reforme i institucionalne stabilnosti&ldquo;, istakao je Vujović.
Na pitanje može li odbor za izbornu reformu biti uskoro formiran, s obzirom na novu političku krizu, i može li Crna Gora uop&scaron;te ne&scaron;to postići kad je u pitanju izborna reforma, s obzirom na to da na svaki problem između vlasti i opozicije čujemo ucjene blokadom tog procesa, Vujović je kazao da trenutna politička kriza dodatno komplikuje mogućnost ponovnog formiranja odbora.
&bdquo;Potrebno je obnavljanje mandata postojećem odboru da bi se ubrzala izborna reforma. Međutim, iskustvo pokazuje da se izborna reforma u Crnoj Gori često koristi kao instrument političkog pritiska i blokade. Sjetimo se da su jednom prilikom izmjene zakonskog okvira, &scaron;to je bio zahtjev EU, bile uslovljene od prosrpske opozicije izmjenom naziva predmeta u &scaron;kolama u kojem se izučava maternji jezik, da bi pored odrednice crnogorski &ndash; stojala i odrednica srpski, bosanski i hrvatski. I to su tada&scaron;nji DPS i SDP prihvatili.
Stoga i sada&scaron;nja vladajuća koalicija treba da napravi ustupke opoziciji. Sjetimo se da je HDZ morao da smanji broj mandata namijenjenih izbornoj jedinici u kojoj glasa dijaspora, a koje je po pravilu osvajao, da bi opozicija glasala za neophodne promjene Ustava Republike Hrvatske bez čega se nije mogao okončani proces pridruživanja. Potrebno nam je vi&scaron;e fleksibilnosti sa obje strane ali posebno od vlasti, koja se previ&scaron;e kruto postavila prema opoziciji. U suprotnom, svaki spor između vlasti i opozicije nastaviće da blokira reforme i dinamiku okončanja pregovora o ulasku Crne Gore u EU&ldquo;, dodao je Vujović.
Garantovani mandati
Komentari&scaron;ući nove prijedloge koji su se pojavili nakon inicijative za uvođenje otvorenih lista, a to su garantovani mandati, Zlatko Vujović je kazao da Crna Gora već ima veoma uspje&scaron;ne mehanizme afirmativne akcije za manjinske narode, ali da je legitimno otvoriti pitanje njihovog unapređenja.
&bdquo;Pitanje garantovanih mandata treba jasno razdvojiti od pitanja otvorenih lista, jer se radi o dva različita aspekta izbornog sistema. Dok otvorene liste unapređuju odnos između birača i kandidata, garantovani mandati ulaze u domen za&scaron;tite manjinskih prava i političke reprezentacije.
Crna Gora već ima veoma uspje&scaron;ne mehanizme afirmativne akcije za manjinske narode, prije svega kroz sniženi izborni prag i posebna pravila za manjinske liste. Međutim, legitimno je otvoriti pitanje njihovog daljeg unapređenja, posebno kroz preciznije i funkcionalnije modele koji bi smanjili rasipanje glasova unutar manjinskih zajednica&ldquo;, kazao je Vujović.
Istakao je da je jedno od mogućih rje&scaron;enja uvođenje korektivnih mehanizama koji bi, na primjer, omogućili da se rezultati svih lista sa istim nacionalnim predznakom posmatraju objedinjeno u procesu raspodjele mandata, bez sada postojećih cenzusa (trenutni je 0.7%).
