Politika

Najnoviji non pejper Evropske komisije (EK) za poglavlja o vladavini prava pokazao je da je Crna Gora napredovala u svim oblastima, rekao je glavni pregovarač sa Evropskom unijom (EU) Predrag Zenović, navodeći da je evidentno jačanje svih pravosudnih institucija.
Zenović je na konferenciji za novinare povodom predstavljanja Non pejpera za poglavlja 23 i 24, kazao da se radi o afirmativnom, pozitivnom dokumentu.&nbsp;
&ldquo;Evidentno je da govorimo o napretku u svim oblastima, imamo jačanje svih institucije koji čine sistem vladavine prava&rdquo;, rekao je Zenović.&nbsp;
On je kazao da pored određenih nedostataka i prostora za unapređenje, ukupna ocjena ima dvojaku strate&scaron;ku važnost.
&ldquo;Prva je ta da se ovim potvrđuje da ono &scaron;to je ambicija Crne Gore o zatvaranju poglavlja 23 i 24, realna i da je država u dobrom balansu onoga &scaron;to su tehnička poglavlja&rdquo;, kazao je Zenović.
Prema njegovim riječima, da je dokument negativan ne bi se moglo govoriti o tome da će Crna Gora zatvoriti dva poglavlja naredne sedmice.
Državna sekretarka u Ministarstvu za evropske poslove Biljana Papović kazala je da je pred Crnom Gorom najpozitivnija ocjena u vladavini prava u posljednjih nekoliko godina.
&ldquo;Prema ocjenama EK, većina kijučnih reformi je pokrenuta, a institucije sve če&scaron;će proizvode mjerljive rezultate&rdquo;, navela je Papović.
Ona je kazala da je prva i najvažnija poruka da je Crna Gora nastavila da napreduje ka ispunjavanju zavr&scaron;nih mjerila za poglavija 23 i 24.
&ldquo;Crna Gora je uspjela da konsoliduje rad ključnih institucija u pravosuđu, borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, pa se fokus reformi sve vi&scaron;e pomjera sa usvajanja propisa na njihovu dosljednu primjenu i ostvarivanje konkretnih rezultata&rdquo;, dodala je Papović.
Ona je rekla da je to važno jer se uspjeh u zavr&scaron;noj fazi pregovora vi&scaron;e ne mjeri brojem usvojenih zakona ili strategija, već sposobno&scaron;ću institucija da funkcioni&scaron;u stabilno, profesionalno i nezavisno.
&ldquo;Upravo u tom segmentu registruje se kvalitativni napredak Crne Gore&rdquo;, smatra Papović.
Ona je dodala da su posebno prepoznata strukturna unapređenja u oblasti pravosuđa.&nbsp;
&ldquo;Komisija konstatuje nastavak sprovođenja reformskih strategija, jačanje institucionalne stabilnosti Vrhovnog suda, Vrhovnog državnog tužila&scaron;tva i Specijalnog državnog tužila&scaron;tva (SDT)&rdquo;, kazala je Papović.
Ona je rekla da se pozitivno ocjenjuje i pokretanje postupka za izmjenu Ustava, usmjerenu na dodatno jačanje garancija nezavisnosti sudstva i tužila&scaron;tva, u skladu sa preporukama Evropske i Venecijanske komisije.
Prema riječima Papović, u borbi protiv korupcije prepoznat je nastavak izgradnje institucionalnog i strate&scaron;kog okvira, prije svega rezultata u procesuiranju slučajeva visoke korupcije.&nbsp;
&ldquo;Posebno se registruje nastavak pozitivnog trenda u radu SDT-a, Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO) i drugih institucija uključenih u borbu protiv korupcije&rdquo;, navela je Papović.
Ona je kazala da u borbi protiv organizovanog kriminala, EK konstatuje nastavak izgradnje bilansa rezultata u istragama, optužnicama i međunarodnoj saradnji.&nbsp;
Papović je dodala da dokument registruje napredak i u oblasti temeljnih prava.&nbsp;
&ldquo;Pozitivno se ocjenjuju aktivnosti na unapređenju antidiskriminacionog zakonodavstva, za&scaron;tite prava osoba sa invaliditetom, unapređenja prava LGBTIQ osoba, razvoja strate&scaron;kih okvira za prava žrtava, kao i dalji razvoj institucionalnih mehanizama za za&scaron;titu ljudskih prava&rdquo;, dodala je Papović.&nbsp;
Ona je govoreći o izazovima koji predstoje, kazala da se u segmentu pravosuđa, među najvažnijim ostaje postizanje političkog dogovora o ustavnim izmjenama, zatim preostala imenovanja.
&ldquo;Napredak u ovim oblastima biće i najvažniji pokazatelj kome su evropske integracije istinski prioritet&rdquo;, ocijenila je Papović.
Kada je riječ o borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, Papović je rekla da fokus ostaje na daljem jačanju kapaciteta nadležnih institucija, unapređenju njihove efikasnosti i nastavku ostvarivanja mjerijivih i održivih rezultata.
&ldquo;U oblasti temeljnih prava potrebno je nastaviti unapređenje za&scaron;tite ranjivih grupa, primjene antidiskriminacionog zakonodavstva, za&scaron;tite novinara i mehanizama za za&scaron;titu ljudskih prava&rdquo;, navela je Papović.
Prema njenim riječima, dodatni napori očekuju se i u viznoj politici, migraciji, azilu i upravijanju granicama.
&ldquo;Posebnu pażnju zaslužuje i poruka koja se provlači kroz čitav dokument, a odnosi se na potrebu političke stabilnosti i institucionalne odgovornosti. U vi&scaron;e oblasti EK ukazuje da je za zavr&scaron;etak reformi neophodno pravovremeno dono&scaron;enje odluka kaje zahtjevaju politički konsenzus i parlamentarnu podr&scaron;ku&rdquo;, kazala je Papović.&nbsp;
Ona je poručila da je zato neophodno da Skup&scaron;tina preuzme punu odgovornost u rje&scaron;avanju pitanja koja su u njenoj nadležnosti, a koja predstavljaju dio zavr&scaron;nih mjerila.
&Scaron;efica Pregovaračke radne grupe za Poglavlje 23 Jelena Grdinić rekla je da ohrabruje to &scaron;to su sve reforme pri kraju.
&ldquo;Tako da je vjerujemo da je vi&scaron;e nego realno da će ovo pregovaračko poglavlje biti zatvoreno do kraja godine&rdquo;, navela je Grdinić.&nbsp;
Ona je, govoreći o borbi protiv korupcije, kazala da su radili kako na preventivnim, tako i izmjenama samog zakonodavstva.
&ldquo;I to je ono &scaron;to je konstatovano. Ali ono &scaron;to se bilježi kroz cijeli izvje&scaron;taj je dobar bilans kada su u pitanju optužnice, istrage ali i presude i povećan broj presuda&rdquo;, dodala je Grdinić.
Ona je rekla da, kada je u pitanju borbu protiv organizovanog kriminala, EK itekako prati sami bilans rezultata i to je, kako je dodala, ne&scaron;to &scaron;to je izuzetno značajno.
&Scaron;efica Radne grupe za Pregovaračko poglavlje 24 Jovana Mijović kazala je da je borba protiv organizovanog kriminala saradnjom sa Europolom i Eurodžastom govori da nikad nije bio veći protok informacija između institucija.&nbsp;
Ona je navela da su pohvaljene akcije bezbjednosnog sistema u borbi protiv organizovanog kriminala.&nbsp;
&ldquo;Ostaje pitanje migracija i azila koja su uspje&scaron;no rije&scaron;ena nakon dvije godine izgradnjom novih prihvatnih centara. U zavr&scaron;nim mjerilima nemamo otvorenih pitanja i blizu smo zatvaranju&rdquo;, kazala je Mijović.&nbsp;
Ona je dodala da izvje&scaron;taj prvi put pokazuje blizinu zatvaranja poglavlja.
Mijović je navela da se izvje&scaron;taju pohvaljuje rad SDT-a i SPO-a.&nbsp;
&ldquo;Kao i to &scaron;to je Crna Gora konačno uspjela da rije&scaron;i pitanje njihovih prostornih kapaciteta&rdquo;, rekla je Mijović.
Ona je kazala ostaje pitanje rje&scaron;avanja migracija, azila.
Mijović je, govoreći o zavr&scaron;nih mjerilima, ocijenila da država u ovom trenutku nema otvorenih pitanja u pogledu poglavlja 24.
&ldquo;Sve na&scaron;e aktivnosti su blizu zavr&scaron;etka. Crna Gora po prvi put ima smje&scaron;taj za mu&scaron;ke žrtve trgovine ljudima, tako da je upravo ovaj izvje&scaron;taj dokaz na&scaron;e predanosti&rdquo;, zaključila je Mijović.

