Politika

Crna Gora će dati jasnu podr&scaron;ku kada bude pitanje da li Kosovo treba da bude u Evropskoj uniji ili Savjetu Evrope, kazao je za TVCG potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović.
Na pitanje hoće li to ugroziti vladajuću koaliciju, Ibrahimović je kazao da&nbsp; to ne može da ugrozi jer Crna Gora ima jasan vanjsko politički priotitet.
Jedan od prioriteta, kazao je on, su dobrosusjedski odnosi.
"Crna Gora je kod međunarodnih partnera prepoznata kao država koja njeguje dobrosusjedske odnose. Dakle, mi na&scaron;u prijateljsku državu Kosovo ćemo podržati jer je to vanjsko politički prioritet da budemo sljedeća članica Evropske unije i ovo se ne kosi sa tim putem", kazao je Ibrahimović.

Ibrahimović: Podržaćemo prijateljsku državu Kosovo, to ne može ugroziti vladajuću koaliciju

"PREPOZNATI SMO KAO DRŽAVA KOJA NJEGUJE DOBROSUSJEDSKE ODNOSE"

U Skup&scaron;tini Crne Gore poslanici su danas razmatrali prijedlog odluke o uče&scaron;ću crnogorskih vojnika u misiji vojne pomoći Evropske unije za podr&scaron;ku Ukrajini (European Union Military Assistance Mission Ukraine - EUMAM UA).
Na početku sjednice, ministar odbrane Dragan Krapović kazao je kako na&scaron;i vojnici neće ići u Ukrajinu.
"Nema govora o tome da bilo koji crnogorski vojnik u ovoj misiji bude angažovan u Ukrajini", rekao je on.
Precizirao je kako će aktivnosti misije biti sprovođene u Njemačkoj i u Poljskoj.
 "Time ne bismo dozvolili da se bilo gdje postavi pitanje da li Crna Gora zaista slijedi politiku partnerskih država, ili je posrijedi ne&scaron;to drugo", naglasio je on.
Rakočević: Va&scaron;e partnere finansira Rusija
Nikola Rakočević (DPS) pitao je za&scaron;to vlast "pere ruke" i za&scaron;to ne kaže jasno da se pomaže Ukrajini i ukrajinskim vojnicima da se odbrane od agresije Rusije.
"Razumijem, oni koji peru ruke od toga su partneri onih koji ne progovaraju riječ o tome, a koje finansira Rusija. To ne kažemo mi, nego Stejt department, oni su naveli da je to DF", kazao je on.
Danijel Živković (DPS) upitao je gdje je na sjednici predsjednik parlamenta, ali i gdje su poslanici koalicije &bdquo;Za budućnost Crne Gore&ldquo;.&nbsp;
Upitao je da li se tako po&scaron;tuje koalicioni sporazum i da li znači da je vlast pala, ako ZBCG sjutra ne glasa za ovu odluku.
&bdquo;Devedeset odsto dana&scaron;nje većine nije glasalo za članstvo Crne Gore u NATO. Danas ste evoluirali revolucionarno prema politici tog ozlogla&scaron;enog DPS-a. Vi danas pratite na&scaron;u politiku. I to je u redu &ndash; dobro je da ste evoluirali i da prihvatate vrijednosti NATO saveza&ldquo;, dodao je on.
Rekao je kako partije manje brojnih naroda ne računa kada govori o tome.
Ironično je Demokratama poručio kako se nada da neće naru&scaron;iti &bdquo;svetu čast i glasati zajedno sa DPS-om za istu odluku&ldquo;.
Krapović: Licemjerni ste, podr&scaron;ka NATO-u jača nego ikad prije
Krapović je kazao kako je Živković licemjeran, jer dok govori partijama većine o saradnji sa ZBCG, DPS istovremeno koalira sa Nikolom Jovanovićem u Budvi, koji je na istim ideolo&scaron;kim stanovi&scaron;tima kao i Nova srpska demokratija.
&bdquo;Danas je u Crnoj Gori veća podr&scaron;ka NATO-u nego ikad ranije&ldquo;, istakao je on.
DPS, kaže, ti&scaron;ti to &scaron;to je do&scaron;lo do vetinga i provjera i svega &scaron;to se de&scaron;ava u sistemu bezbjednosti.
Živković je odgovorio Krapoviću o situaciji u Budvi.
"Oni su se iskazali kao građanska lista i daćemo podr&scaron;ku svakome gdje budemo mogli da vas smijenimo sa vlasti. Jer, trajanje va&scaron;e politike pogubno je svakog dana po državne interese Crne Gore. I naravno da ćemo raditi sve kako bismo vas smijenili, zato jesmo opozicija. Vi ste u Budvi sa osam odborničkih mjesta do&scaron;li na dva", zaključio je Živković.

