Politika

Američki diplomata Majkl Kiz naimenovan je za otpravnika poslova Sjedinjenih Američkih Država u Crnoj Gori.
On je, između ostalog bio i diplomata u Generalnom konzulatu SAD-a u Rusiji, kao i u američkim ambasadama u Tel Avivu, Var&scaron;avi, Moskvi i Kingstonu.
Njegov dolazak i zvanično stupanje na funkciju očekuje se u narednim sedmicama.
Iz Ambasade SAD navode da je Kiz karijerni diplomata američke Vi&scaron;e spoljnopolitičke službe (Senior Foreign Service) i da trenutno obavlja funkciju vi&scaron;eg savjetnika u Odjeljenju za planiranje politika Stejt departmenta.
Majkl Kiz ima vi&scaron;e od 33 godine iskustva diplomatiji Sjedinjenih Američkih Država SAD. Trenutno radi kao vi&scaron;i savjetnik u Odsjeku za planiranje politike, gdje je pre&scaron;ao iz Biroa Stejt departmenta za sajber prostor i digitalnu politiku.
Od septembra 2022. do jula 2024. godine bio je vi&scaron;i diplomatski saradnik u Vilson centru gdje je radio na pitanjima vezanim za Rusiju i Ukrajinu.
Prije toga je tri godine obavljao dužnost zamjenika &scaron;efa misije u Ambasadi SAD u Paramaribu u Surinamu, kao i tri godine dužnost glavnog službenika i generalnog konzula na čelu Generalnog konzulata SAD u Vladivostoku u Rusiji.
Prethodna diplomatska postavljenja u inostranstvu uključuju ambasade SAD u Tel Avivu, Var&scaron;avi, Moskvi i Kingstonu. Takođe je 2008&ndash;2009. godine služio kao predstavnik Stejt departmenta u Američkom provincijskom timu za obnovu u provinciji Gazni u Avganistanu.
Administracija predsjednika SAD Donalda Trampa donijela je odluku krajem 2025. godine da povuče Džudi Rajzing Rajnke s ambasadorske pozicije u Crnoj Gori.
Ona je na toj poziciji bila sedam godina, a mandat joj je zvanično zavr&scaron;en 16. januara.

Majkl Kiz, novi otpravnik poslova SAD u Crnoj Gori

ZVANIČNO STUPANJE NA FUNKCIJU OČEKUJE SE  NAREDNIH SEDMICA

Predsjednik države Jakov Milatović zatražio je od Ministarstva pravde da, u skladu sa zakonskim ovla&scaron;ćenjima, sagleda molbu za oslobađanje od krivičnog gonjenja biv&scaron;e ministarke Vesne Bratić i dostavi mu obrazloženi predlog radi odlučivanja.
Kako je saop&scaron;teno iz Kabineta predsjednika, Milatović je od Ministarstva pravde zahtijevao hitno postupanje u skladu sa zakonom, a povodom obraćanja Slavice Bratić koja je od njega tražila oslobođenje od krivičnog gonjenja njene sestre.
Iz Kabineta su pojasnili da zakonska procedura za pomilovanje jasno predviđa da postupak po službenoj dužnosti pokreće i vodi Ministarstvo pravde, koje prikuplja sve relevantne podatke od drugih državnih organa, sagleda i ocijenjuje navode iz molbe.
Kako su dodali, Ministarstvo pravde sačinjava obrazloženi predlog za pomilovanje, koji predsjedniku države predstavlja neophodni preduslov za odlučivanje.
&bdquo;Član 17 stav 1 Zakona o pomilovanju propisuje da ministar pravde pokreće postupak, dok stav 2 istog člana i odredbe članova 11 stav 1, 12 i 13 preciziraju način prikupljanja podataka, razmatranja molbe i izrade obrazloženog predloga&ldquo;, kaže se u saop&scaron;tenju Milatovićevog kabineta.
Oni su zatražili da Ministarstvo pravde bez odgađanja prikupi sve potrebne podatke, temeljno sagleda molbu i dostavi obrazloženi predlog, kako bi Milatović mogao izvr&scaron;iti svoju ustavnu i zakonsku funkciju odlučivanja.