&bdquo;To bi posebno bilo važno u slučajevima manjih zajednica, poput hrvatske, gdje bi se moglo razmotriti rje&scaron;enje da individualna/zbirna lista koja pređe sada važeći zakonski prag od 0,35 odsto automatski dobije jedan mandat, ali uz jasno ograničenje da takav mehanizam ne može proizvesti vi&scaron;e od jednog mandata&ldquo;, istakao je Vujović.
Prema njegovim riječima, sličan pristup bi se mogao razmotriti i za romsku zajednicu, koja trenutno nema adekvatan nivo političke reprezentacije, kao i dodatno unaprijediti postojeći model za albanske političke subjekte, gdje bi objedinjavanje glasova moglo spriječiti njihovo rasipanje i doprinijeti efikasnijoj zastupljenosti (bez sada postojećeg zakonskog praga od 0.7%).
&bdquo;Istovremeno, razumno je zadržati sada postojeće ograničenje da ovakvi mehanizmi ne proizvode vi&scaron;e od određenog broja mandata, recimo tri, kako bi se očuvao balans između afirmativne akcije i principa jednakosti glasa. Ipak, uvođenje garantovanih mandata nosi i određene rizike &ndash; prije svega u smislu dodatne etnizacije političkog sistema i udaljavanja od građanskog modela države. Zato je ključno da se ova pitanja ne rje&scaron;avaju parcijalno i ad hoc, već kao dio sveobuhvatne izborne reforme, uz &scaron;irok politički konsenzus i pažljivu analizu efekata. U konačnom, cilj mora biti dvostruk: osigurati pravičnu i stabilnu zastupljenost manjinskih zajednica, ali istovremeno očuvati funkcionalnost i koheziju političkog sistema&ldquo;, kazao je Vujović.
Glasački listić za izbore na Kosovu
&bdquo;Na glasačkom listiću za parlamentarne izbore na Kosovu birač najprije bira političku opciju, a zatim ima mogućnost da utiče i na izbor konkretnih kandidata sa te liste. Na lijevoj strani listića nalazi se pregled političkih partija i koalicija, i birač zaokružuje samo jednu listu. Time daje glas političkom subjektu i utiče na to koliko će mandata ta lista osvojiti u parlamentu.
Nakon toga, birač može, ali ne mora, da dodatno glasa i za pojedinačne kandidate. Na desnoj strani listića nalaze se redni brojevi kandidata sa izabrane liste, i birač može zaokružiti do pet kandidata. Važno je da svi kandidati koje bira pripadaju istoj listi koju je već označio, jer u suprotnom glas može biti nevažeći&ldquo;, objasnio je Zlatko Vujović.
&bdquo;Ovakav model omogućava biračima da ne biraju samo partije, već i konkretne ljude koji će ih predstavljati. Dok glas za listu određuje snagu partije u parlamentu, preferencijalni glasovi odlučuju koji kandidati unutar te partije dobijaju mandate. Na taj način se zadržava proporcionalni izborni sistem, ali se istovremeno jača uticaj građana na personalni sastav parlamenta, &scaron;to ovaj model čini posebno zanimljivim u kontekstu rasprava o uvođenju otvorenih lista u Crnoj Gori&ldquo;, kazao je Vujović.