Krapović: Naši vojnici neće ići u Ukrajinu; Živković: 90 odsto ove većine bilo protiv članstva u NATO

ZAVRŠENA RASPRAVA O UPUĆIVANJU PRIPADNIKA VCG U MISIJU EUMAM

Glavni odbor Socijalističke narodne partije (SNP) raspustio je Op&scaron;tinski odbor te stranke u Herceg Novom. Kako je saop&scaron;teno, na dana&scaron;njoj elektronskoj sjednici, sa vi&scaron;e od 75 odsto glasova za, od ukupnog broja članova koji su glasali,Glavni odbor izglasao je nepovjerenje i razrje&scaron;io Radisava Nikića sa svih funkcija u partiji. &ldquo;Dana&scaron;njom odlukom Op&scaron;tinski odbor SNP Herceg Novi je raspu&scaron;ten, uz ocjenu da dosada&scaron;nji rad tog odbora nije bio u skladu sa politikom i vrijednostima koje SNP njeguje, sto se posebno odrazilo na poslednje rezultate na lokalnim izborima, gdje SNP prvi put u toj opstini nije ostvario parlamentarni status&rdquo;, saop&scaron;tili su iz SNP-a.
Nikić je, kako je istaknuto, razrije&scaron;en sa svih funkcija u SNP-u, jer je grubo prekr&scaron;io demokratska načela na kojima počiva djelovanje te stranke. &ldquo;Svojim javnim istupima iznosio je neprovjerene i neistinite informacije, kompromitovao funkcionere partije i naru&scaron;avao njen ugled u javnosti, sto predstavlja grubo krsenje Statuta partije&rdquo;, pi&scaron;e u saop&scaron;tenju.

Raspušten OO SNP Herceg Novi

ODLUČENO NA SJEDNICI GLAVNOG ODBORA TE PARTIJE

Premijer Milojko Spajić&nbsp; poručio je da razumije građane koji blokiraju puteve, ali da moraju imati na umu od čega ova država živi, a to je turizam, pa time ugrožavaju svoju budućnost.
Spajić je na dana&scaron;njoj svečanosti na otvaranju dionice Cetinje - Čevo odgovarao na pitanja novinara.
U vezi sa situacijom sa koncesijom za aerodrome u Podgorici i Tivtu, kazao da Vlada ima dobru saradnju sa Svjetskom bankom i da se nada da će ona biti nastavljena i ubuduće, te da će se uskoro znati vi&scaron;e detalja u vezi sa ovim poslom.
"Uskoro ćemo dobiti izvje&scaron;taj Tenderske komisije zajedno sa mi&scaron;ljenjem IFC-a, tako da ćemo o svemu biti upoznati vrlo brzo", katko je prokomentarisao Spajić.
Na pitanje novinara je li zadovoljan kako je Vlada pripremila turističku sezonu imajući u vidu nezavr&scaron;ene saobraćajnice, blokade, nepripremljene plaže, Spajić je kazao da je često upućivao kritike izvođačima radova zbog obavljanja ovih poslova u toku sezone.
&ldquo;Na jugu imamo cjelogodi&scaron;nju građevinsku sezonu i to bi trebalo rasporediti na mnogo bolji način. Jako sam nezadovoljan zbog te činjenice, kritikujem izvođače na sedmičnom nivou. Naročito put Jaz-Tivat, često se interesujem za tu dionocu i iskreno nezadovoljan sam tempom izvođenja radova&rdquo;, naveo je Spajić.
Odgovorio je i da ima razumijevanja za građane koji protestuju i blokiraju puteve, te da je demokratija stigla u Crnu Goru, pa svako može da izrazi svoje mi&scaron;ljenje.
&ldquo;Potpuno razumijemo građane, ali jako je bitno da građani imaju senzibiliteta za ono od čega se živi, a to je turizam i da svojim djelovanjem ne ugrožavaju svoju budućnost&rdquo;, naglasio je Spajić.
Komentarisao je i izjavu arhiepiskopa i mitropolita budimljansko-nik&scaron;ićkog Metodija koji je prije dva dana u manastiru Podmalinsko četničkog vođu Dražu Mihailovića uporedio sa Njego&scaron;em, a Tita nazvao monstrumom, istakav&scaron;i da je čitava Crna Gora u čudu zbog serije izjava koje dolaze iz crkve.
&ldquo;Mislim da je čitava Crna Gora po malo u čudu zbog serije izjava koje dolaze sa religijskih instanci. Crna Gora je sekularna država, svako treba da se bavi svojim poslom. Ja ne primam savjete od popova po pitanju istorije i politike, finansija, ekonomije, sporta, muzičkog, fizičkog&hellip;&rdquo;, istakao je Spajić.