Kabinet Milatovića: Ministarstvo pravde da hitno dostavi predlog o pomilovanju Bratić

POKRENUO PROCES ODLUČIVANJA O SLUČAJU BIVŠE MINISTARKE

Vlada Crne Gore utvrdila je Prijedlog zakona o Vladi, čime se prvi put u istoriji Crne Gore ta grana vlasti uređuje jedinstvenim zakonskim tekstom.
Ministarar javne uprave Mara&scaron; Dukaj rekao je da je Predlog zakona o Vladi jedno od najmodernijih rje&scaron;enja koja su usvojena u Crnoj Gori i da je usklađen sa evropskim standardima.
&ldquo;Usvajanjem ovog zakona zavr&scaron;avamo jednu od ključnih obaveza u poglavlju 23&rdquo;, kazao je Dukaj, prenosi agencija Mina.
Kako je naveo, Predlogom zakona propisuje se da 40 odsto članova Vlade mora biti manje zastupljenog pola.
Prema riječima Dukaja, utvrđivanjem Predloga zakona Vlada je iskazala opredijeljenost ka stabilnom i odgovornom upravljanju državnim poslovima.
Dukaj je kazao i da vjeruje da će parlament prepoznati važnost tog propisa i ponovio da bi dobro bilo da se donese i zakon o Skup&scaron;tini.

Utvrđen Predlog zakona o Vladi

PRVI PUT U ISTORIJI CRNE GORE OVA GRANA VLASTI UREĐUJE SE JEDINSTVENIM ZAKONSKIM TEKSTOM

Odbornik u Skup&scaron;tini op&scaron;tine Glavnog grada Boban Radević nije vi&scaron;e član Slobodne Crne Gore.
"Ova odluka nije proistekla iz ličnih nesuglasica sa bilo kim iz stranke, a posebno ne sa njenim predsjednikom, već je rezultat ideolo&scaron;kih i političkih mimoilaženja koja su se vremenom profilisala.
Želim da naglasim da ću svoju političku ulogu u daljem javnom i političkom djelovanju obavljati kao nezavisni odbornik, slobodan od partijskih okvira, sa jasnim opredjeljenjem da svaki moj potez bude usmjeren ka najboljem interesu građana Podgorice i države u cjelini", pi&scaron;e u saop&scaron;tenju.

Boban Radević napustio Slobodnu Crnu Goru

DJELOVAĆE KAO NEZAVISNI ODBORNIK

Sestra uhap&scaron;ene biv&scaron;e ministarke Vesne Bratić, obratila se javnosti snimkom u kojem traži od predsjednika države Jakova Milatovića da oslobodi njenu sestru koja je uhap&scaron;ena u akciji SDT-a, nakon čega joj je određen pritvor.
<iframe src="https://www.youtube.com/embed/1xTEzFHn_fo?embeds_referring_euri=https" width="560" height="314" allowfullscreen="allowfullscreen"></iframe>
Video: RTNK
-Kao sestra nepravedno i siledžijski privedene i zatvorene Vesne Bratić, želim da uputim javni apel predsjedniku Crne Gore Jakovu Milatoviću, instanci koja u ovom momentu jedina ima ingerencije da spriječi nepravdu i sačuva Crnu Goru od očigledno politički motivisanog obračuna protiv moje sestre- navela je Slavica Bratić.
U apelu koji je dostavljen Portalu RTNK, Slavica Bratić ističe da obzirom da je Milatović bio i njen kolega u Vladi i da odlično poznaje rad, stručnost i moralne osobine njene sestre smatra da je njegova obaveza &ldquo;da shodno njegovim Zakonom i Ustavom definisanim pravima oslobodi jednog doktora nauka i redovnog profesora od krivičnog gonjenja&ldquo;.
-Vidi Crna Gora, a nadam se i predsjednik države, da je cijeli ovaj proces jedna velika nepravda, jer dok ozlogla&scaron;eni kriminalci i ljudi koji su ukrali na stotine miliona od građana ove zemlje slobodno &scaron;etaju ulicama, moja sestra, koja niti jedan jedini cent nije uzela od ove države, dobija mjeru 30 dana pritvora- istakla je Bratić.