Zenović: Non-pejper EK pokazao napredak u svim oblastima, zatvaranje poglavlja 23 i 24 je realno

PREDSTAVLJEN NON-PEJPER EK

Ukoliko u vremenu pred nama dogovor između vlasti i opozicije izostane, to će poslati zabrinjavajuću poruku i građanima i evropskim partnerima da politički akteri nijesu spremni da pitanja od op&scaron;teg interesa stave ispred partijskih kalkulacija, &scaron;to istovremeno otvara pitanje institucionalne zrelosti sistema i sposobnosti političkih elita da ispune obaveze koje proizlaze iz evropske agende. To je, u intervjuu za Pobjedu, ocijenila docentkinja na Univerzitetu Donja Gorica Nikoleta Đukanović, napominjući da je vremena sve manje, jer se bliži izborna godina kada se po demokratskim praksama ne preporučuju značajne izmjene izbornog zakonodavstva.
Đukanović upozorava i da Evropska unija proces pristupanja ne posmatra samo kroz formalno ispunjavanje tehničkih kriterijuma, već i kroz kvalitet demokratskih institucija i funkcionisanje političkog sistema.
&Scaron;ta očekujte u narednom periodu povodom reformi u oblasti izbornog zakonodavstva? Ako izostane dogovor opozicije i parlamentarne većine, kakvu to poruku &scaron;alje Briselu, ali i samim građanima?
ĐUKANOVIĆ: Vrijeme nam definitivno ne ide u prilog. Sve smo bliže periodu od godinu dana prije redovnih parlamentarnih izbora, kada se prema dobrim demokratskim praksama ne preporučuju značajne izmjene izbornog zakonodavstva. Zbog toga je prostor za ozbiljnu i kvalitetnu izbornu reformu sve uži. Istovremeno, te&scaron;ko je govoriti o stvarnoj političkoj volji za reformu, jer da je ona postojala, ključna pitanja izbornog sistema mogla su biti rije&scaron;ena tokom 2024. i 2025. godine, pa čak i ranije.
Umjesto toga, svjedočimo kontinuiranom odlaganju i izostanku političkog konsenzusa. Ukoliko dogovor između vlasti i opozicije izostane, to će poslati zabrinjavajuću poruku i građanima i evropskim partnerima. Prije svega, da politički akteri nijesu spremni da pitanja od op&scaron;teg interesa stave ispred partijskih kalkulacija. To istovremeno otvara i pitanje institucionalne zrelosti sistema i sposobnosti političkih elita da ispune obaveze koje proizlaze iz evropske agende.
Ako zaista zastanemo i Crna Gora na kraju ne uspije da postigne taj dogovor o ključnim izmjenama izbornog zakonodavstva, koliko to može realno da ugrozi plan zatvaranja pregovaračkih poglavlja do kraja naredne godine? Može li se desiti da Brisel jednostavno progleda kroz prste?
ĐUKANOVIĆ: To svakako može predstavljati ozbiljan izazov. Evropska unija ne posmatra proces pristupanja samo kroz formalno ispunjavanje tehničkih kriterijuma, već i kroz kvalitet demokratskih institucija i funkcionisanje političkog sistema. Zato se postavlja pitanje da li bi EU mogla da zanemari činjenicu da nijesu obezbijeđeni puni uslovi za održavanje fer i demokratskih izbora, ukoliko bi ostali segmenti pregovaračkog procesa napredovali.
Dosada&scaron;nja iskustva pokazuju da je Evropska unija u određenim situacijama znala da bude pragmatična kada postoji &scaron;iri politički interes za pro&scaron;irenje. Međutim, dugoročno gledano, te&scaron;ko je zamisliti punu integraciju države koja nije rije&scaron;ila ključna pitanja izbornog integriteta i povjerenja u izborni proces. Upravo zbog toga ostaje otvoreno pitanje da li će se zatvaranje poglavlja zaista odvijati planiranom dinamikom ukoliko izostanu reforme koje su od su&scaron;tinskog značaja za demokratiju.
Stalno se ističe kako je Crna Gora najdalje odmakla u procesu pristupanja EU. Ipak, sasvim se mogućim čini i scenario da mi ispunimo veliki dio tehničkih mjerila, a da zbog ovih nerije&scaron;enih pitanja izbornog sistema i hronične političke polarizacije ipak ne zatvorimo sva poglavlja u tom predviđenom roku. Dijelite li tu bojazan?
ĐUKANOVIĆ: Potpuno ste u pravu, takav scenario je sasvim moguć. Iako je Crna Gora trenutno najdalje odmakla među državama kandidatima iz regiona, i dalje postoji veliki broj izazova koji mogu usporiti ili otežati zavr&scaron;etak pregovora sa na&scaron;e strane. Tu, prije svega, mislim na političke krize, institucionalne probleme, sporost u sprovođenju reformi i nedostatak političke volje u pojedinim oblastima.
Posebno su osjetljiva poglavlja 23 i 24, koja se odnose na vladavinu prava, pravosuđe i temeljna prava, ali i Poglavlje 27 koje se tiče životne sredine i klimatskih promjena, gdje su potrebni značajni institucionalni i finansijski kapaciteti. Zbog toga nije dovoljno formalno ispunjavati tehnička mjerila. Jednako je važno pokazati održive rezultate i političku posvećenost reformama. Ukoliko se postojeći problemi nastave, nije isključeno da planirani rokovi budu pomjereni.
Kada podvučemo crtu, &scaron;to je zapravo danas veća opasnost za na&scaron; evropski put - sam nedostatak reformi ili očigledan nedostatak političke volje da se one sprovedu onog trenutka kada zadiru u interese partija, bilo na vlasti ili u opoziciji? Razmi&scaron;ljaju li politički akteri uop&scaron;te o posljedicama svojih postupaka po građane ove zemlje?
ĐUKANOVIĆ: Vidim to tako da su nedostatak reformi i nedostatak političke volje međusobno uzročno-posljedično povezani i te&scaron;ko ih je posmatrati odvojeno. Reforme izostaju upravo onda kada nema spremnosti političkih aktera da prihvate promjene koje mogu ograničiti njihov politički uticaj ili ugroziti njihove kratkoročne interese. Vjerujem da su politički akteri uglavnom svjesni posljedica svojih odluka po evropski put zemlje i po građane. Međutim, praksa pokazuje da su njihove političke kalkulacije često dominantno usmjerene ka očuvanju partijskih pozicija i ostvarivanju neposrednih političkih ciljeva.
Problem nastaje kada evropske reforme zahtijevaju kompromis, odricanje od dijela političke kontrole ili jačanje institucija na račun partijskog uticaja. Tada se evropska agenda često povlači pred uskim partijskim interesima, a cijenu takvog pristupa na kraju plaćaju građani, kroz sporiji razvoj države i usporavanje evropske integracije.&nbsp;
Evropska podr&scaron;ka postoji, ali napredak ka članstvu zavisi od nas
Kako ocjenjujete poruke poslate sa nedavno održanog Samita Evropske unije i Zapadnog Balkana u Tivtu? U kojoj mjeri takvi međunarodni događaji mogu ubrzati na&scaron; put ka punopravnom članstvu?
ĐUKANOVIĆ: Samit EU - Zapadni Balkan predstavlja važan politički signal i potvrdu da je Crna Gora prepoznata kao relevantan partner u evropskim procesima. Posebno je značajno &scaron;to su sa tog skupa poslate jasne poruke podr&scaron;ke evropskoj perspektivi regiona i potrebi jačanja stabilnosti, demokratije i bezbjednosti na evropskom kontinentu.
Međutim, ovakvi događaji, koliko god bili važni za međunarodni položaj države, ne mogu zamijeniti domaće reforme. Najvažniji dio posla i dalje ostaje na crnogorskim institucijama i političkim akterima. Evropska podr&scaron;ka postoji, ali napredak ka članstvu zavisi prvenstveno od na&scaron;e sposobnosti da sprovodimo reforme, jačamo institucije i postižemo politički konsenzus o pitanjima koja su ključna za evropsku integraciju.