Spajić: Crna Gora u čudu zbog izjava koje dolaze sa religijskih instanci

"JA NE PRIMAM SAVJETE OD POPOVA PO PITANJU ISTORIJE, POLITIKE, FINANSIJA…"

Predsjednik Op&scaron;tine Nik&scaron;ić Marko Kovačević saop&scaron;tio je da će nakon &scaron;to ponovo bude postavljen na čelo grada, u zakonskom roku podnijeti ostavku na mjesto poslanika Nove srpske demokratije (NSD).
&bdquo;Po jednom zakonu sam stekao određena prava i koristio sam ih. Sada kada imamo reizbor, sad nalažu i drugi zakoni, ja ću po tom zakonu postupiti i postupiću onako kako su moji planovi, ne po prioritetima nekog drugog i ne po instrukcijama nekog drugog, pogotovo ne onih koji mi ni u političkom, ni u ljudskom smislu ne žele dobro&ldquo;, rekao je Kovačević za RTNK.

Kovačević: Ostavku ću podnijeti u zakonskom roku, prema mojim planovima, ne po prioritetima drugih

"SADA KADA IMAMO REIZBOR, NALAŽU I DRUGI ZAKONI"

Problem &Scaron;avnika ne može se rje&scaron;avati izmjenom izbornih zakona, već sprovođenjem postojećih, ocijenio je kopredsjedavajući Odbora za izbornu reformu Nikola Rakočević, dok poslanik Demokrata Momčilo Leković navodi da ne vidi ni&scaron;ta sporno da se ta situacija rije&scaron;i dopunama Zakona o biračkom spisku.
Rakočević je, na sjednici Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu, rekao da ni to skup&scaron;tinsko tijelo, niti bilo koji odbor, niti Skup&scaron;tina Crne Gore, ne može da bude nadležna da rije&scaron;i problem &Scaron;avnika ili problem iste prirode koji se eventualno desi u nekom drugu gradu.
&bdquo;U &Scaron;avniku je problem &scaron;to Op&scaron;tinska izborna komisija (OIK) nema saglasnost da nastavi izbore na dva biračka mjesta. Državna izborna komisija (DIK) je dala nalog OIK-u koji nema saglasnost i ne postupa po tome&ldquo;, rekao je Rakočević.
Kako je naveo, jedini način je da se zavr&scaron;e izbori i proglase rezultati u skladu sa važećim zakonodavstvom.
&bdquo;Parlament može samo donositi zakone. Izmjena zakona dok traju izbori ne može se realizovati u skladu sa Ustavom i zakonima. U izmjeni izbornih zakona nije rje&scaron;enje, već u sprovođenju zakona, a to su izvr&scaron;na vlast i institucije za sprovođenje izbora&ldquo;, kazao je Rakočević.
On je rekao da je ideja Demokrata bila da se izmjene i dopune Zakona o biračkom spisku nađu na dnevnom redu dana&scaron;nje sjednice, navodeći da će razgovarati o &Scaron;avniku, ali ne konkretno o zakonu, jer se na Odboru mogu naći samo zakoni koji nastanu kao plod rada radnih grupa tog skup&scaron;tinskog tijela.
Poslanik Demokratske Crne Gore Momčilo Leković rekao je da Odbor za izbornu reformu može da predloži rje&scaron;enje za situaciju u &Scaron;avniku, a da je plenum može rije&scaron;iti.
On je kazao da predloženim dopunama Zakona o biračkom spisku stvaraju normativnu pretpostavku da na ponovljenim izborima mogu glasati samo oni birači koji imaju biračko pravo u &Scaron;avniku.
&bdquo;Ne vidim &scaron;ta može biti sporno da se na ovaj način rije&scaron;i problem koji je bruka za parlament i za cijelu državu&ldquo;, rekao je Leković.
Kopredsjedavajući Odbora Vasilije Čarapić kazao je da je birački spisak zaključan i da se ne može mijenjati, a da se izbori zbog nemogućnosti ponavljanja glasanja na dva biračka mjesta ne mogu okončati.
&ldquo;Institucije moraju da pokažu snagu da proces uvedu u leaglne okvire&rdquo;, naglasio je Čarapić.
On je rekao da su modeli institucionalnog odgovora na de&scaron;avanja u &Scaron;avniku postojali, ali da ni institucije nijesu rije&scaron;ile tu situaciju.
Državni sekretar u Ministarstvu unutra&scaron;njih poslova (MUP) Novica Obradović podsjetio je da je taj Vladin resor u ferbruaru formirao radnu grupu za kontrolu biračkog spiska i da to tijelo u koninuitetu analizira i situaciju u &Scaron;avniku.
&bdquo;Svi znamo da su op&scaron;tine na sjeveru sklone demografskom padu, ali u &Scaron;avniku smo imali situaciju da &scaron;est mjeseci prije održavanja izbora 2022. godine imamo rapidno povećanje broja stanovnika &ndash; 371 osoba je promijenila prebivali&scaron;te iz drugih op&scaron;tina i prijavila u &Scaron;avniku&ldquo;, rekao je Obradović.
Kako je naveo, to je dovelo do povećanja u biračkom spisku čak za jednu četvrtinu u odnosu na prethodni period.