Sestra Vesne Bratić: Milatović ima moralnu obavezu da oslobodi moju sestru

"VIDI CRNA GORA, A NADAM SE I PREDSJEDNIK DRŽAVE, DA JE CIJELI OVAJ PROCES JEDNA VELIKA NEPRAVDA"

Crnogorski predsjednik Jakov Milatović proglasio je izmjenu Zakona o unutra&scaron;njoj trgovini, vodeći računa isključivo o interesima radnika u trgovini, ali sa zahtjevom da se Ustavom garantuje neradna nedjelja, jer je to jedino rje&scaron;enje koje donosi sigurnost za radnike.
On je proglasio izmjene Zakona o unutra&scaron;njoj trgovini da bi zaposlenima u trgovini omogućio da imaju nedjelju kao neradni dan.
&ldquo;Izmjene zakona, koje su usvojene pod pritiskom javnosti, nijesu rje&scaron;enje. Ponovo je usvojen isti model kojeg je Ustavni sud već proglasio neustavnim&rdquo;, navodi se u saop&scaron;tenju, prenosi agencija Mina.
Na taj način, kako je rekao, Skup&scaron;tina dovodi u pitanje vladavinu prava i odluke Ustavnog suda, odnosno jednakost ostalih radnika koji rade nedjeljom. Umjesto da se problem rije&scaron;i sistemski i dugoročno, izabrano je, prema riječima Milatovića, rje&scaron;enje koje zavisi od trenutne političke volje i koje će ponovo biti predmet osporavanja. &nbsp;
&ldquo;Bez ustavne garancije, radnici i dalje ostaju izloženi riziku da pravo koje danas imaju, sjutra bude dovedeno u pitanje&rdquo;, kazao je Milatović.
On je dodao da građani ne traže privremena rje&scaron;enja, već sigurnost, te da radnici ne zaslužuju da njihovo pravo na odmor bude predmet političke trgovine.
&ldquo;Zato smo predložili dopunu člana 64 Ustava, kojom bi nedjelja i državni praznici bili ustavno garantovani kao dani odmora, uz jasno definisane izuzetke za djelatnosti od javnog interesa. To je jedini način da se zaposlenima obezbijedi sigurnost i pravo na neradnu nedjelju, umjesto privremenih dogovora kojim poku&scaron;avaju da nas obmanu&rdquo;, saop&scaron;tio je Milatović.&nbsp;
Iz Kancelarije za odnose sa javno&scaron;ću predsjednika Crne Gore obja&scaron;njeno je da, progla&scaron;avanjem zakona, žele da omoguće zaposlenima da imaju nedjelju za neradan dan, ali i da pozovu poslanike da glasaju za ustavnu inicijativu koja će donijeti sigurnost i nedjelju kao neradni dan, garantovanu Ustavom Crne Gore.&nbsp;
&ldquo;Prava radnika ne smiju vi&scaron;e da zavise od političke trgovine, već moraju biti Ustavom garantovana&rdquo;, zaključuje se u saop&scaron;tenju.

Milatović proglasio izmjenu Zakona o unutrašnjoj trgovini

"RADNICI ZASLUŽUJU SIGURNOST, A NE PRIVREMENA RJEŠENJA"

Građanski pokret URA podržaće inicijativu za skraćenje mandata Skup&scaron;tini Glavnog grada, kazao je&nbsp; funkcioner te partije Luka Kovačević.
&ldquo;Pozicija GP URA je da ćemo mi podržati inicijativu koja je u proceduri, koja će biti na dnevnom redu Skup&scaron;tine Glavnog grada. Nije ni logično da mi imamo drugačiji stav o ovom pitanju, jer smo mi opozicija ovoj ovakvoj vlasti i na državnom nivou i na lokalnom&rdquo;, rekao je Kovačević u emisiji Zorom na Adria televiziji f
On je istakao da mu je nelogično da su neki subjekti, konkretno Demokratska narodna partija i Slobodna Crna Gora, iza&scaron;li iz podgoričke vlasti, u&scaron;li u opoziciju i sada se ne pona&scaron;aju opoziciono.
&ldquo;Kada ste opozicija, cilj vam je da se ta vlast smijeni, inače ne biste iz nje iza&scaron;li. Ta pravdanja o tome ko je podnio inicijativu su mi nelogična&rdquo;, dodao je Kovačević.
&nbsp;

