Politika

Sastanak predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića i premijera Milojka Spajića u Podgorici počeo je večeras oko 19h i 30 minuta, i zavr&scaron;io se nakon gotovo četiri sata, prenosi Antena M.
Nakon sastanka nije bilo izjava za medije
Kako je ranije rečeno, glavna tema susreta bila su ključna politička pitanja u državi.
Sastanak je održan u Predsjedni&scaron;tvu.

Sastali se Milatović i Spajić, četiri sata razgovarali, bez izjava za medije

SASTANAK ODRŽAN U PREDSJEDNIŠTVU

Evropska komisija (EK) očekuje od Crne Gore da, prije dono&scaron;enja bilo kakve odluke u vezi sa dvojnim državljanstvom, prvo obavijesti Evropsku uniju (EU), saop&scaron;teno je iz te evropske institucije.
To je odgovorila komesarka EU za pro&scaron;irenje Marta Kos na pitanje hrvatskog poslanika u Evropskom parlamentu Davora Stiera o izmjenama Zakona o dvojnom državljanstvu.
Odgovor Kos prenosimo integralno:
"Komisija pomno prati razvoj te situacije u Crnoj Gori.
Prema međunarodnom pravu određivanje uslova za sticanje i gubitak državljanstva u nadležnosti je svake države članice, a predmetna nacionalna pravila moraju biti u skladu s pravom Unije u situacijama na koje se to pravo primjenjuje[1]. Kao zemlja kandidatkinja, Crna Gora trebalo bi se suzdržati od svih mjera koje bi mogle ugroziti njen strate&scaron;ki put prema EU-u ili sigurnost EU-a, uključujući i kori&scaron;ćenje svojih prava za dodjelu državljanstva.
Komisija očekuje od Crne Gore da hitno donese sveobuhvatnu izbornu reformu kako bi uskladila svoje zakonodavstvo s evropskim i međunarodnim standardima, uključujući preporuke Kancelarije za demokratske institucije i ljudska prava Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (OESS).
Sve pravne promjene, uključujući izmjene ustava, trebalo bi da se temelje na evropskim standardima i sprovoditi nakon opsežnog postupka savjetovanja i uz &scaron;to veći međustranački politički konsenzus. Te bi promjene trebalo biti usklađene s očekivanim reformama povezanima s EU-om, kako je posebno navedeno u Izvje&scaron;ću o Crnoj Gori za 2024.[2], s ciljem ispunjavanja obaveza Crne Gore u pristupnim pregovorima.
Komisija očekuje od Crne Gore da, prije dono&scaron;enja bilo kakve odluke, potpuno upozna EU sa svojim namjerama".

Kos: Za eventualne promjene Zakona o dvojnom državljanstvu CG da se konsultuje sa EU i postigne širok unutrašnji konsenzus