Đukanović: Prostor za ozbiljnu i kvalitetnu izbornu reformu sve uži

KOMENTAR O IZMJENAMA IZBORNOG ZAKONODAVSTVA I ROKOVIMA U VEZI SA ZATVARANJEM PREGOVARAČKIH POGLAVLJA

Crna Gora nastavlja da napreduje u ispunjavanju zavr&scaron;nih mjerila u poglavljima 23 i 24, navodi se u neformalnom dokumentu (non-paper) &nbsp;Evropske komisije (EK) o vladavini prava.
U dokumentu, u koji je Radio-televizija Crne Gore (RTCG) imala uvid, prikazan je detaljan osvrt na sprovedene reforme od posljednjeg izvje&scaron;taja EK o Crnoj Gori koji je objavljen u novembru pro&scaron;le godine.
&ldquo;Glavni fokus sada treba biti na usvajanju preostalog zakonodavstva, gradnji administrativniih kapaciteta kako bi se mjerila za zatvaranje u potpunosti ispunila, naročito u oblasti pravosuđa, borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala, viznoj politici, upravljanju granicama, slobodi medija i temeljnim pravima&rdquo;, navodi se u dokumentu.
EK je ocijenila da je Crna Gora nastavila da napreduje u reformi pravosuđa i da su usvojene reforme počele da daju konkretne rezultate.
Posebno je, kako navodi dopisnik RTCG-a iz Brisela, pozitivno ocijenjen nastavak sprovođenja Strategije reforme pravosuđa, kao i pokretanje ustavnih izmjena kojima se dodatno jača nezavisnost Sudskog i Tužilačkog savjeta.
EK je registrovala dalje jačanje institucionalne stabilnosti Vrhovnog suda, Vrhovnog državnog tužila&scaron;tva (VDT) i Specijalnog državnog tužila&scaron;tva (SDT), ali je upozorila na ka&scaron;njenja u naimenovanjima na najvi&scaron;im pravosudnim funkcijama, &scaron;to direktno utiče na efikasnost rada institucija.
U non pejperu se ukazuje i na nejasna pravila o penzionisanju sudija, naročito u Ustavnom sudu, &scaron;to je dovelo do pravnih nedoumica i potrebe za dodatnim zakonskim intervencijama.
Kada je riječ o borbi protiv korupcije, EK je ocijenila da je tokom izvje&scaron;tajnog perioda nastavljen napredak u jačanju institucionalnog i zakonodavnog okvira.
U dokumentu je konstatovano da je Vlada u aprilu usvojila predlog izmjena i dopuna Ustava kako bi ukinula imunitet premijeru i ministrima u slučajevima optužbi za zloupotrebu službenog položaja, kao i svih optužbi koje se odnose na korupciju.
&ldquo;Ovaj predlog u skladu je sa postojećim preporukama GRECO. Predlog je upućen Parlamentu, od koga se očekuje efikasno postupanje u ovom dijelu, kao i u izmjenama ustava u dijelu pravosuđa&ldquo;, navodi se u dokumentu.
Kao važan napredak ocijenjen je izbor novog direktora Agencije za sprječavanje korupcije nakon dugog perioda institucionalne blokade.
"Ovaj važan događaj obezbjeđuje funkcionalnost Agencije&ldquo;, navodi se u dokumentu.
Međutim, iako je rukovodstvo izabrano, EK smatra da Agencija i dalje nema dovoljno zaposlenih, niti raspolaže dovoljnim finansijskim sredstvima za efikasno sprovođenje svog mandata i ističe da finansijska nezavisnost agencije jo&scaron; nije u potpunosti obezbijeđena.
EK je ocijenila da je institucionalni okvir za borbu protiv korupcije u velikoj mjeri uspostavljen i da nastavlja da jača kroz bolju koordinaciju i efikasniju saradnju ključnih institucija.
Posebno je pozitivno ocijenjena saradnja između Vrhovnog suda, VDT, SDT-a, Specijalnog policijskog odeljenja i Jedinice za finansijske istrage.
Prema ocjeni EK, zajednički rad ovih institucija nastavio je da daje konkretne rezultate u predmetima visoke korupcije, dok se glavne kritike u ovom dijelu odnose na institucionalne kapacitete.
Kada je riječ o borbi protiv organizovanog kriminala, EK je navela da je zakonodavni okvir u velikoj mjeri usklađen sa pravnim tekovinama EU i međunarodnim standardima, a da institucije nastavljaju da ostvaruju rezultate u procesuiranju najtežih oblika kriminala.
Pozitivno je ocijenjen rad SDT-a i saradnja sa međunarodnim partnerima, naročito sa Europolom, Eurojustom i partnerskim službama iz regiona i država članica EU.
Najveća kritika odnosi se na potrebu da se dodatno ojača bilans pravosnažnih presuda u predmetima organizovanog kriminala i pranja novca.
Crna Gora, kako se navodi, nastavlja da održava visok nivo usklađenosti sa viznom politikom Evropske unije, ali i dalje insistira na punom usklađivanju u ovoj oblasti.
Kada je riječ o radu medija, EK ocijenila da mediji u Crnoj Gori funkcioni&scaron;u u okruženju koje omogućava slobodan, nezavisan i profesionalan rad.
Komisija je navela da nije bilo velikog napretka u rje&scaron;avanju starih slučajeva napada na novinare, a konstatovan je i lo&scaron; socio-ekonomski polozaj medijskih radnika.