Kovačević: URA će podržati inicijativu za skraćenje mandata Skupštini Glavnog grada

"NELOGIČNO  DA SU DEMOKRATSKA NARODNA PARTIJA I SLOBODNA CRNA GORA, IZAŠLI IZ PODGORIČKE VLASTI I SADA SE NE PONAŠAJU OPOZICIONO"

Tačno je da sam obećao menadžmentu Grada da ću ispeći jagnje ako kap vode iz Mareze dođe do Morače bez njegove ozbiljne sanacije pa gradonačelnik Sa&scaron;a Mujović sa saradnicima ima poziv od mene na pečeno jagnje u kući mog pradjeda, samo neka odrede datum, saop&scaron;tio je za Dan Budimir Mugo&scaron;a, odbornik Evropskog saveza.
Mugo&scaron;a je bio skeptičan od prvog momenta kada je krenulo či&scaron;ćenje Mareze. Ukazivao je i na ranije poku&scaron;aje koji se nijesu zavr&scaron;ili uspje&scaron;no, a onda obećao i svojevrsnu nagradu ukoliko upravi Grada to pođe za rukom.
&ldquo;U svakom slučaju ja sam jagnje izgubio i ne žalim jer se ne&scaron;to pokrenulo&rdquo;, rekao je Mugo&scaron;a.
On je kazao da se i dalje nije saglasan sa načinom na koji se radovi izvode, kako se biraju izvođači i iz kojih izvora se finansira.
&ldquo;Ko određuje da se kompletna voda okreće u Lje&scaron;kopoljski kanal, a ne u njen prirodan tok rijeku Tre&scaron;anicu kako bi se za&scaron;titili nelegalno napravljeni objekti u koritu rijeke? Dakle, dvostruki ar&scaron;ini neko može da gradi u rijeci, a neko ne može. I danas i pored visokog vodostaja i rizika od poplava neko neće da otvori brane u pravcu Tre&scaron;anice ali hoće u kanal kako bi voda do&scaron;la do Morače&rdquo;, rekao je Mugo&scaron;a.

Mugoša nakon što se Mareza ulila u Moraču: Izgubio sam jagnje, ali ne žalim

"NIJESAM I DALJE SAGLASAN SA NAČINOM NA KOJI SE RADOVI IZVODE, KAKO SE BIRAJU IZVOĐAČI I IZ KOJIH IZVORA SE FINANSIRA"