SAOPŠTILA KOMESARKA EU ZA PROŠIRENJE

Parlament ne može da poni&scaron;ti odluku o penzionisanju sutkinje Ustavnog suda Dragane Đuranović i samo taj sud može da cijeni da li je odluka u skladu sa Ustavom, kazao je premijer Milojko Spajić.
Spajić je na konferenciji za novinare rekao da se ista situacija, kao sa Đuranović, dogodila 2021. godine sa sudijom Dragoljubom Dra&scaron;kovićem.
&bdquo;I imali smo predstavnike GP URA koji su glasali za takvu odluku, da se prekine mandat Dra&scaron;koviću zbog istog razloga. To su ljudi koji su danas protestovali i govorili o ustavnom puču&ldquo;, naveo je Spajić.
On je podsjetio da ja i poslanik Socijaldemokrata Boris Mugo&scaron;a u parlamentu govorio o tome da je penzionisanje po Zakonu o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO) jedino relevantno i da je to trebalo da se uradi i u slučaju Milorada Gogića.
Spajić je kazao da je saglasan sa tim.
&bdquo;Mislim da je lo&scaron;e &scaron;to Ustavni sud nije ranije poslao dopis i za sudiju Gogića i sve ostale&ldquo;, rekao je Spajić.
Govoreći o zahtjevu opozicije da Ustavni odbor povuče odluku, Spajić je podsjetio da je ta odluka pro&scaron;la plenum i naveo da ne postoji takav mehanizam za povlačenje odluke.
&bdquo;Mi smo preporučili, mislili smo da smo dali kompromisno rje&scaron;enje, da dok Ustavni sud ne odluči je li u pravu opozicija ili većina, ne biramo nasljednika sutkinje Đuranović, nego Gogića&ldquo;, rekao je Spajić.
Kako je kazao, ako Ustavni sud kaže da je opozicija u pravu, neće imati problem sa tim.
&bdquo;Ukoliko Ustavni sud presudi da to nije ustavno nemamo problem, vraćamo stvari na početak&ldquo;, rekao je Spajić.
On je dodao da, ako Ustavni sud ne presudi da je to neustavno, treba da se izaberu dva člana tog suda.
Spajić je kazao da je poziv koji je jutros poslao prava mjera kompromisa - da čekaju Ustavni sud da presudi po tom pitanju.
Kako je naveo, jedino &scaron;to može jeste da se Đuranović ponovo prijavi na konkurs, ukoliko misli da je toliko bitna za sistem, i na Ustavnom odboru dokaže da je nezamjenljiva.
Spajić je kazao da do sada nije čuo argument opozicije koji ima smisla.
&bdquo;Ovo je neka vrsta opstrukcije zbog neke nemoći. Opozicija je bila najjača kad su bili konstruktivni, čim krenu opstrukcije opoziciji se djelovanje sužava&ldquo;, rekao je Spajić.
On je poručio da su tu za kompromise i razgovore, ali da neće dozvoliti blokiranje parlamenta.
Spajić je naglasio da država mora ići naprijed.
&bdquo;Imamo preko 40 zakona do kraja godine da usvojimo, imamo obavezu Plana rasta ako želimo 27 miliona, potrebno je da se usvoje i prostorni plan i drugi akti&ldquo;, rekao je Spajić.
On je dodao da treba i za SEPA-u izmijeniti nekoliko zakona.
&bdquo;Imamo mnogo drugih evropskih obaveza koje treba da ispunimo, imamo budžet koji treba da usvojimo, ne želimo da trpe građani&ldquo;, naglasio je Spajić.
On je pozvao opoziciju da se konstruktivno pona&scaron;a u parlamentu.
&bdquo;Ako vam se ne sviđa neka odluka većine žalite se Ustavnom sudu. Ne podržavamo onakvo pona&scaron;anje, uno&scaron;enje dimne bombe, pravljenje performansa&ldquo;, rekao je Spajić.
Govoreći o tome &scaron;to Premijerski sat nije održan, Spajić je rekao da su iz opozicije pokazali kakvi su heroji.
&bdquo;Oćemo li ponovo da imamo premijerski sat, ja sam spreman na to. Ako je to zahtjev opozicije, evo u ponedjeljak ponovo premijerski sat&ldquo;, naveo je Spajić.
Upitan da li misli da su aktivnosti opozicije paravan za formiranje vlasti u Podgorici sa Pokretom za Podgoricu, Spajić je odgovorio da mu sve liči na to.
On je dodao da mu sve to liči da opozicija želi da napravi vlast u Podgorici bez onih iz većine sa državnog nivoa.
Upitan da prokomentari&scaron;e navode opozicije da je predsjednik Skup&scaron;tine Andrija Mandić stvarni lider parlamentarne većine, Spajić je ocijenio da je DPS ističući Mandića u prvi plan poku&scaron;ava da napravi imaginarnost da je to tačno.
Potvrdio je i da ide na sastanak sa predsjednikom Crne Gore Jakovom Milatovićem.
"Idem večeras na sastanak sa Milatovićem i moj primarni zadatak je da ga izvučem iz zagrljaja DPS-a i opozicije, i da ga pozovem na konstruktivnost i izađemo iz ovog začaranog kruga nepotrebnih uskobljavanja", kazao je Spajić na konferenciji za novinare.
On je rekao da danima poziva da se spusti lopta i da se zajednički radi, sa predsjednikom, a i sa opozicijom.
"Sastanak će biti održan kod Milatovića. Sujete ne postoje, mi smo predlagali neutralni teren, kao &scaron;to je Vila Gorica, ali Milatović je bio izričit da to bude njegova kancelarija", dodao je Spajić.
On je kazao da ne vidi ideolo&scaron;ku razliku između njih i Milatovića.
"Ideolo&scaron;ki ne vidim razliku između Milatovića i nas. To su uvijek neke razlike o mi&scaron;ljenjima o nekim malim stvarima, ali ideolo&scaron;ki smo potpuno jednaki", rekao je Spajić.
On je kazao da su spremni da razgovaraju o svim temama.