EK: Nastavlja se napredak u ispunjavanju mjerila u vladavini prava,  upozorenje da se kasni sa naimenovanjima na najviše pravosudne funkcije

NAVODI SE U NON-PAPERU  

Najava da će Demokratska narodna partija (DNP) podržati lidera Preokreta Srđana Perića za predsjednika Skup&scaron;tine Glavnog grada je uvod za saradnju sa Demokratskom partijom socijalista (DPS), smatraju u Pokretu Evropa sad (PES).
DNP je ranije danas najavio da će podržaće Perića za predsjednika Skup&scaron;tine Glavnog grada u tehničkom mandatu kako bi izbjegli uvođenje prinudne uprave.
&ldquo;Nakon svega izrečenog na račun PES-a i gradonačelnika Sa&scaron;e Mujovića, predstavniku DNP-a nije smetalo da se vrati za pregovarački sto, ali ne da razgovara o po&scaron;tovanju koalicionog sporazuma &scaron;to je bilo očekivano, već da traži bezuslovnu podr&scaron;ku za funkciju koju su istakli putem medija&rdquo;, kaže se u saop&scaron;tenju PES-a.
Iz te partije su naveli da je sve razgovore koji su se vodili oko tema kako dalje da funkcioni&scaron;e Glavni grad, predstavnik DNP-a kvalifikovao kao ucjene i ultimatume.
&ldquo;Dok je istovremeno zahtjevao da ultimativno dobije podr&scaron;ku od svih konstituenata koalicije za fotelju predsjednika Skup&scaron;tine&rdquo;, dodaje se u saop&scaron;tenju PES-a, prenosi agencija Mina.
Oni su naveli da DNP ne želi da po&scaron;tuje obaveze iz sporazuma koji su potpisali, &ldquo;ali im ne smeta da traže glasove za fotelju predsjednika Skup&scaron;tine Glavnog grada&rdquo;.
Iz PES-a su rekli da će novi poku&scaron;aj DNP da se javnosti predstave kao principijelni jednako biti uspje&scaron;an kao kada su principijelno najavili da se u Botunu neće graditi postrojenje za preči&scaron;ćavanje otpadnih voda.
&ldquo;Zato najava da će podržati Perića za predsjednika Skup&scaron;tine Glavnog grada je uvod za saradnju sa DPS-om&rdquo;, poručili su iz PES-a.
Oni su kazali da će javnost narednih dana svjedočiti koliko je DNP principijelan.
&ldquo;Iako su iz DNP-a nakon izlaska iz vlasti najavili da će PES i ostali konstituenti većine sarađivati sa DPS-om, javnost će svjedočiti narednih dana koliko je DNP principijelan i ko će praviti novu koaliciju u Glavnom gradu&rdquo;, kaže se u saop&scaron;tenju.
U PES-u smatraju da će sve će biti jasnije kada se građani uvjere ko će i zvanično potpisima podržati novog kandidata većine.
&ldquo;Priča da DNP pravi novu većinu radi navodnog sprečavanja uvođenja prinudne uprave je besmislen, jer je takav scenario koji se ne primjenjuje prvi put u Crnoj Gori, zapravo posljedica krize koju je izazvao upravo DNP&rdquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.
Iz PES-a su naveli da će DNP sada krizu koju su sami izazvali rije&scaron;iti tako &scaron;to će u raznim kombinatorikama sa DPS-om praviti novu većinu.
&ldquo;I braniti svoje fotelje u gradskim preduzećima, a javnosti će i takav potez predstavljati kao principijelan da bi se navodno spriječila samovolja Mujovića&rdquo;, zaključuje se u saop&scaron;tenju.

PES: DNP-ova podrška Periću je uvod za saradnju sa DPS-om

“PRIČA DA DNP PRAVI NOVU VEĆINU RADI NAVODNOG SPREČAVANJA UVOĐENJA PRINUDNE UPRAVE JE BESMISLEN"