Vujović: Otvorene liste po kosovskom iskustvu primjenjiv i racionalan korak naprijed

POLITIČKI ANALITIČAR KAZAO DA NIKADA NIJESMO BILI BLIŽI USVAJANJU MODELA PREFERENCIJALNOG GLASANJA U CRNOJ GORI

Predsjednik Skup&scaron;tine Crne Gore Andrija Mandić sastao se, u parlamentu sa Martom Kos, evropskom komesarkom za pro&scaron;irenje.
Naglasiv&scaron;i da se Crna Gora nalazi u odlučujućoj fazi pristupnih pregovora, Mandić je istakao da Skup&scaron;tina Crne Gore zasijeda u kontinuitetu i u potpunosti je posvećena usvajanju svih zakona koji se tiču zatvaranja pregovaračkih poglavlja.
Podsjetio da je parlament tokom ovog saziva usvojio gotovo 400 zakona, od čega je blizu 170 označeno &bdquo;plavom zastavicom&ldquo;, odnosno kao ključnim za proces pristupanja Evropskoj uniji.
&bdquo;Skup&scaron;tina će, kako uvijek iznova potvrđujemo, zavr&scaron;iti svoj dio posla na vrijeme, iako mi je istinski žao &scaron;to pojedine kolege iz opozicije, koje su bile zaista konstruktivne u 2025. godini, sada poku&scaron;avaju da na neke veoma lo&scaron;e definisane načine, uspore ono &scaron;to bi trebalo da su na&scaron;i zajednički napori.
Koristim ovu priliku da ih jo&scaron; jednom pozovem na istinski dijalog i okupljanje oko onoga &scaron;to je želja preko 85% građana Crne Gore, da buduća pokoljenja pamte ovaj saziv Skup&scaron;tine kao skup odgovornih političara, koji su ostvarili vi&scaron;edecenijski san na&scaron;e zemlje i njenih stanovnika&ldquo;, kazao je predsjednik Parlamenta.
Mandić smatra važnim da kao predsjednik nacionalne stranke srpskog naroda naglasi da srpski narod u Crnoj Gori ne vidi EU kao prijetnju svom identitetu.
"Kako bi to neki nedobronamjerni željeli da imputiraju, već kao okvir u kojem može biti siguran i ravnopravane.
Kao odgovornim političarima koji čine parlamentarnu većinu, cilj nam je da ujedinimo i integri&scaron;emo različite identitete unutar evropskog okvira. Na taj način, Crna Gora postaje jedan istorijski model za cijeli region&ldquo;, zaključio je predsjednik Skup&scaron;tine.
Komesarka Kos poručila je da pristupanje Crne Gore Evropskoj uniji nacionalni projekat.
"Ono mora biti no&scaron;eno od strane svih političkih stranaka i uživati povjerenje građana. Parlament mora biti mjesto gdje se različita mi&scaron;ljenja usmjeravaju ka zajedničkim rje&scaron;enjima. Crna Gora je na zavr&scaron;noj dionici svog puta ka članstvu u Evropskoj uniji. Zajednički rad dove&scaron;će vas do cilja&ldquo;, zaključila je Kos.

Mandić: Cilj nam je da ujedinimo i integrišemo različite identitete unutar evropskog okvira, postaćemo istorijski model za region