Spajić: Parlament ne može da poništi odluku u vezi sa Đuranović

SAOPŠTIO PREMIJER

Pročitajte odgovore Spajića na poslanička pitanja

OPOZCIJA NIJE DOZVOLILA ODRŽAVANJE PREMIJERSKOG SATA

Prozori na prostorijama Ambasade Crne Gore u Ukrajini o&scaron;tećeni su usljed eksplozije koja se dogododila u blizini zgrade u kojoj se nalazi Ambasada, potvrdili su agenciji MINA iz Ministarstva vanjskih poslova.
<blockquote class="twitter-tweet">
Ukrainian Foreign Ministry shows photos of foreign embassies damaged after strike on Kyiv Diplomatic missions of Albania, Argentina, Palestine, North Macedonia, Portugal, and Montenegro were affected by the shelling of Kyiv, according to the Ukrainian Foreign Ministry as&hellip; <a href="https://t.co/IluFtHr2e8">pic.twitter.com/IluFtHr2e8</a>
&mdash; NEXTA (@nexta_tv) <a href="https://twitter.com/nexta_tv/status/1870079413280186641?ref_src=twsrc%5Etfw">December 20, 2024</a></blockquote>
Iz tog resora su kazali da u trenutku eksplozije ambasadorka i osoblje Ambasade nijesu bili u objektu, kao i da niko nije povrijeđen.
Kako su rekli, oni su na bezbjednom i prate uputstva ukrajinskih vlasti i nadležnih službi.
Iz Ministarstva vanjskih poslova su kazali da će &scaron;teta nastala na objektu Ambasade biti sanirana u najkraćem roku.

Kijev: Prostorije crnogorske Ambasade oštećene u eksploziji

POTVRĐENO IZ MINISTARSTVA VANJSKIH POSLOVA

Premijerski sat danas nije održan danas jer je opozicija, kako je najavila, blokirala rad parlamenta.
Opozicija je, nakon izlaska iz skup&scaron;tinske sale, u hodniku okružila premijera i nije mu dala da održi press konferenciju.
Pogledajte snimak:
<iframe src="https://www.youtube.com/embed/XTD4Z0Gpomw" width="560" height="314" allowfullscreen="allowfullscreen"></iframe>
&nbsp;
&nbsp;

Opozicija nije dozvolila da se premijer obrati novinarima u holu Skupštine

POGLEDAJTE SNIMAK

Poslanici opozicije nijesu dozvolili održavanje Premijerskog sata zbog, kako su naveli, naru&scaron;avanja ustavnog poretka u Crnoj Gori od parlamentarne većine.
Nakon &scaron;to se plenumu obratio lider Demokratske partije socijalista Danijel Živković, poslanici opozicije ustali su sa mjesta i opkolili sto predsjedavajućeg Skup&scaron;tine.
Predsjednik Skup&scaron;tine Andrija Mandić kazao je kako će svim poslanicima biti izrečene mjere.