Evropska komesarka za pro&scaron;irenje Marta Kos poručila je da je mjesto cijelog Zapadnog Balkana u Evropskoj uniji, nagla&scaron;avajući da pro&scaron;irenje danas predstavlja mnogo vi&scaron;e od političkog procesa &ndash; ono je dio evropske bezbjednosne i razvojne strategije.
Govoreći na 18. godi&scaron;njem sastanku Savjeta za regionalnu saradnju (RCC) u Skoplju, Kos je istakla da je pro&scaron;irenje jedan od načina da se za&scaron;titi zajednička sigurnost Evrope i da je zbog toga od posebnog značaja da region bude čvrsto povezan sa Evropskom unijom.&nbsp;
&ndash; Mjesto cijelog Zapadnog Balkana je u EU &ndash; poručila je evropska komesarka.
Njena poruka dolazi svega nekoliko dana nakon Samita lidera Zapadnog Balkana i Evropske unije održanog u Tivtu, sa kojeg su evropski zvaničnici poslali snažne poruke podr&scaron;ke evropskoj perspektivi regiona. Na tom skupu nagla&scaron;eno je da je sada&scaron;nji trenutak vjerovatno najpovoljniji za pro&scaron;irenje u posljednjih vi&scaron;e od decenije, te da zemlje kandidati imaju priliku da ubrzaju svoj put ka članstvu ukoliko istraju u reformama.
Kos je podsjetila da su vrata Evropske unije otvorena za sve države koje ispunjavaju potrebne uslove i sprovode reforme, ocjenjujući da Zajedničko regionalno trži&scaron;te predstavlja važan korak u pripremi zemalja regiona za dublju integraciju u jedinstveno evropsko trži&scaron;te.
Prema njenim riječima, regionalna ekonomska saradnja ne doprinosi samo približavanju Evropskoj uniji, već direktno utiče i na kvalitet života građana kroz veće mogućnosti za poslovanje, investicije i zapo&scaron;ljavanje. Da je saradnja ključni odgovor na izazove sa kojima se suočava region, poručio je i generalni sekretar RCC-a Amer Kapetanović.
On je kazao da je protekla godina pokazala koliko je regionalna saradnja važna za prevazilaženje zajedničkih problema i za pozicioniranje Jugoistočne Evrope u sve složenijem međunarodnom okruženju.
Kapetanović je upozorio da region istovremeno pogađaju posljedice klimatskih promjena, demografski pad, odlazak kvalifikovane radne snage, finansijski pritisci i rastući bezbjednosni izazovi.
 &ndash; U takvim okolnostima saradnja vi&scaron;e nije pitanje izbora ili diplomatske pogodnosti, već jedan od najjačih instrumenata za izgradnju otpornijeg, konkurentnijeg i povezanijeg regiona, poručio je Kapetanović.
Istakao je da fokus sada mora biti na konkretnim rezultatima, investicijama i projektima koji će građanima pokazati opipljive koristi regionalnog povezivanja.
Podr&scaron;ka takvom pristupu stigla je i od Bugarske, koja trenutno predsjedava Procesom saradnje u Jugoistočnoj Evropi (SEECP).
Ministarka spoljnih poslova Bugarske Velislava Petrova ocijenila je da je regionalna saradnja izgrađena na povjerenju i da je upravo region okrenut budućnosti neophodan za zajedničku evropsku budućnost.
Naglasila je da Savjet za regionalnu saradnju predstavlja jednu od najvažnijih platformi za dijalog i zajedničko djelovanje država regiona, te potvrdila posvećenost Bugarske jačanju povezanosti, konkurentnosti i zelenog razvoja Jugoistočne Evrope.
Poruke iz Skoplja dodatno potvrđuju utisak koji je dominirao i na nedavnom Samitu u Tivtu &ndash; da evropske prijestonice žele snažnije prisustvo Evropske unije na Zapadnom Balkanu i da se proces pro&scaron;irenja ponovo nalazi visoko na političkoj agendi Brisela.
Snažna podr&scaron;ka sa Samita u Tivtu
Samit lidera Zapadnog Balkana i Evropske unije, održan pro&scaron;le sedmice u Tivtu, poslao je jednu od najsnažnijih poruka podr&scaron;ke regionu u posljednjih nekoliko godina. Evropski zvaničnici istakli su da je pro&scaron;irenje ponovo među prioritetima EU i da zemlje kandidati imaju realnu &scaron;ansu da ubrzaju pristupni proces. Posebno je nagla&scaron;ena potreba za sprovođenjem reformi, jačanjem regionalne saradnje i kori&scaron;ćenjem mogućnosti koje nude Plan rasta za Zapadni Balkan i Zajedničko regionalno trži&scaron;te. Poruke iz Tivta i Skoplja pokazuju da evropski partneri region vide kao dio buduće Evropske unije, a ne kao njen susjedni prostor.

Kos: Mjesto cijelog Zapadnog Balkana je u EU

PRIORITET EU PROŠIRENJE

Demokratska narodna partija (DNP) saop&scaron;tila je da će podržati Srđana Perića za predsjednika Skup&scaron;tine Glavnog grada u tehničkom mandatu kako bi se izbjeglo uvođenje prinudne uprave &scaron;to je, kako tvrde, sve vrijeme i bila namjera djelova biv&scaron;e parlamentarne većine.
<div class="ng-star-inserted">
"Iako smo tokom razgovora prethodnih dana jasno saop&scaron;tili da je na&scaron; isključivi cilj sprečavanje uvođenja prinudne uprave u Podgoricu i da nećemo pristati ni na kakve ucjene ili uslovljavanja, jer se DNP ne vraća u bilo koji oblik koalicionog djelovanja, suočili smo se sa nizom uslova, ucjena i namjernim odugovlačenjem.
</div>
<div class="ng-star-inserted">
Tako su predstavnici PES-a ultimativno tražili da podržimo Sa&scaron;u Mujovića i njegov Izvje&scaron;taj o radu &scaron;to bi predstavljalo gaženje svih na&scaron;ih principa i načela kako u ljudskom tako i u političkom smislu", pi&scaron;e u saop&scaron;tenju.
Tvrde i da je Sa&scaron;a Mujović glavni uzročnik krize na državnom i lokalnom nivou, &scaron;to je, kako dalje navode, rezultiralo izlaskom DNP- a iz Vlade i otkazivanjem podr&scaron;ke, kako su kazali, odavno nelegitimnom gradonačelniku Podgorice.
&ldquo;Tražiti od odbornika DNP-a da podrže Sa&scaron;u Mujovića i njegov izvje&scaron;taj o radu isto je kao da palikuća traži zahvalnicu od čovjeka kojem je zapalio kuću. Ne postoji funkcija na državnom i lokalnom nivou zbog koje smo spremni da anuliramo na&scaron;e principijelne stavove od kojih nismo ni za milimetar odstupili. Očigledno da to nije bilo jasno na&scaron;im biv&scaron;im koalicionim partnerima iz PES- a čim su nastupali sa pozicija bahatosti i premise da je DNP spreman sve da učini za fotelju kao &scaron;to to oni čine na svim nivoima vlasti. &nbsp;Upravo zbog činjenice da nismo svi isti, DNP se opredijelio da u cilju zaustavljanja prinudne uprave podrži Srđana Perića za predsjednika Skup&scaron;tine u tehničkom mandatu&rdquo;, dodaju u saop&scaron;tenju.
Tim činom DNP je, kako smatraju, za&scaron;titio interese građana Podgorice koji ne žele prinudnu upravu u gradu.
"A koja bi jednom čovjeku, a to je Sa&scaron;a Mujović, omogućila despotska ovla&scaron;ćenja bez kontrole i kontinuitet zloupotreba službenog položaja.
To dalje znači da klub odbornika DNP ostaje privržen ranije proklamovanim stavovima da se glasanjem za Srđana Perića ne obavezuje ni prema jednom političkom subjektu ili koaliciji u Glavnom gradu, već da ćemo se u daljem radu isključivo rukovoditi interesima građana Podgorice koji su odavno zaslužili bolju i odgovorniju vlast. Podgorica i njeni građani moraju biti iznad svega, nijedan čovjek niti fotelja ne mogu biti važniji od interesa ovog grada.
Nažalost, neki su pomislili da život Podgorice počinje i zavr&scaron;ava se s njima, čime su potvrdili nedoraslost i neozbiljnost koje su ovaj grad uvela u stanje političke i administrativne kome. Na&scaron;a je dužnost da Podgoricu probudimo iz ove kome. Ni korak nazad&rdquo;, zaključeno je saop&scaron;tenju DNP-a.
</div>
<div class="code-block code-block-8">
&nbsp;
</div>

DNP: Podržaćemo Srđana Perića za predsjednika Skupštine Glavnog grada

"SAŠA MUJOVIĆ GLAVNI UZROČNIK KRIZE NA DRŽAVNOM I LOKALNOM NIVOU"

Demokratska narodna partija i Pokret Evropa sad nijesu mogle da se usaglase i večeras nije do&scaron;lo do dogovora većine, kazala je Nađa Ljiljanić iz Pokreta za Podgoricu.
Ona je nakon večera&scaron;njeg sastanka saop&scaron;tila da je Pokret za Podgoricu inicirao sastanke većine, te da im nije sporan nijedan kandidat, prenosi Dan.
- Neke stvari se jednostavno ne mogu usaglasiti, vidjećemo &scaron;ta će dalje vrijeme pokazati - rekla je Ljiljanić.
Pozvala je na odgovornost prema građanima i istakla da Pokret nije za prinudnu upravu.
&Scaron;ef kluba odbornika DNP-a Vladimir Bulatović napustio je sastanak nakon sat i po i nije želio da se obrati medijima. On je poručio da će se DNP uskoro obratiti saop&scaron;tenjem.
Izjave za medije nijesu željeli da daju ni predstavnici PES-a, kao ni koalicije "Za budućnost Podgorice".