&bdquo;Simptomatično je to da je, nakon &scaron;to je izborni proces u &Scaron;avniku započet i izbori na neki način okončani, od 371 osobe, njih 236 je vratilo prebivali&scaron;te na stare adrese&ldquo;, istakao je Obradović.
On je rekao da su, nakon &scaron;to su uparili baze podataka, od Uprave policije zatražili da se izvr&scaron;i terenska kontrola za 137 osoba koje su prijavile prebivali&scaron;te u &Scaron;avniku kako bi se vidjelo da li stvarno tamo borave.
&bdquo;Kontrola je pokazala da je od njih 137 samo 27 zatečeno na adresama prebivali&scaron;ta.
Do&scaron;li smo do toga da treba da ispitamo &scaron;ta je sa 75 osoba koje se vode kao da borave na teritoriji &Scaron;avnika, a za koje postoje indicije da je njihovo prebivali&scaron;te u drugoj op&scaron;tini&ldquo;, naveo je Obradović.
On je istakao da je, samo iz op&scaron;tine Nik&scaron;ić prije progla&scaron;enja biračkog spiska, prebivali&scaron;te promijenilo 299 osoba, a nakon održavanja izbora njih 199 se ponovo vratilo na stare adrese prebivali&scaron;ta u Nik&scaron;iću.
&bdquo;MUP će u narednom periodu prvi put primijeniti zakon i kroz upravni postupak ćemo da vidimo da li su ti građani stvarno sa prebivali&scaron;tem u &Scaron;avniku&ldquo;, najavio je Obradović.
On je istakao da je ranije postojao rezidencijalni status od &scaron;est mjeseci kako bi neko učestvovao na lokalnim izborima, ali je u nekom trenutku to ukinuto.
&bdquo;Do&scaron;li smo u situaciju da svako ko promijeni prebivali&scaron;te može da učestvuje na lokalnim izborima&ldquo;, rekao je Obradović.
Na pitanje koliko je ljudi koji su u oktobru 2022. godine bili upisani u birački spisak do danas preminuli, Obradović je rekao da je na biračkom mjestu jedan u &Scaron;avniku preminulo 13 osoba, a na biračkom mjestu Kru&scaron;evice dvije osobe.
Upitan koliko je osoba, od 75 protiv kojih će biti pokrenut upravni postupak, upisano na dva biračka mjesta na kojima glasanje nije zavr&scaron;eno, on je odgovorio da su kontrolisali kompletno biračko tijelo u &Scaron;avniku.
&bdquo;Izdefinisali smo 136 osoba koje su upitne, od toga smo do&scaron;li do podatka da njih 27 jesu na adresama prebivali&scaron;ta, a za 75 osoba postoji opravdana sumnja da ne borave na teritoriji &Scaron;avnika&ldquo;, kazao je Obradović.
On je rekao da su za biračko mjesto izvr&scaron;ili provjeru za 14 osoba, gdje je deset upitno po terenskim kontrolama.
&bdquo;Na biračkom mjestu dva izvr&scaron;ili smo rpovjeru za devet osoba, gdje nam je &scaron;est upitno&ldquo;, dodao je Obradović.
Upitan da li su osobe koje su promijenila prebivali&scaron;te iz &Scaron;avnika ostvarila biračko pravo u drugim op&scaron;tinama, on je odgovorio da ti ljudi imaju biračko pravo u dvije op&scaron;tine, ali da ne mogu znati jesu li glasali.
Nosilac liste Za budućnost &Scaron;avnika Gavrilo Cerović kazao je da u jednosobnom stanu u toj op&scaron;tini prijavljeno osam osoba.
Predsjednik Upravnog odbora Centra za monitoring i istraživanje Zlatko Vujović rekao je da postoji zloupotreba geografskog premije&scaron;tanja birača koja se de&scaron;ava.
&bdquo;Jedini institucionalni mehanizam da se to spriječi jeste održavanja izbora u jednom danu&ldquo;, kazao je Vujović i dodao da se, umjesto da se ide ka tome &scaron;to prije, poku&scaron;avaju naći rje&scaron;enja koja ne mogu dati kvalitetno rje&scaron;enje.
On je istakao da predlog dopuna Zakona o biračkom spisku ima određene probleme.
&bdquo;Prva stvar je da je zatvoren birački spisak. Postavlja se problem ako bi se izbrisale te osobe, &scaron;ta ćemo sa biračima koji su glasali a nijesu u trenutku okončanja izbora nemaju prebivali&scaron;te u &Scaron;avniku, &scaron;ta ćemo onima koji su u međuvremenu stekli biračko pravo&ldquo;, rekao je Vujović i dodao da je to sporno i neodrživo rje&scaron;enje.
Kako je naveo, drugo rje&scaron;enje je da se pro&scaron;ire ovla&scaron;ćenja OIK-a, da to ne budu delegatski sistemi gdje se glasa prema partijskoj preferenci.
Izvr&scaron;ni direktor Centra za demokratsku tranziciju Dragan Koprivica rekao je da se radi o 20 odsto birača i da je zato veliki problem, navodeći da je u pitanju najmeran izborni turizam koji je imao za cilj da promijeni volju građana &Scaron;avnika.
On je preporučio da se proces kontrole prebivali&scaron;ta mnogo bolje uredi.
Koprivica je ocijenio da ni na jedan način izbori koji su počeli 2022. godine, a koji bi eventualno bili zavr&scaron;eni ove godine, ne mogu biti legalni i legitimni.