Prekinut Premijerski sat; Mandić: Poslanicima će biti izrečene mjere

OPOZICIJA OPKOLILA STO PREDSJEDNIKA SKUPŠTINE

U ovom trenutku očigledne institucionalne i ustavne krize bilo je važno da imam sastanak sa liderima opozicije, poručuje predsjendik države Jakov Milatović.
"Trenutno situacija nije dobra", kaže Milatović.
Sa predstavnicima opozicije je razgovarao o, kako je istakao, "ustavnoj krizi koja je nastala kao rezultat djelovanja Ustavnog odbora koji je preuzeo nadležnosti Ustavnog suda i time u&scaron;ao u zonu protivpravnog i protivustavnog djelovanja".
Situacija je, nadalje ocjenjuje Milatović, veoma ozbiljna.
Popodne će, potvrdio je, imati sastanak sa predsjednikom Vlade.
"Čuo sam pozicije lidera opozicije, popodne ću o tome poku&scaron;ati da razgovaram sa predsjednikom Vlade. Kao &scaron;to znate, upravo je partija predsjednika Vlada bila odlučujući faktor jer su imali četiri poslanika u Ustavnom odboru koji je preuzeo ulogu Ustavnog suda", napominje Milatović.
Ističe da je već dao jasan pravni stav.&nbsp;
"Čini mi se da je izlaz iz ove situacije da se poni&scaron;ti odluka Ustavnog odbora, to su mi prenijeli lideri opozicije. Imajući u vidu ono &scaron;to sam i ja rekao, to je jedan od načina na koji možemo izaći iz ove ustavne krize", smatra Milatović.
Tvrdi i da sa liderima opozicije nije razgovarao o postizbornoj situaciji u Podgorici.

Milatović: Očigledna institucionalna i ustavna kriza, jedno od rješenja je poništenje odluke Ustavnog odbora

SAOPŠTIO PREDSJEDNIK DRŽAVE

EU je zabrinuta zbog odluke Skup&scaron;tine Crne Gore da prestane mandat sudiji Ustavnog suda, poručio je portparol Evropske komisije Gijom Mersije.
Na pitanje TVCG povodom nedavnih de&scaron;avanja u Skup&scaron;tini Crne Gore, Mersije je kazao da je po&scaron;tovanje Ustava od su&scaron;tinske važnosti za napredovanje zemlje ka EU.
&bdquo;Pozivamo sve institucije da po&scaron;tuju vladavinu prava i da po&scaron;tuju Ustav. Ovo je ključno za EU put Crne Gore&ldquo;, naveo je Mersije.
Ističe da je Ustavom Crna Gore utvrđeno da je na Ustavnom sudu da odlučuje o prestanku mandata sudiji Ustavnog suda, na osnovu ispunjenosti kriterijuma za penzionisanje i o tome obavje&scaron;tava Skup&scaron;tinu.
&bdquo;EU ponavlja da Crna Gora treba da izmijeni svoj sada&scaron;nji pravni okvir kako bi uvela posebnu uredbu o kriterijumima za penzionisanje sudija, koja bi trebalo da bude u skladu sa evropskim standardima i postojećim preporukama Venecijanske komisije&ldquo;, ističe Mersije.
Portrarol Evropske komsije dodaje i da svi organi vlasti i politički lideri moraju da obezbijede punu funkcionalnost Ustavnog suda &bdquo;kao su&scaron;tinske garancije za vladavinu prava i demokratsku stabilnost, uključujući obezbjeđivanje blagovremenih imenovanja na osnovu zasluga, transparentnosti i zakonskih odredbi&ldquo;.