Ljiljanić: Nema dogovora u vezi sa političkom krizom u Podgorici

ODRŽAN JOŠ JEDAN SASTANAK

Na dana&scaron;njoj sjednici Skup&scaron;tine do&scaron;lo je do žučne rasprave između poslanika Demokratske partije socijalista Nikole Milovića i ministra prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slavena Radunovića.
Naime, tokom izlaganja poslanika Milovića o planiranim radovima na ostrvu Sveti Nikola u Budvi, do&scaron;lo je do burne reakcije ministra Radunovića.&nbsp;
"Legalizujete priču devastacije onoga &scaron;to je preostalo u Crnoj Gori... Danas priznajete da se zbog va&scaron;ih odluka ne može doći do primorja Crne Gore, ko su zakupci plaža? Op&scaron;ta je tuča pred Morskim dobrom kad se dijele tenderi, a govorite nam o tome da su rekordne sezone... A zbog toga vas čeka politička odgovornost. Ministre, čuo sam i da se red čeka skoro do biv&scaron;eg Privrednog suda da se ucrtavaju razne lokacije i dobijaju razni kvadrati, redovi se čekaju ispred ministarstva...", rekao je Milović.
Na to je reagovao Radunović: "Miloviću, lažovčino jedna, sram te bilo, da ti tako kažem...".
Reagovala je predsjedavajuća Zdenka Popović tražeći da se vodi računa o kulturi dijaloga.
"Vi&scaron;e ste rekli o sebi nego o meni. Čuvajte se vi onoga &scaron;to su va&scaron;e odluke, sve ono &scaron;to ste potpisali brzo će vas stići. Znate da sam pogodio gdje najvi&scaron;e boli, stiže ruka pravde koju ste obećavali", kazao je nakon toga Milović.

Žučna rasprava u Skupštini između Radunovića i Milovića

VERBALNI SUKOB

&Scaron;ef Kluba poslanika Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Nikolić izjavio je da su predstavnici te stranke inicirali saslu&scaron;anje ministra ekonomije Nika Đeljo&scaron;aja, socijalnog staranja Damira Gutića i direktora Fonda PIO Vladimir Drobnjaka zbog položaja penzionera.
Njihov prijedog, kazao je Nikolić, potpisali su i predsjednik Odbora za ekonomiju, finansije i budžet Boris Mugo&scaron;a i poslanik Građanskog pokreta URA Milo&scaron; Konatar.
&bdquo;Pitanje je kako će preživjeti penzioneri sa ovakvim primanjima, gdje preko 47.000 prima minimalnu penziju, a 112.000 prima ispod prosječne zarade u državi od 1.000 eura&ldquo;, ističe on.
Da li je, pita Nikolić, pravedno da istu penziju primaju oni koji su u fond uplaćivali 40 i oni sa 15 godina?
&nbsp;

Nikolić: Inicirali smo kontrolno saslušanje ministara i direktora Fonda PIO zbog položaja penzionera

„PITANJE JE KAKO ĆE PREŽIVJETI PENZIONERI SA OVAKVIM PRIMANJIMA"