Poslanik Socijaldemokrata Nikola Zirojević rekao je da &Scaron;avnik nije jedina op&scaron;tina koja ima problem sa zavr&scaron;avanjem izbora, već i Kotor.
&bdquo;Kraći je period, ali čini mi se da će i Kotor stići &Scaron;avnik, jer i tamo imamo situaciju da je onemogućeno ponavljanje izbora na dva biračka mjesta, da OIK neće da postupi onako kako je naloženo i da je stari saziv lokalnog parlamenta ponovo izabrao predsjednika op&scaron;tine&ldquo;, kazao je Zirojević.
Kako je rekao, osim &scaron;to je druga partija na vlasti, ne vidi razliku između Kotora i &Scaron;avniku.
On je rekao da je pitanje da li je situaciju u &Scaron;avniku odgovornost parlamenta ili institucija izvr&scaron;ne vlasti.
&bdquo;Da li odgovornosti OIK-a, DIK-a, Ustavnog suda, MUP-a, Uprave policije i Osnovnog državnog tužila&scaron;tva u Pljevljima&ldquo;, rekao je Zirojević i dodao da izbori u &Scaron;avniku nijesu zavr&scaron;eni zahvaljujući predstavnicima parlamentarne većine na državnom nivou, odnosno opozicije na lokalnom nivou.
Zirojević je pitao Cerovića kada je posljednji put prije 2022. godine glasao u &Scaron;avniku, jer je sredinom januara te godine promijenio prebivali&scaron;te, na &scaron;ta je Cerović odgovorio da se prebivali&scaron;te stiče na osnovu istinite izjave.
On je istakao da problem &Scaron;avnika ne može rije&scaron;iti parlament i Odbor za izbornu reformu, već izvr&scaron;na vlast.
&bdquo;Izvr&scaron;na vlast je problem trebalo da rije&scaron;i u startu i da ne dozvoli da do ovoga dođe&ldquo;, rekao je Zirojević.
Poslanik Pokreta Evropa sad Darko Dragović rekao je da nije saglasan da Odbor ne može da razmatra predlog dopuna Zakona o biračkom spisku.
&bdquo;Ako ovdje postoji iskrena volja da Odbor radi svoj posao i da dođemo do rezultata izborne reforme koji će za posljedicu imati slobodne, nezavisne i legitimne izbore, onda ne vidim da ovaj predlog bude osnova Odboru za izradu dobrog nacrta izmjena i dopuna, ili novog zakona o biračkom spisku&ldquo;, kazao je Dragović.
Čarapić: Povećanje izdvajanja za stranke zajednički stav svih partija
Kopredsjedavajući Odbora za izbornu reformu Vasilije Čarapić na dana&scaron;njoj sjednici predstavio je i Nacrt zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja.
Sve političke partije postigle su dogovor da se poveća iznos novca koji se izdvaja iz budžeta za stranke, saop&scaron;tio je Čarapić.
Napomenuo je da su imali &bdquo;trku sa vremenom&ldquo; da pripreme najkompleksnije zakonsko rje&scaron;enje koje Odbor treba da ponudi.
On je rekao da su u Nacrtu precizno definisali &scaron;ta je kampanja i kada počinje.
Čarapić je istakao da se Nacrtom bolje defini&scaron;e izvje&scaron;tavanje partija i pojačavaju obaveze koje se tiču izvje&scaron;tavanja i dostavljanja dokumentacije.
&ldquo;Uveli smo obaveze da se objavljuju godi&scaron;nji finansijski izvje&scaron;taji i plan rada na sajtu partija, da se dostavlja uz izvje&scaron;taje i propratna dokumentacija i u tom dijelu smo adresirali tehničke stvari koje su pravile velike probleme&ldquo;, rekao je Čarapić.
Kako je naveo, korigovali su limite tro&scaron;kova partija u kampanjama.
&ldquo;Imali smo sugestiju da su trenutni limiti neadekvatni za male op&scaron;tine, pa je u jednoj op&scaron;tini limit po zakonu hiljadu EUR za čitavu kampanju&ldquo;, rekao je Čarapić.
On je dodao da su to nerealni limiti, koji &bdquo;vode ka tome da se kr&scaron;i zakon&rdquo;. &bdquo;Uveli smo normu da limit ne može ispod deset hiljada EUR i time postižemo da uvodimo stvari u legalne tokove&ldquo;, rekao je Čarapić.
Kako je kazao, korigovali su i način na koji se raspoređuju sredstva za finansiranje kampanja, pa je povećan iznos koji se unaprijed daje političkim subjektima, sa 20 na 30 odsto.
Čarapić je naveo da su dodatno pro&scaron;irili listu subjekata koji imaju zabranu da finansiraju partije, pa tako na primjer duvanska industrija to neće moći da radi.
On je kazao da su uredili i upotrebu državnih resursa ili moći u kampanji.
&bdquo;Najvažnija izmjena odnosi se na zapo&scaron;ljavanje u kampanji, koja podrazumijeva da nije dozvoljeno zapo&scaron;ljavanje u kampanji po ugovorima o djelu, u svim državnim preduzećima, agencijama, osim kada je to predviđeno već aktom o sistematizaciji&ldquo;, rekao je, između ostalog Čarapić.