SASTAO SE SA KOMESARKOM KOS

U Crnoj Gori potrebno je raspisati vanredne parlamentarne izbore, ocijenio je lider Demokratske partije socijalista (DPS) Danijel Živković, navodeći da će njihovo djelovanje biti usmjereno na to.
Živković je u emisiji Načisto na Televiziji Vijesti, govoreći o potezu DPS-a da napusti čela skup&scaron;tinskih odbora na kojima su bili jer je vladajuća većina usvojila zakone o unutra&scaron;njim poslovima i Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB), rekao da je vlast pre&scaron;la "crvenu liniju" i da je odlučila da pretvori Crnu Goru u policijsku državu.&nbsp;
Upitan &scaron;ta je korak nakon toga i da li se spremaju na bojkot, on je odgovorio da su morali da ukažu da stanje nije redovno.
"To je poruka Evropskoj komisiji i domaćoj javnosti. Rano je govoriti &scaron;ta mogu biti sljedeći potezi, ali &scaron;ta je potrebno sada uraditi u Crnoj Gori - jeste raspisati vanredne parlamentarne izbore. Na&scaron;e djelovanje će biti usmjereno na to", poručio je Živković.
Upitan da li to &scaron;to će DPS djelovanje usmjeriti na raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora znači da je ta stranka saboter evropskog puta, on je rekao da se država "mrcvari" i da su zato potrebni izbori.
Živković tvrdi da je vlast izgubila legitimitet da vlada.
"Pod evropskim zakonima poturaju lo&scaron;e rje&scaron;enja, žele da se obračunaju sa neistomi&scaron;ljenicima - ne nužno političkim, već i medijskim i onim iz civilnog sektora", dodao je Živković.
Prema njegovim riječima, DPS je uradio sve, i kad su bili na vlasti, i sad kad su u opoziciji, da povedu državu ka Evropskoj uniji (EU).
"Za&scaron;to se opozicija poziva na konstruktivnost, kad smo uvijek glasali za crnogorske evropske interese", upitao je Živković.
On je kazao da su se on i potpredsjednica DPS-a Aleksandra Vuković Kuč danas sastali sa evropskom komesarkom Martom Kos i da su na tom sastanku obrazložili pravne razloge za&scaron;to su bili protiv zakona o unutra&scaron;njim poslovima i ANB-u.
Živković je rekao da je na tom sastanku uočio podozrenje EU prema nekim državama i da otuda izjave Kos o "trojanskom konju" neke države.
Upitan na koju državu se misli, Živković je odgovorio - Rusiju.
On tvrdi da će DPS na sljedećim izborima obezbijediti dovoljnu većinu da bude vlast i da prema istraživanju ta partija ima 28 odsto podr&scaron;ke.
Živković je rekao da aktuelna vlast opstaje na podr&scaron;ci partija manjinskih naroda s kojima je DPS dugi niz godina vr&scaron;io vlast.&nbsp;
&bdquo;Pokret Evropa sad, Demokrate i Nova srpska demokratija nemaju većinu bez njih", kazao je Živković.
Na pitanje od koga DPS dobija "atraktivne ponude", on je odgovorio da postoje razni razgovori na vi&scaron;e političkih i dru&scaron;tvenih tema i da im poneke kolege iz vladajuće većine kažu da je katastrofalno stanje u Vladi i vladajućoj većini.
"Nije moj manir da o tome govori, mogu kategorijalno da kažem da to nije istina, ali radi se o pojedincima iz nekih partija", poručio je on.