Poslanik Socijaldemokrata i predstavnik Evropskog saveza Nikola Zirojević najavio je prezentovanje dokaza protiv biv&scaron;e ministarke odbrane i nekada&scaron;nje gradonačelnice Podgorice, a sada ambasadorke Crne Gore u Briselu, Olivere Injac.
Zirojević je to saop&scaron;tio odgovarajući na pitanje Portala ETV da li smatra da je Injac u Brisel sklonjena kako bi izbjegla potencijalnu krivičnu odgovornost zbog brojnih optužbi na njen račun, posebno iz perioda dok je obavljala funkciju ministarke odbrane.
&ldquo;Mogu slobodno da najavim da ću u narednim danima javnosti predstaviti jedan dio dokumentacije do koje sam do&scaron;ao, a za koju smatram &ndash; dok će na nadležnim državnim organima biti da odluče &ndash; da ukazuje da bi Injac trebalo da bude pozvana na odgovornost i da bi protiv nje trebalo pokrenuti krivični postupak. Radi se o potencijalnoj zloupotrebi službenog položaja&rdquo;, kazao je Zirojević.
On je ocijenio da okolnosti njenog imenovanja na diplomatsku funkciju ostavljaju prostor za sumnju.
&ldquo;Djeluje prilično izvjesno da je biv&scaron;a ministarka odbrane i biv&scaron;a gradonačelnica Podgorice sklonjena u Brisel kako bi izbjegla odgovornost, s obzirom na to da se, izgleda, i dalje rukovodimo onom starom ružnom praksom da je potencijalno negativne kadrove, koji bi mogli biti suočeni sa odgovorno&scaron;ću, najbolje poslati u misiju van države. Time ih, sa jedne strane, sklanjate od doma&scaron;aja javnosti i o njima se mnogo manje govori, a sa druge strane, pozicija diplomate &ndash; u ovom slučaju ambasadora &ndash; daje joj i imunitet od krivičnog gonjenja&rdquo;, naveo je Zirojević za Portal ETV.
Dodao je da je na to već ukazivao na sjednici Odbora za međunarodne odnose i iseljenike.
&ldquo;Ja sam na to upozorio na Odboru za međunarodne odnose i iseljenike, gdje sam naveo sve ono zbog čega je Olivera Injac trebalo da odgovara&rdquo;, istakao je Zirojević.
Podsjetimo, tokom ministarskog mandata Injac, pojedini mediji su izvje&scaron;tavali o brojnim sumnjama u nezakonite postupke dok je bila članica kabineta Vlade Zdravko Krivokapić, kao i o četiri krivične prijave podnesene protiv nje.
 Specijalno državno tužila&scaron;tvo formiralo je jo&scaron; 2021. godine predmet protiv tada&scaron;nje ministarke na osnovu dvije krivične prijave koje je podnio advokat Mihailo Volkov, zbog sumnji na nezakonito zapo&scaron;ljavanje i zloupotrebu službenog položaja. Prijave su se odnosile na angažovanje penzionisanog zastavnika Miodraga Jokanovića u obavje&scaron;tajnoj službi Ministarstva odbrane, kao i na protivzakonito i neustavno imenovanje aktivnog oficira, potpukovnika Veljka Mali&scaron;ića, za državnog sekretara, a potom i za vr&scaron;ioca dužnosti direktora Direktorata za logistiku Ministarstva odbrane.
Specijalno državno tužila&scaron;tvo (SDT) je 2024. godine odbacilo dvije krivične prijave protiv biv&scaron;e ministarke odbrane.
Optužbe za zloupotrebu službenog položaja nastavile su da prate Injac i tokom njenog mandata na čelu Podgorice. Komunalni policajci Glavnog grada podnijeli su krivičnu prijavu protiv tada&scaron;nje gradonačelnice Olivere Injac zbog sumnje na zloupotrebu službenog položaja, nesavjestan rad u službi i postojanje drugog krivičnog djela.
Specijalnom državnom tužila&scaron;tvu je 2024. godine podnijeta i krivična prijava protiv tada&scaron;nje gradonačelnice Podgorice Olivere Injac, v.d. komandira Službe za&scaron;tite i spa&scaron;avanja Zdravka Blečića, odgovornih lica u DOO &bdquo;Centroslavija&ldquo;, kao i dvoje zaposlenih u Službi za&scaron;tite i spa&scaron;avanja Glavnog grada.
Kako je navedeno u toj krivičnoj prijavi, podnio ju je prodavac vatrogasnih uniformi zbog osnovane sumnje na stvaranje kriminalne grupe radi sticanja protivpravne imovinske koristi i zloupotrebe službenog položaja.
Cjelokupan slučaj, kako proizilazi iz navoda Zirojevića, ponovo je otvorio pitanje političke odgovornosti, ali i eventualne krivične odgovornosti biv&scaron;e ministarke i gradonačelnice, o čemu će, prema njegovim riječima, konačnu odluku dati nadležni državni organi.