Različito o rješenju šavničke krize kroz izmjenu Zakona o biračkom spisku

ODRŽANA SJEDNICA ODBORA ZA IZBORNU REFORMU

Klub poslanika Demokratske partije socijalista, zajedno sa kolegama iz opozicije, obnovio je inicijativu za kontrolno saslu&scaron;anje VDT-a Milorada Markovića i v. d. direktora Uprave policije Lazara &Scaron;ćepanovića.
"Na temu postupanja nadležnih organa u slučaju u kojem je osumnjičeno lice koje je pripadnik obezbjeđenja predsjednika Skup&scaron;tine Crne Gore, tačnije Danilo Mandić.
Ovo saslu&scaron;anje od ključnog je značaja za očuvanje povjerenja građana u institucije sistema i za jačanje vladavine prava u Crnoj Gori&rdquo;, naveli su iz DPS-a u objavi na mreži X.
Vi&scaron;e državno tužila&scaron;tvo ocijenilo je da nema elemenata krivičnog djela ubistvo u poku&scaron;aju u slučaju Danila Mandića.
Predmet su proslijedili ODT Podgorica.

DPS ponovo traži saslušanje Markovića i Šćepanovića zbog postupanja nadležnih u slučaju Danila Mandića

"SASLUŠANJE OD KLJUČNOG JE ZNAČAJA ZA OČUVANJE POVJERENJA GRAĐANA U INSTITUCIJE SISTEMA "