EU zabrinuta zbog odluke o prestanku mandata sudiji Ustavnog suda

PORUČIO PORTPAROL EVROPSKE KOMISIJE

Sastanak predsjednika države Jakova Milatovića i lidera opozicije koji je počeo danas u zgradi Predsjedni&scaron;tva, zavr&scaron;en je.
Sastanku su prisustvovali Danijel Živković (DPS), Dritan Abazović (GP URA), nezavisna poslanica Jevrosima Pejović, Adrijan Vuksanović (HGI), Boris Mugo&scaron;a i Ivan Vujović (SD). Tema je bila institucionalna kriza.
Lider DPS-a Danijel Živković kazao je da je na sastanku zaključeno da je na sceni duboka institucionalna kriza koju je neophodno rije&scaron;iti na jedan način, a to je da se poni&scaron;ti ili stavi van pravne snage odluka Ustavnog odbra kojom je parlamentarna većina suprotno Ustavu Crne Gore odlučila da na silu prestane mandat sutkinji Dragani Đuranović.
"Saglasili smo se da ćemo nastaviti sa na&scaron;im djelovanjem koje je bilo nakon sjednice Ustavnog odbora, a to je dok se stvari ne vrate u prvobitno stanje, nema normalnog političkog života. Nećemo se povlačiti od osnovnog zahtjeva, a to je da parlamentarna većina mora poni&scaron;titi odluku Ustavnog odbora", kazao je Živković i poručio da je predsjednik saglasan sa opozicijom u vezi sa tim.&nbsp;
On je kazao da nije bilo govora o formiranju vlasti u Podgorici.&nbsp;
"Poruke da se ovo de&scaron;ava zbog formiranja vlasti u Podgorici je samo nemu&scaron;ti govor čovjeka koji apsolutno ne zna &scaron;ta je politikan i ne bavi se politikom kako bi to treba da radi čovjek na poziciji premijera", kazao je Živković.&nbsp;
Abazović: Predstavnici manjinskih partija da nam se pridruže
Bez obzira na političke razlike, opozicija i predsjednik su jasni u odbrani gaženja Ustava Crne Gore, kazao je lider GP URA Dritan Abazović.
"Ustavni puč u režiji diletanata na političkoj sceni koje predvodi premijer Milojko Spajić, a čiji su izvođači radova Andrija Mandić i poslanici većine koji su glasali na Ustavnom odboru, mora imati adekvatan odgovor", kazao je Abazović.
On je poručio da niko nije iznad Ustava Crne Gore.
"Ovu krizu su izazvali ljudi koji nemaju nikakav osjećaj za državne institucije i koji misle da ako su sticajem okolnosti dođli do neke većine na nekim izborima da mogu da rade &scaron;ta hoće. E pa ne može. S tim smo odlučni da povlačimo zajedničke poteze isključivo u odbrani Ustava", kazao je on.
Istakao je da Odbor ne može da preuzima nadležnosti suda.
"Mi ćemo nastaviti političku borbu. Pozivam predstavnike manjinskih partija koje su u vlasti, koje su se javno deklarisale suprotno onome &scaron;to je politika Vlade većine, a koja, ničim izazvana gura državu u političku i institucionalnu krizu, da nam se pridruže", kazao je Abazović.
Ukoliko postoji savjest, kako kaže Abazović, kod poslanika PES-a, on ih poziva da se takođe pridruže.
"Čuli smo da ni oni nijesu jedinstveni kada je ova neustavna akcija u pitanju, da se pridruže u odbrani Ustava. Da profunkcioni&scaron;e parlament, da imamo debate, da učinimo sve da država ne ide putem krize. Ja sam vrlo zadovoljan ovim sastankom i vidjećemo kako će se odvijati situacija ubuduće", kazao je on.
Naglasio je da imaju jedan zadatak, od koga neće odustati, a to je da se ponovo sastane Ustavi odbor i da poni&scaron;ti odluku koju su donijeli prije nekoliko dana.
"Ukoliko se ne poniti nema vi&scaron;e ni jedne sjednice Skup&scaron;tine Crne Gore, nema nikakvog dijaloga, Odbora za izbornu reformu i ljudi poput Mandića i Spajića biće odgovorni za političku i institucionalnu krizu u zemlji", rekao je Abazović.
Mugo&scaron;a: Zbog uskopartijskih interesa treba da ru&scaron;imo cijeli sistem
Poslanik SD-a Boris Mugo&scaron;a kazao je nakon zavr&scaron;enog sastanka da je na sceni klasično gaženje Ustava na koje su, dodaje, dobronamjerno i konstruktivno upozoravali.
On je rekao da ih je danas okupila odbrana ustavno-pravnog poretka koja prevazilazi bilo kakve političke razlike, legitimne u političkom životu.
"Kažem da ovakva konstruktivna opozicija ne postoji u mnogim slučajevima kao &scaron;to je u Crnoj Gori, međutim, nažalost, ovoj bahatoj vlasti to nije bilo dovoljno, ta konstruktivnost, nego su htjeli da se pona&scaron;aju na način koji je nepristojan, jer ovo je već nepristojno pona&scaron;anje vladajuće većine. Rečenica koja veoma zabrinjava i volio bih da svi obratite pažnju je njihov argument da je sve stvar volje većine, i da je demokratija samo volja većine. Demokratija je vladavina prava, a ne pravo na nezakonito vladanje", kazao je Mugo&scaron;a.
Istakao je i da je priča premijera vrlo licemjerna, te da je on dao nalog poslanicima PES-a koji imaju 4 od 7 članova Ustavnog odbora, i poslao "prvu postavu" da zamijeni članove Ustavnog odbora iz PES-a koja je jače nego ostali poslanici iz parlamentarne većine branila na Ustavnom odboru.
"On sad traži da mi razgovaramo. Čemu da razgovaramo? Da razgovaramo sa njim koji je dao instrukcije da se kr&scaron;i Ustav. I pazite te reakcije koje su nevjerovatne, neozbiljne za nekoga ko je na čelu Vlade, koja Ustav uvodi unutra&scaron;njo-vanjsku politiku. A ko ste vi da dajete instrukciju Ustavnom sudu? To je isto gaženje Ustava. Ustavni sud je za sebe na ustavna kategorija. Ne trebaju Ustavnom sudu instrukcije premijera jedne države. Jer taj isti Ustavni sud treba da ukaže sutra da i premijer države kr&scaron;i Ustav", dodao je Mugo&scaron;a.
Istakao je da se namjerno radi na su&scaron;tinskoj blokadi Ustavnog suda.
"A za&scaron;to se to radi? Zato &scaron;to su izbori pokazali da ova parlamentarna većina vi&scaron;e nema legitimitet. Stanje na terenu ne odgovara stanju u parlamentu. Partije koje su imale mandate na izborima 2023. vi&scaron;e te mandate u narodu nemaju. I sad treba zbog tih usko partijskih interesa da ru&scaron;imo cijeli sistem. Ali ono &scaron;to treba da znaju, dok je god ovako opozicija sa na&scaron;im ogromnim razlikama, nemamo, u jednome smo isti, a to je da ćemo da branimo Ustavni poredak ove zemlje", rekao je Mugo&scaron;a.