Zirojević najavljuje dokaze protiv Olivere Injac: Sklonjena je u Brisel da izbjegne krivičnu odgovornost

POSLANIK SOCIJALDEMOKRATA I PREDSTAVNIK EVROPSKOG SAVEZA

Poruke predsjedavajućeg Odbora za vanjske poslove (AFET) Evropskog parlamenta predstavljaju svojevrsnu potvrdu svega na &scaron;ta DFC godinama sistemski ukazuje: da Srbija i Ruska Federacija koriste različite kanale kako bi ostvarile strate&scaron;ke ciljeve, pojačale politički uticaj u Crna Gora i - u krajnjem - zaustavile evropske integracije na&scaron;e zemlje. To je za Pobjedu ukazao analitičar Digitalnog forenzičkog centra (DFC) Marko Banović komentari&scaron;ući poruke koje je predsjedavajući Odbora za vanjske poslove (AFET) Evropskog parlamenta (EP) Dejvid Mekalister iznio tokom sumiranja rezultata i utisaka nakon sastanaka sa predstavnicima crnogorskih insitucija, te političkih i civilnih organizacija protekla dva dana u Podgorici.
Banović smatra da je pred Crnom Gorom vrlo izazovan period kada je riječ o stranim uplitanjima u domaću politiku.
- Kako se Crna Gora bude približavala članstvu u EU, realno je očekivati intenziviranje aktivnosti ključnih aktera ruskog i srpskog uticaja, posebno u osjetljivim političkim trenucima poput parlamentarnih izbora 2027. godine &ndash; istakao je on.
Banović je podsjetio da je DFC i ranije upozoravao da se obrasci koji su viđeni u Moldaviji uoči izbora mogu relativno lako &bdquo;preslikati&ldquo; i na Crnu Goru.
- To je kombinacija dezinformacija, političke polarizacije, pritisaka kroz identitetske teme, poku&scaron;aja delegitimisanja evropskog kursa, kao i poku&scaron;aji izazivanja nereda od strane ekstremističkih struktura &ndash; naveo je on.
Pa i pored toga &scaron;to vrlo često skreću pažnju na ovakve narative u na&scaron;oj zemlji, Banović smatra da to nije imalo odjeka u državnim institucijama.
- Nažalost, i dalje ne vidimo dovoljno političke volje da se država organizovano i dosljedno suprotstavi stranim uticajima. Zbog toga organizacije civilnog dru&scaron;tva, poput DFC-a, ostaju među rijetkim akterima koji se na sistemski i metodolo&scaron;ki način bave razotkrivanjem i mapiranjem ovih operacija &ndash; zaključio je sagovornik Pobjede.
Podsjećamo, DFC je prije samo nekoliko mjeseci, početkom decembra, predstavio svoju novu analizu &bdquo;Infrastruktura ruskog uticaja na Zapadnom Balkanu&ldquo; u kojoj se upozorava da bi na&scaron;a zemlja, zbog zavr&scaron;ne faze EU integracija i parlamentarnih izbora 2027. godine, mogla postati naredna meta koordinisanih ruskih hibridnih aktivnosti.
Srbija se u ovom dokumentu identifikuje kao ključno regionalno čvori&scaron;te za &bdquo;obuku, logistiku i propagandu&ldquo;, preko kojeg se ruski uticaj projektuje prema državama regiona.
Prema analizi DFC-a, &bdquo;od 2020. godine se kreiraju uslovi za potencijalni moldavski scenario u Crnoj Gori&ldquo;, uz jasne paralele sa obrascima destabilizacije viđenim u Moldaviji uoči izbora pro&scaron;le godine. Kao ključni mehanizmi navode se &bdquo;instrumentalizacija proruskih političkih subjekata&ldquo;, &bdquo;infiltracija vjerske zajednice u političku sferu&ldquo;, &bdquo;snažna propagandna kampanja kroz proruske medije i dru&scaron;tvene mreže&ldquo; i &bdquo;ciljano podsticanje dru&scaron;tvenih i etničkih podjela&ldquo;. Strate&scaron;ki cilj takvih aktivnosti je, kako se navodi, &bdquo;slabljenje proevropskog kursa države, kompromitovanje institucija i kreiranje atmosfere političke nestabilnosti&ldquo;.
Akcenat je stavljen na ulogu Srbije kao trajnog vektora ruskog hibridnog djelovanja i infrastrukturu koja obuhvata političke i parapolitičke strukture, medijske platforme i snažne vjerske mreže. Srpska pravoslavna crkva (SPC) prepoznata je u analizi kao akter sa &bdquo;identičnom mobilizacionom moći&ldquo; onoj koja je u Moldaviji kori&scaron;ćena za &scaron;irenje anti-EU narativa, a pod pla&scaron;tom za&scaron;tite &bdquo;tradicionalnih vrijednosti&ldquo;. U dokumentu se podsjeća da je SPC u vi&scaron;e navrata stavljala svoju infrastrukturu u funkciju političkih procesa, uključujući podr&scaron;ku proruskim protestima i aktivno djelovanje tokom izbornih ciklusa.
Kao institucionalni okvir ruskog uticaja iz Srbije, DFC je naveo osnivanje Ruskog istorijskog dru&scaron;tva u Beogradu, čiji je osnivač direktor ruske vanjsko-obavje&scaron;tajne službe SVR Sergej Nari&scaron;kin, dok beogradski ogranak vodi biv&scaron;i direktor srpske Bezbjednosno-informativne agencije (BIA) Aleksandar Vulin. U dokumentu se konstatuje da se instaliranje takve proruske mreže &bdquo;preliva i na Crnu Goru&ldquo;, uz uče&scaron;će pojedinih crkvenih velikodostojnika na događajima koji afirmi&scaron;u koncepte poput &bdquo;srpskog sveta&ldquo;.
Energetski sektor se takođe označava kao važan instrument geopolitičkog uticaja. Sankcije SAD Naftnoj industriji Srbije (NIS), zbog većinskog ruskog vlasni&scaron;tva, u analizi se tumače kao poku&scaron;aj ograničavanja kapaciteta Moskve da preko energetike finansira i podržava proruske medijske i političke strukture u regionu. DFC je upozorio da bi eventualno slabljenje tog mehanizma moglo biti kompenzovano pojačanim medijskim, informacionim i političkim djelovanjem.
Konstatuje se i da su &bdquo;nacionalistička retorika, ruske dezinformacione kampanje i religijski uticaj već duboko ukorijenjeni u djelovima dru&scaron;tva&ldquo;, &scaron;to podrazumijeva i prisustvo narativa koji dolaze iz srpskog i ruskog ideolo&scaron;kog okvira u &scaron;irem javnom i intelektualnom prostoru.
Zbog toga DFC u analizi preporučuje da institucije Crne Gore &bdquo;sistemski jačaju otpornost na strano mije&scaron;anje i hibridne prijetnje&ldquo;, jer bi u suprotnom zemlja mogla postati sljedeća meta destabilizacije sa ozbiljnim implikacijama po bezbjednost i evropsku perspektivu.