U non paperu je podcrtan manjak političke volje i sru&scaron;ena farsa političke elite na vlasti, koja nas želi ubijediti da je sve &scaron;to rade za dobrobit evropskih integracija, za brži ulazak Crne Gore u Evropsku uniju, ocijenio je politički analitičar Marko Savić za 24 sata Televizije E.
Dilema &ndash; da li se primjenjuje Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju ili Zakon o radu obilježila je sjednicu Ustavnog odbora, na kojoj je konstatovano da je sudija Ustavnog suda Budimir &Scaron;ćepanovič stekao uslov za penziju.
Savić kaže da, iako većina skup&scaron;tinskih odbora liči na lo&scaron;u predstavu ili igrokaz, čudi &scaron;to je dilema uop&scaron;te postojala.
&ldquo;Moramo da shvatimo da Ustavni odbor ima, maltene, proceduralne nadležnosti kada je riječ o prestanku mandata ili odlasku u penziju sudija Ustavnog suda. Nije na Ustavnom odboru da raspravlja po kojem se to zakonu de&scaron;ava. Dobili su vrlo konkretan odgovor Evropske komisije o tome &scaron;to je njihovo postupanje značilo i koliko je direktno vezano za obaveze iz poglavlja 23 i 24&rdquo;, rekao je Savić.
Evropska komisija bila je jasna kada je u non paperu ocijenila da je odluka crnogorskog parlamenta da penzioni&scaron;e sutkinju Ustavnog suda Draganu Đuranović bila jednostrana i da je izazvala ozbiljnu institucionalnu i političku krizu.
Da se ne po&scaron;tuje to &scaron;to je u okviru pravnog sistema države Crne Gore bilo je, podsjeća Savić, jasno od kada se premijer Milojko Spajić pojavio na političkoj sceni, kao ministar 2020.&nbsp;
&ldquo;Vidjelo se da nije ba&scaron; vičan po&scaron;tovanju onoga &scaron;to je u okviru pravnog sistema države. To se preliva i na sve ostale konstituente vlasti, koji pravo i Ustav vide kao ne&scaron;to &scaron;to mogu da modifikuju na način koji trenutno odgovara njihovoj politici&rdquo;, kaže Savić.
Mi&scaron;ljenje Venecijanske komisije o slučaju sutkinje Ustavnog suda Dragane Đuranović trebalo bi da bude poznato do 16. juna. Savić kaže da se ne može prejudicirati kakvo će mi&scaron;ljenje biti, ali da je gotovo nemoguće doći do dogovora u plenumu.
&ldquo;Stra&scaron;no je za Crnu Goru, ne samo u kontekstu evropskih integracija, nego i razvoja građanskog dru&scaron;tva, da je prostor za otvoren, argumentovan politički dijalog unutar parlamenta i na svim drugim platformama, vrlo sužen. Kad imate tako sužen prostor za dijalog, kao posljedicu imate polarizaciju, ne samo političku, nego i dru&scaron;tvenu&rdquo;, istakao je Savić.
Pregovaračka poglavlja 23 (Pravosuđe i temeljna prava) i 24 (Pravda, sloboda i bezbjednost) sa Evropskom unijom su ključna jer, obja&scaron;njva Savić, usmjeravaju dinamiku procesa.
U non paperu Evropske komisije ukazuje se na nazadovanje.
&ldquo;Ono &scaron;to je podcrtano je i manjak političke volje. Dakle, ovim dokumentom apsolutno je sru&scaron;ena farsa političke elite na vlasti koja nas želi ubijediti da je sve &scaron;to oni rade za dobrobit evropskih integracija, odnosno, za brži ulazak Crne Gore u Evropsku uniju. To nije slučaj&rdquo;, rekao je Savić.
Govoreći o sjednicama Anketnog odbora, Savić se pita koja je uop&scaron;te svrha tog skup&scaron;tinskog tijela.
&ldquo;Za taj odbor je zdu&scaron;no poturio čitav svoj potencijal Milan Knežević. Imajući u vidu &scaron;ta je njihov predmet rada, koje ljude zovu da svjedoče, koja pitanja se tu postavljaju, sve to izgleda kao lo&scaron;e režirana predstava.
Svako ko je iz mazohizma gledao sjednicu Anketnog odbora, pogotovu posljednju (na kojoj je saslu&scaron;avan dugogodi&scaron;nji funckioner Uprave policije i Ministarstva unutra&scaron;njih poslova, Milan Paunović), shvatio je da ne postoji bolje obja&scaron;njenje osim namje&scaron;taljke.
To je igrokaz za javnost, koji treba da poturi sliku da se mi, zapravo, bavimo svojom pro&scaron;lo&scaron;ću na jedan temeljan i odgovoran nači. To nam Anketni odbor, ako mu je to bio cilj, nažalost, ne pokazuje, već nas uvodi u dodatni, haotični momenat u kojem se vade teme iz pro&scaron;losti, ali ne obrađuju se na detaljan i argumentovan način, koji može da doprinese rasvjetljavanju određenih važnih, crnih perioda iz bliske pro&scaron;losti. Sa ovakvim radom i kroz ovako namje&scaron;ten proces, jer u nekim trenucima liči na proces, rad Anketnog odbora samo produbljuje polarizovanost&rdquo;, smatra Savić.

Savić: Non paper srušio farsu političke elite

“ONO ŠTO JE PODCRTANO JE I MANJAK POLITIČKE VOLJE"

Kako svaki građanin, tako i predsjednik države ima pravo da podnese inicijativu za ocjenu ustavnosti, zakonitosti, bilo kojeg op&scaron;teg akta, ali od toga ne možemo mnogo očekivati, kaže za Antenu M advokat Veselin Radulović, komentari&scaron;ući najavu &scaron;efa države Jakova Milatovića, da će na sudu nastaviti borbu protiv Zakona o potvrđivanju Sporazuma o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina između vlada Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata, za koji je juče morao potpisati ukaz o progla&scaron;enju.
&ldquo;Ali možda i na tom slučaju najbolje vidimo zbog čega su političari onoliko poku&scaron;avali, i poku&scaron;avaju i dalje, da drže pod kontrolom Ustavni sud i da obezbijede većinu, da tako kažem, i u tom sudu, da imaju većinu jednaku kao &scaron;to imaju većinu u parlamentu. Jer negdje se možda očekuje od tih sudija, koje se biraju na takav način, da ostvare i ono &scaron;to je njihov zadatak kada budu izabrani &ndash; da ne &scaron;tite ustavnost i zakonitost, već da &scaron;tite partijski interes&rdquo;, kaže Radulović.
Mnogo je, dodaje, lo&scaron;e &scaron;to imamo Ustavni sud ovakav kakav je.
&ldquo;Zbog toga ne možemo imati velika nadanja kada je posrijedi najava predsjednika Milatovića, jer ko god ima bilo kakvo iskustvo sa Ustavnim sudom, zna da je potrebno da prođe najmanje tri do četiri godine da bi Ustavni sud uop&scaron;te razmatrao neki predmet, neku inicijativu ili predlog za ocjenu ustavnosti i zakonitosti.
Do tada se mnogo toga može zavr&scaron;iti. Ustavni sud nikada nije imao bilo kakvu proaktivnu ulogu, iako i to može i treba da radi shodno zakonu, posebno kada su u pitanju ovakvi slučajevi. I opet kažem &ndash; zbog toga mislim da nemamo previ&scaron;e razloga da se nadamo u ono &scaron;to bi trebalo da bude nada svim građanima u nekoj demokratskoj i pravno uređenoj državi, a to je Ustavni sud, kao posljednja brana za&scaron;tite ustavnosti, zakonitosti i osnovnih ljudskih prava&rdquo;, ističe advokat.
&nbsp;