Živković: Nema normalnog političkog života dok se ne poništi odluka Ustavnog odbora

OPOZICIJA NAKON SASTANKA SA MILATOVIĆEM

Prema trenutno dostupnim informacijama, nema povrijeđenih crnogorskih državljana u napadima Izraela u Libanu, saop&scaron;teno je Portalu RTCG iz Ministarstva vanjskih poslova.
Iz Ministarstva su kazali da se konzulu javilo troje ljudi koji su već napustili državu.
&ldquo;Prema trenutno dostupnim informacijama, nema povrijeđenih crnogorskih državljana. Za sada se troje javilo na&scaron;em počasnom konzulu u Libanu i napustili su već državu&rdquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.
Crnogorski državljani koji se nalaze u Libanu Izraelu ili Iranu za informacije i konzularnu pomoć mogu se obratiti:
-Konzulatu na čelu s počasnim konzulom u Libanu Kebeom Marvanom, telefon: (+961) 9 222 314 5 mejl:&nbsp;info@montenegroconsulate-lb.org
Konzulatu na čelu s počasnim konzulom Nimrodom Rinotom u Tel Avivu telefon + 972-9-8987781 i mejl: rinot.nimrod@montenegroisraelconsulate.com
-Ambasadi Republike Srbije u Teheranu, telefon + 9821 / 88 09 15 29, mejl:&nbsp;serbembtehir@gmail.com&nbsp;, koja, shodno sporazumu o uzajamnom zastupanju i pružanju konzularnih usluga i za&scaron;tite u trećim zemljama, pruža konzularnu za&scaron;titu crnogorskim državljanima u Iranu.
Od početka rata u Gazi, nakon 7. oktobra 2023. i napada Hamasa, kojeg su SAD i EU označile za terorističku grupu, produbljivao se konflikt između Izraela i Hezbolaha.
Hezbolah je libanska &scaron;iitska politička partija i paravojna grupa osnovana 1982. kako bi se borila protiv invazije Izraela na Liban. Grupu su formirali muslimanski vjerski zvaničnici uz podr&scaron;ku Irana.
Neprijateljstva Izraela i Hezbolaha su ozbiljnije eskalirala od 17. septembra i eksplozije pejdžera kada je u Libanu povrijeđeno oko 2.800 ljudi. Najmanje devetoro je poginulo od kojih je troje djece.
A nakon ubistva lidera Hezbolaha Hasana Nasralaha, ključnog saveznika Teherana, u vazdu&scaron;nim napadima na Liban 27. septembra, eskalacija je prerasla u rat.

Među povrijeđenima u Libanu nema crnogorskih državljana, troje napustilo državu