Živković: Potrebno raspisati vanredne parlamentarne izbore

SAOPŠTIO LIDER DPS-A

Evropski savez, Hrvatska građanska inicijativa (HGI) i nezavisni poslanik Miodrag Laković predali su Ustavnom sudu predlog za ocjenu ustavnosti odredbi Zakona o unutra&scaron;njim poslovima i zatražili da se taj predmet razmatra kao prioritetan.
Predstavnik kluba poslanika Evropskog saveza Nikola Zirojević je, na konferenciji za novinare, rekao da je i pored njihovih brojnih dobronamjernih upozorenja parlamentarna većina ostala pri svom stavu.
"Čak i nakon činjenice da je predsjednik države Zakon vratio na ponovno odlučivanje, u glasanju se nije promijenilo ni&scaron;ta i kao &scaron;to je javnost imala priliku da vidi - izazvana je kriza koja će, pla&scaron;im se, posljedice imati i na evropski put Crne Gore", kazao je Zirojević.
On je rekao da je, sa bezbjednosnog aspekta, u praksi problematično to &scaron;to je usvajanje spornih odredbi izazvalo svojevrsnu pometnju unutar policije i osjećaj neisgurnosti kod svih časnih službenika.
"Posebno su problematične bezbjednosne smetnje i njihov način utvrđivanja. Ovakvim mehanizmima se jača politička kontrola nad bezbjednosnim sektorom i one predstavljaju ugrožavanje ustavnih prava policijskim službenicima", naveo je Zirojević.
On je rekao da se policijskim službenicima unaprijed presuđuje, bez prava na odbranu, pretpostavku nevinosti i informisanja &scaron;ta im se stavlja na teret.
"Odluke komisije mogu biti zasnovane na nepouzdanim i proizvoljno utvrđenim činjenicama. Sve navedeno nije u skladu sa Ustavom i pravima građana", dodao je Zirojević.
On je kazao da zakon uvodi novi, u radno-pravnoj legislativi nepoznat osnov - prestanak radnog odnosa, koji je, kako je naveo, suprotan članu 62 Ustava.&nbsp;
Zirojević je rekao da su uz predlog za ocjenu ustavnosti podnijeli i predlog da Ustavni sud njihov predmet razmatra kao prioritetan.
"Da bismo u &scaron;to kraćem roku dobili mi&scaron;ljenje Ustavnog suda, kako bi se otklonile i ublažile &scaron;tetne posljedice za Crnu Goru", dodao je Zirojević.
On je naveo da, u skladu sa odredbama Ustava i Zakona o Ustavnom sudu, zahtijevaju da Ustavni sud naredi obustavljavanje od izvr&scaron;enja pojedinačnih akata i radnji preduzetih na osnovu osporenih odredbi zakona.
"&Scaron;to u su&scaron;tini znači da do izja&scaron;njenja Ustavnog suda sporne odredbe ne mogu biti primijenjene u praksi", pojasnio je Zirojević.
On je rekao da su predlozi poslanika pred Ustavnim sudom po proceduri u prednosti, jer se o njihovim predlogu ne donosi rje&scaron;enje o pokretanju postupka, već se potpisom pet poslanika smatra da je postupak odmah pokrenut.
Komentari&scaron;ući mogućnost da Ustavni sud Zakon ne ocijeni kao neustavan, Zirojević je rekao da je situacija prilično jasna i da nije potrebno preveliko pravničko znanje da se zaključi da su odredbe neustavne.
"Ukoliko Ustavni sud ne donese odluku o neustavnosti onda mislim da vi&scaron;e nemamo Ustavni sud i onda je bespredmetno komunicirati vi&scaron;e sa tim sudom. Vjerujem da su sudije od ljudskog i profesionalnog integriteta i da neće dozvoliti da bace ljagu na svoje ime", kazao je Zirojević.
Predsjednik HGI-a Adrijan Vuksanović je rekao da, nakon &scaron;to su čuli predstavnike nevladinih organizacija, sindikata, predsjednika države, danas koriste pravni modalitet kako bi za&scaron;titili javni interes.&nbsp;
&ldquo;Živimo u dru&scaron;tvu gdje se gomilaju događaji koji zatrpaju javnost. Mi na ovaj način aktuelizujemo ovo važno pitanje vodeći računa o građanima i ljudima koji časno obavljaju svoju dužnost u policijskim strukturama&rdquo;, istakao je Vuksanović.
On smatra da je za Ustavni sud to "vrlo lak i jednostavan slučaj".
&ldquo;Jer, razgovarajući sa brojnim stručnjacima, jasno je da ovaj zakon ima problem sa elementarnom logikom, a ne samo sa pravnom materijom. Želim da vjerujem da će Ustavni sud biti profesinalan i da će postupiti kako jedino može &ndash; ispravno&rdquo;, naveo je Vuksanović.
Laković je kazao da duboko vjeruje da je Zakon o unutra&scaron;njim poslovima neustavan i da su mnoge norme u suprotnosti sa osnovnim načelima Ustava.&nbsp;
Kako je naveo, Zakon ugrožava ustavno pravo na prezumpciju nevinosti i odbranu.
&ldquo;Ako smo posvećeni vladavini prava i ako u nju vjerujemo, onda u nju treba da vjeruju i policijski službenici&rdquo;, poručio je Laković.
Prema njegovim riječima, ako policijski službenici ne vjeruju da će sistem prema njima biti pravičan, to će uticati na njihov rad, rezultate i lojalnost Upravi policije.
&ldquo;A time će sve to u konačnom uticati na bezbjednost svakog od nas. Iz tog razloga očekujem da će Ustavni sud prioritetno i sa dužnom pažnjom uzeti u razmatranje ovaj na&scaron; predlog, i da ćemo u najkraćem roku dobiti, moje lično očekivanje, jedinstvenu odluku Ustavnog suda&rdquo;, kazao je Laković.
On je poručio biv&scaron;im kolegama u policiji da ne gube vjeru.
&ldquo;Želim da ohrabrim biv&scaron;e kolege u policiji da ne gube vjeru u vladavinu prava i pravdu i da će pravda sigurno doći&rdquo;, dodao je Laković.