Radulović: Milatović ima pravo na inicijativu za ocjenu ustavnosti Zakona o Sporazumu sa UAE, ali u Ustavni sud ne treba polagati mnogo nade

OCJENUJE ADVOKAT

Predsjedik države Jakov Milatović je u skladu sa Ustavom potpisao ukaz o progla&scaron;enju Zakona o potvrđivanju Sporazuma o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina između vlada Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata, koji su poslanici ponovo izglasali, saop&scaron;teno je iz njegove Knacelarije za odnose sa javno&scaron;ću.
"Predsjednik s žaljenjem konstatuje da su, i pored toga &scaron;to je vratio Zakon sa jasnom argumentacijom, poslanici vladajuće većine u Skup&scaron;tini stavili interese građana u drugi plan kada su ponovo izglasali sporazum na sjednici održanoj 3. juna. Milatović smatra svojom dužno&scaron;ću da jo&scaron; jednom istakne kako je predmetni sporazum, u obliku u kojem je usvojen, pravno i politički &scaron;tetan po interese države&rdquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.
Sporazum je, kako je istaknuto, u direktnoj suprotnosti sa Ustavom Crne Gore i njenim zakonodavstvom.
"Njime se suspenduju ključni domaći propisi, uključujući one o javnim nabavkama, državnoj imovini i za&scaron;titi konkurencije.Na ove probleme ukazali su brojni pravni stručnjaci, predstavnici civilnog sektora, međunarodne organizacije, kao i sama Evropska komisija&rdquo;, dodaje se u saop&scaron;tenju.
Ovakvim pristupom, kako je navedeno u saop&scaron;tenju, obesmi&scaron;ljava se pravni okvir koji bi trebalo da garantuje za&scaron;titu javnog interesa, transparentnost i ravnopravnost svih investitora na trži&scaron;tu.
"Time se otvara prostor za netransparentne aranžmane koji mogu imati dugoročno negativne posljedice po državu", pi&scaron;e u saop&scaron;tenju.
Milatović je podsjetio da će za sve posljedice ovog sporazuma odgovornost snositi oni koji su glasali za njegovo usvajanje.
&ldquo;Milatović, sa pozicije koju obavlja, nastaviće da dosljedno brani ustavni poredak, javni interes i pravo građana da odlučuju o strate&scaron;kim pitanjima koja određuju budućnost Crne Gore&rdquo;, zaključeno je u saop&scaron;tenju.

Milatović potvrdio Sporazum sa UAE: Odgovornost će snositi oni koji su glasali za njegovo usvajanje

"OTVARA  SE PROSTOR ZA NETRANSPARENTNE ARANŽMANE KOJI MOGU IMATI DUGOROČNO NEGATIVNE POSLJEDICE PO DRŽAVU"

Niko nema opravdanja da ne glasa za svih četvoro sudija Ustavnog suda, kazao je poslanik Građanskog pokreta URA Milo&scaron; Konatar.
"U ponedeljak 27. februara u Skup&scaron;tini glasamo za sudije US - četiri kandidata, među njima i pripadnik nacionalnih manjina i sada niko nema opravdanje da ne glasa za sve kandidate i tako odblokiramo Ustavni sud", napisao je na Tviteru.
Kako je rekao, poslanici GP URA i CIVIS-a će glasati za&nbsp;sve kandidate za sudije Ustavnog suda.
"To nam je u ovom trenutku najpreča politička obaveza - deblokada Ustavnog suda i nastavak evropskog puta", naveo je Konatar.
<blockquote class="twitter-tweet">
Niko nema opravdanja da ne glasa za svih četvoro sudija Ustavnog suda U ponedeljak 27. februara u <a href="https://twitter.com/SkupstinaCG?ref_src=twsrc%5Etfw">@SkupstinaCG</a> glasamo za sudije US - 4 kandidata, među njima i pripadnik nacion. manjina i sada niko nema opravdanje da ne glasa za sve kandidate i tako odblokiramo Ustavni sud 🇲🇪🇪🇺 <a href="https://t.co/ZgpwRXV0Mm">pic.twitter.com/ZgpwRXV0Mm</a>
&mdash; Milo&scaron; Konatar (@MilosKonatar) <a href="https://twitter.com/MilosKonatar/status/1629461524564549634?ref_src=twsrc%5Etfw">February 25, 2023</a></blockquote>

Konatar: Niko nema opravdanje da ne glasa za sve kandidate za sudije Ustavnog suda