Vlada mora hitno iskoristiti obećanja sa Samita u Tivtu i tražiti od članica Unije dupliranje resursa Evropske komisije za crnogorski portfolio. To je, u intervjuu za Pobjedu, ocijenila Dina Bajramspahić, politikolo&scaron;kinja i građanska aktivistkinja. Ona kaže da, uzimajući u obzir činjenicu da su sljedeće godine izbori, &bdquo;rok za zavr&scaron;etak pregovora vi&scaron;e nije politički slogan nego test institucionalne sposobnosti države&ldquo;.
"Istovremeno, Briselu se moraju slati drastično kvalitetniji akti, kako bi se prekinuo vi&scaron;emjesečni administrativni &bdquo;ping-pong&ldquo; koji usporava zatvaranje poglavlja. Problem Crne Gore nije manjak političke podr&scaron;ke EU, već nesposobnost da se taj povoljan momentum pretvori u mjerljive rezultate. Trenutna politička dinamika ne pogoduje finalizaciji pregovora, a nedostaju i unutra&scaron;nje jedinstvo i ozbiljan fokus na preuzete obaveze", ističe Bajramspahić.
Kada je riječ o zahtjevima iz platforme, koju je vlasti ponudio dio opozicionih stranaka, Bajramspahić kaže da su u javnom interesu i da prate reforme koje vlast odlaže ili otaljava.
&ldquo;U njima nema partijskih interesa, jer oni koriste svima, a nekoliko stavki najvi&scaron;e samom Pokretu Evropa sad&rdquo;, ističe Bajramspahić.
Primjer je, navodi ona, suzbijanje zloupotrebe državnih resursa u izborne svrhe.
&ldquo;Tu institucionalnu prednost trenutno uzurpiraju druge partije na vlasti i to uglavnom na &scaron;tetu PES-a, dok je biračko tijelo opozicije stabilno&rdquo;, navodi sagovornica Pobjede.
Međutim, kako ističe Bajramspahić, PES pokazuje kratkovidost i nesposobnost da strate&scaron;ki promi&scaron;lja čak i sopstveni razvoj, a kamoli državne interese za koje je preuzeo odgovornost, a koje nije u stanju da isporuči.
Bajramspahić navodi i da su zahtjevi opozicije i tekuće reforme međusobno povezani procesi te da bez političkog dogovora neke reforme neće biti moguće usvojiti u Skup&scaron;tini, a bez sprovedenih reformi neće biti ni zatvaranja poglavlja.
Vlada i pregovarački tim i dalje insistiraju na tome da sva pregovaračka poglavlja budu zatvorena do kraja ove godine. Koliko je taj rok danas realan imajući u vidu preostale obaveze i potrebu za saglasno&scaron;ću svih država članica Evropske Unije?
BAJRAMSPAHIĆ: Samit u Tivtu je bio veliki uspjeh države i ohrabrenje za zavr&scaron;etak pregovora. Ključni izazov je pretočiti &scaron;ansu, koja je stvarna, u realne rezultate. Postoji jaz između deklarativnih izjava i praktične situacije na terenu. Pregovori su usporeni do krajnjih granica. Činjenica je da je ova godina, za sada, veoma neuspje&scaron;na kada je u pitanju zatvaranje pregovaračkih poglavlja. Krajnje nerazumno smo izgubili prvih &scaron;est mjeseci, tokom kojih smo zatvorili samo dva poglavlja. Najave su da ćemo zatvoriti jo&scaron; samo dva tokom juna, maksimalno četiri. Ostaje nam nevjerovatnih 15 do 17 nezatvorenih poglavlja do kraja godine.
Jednostavno ne djeluje realno da ćemo uspjeti. To vi&scaron;e nije pitanje političke volje nego administrativne izvodljivosti. Cilj nije nedostižan, ali je za njegovo ostvarenje potrebno znatno ubrzanje dinamike i u Crnoj Gori i u institucijama EU tokom narednih mjeseci.
Osnovana je zabrinutost i potrebna je budna pažnja svih koji žele da vide Crnu Goru kao punopravnu članicu EU. Nezadovoljavajući je tempo i sa strane Crne Gore i u Briselu, gdje se veoma sporo evaluira formalno i su&scaron;tinsko ispunjenje obaveza za zatvaranje poglavlja.
Pozivajući se na obećanja sa Samita iz Tivta, Vlada treba hitno da uputi inicijativu prema državama članicama i najvi&scaron;im tijelima EU i zamoli da se resursi Evropske komisije na crnogorskom portfoliju dupliraju kako bi se pomoglo Crnoj Gori da ispuni zacrtani tempo. Istovremeno, kvalitet akata koje Vlada &scaron;alje u Brisel treba da bude drastično bolji, kako se ne bi gubilo vrijeme na vi&scaron;emjesečni ping-pong, &scaron;to usporava zatvaranje poglavlja. Crna Gora danas nije suočena sa manjkom političke podr&scaron;ke iz Evropske unije.
Naprotiv, problem je prije svega u pretvaranju povoljnog političkog momentuma u mjerljive rezultate na terenu. Trenutna politička dinamika u državi ne pogoduje finalizaciji pregovora. Potrebno je veće jedinstvo i ozbiljniji fokus na obavezama, koji izostaje. Neophodno je zatvoriti &scaron;to vi&scaron;e poglavlja ove godine, jer je naredna godina parlamentarnih i lokalnih izbora u jednom danu. Prljava kampanja već uzima zamah i nema sumnje da će se sve zakomplikovati poprilično. Rok za zavr&scaron;etak pregovora vi&scaron;e nije politički slogan nego test institucionalne sposobnosti države. Ako propustimo da iskoristimo narednih &scaron;est mjeseci, postoji realan rizik da evropska agenda postane talac predizborne kampanje, &scaron;to bi dovelo u neizvjesnost finalizaciju pregovora.
Koliko opoziciona platforma predstavlja stvarni poku&scaron;aj političkog konsenzusa o evropskoj agendi, a koliko pritisak na vladajuću koaliciju da prihvati određena pravila igre prije nastavka pregovora o ključnim reformama?
BAJRAMSPAHIĆ: Platforma dijela opozicije je jedini poku&scaron;aj rje&scaron;avanja političke krize koja realno prijeti i procesu evropske integracije Crne Gore. Bolji nemamo, a problem je gorući. Vladajuća većina sa svoje strane nije ponudila drugu platformu, niti pokazuje da razumije ozbiljnost situacije.
Time je pokazala svoje domete i nedostatak državničke odgovornosti. Vlast je glavni nosilac odgovornosti za kapitalne procese, ne opozicija, dok je krajnje legitimno da opozicija u svakoj zemlji upućuje zahtjeve vlasti. Opozicija treba da isporučuje zahtjeve u kontinuitetu i da vr&scaron;i pritisak na vlast da bude bolja. To joj je posao. Čak bih rekla da je spisak zahtjeva morao biti ambiciozniji i smjeliji.
Svi zahtjevi koji su navedeni u platformi su u javnom interesu i na liniji tekućih reformi koje se odlažu ili otaljavaju. Nije traženo ni&scaron;ta &scaron;to bi bilo u partikularnom interesu bilo koje partije ili pojedinca. Naprotiv, ono &scaron;to je na listi zahtjeva u interesu je i partija opozicije i nezavisnih poslanika koji nijesu učestvovali u sačinjavanju platforme.
&Scaron;tavi&scaron;e, nekoliko stavki sa liste je naročito u interesu PES-a. Na primjer, suzbijanje zloupotreba državnih resursa u izborne svrhe, jer je institucionalna prednost, koju masovno uzurpiraju partije na vlasti, najvi&scaron;e na &scaron;tetu PES-a. Partije većine ni zloupotrebama ne mogu nanijeti &scaron;tetu, kolikom-tolikom, ali stabilnom biračkom tijelu opozicije. Prelivanje se de&scaron;ava unutar vladajuće većine i uglavnom na &scaron;tetu PES-a. Međutim, PES je kratkovid da promi&scaron;lja i razvoj sopstvene partije, a kamoli strate&scaron;ke državne interese, za koje je formalno preuzeo odgovornost. Nije spreman ili u mogućnosti da isporuči rezultate.
Demokratska vlast ima obavezu da je u stalnoj komunikaciji sa opozicijom i da traga za najboljim rje&scaron;enjima o svim pitanjima. To bi trebalo da joj je manir tokom cijelog mandata, a vidimo kako prolazi ovaj poku&scaron;aj da vlast ne sprovodi samo svoju samovolju ne obazirući se na prigovore opozicije i civilnog dru&scaron;tva.
Od rje&scaron;avanja političke krize direktno zavisi usvajanje ustavnih izmjena i evropskih zakona, a na vlasti je prvenstvena odgovornost da iznađe rje&scaron;enje da dovede pristupne pregovore do kraja. Ako nemaju rje&scaron;enje i ovo je kraj njihovih potencijala, treba da priznaju i podnesu odgovornost. Bespotrebno se gubi vrijeme koje država ne može sebi da priu&scaron;ti.
Dijalog ne znači automatsko prihvatanje svakog zahtjeva opozicije. Ali u demokratskom sistemu postoji obaveza da se o takvim prijedlozima ozbiljno razgovara, posebno kada se odnose na relevantna pitanja koja su već prepoznata kao sporna u evropskim i drugim međunarodnim izvje&scaron;tajima. Mnogi od zahtjeva opozicije treba da budu praksa koja će važiti trajno, kao &bdquo;džentlmenski sporazum&ldquo; između svake vlasti i svake opozicije. Najveća opasnost nije u tome &scaron;to se vlast i opozicija ne slažu. Problem nastaje kada politički sukob postane važniji od državnih ciljeva oko kojih bi morao postojati minimum saglasnosti.
Ako vladajuća većina prihvati zahtjeve iz platforme koji se odnose na izborno zakonodavstvo, bezbjednosni sektor i imenovanja u pravosuđu, da li bi to moglo ubrzati zatvaranje pregovaračkih poglavlja ili su najveće prepreke ipak u sprovođenju reformi, a ne u političkom dijalogu?
BAJRAMSPAHIĆ: Ispunjavanje zahtjeva iz platforme bi pogodovalo demokratizaciji i evropeizaciji Crne Gore i dalo zamah zavr&scaron;etku pregovora. EU, prije svega, želi da vidi zreo pristup svih političkih aktera i kapacitet za dogovaranje i rje&scaron;avanje složenih pitanja. Umjesto toga, vidimo klasično balkansko inaćenje.
Time &scaron;to vlast blanco odbija zahtjeve opozicije, pokazuje da ne radi na reformama koje su svakako njena obaveza u okviru pristupnih pregovora. Evo egzaktnog primjera. U medijima se navodi da je jedna od ključnih prepreka za dogovor zahtjev opozicije da se izmjene kontroverzni zakoni iz sektora bezbjednosti. Međutim, izmjene Zakona o unutra&scaron;njim poslovima su već prihvaćena obaveza u dijalogu sa EU, sa kojom se već ozbiljno kasni. Bez ispunjenja te konkretne reforme neće biti moguće zatvoriti Poglavlje 23, koje se odnosi na pravosuđe i temeljna prava.
Možete li to pojasniti? &Scaron;ta tačno ta izmjena zakona podrazumijeva i gdje je zapelo?
BAJRAMSPAHIĆ: Država je preuzela kao obavezu da sprovede osam Operativnih zaključaka koji treba da budu ispunjeni do kraja trećeg kvartala ove godine, kao dio kriterijuma za zatvaranje Poglavlja 23 u oblasti reforme javne uprave. Četvrti zaključak se odnosi upravo na izmjene Zakona o unutra&scaron;njim poslovima kako bi se &bdquo;ponovo uspostavilo centralizovano zapo&scaron;ljavanje u ovoj oblasti&ldquo;.
Navedenom reformom treba da se onemogući dalje masovno zapo&scaron;ljavanje po specijalnim procedurama mimo Zakona o državnim službenicima i namje&scaron;tenicima i mimo Uprave za ljudske resurse. Budući da inovirana verzija Zakona o unutra&scaron;njim poslovima jo&scaron; nije stavljena u proceduru, slijedi da do kraja trećeg kvartala nećemo imati funkcionalan sistem centralizovanog zapo&scaron;ljavanja u MUP-u. Drugim riječima, vlast ne ulaže pune napore da zatvorimo Poglavlje 23, već odbija da sprovede formalne obaveze.
Takođe, vrijedi podsjetiti da i Zakon o unutra&scaron;njim poslovima i Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost moraju da budu usagla&scaron;eni sa Op&scaron;tom uredbom o za&scaron;titi ličnih podataka (GDPR) da bismo zavr&scaron;ili pregovore. Navedena obaveza takođe spada u Poglavlje 23, segment temeljna prava. Javna obećanja vlasti su bila da će harmonizacija sa standardima za&scaron;tite ličnih podataka biti spremna do juna kako bi unaprijeđene verzije zakona stupile na snagu prije isteka rokova za evaluaciju sprovedenih reformi, na osnovu kojih će EU cijeniti da li je Crna Gora ispunila obaveze u poglavljima 23 i 24.
I pored svega navedenog, iako su već preuzete obaveze da se isprave napravljeni propusti i zakoni vrate u prvobitno stanje, čujemo decidno odbijanje da se uvaže zahtjevi opozicije da se izmijene navedeni zakoni. &Scaron;teta je vi&scaron;estruka. Zbog neispunjavanje obaveza u Poglavlju 23 nećemo zatvoriti ovo poglavlje, dok su sa druge strane dovedene u pitanje ustavne izmjene koje imaju potencijal da potope cijele pregovore i zatvaranje svih ostalih poglavlja koja zavise od usvajanja evropskih zakona u Skup&scaron;tini.
Zahtjevi opozicije i tekuće reforme su međusobno povezani procesi, Bez političkog dogovora neke reforme neće biti moguće usvojiti u Skup&scaron;tini, a bez sprovedenih reformi neće biti ni zatvaranja poglavlja. Crna Gora danas ima politički kapital u Briselu kakav nema niko u regionu. Paradoks je da nam najveća prepreka vi&scaron;e nijesu evropske institucije, već sposobnost da kod kuće organizujemo i sprovedemo ono &scaron;to smo sami obećali.