Banović  o tvrdnji Mekalistera: Opasni obrasci srpskog i ruskog uticaja

ANALITIČAR DIGITALNOG FORENZIČKOG CENTRA SAGLASAN S OCJENAMA EUROPARLAMENTARCA

Ministar poljoprivrede, &scaron;umarstva i vodoprivrede i predsjednik Socijalističke narodne partije (SNP) Vladimir Joković uputio je čestitke povodom Bajrama. Međutim, danas je počeo Ramazan, najvažniji i najsvetiji mjesec za muslimane &scaron;irom svijeta.&nbsp;
Nakon ramazanskog posta, 20. marta, nastupa Ramazanski Bajram.
&bdquo;U ime Socijalističke narodne partije Crne Gore, i u svoje ime, upućujem iskrene čestitke svim vjernicima islamske vjeroispovijesti povodom Bajrama. Neka ovaj veliki praznik donese mir u srcima, radost u domovima i snagu zajedni&scaron;tva koje nas povezuje bez obzira na različitosti&ldquo;, navodi se u čestitki Jokovića koju je dostavio SNP.
Naknadno su poslali dodatno saop&scaron;tenje u kojem navode da se prilikom prve čestitke potkrala nenamjerna gre&scaron;ka.
&bdquo;Umjesto čestitke povodom Ramazana, u tekstu je gre&scaron;kom navedeno da se radi o Bajramu. Izvinjavamo se zbog ovog propusta i eventualne zabune koju je navedena gre&scaron;ka mogla izazvati&ldquo;, naveli su iz SNP-a.&nbsp;

Joković pomiješao praznike, čestitao Bajram umjesto Ramazana