ES, HGI i Laković traže ocjenu ustavnosti odredbi Zakona o unutrašnjim poslovima

PREDALI USTAVNOM SUDU PREDLOG ZA OCJENU USTAVNOSTI

Crna Gora je najnaprednija u pregovorima, poručila je komesarka za pro&scaron;irenje Evropske unije Marta Kos, koja boravi u zvaničnoj dvodnevnoj posjeti na&scaron;oj državi, na zajedničkoj konferenciji za novinare sa crnogorskim premijerom Milojkom Spajićem u Vili Gorica.
Ocijenila je da su institucije dovoljno napredovale.&nbsp;
- Skoro svakog dana razgovaramo sa crnogorskom delegacijom o napretku. Vi ste najnapredniji u pregovorima. To je činjenica. Institucije su dovoljno napredovale u odnosu na vladavinu prava - kazala je Kos.&nbsp;
Naglasila je da su tri stvari ključne.
- Niste jo&scaron; na nivou s vladavinom prava. Morate donijeti i sprovesti zakone, donijeti presude za visoku korupciju i nastaviti rad na slobodi medija - istakla je ona.
Dodala je i da Crna Gora mora usvojiti odgovarajuće zakone u skladu sa EU zakonodavstvom.
- Naučili smo lekcije ranijih pro&scaron;irenja pa će postojati nova pravila i Crna Gora će morati da ih ispunjava. To ne znači da ćete imati manje prava, već da ćete biti posvećeni EU vrijednostima sve vrijeme - izjavila je Kos.
Ponovila je da je Crna Gora u &bdquo;zavr&scaron;nici igre&ldquo;.
- To znači da morate raditi timski, da ujedinite sve političke snage i civilni sektor da biste stigli do kraja - jasna je ona.&nbsp;
Smatra da je najbolji poklon za proslavu 20 godina nezavisnosti Crne Gore da na&scaron;a zemlja ispuni sve preduslove za članstvo u EU.
- Vi ste the &bdquo;frontrunnere&ldquo;, svi to znaju. Najbolji poklon za proslavu 20. godi&scaron;njice nezavisnosti je da ispunite sve potrebne uslove za članstvo - zaključila je ona.
Spajić: Fokus mora biti na poglavljima 23 i 24
Poslije ovoliko pohvala od Kos, sigurno je da nam ide dobro u pregovorima, uvjeren je premijer Milojko Spajić.
- Moramo se sada baviti time da ulazimo u novo doba, kako bi generacije pamtile ovu godinu kao godinu pred ulazak u EU - rekao je on.
Prema njegovim riječima, fokus mora biti na poglavljima 23 i 24.
- Ali mi imamo i druga poglavlja spremna i brzo ćemo vidjeti jo&scaron; neka zatvorena. Nakon svega toga, moraju to ratifikovati 27 članica EU - nastavio je Spajić.
Poručio je da se ne &bdquo;pla&scaron;imo tog cilja&ldquo;.&nbsp;
- Sve ide u skladu s planom. Veliki je pritisak na vladi i parlamentu. Ali na&scaron;a mala administracija treba da uskladi 300.000 stranica acqui-ja, za razliku od duplo manje koliko je bilo zadnji put - naveo je on.
Spajić je optimista.
Napomenuo je i da uvijek treba raditi vi&scaron;e i biti brži.
- Do jula ćemo vidjeti koliko će biti zatvoreno. Bitno je da idemo po planu - izjavio je on.
Kos će pitati Manidća za&scaron;to do sada nije posjetio Brisel
Kos je otkrila i da će pitati predsjednika Skup&scaron;tine Crne Gore, Andriju Mandića, zbog čega do sada nije posjetio Brisel.&nbsp;
Ona će se danas popodne sastati sa njim.
- Pitaću Mandića kada se s njim sretnem popodne za&scaron;to jo&scaron; nije posjetio Brisel, koji je to razlog - navela je Kos.&nbsp;
Napomenula je i da se nikada nije izja&scaron;njavala o tehničkom dijelu zakona o unutra&scaron;njim poslovima i ANB, već smo konstatovali da nisu usklađeni, naročito sa GDPR, kao da se to mora učiniti do ulaska.
- Imam obećanja Spajića da će se sve uskladiti sa demokratskim standardima. Sprovođenje zakona će se pomno pratiti kroz na&scaron; sistem monitoringa i neće biti moguće raditi ne&scaron;to &scaron;to nije u skladu sa EU pravilima i njenim institucijama - kazala je ona.&nbsp;
Spajić zadovoljan radom Ustavnog suda Premijer Spajić je podsjetio da je Crna Gora prije 10 dana zatvorila poglavlje o saobraćaju
Komentarisao je i rad Ustavnog suda.
- &Scaron;to se tiče Ustavnog suda, uradili su neviđen broj predmeta i pokazao je punu funkcionalnost. To pokazuje &scaron;irinu i demokratičnost zemlje. Popunjavanje Ustavnog suda je do parlamenta i uvjeren sam da će se do toga doći - rekao je on.
Kos je, govoreći o Moldaviji i Ukrajini i njihovom putu da uđu u E, te &nbsp;kako vidi proces ratifikacije, rekla da je komunikacija sa EU veoma bitna.
Pojasnila je da zato EU ima posebnu strategiju i za zemlje članice i za kandidate.
- Ohrabrujemo članice EU da budu vidljivije i vi&scaron;e prisutne u zemljama kandidatima, kako bi svi imali vi&scaron;e uspjeha. To se odnosi i na Francusku i na sve članice - izjavila je ona.&nbsp;