Bajramspahić:  Problem CG nije manjak političke podrške EU, već nesposobnost da se taj povoljan momentum pretvori u mjerljive rezultate

"PES POKAZUJE KRATKOVIDOST I NESPOSOBNOST DA STRATEŠKI PROMIŠLJA ČAK I SOPSTVENI RAZVOJ, A KAMOLI DRŽAVNE INTERESE"

<div class="ng-star-inserted">
<div class="ng-star-inserted">
Iz Kabineta predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića&nbsp;dostavili su izvod iz rje&scaron;enja koje su, kako kažu, dobili od Uprave za za&scaron;titu kulturnih dobara, a kojim se, tvrde, nedvosmisleno potvrđuje da je Dvorac na Kru&scaron;evcu za&scaron;tićen kao nepokretno kulturno dobro.
</div>
"Predmetni objekat uživa status kulturnog dobra na osnovu Rje&scaron;enja o stavljanju pod za&scaron;titu broj 1230 od 27.11.1957. godine, Rje&scaron;enja o uvođenju u Registar broj 01-1106/1-61 od 04.09.1961. godine i Rje&scaron;enja o upisu u Centralni registar broj 02-502 od 05.08.1993. godine - Dosije broj 69, Knjiga XI, strane 137-138", navode iz Kabineta Milatovića.
</div>
<div class="ng-star-inserted">
Kako podsjećaju u saop&scaron;tenju, Skup&scaron;tini Crne Gore je vraćen na ponovno odlučivanje Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović Njego&scaron;, uz ukazivanje na potrebu da se predloženo rje&scaron;enje dodatno preispita sa stanovi&scaron;ta njegove usklađenosti sa Ustavom Crne Gore i važećim zakonodavstvom.
</div>
<div class="ng-star-inserted">
"Dostavljeni izvod iz rje&scaron;enja dodatno potvrđuje opravdanost takvog postupanja, budući da se radi o nepokretnom kulturnom dobru u državnoj svojini, koje uživa poseban režim pravne za&scaron;tite. Posebno podsjećamo da je članom 42 stav 1 Zakona o za&scaron;titi kulturnih dobara izričito propisano da se nepokretno kulturno dobro u državnoj svojini ne može otuđiti", zaključeno je u saop&scaron;tenju.
</div>
<div class="ng-star-inserted">
<img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" title="Fotografija 1: FOTO Kabinet predsjednika Crne Gore: Nedvosmisleno potvrđeno da je Dvorac na Kru&scaron;evcu za&scaron;tićen kao nepokretno kulturno dobro" src="https://media.antenam.net/media/antenam/2026/06/12/1781261710bojyxwmwcmyediwi.jpg" alt="Fotografija 1: FOTO Kabinet predsjednika Crne Gore: Nedvosmisleno potvrđeno da je Dvorac na Kru&scaron;evcu za&scaron;tićen kao nepokretno kulturno dobro" width="270" height="381" data-medialib-author="" data-medialib-source="Kabinet predsjednika Crne Gore" />|&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;Foto: Kabinet predsjednika Crne Gore
</div>

Kabinet predsjednika: Dvorac na Kruševcu zaštićeno kulturno dobro, ne može se otuđiti