Kos: Crna Gora najnaprednija u pregovorima, zakoni moraju biti u skladu sa EU zakonodavstvom

ZAJEDNIČKA KONFERENCIJA KOMESARKE ZA PROŠIRENJE EU I PREMIJERA U VILI GORICA

Premijer Milojko Spajić kazao je, prilikom otvaranja projekta Velje brdo, da danas ima sastanak sa opozicionim liderima.
Na pitanje novinara, kako očekuje da će doći do sastanka kad su mu juče opozicionari odbili poziv, Spajić je samo kratko prokomentarisao.
"Pozvani su. Svakoko ih čekaju kolači i sokovi, a oni sami neka procijene da li će prihvatiti da razgovaramo", kazao je premijer.
&nbsp;

Spajić: Opoziciju čekaju kolači i sokovi

"NEKA PROCIJENE DA LI ĆE PRIHVATITI DA RAZGOVARAMO"

<div class="ng-star-inserted">
Poslanik DPS-a Oskar Huter obratio se tokom Premijerskog sata premijeru Milojku Spajiću, koji je optužio DPS da je 2011. potpisao sporazum sa Rusijom kako bi se zaustavio EU put Crne Gore.
</div>
<div class="ng-star-inserted">
Huter je kazao da je premijer izbjegao odgovore na pitanja poslanika Andrije Nikolića i Milana Kneževića, &scaron;to je, kako je istakao poslanik DPS-a, &scaron;arlatansko pona&scaron;anje.
</div>
<div class="ng-star-inserted">
Huter se osvrnuo i navodni sporazum sa Rusijom.
</div>
<div class="ng-star-inserted">
"Odrasti čovječe. Ukoliko ne objelodanite taj sporazum o kojem ste govorili, vi&scaron;e vam se neću obraćati sa Vi, niti vas persirati. Vi ste lažov", poručio je Huter, prenosi portal Antena M.
</div>

Huter Spajiću: Ako ne objavite sporazum sa Rusijom, Vi ste lažov