Politika

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović uputio je dopis predsjedniku Skup&scaron;tine Andriji Mandiću u kojem zahtijeva da se predlog za izbor Mirjane Vučinić za sutkinju Ustavnog suda, koji je upućen jo&scaron; u maju ove godine, hitno uvrsti na dnevni red i stavi na glasanje.
"Odluka da se o ovom predlogu mjesecima ćuti, u trenutku kada Ustavni sud funkcioni&scaron;e sa svega četiri sudije, predstavlja dalje produbljivanje ustavne krize.
Neprihvatljivo je da politički interesi vladajuće većine, već godinu dana blokiraju rad Ustavnog suda. Ako želimo Crnu Goru u EU, onda moramo i da radimo kao evropske demokratije, da institucije rade svoj posao, bez političke trgovine i selektivnosti,&ldquo; istakao je Milatović u objavi na mreži X.
Milatović je poručio da neće dozvoliti opstrukciju zakonskog procesa izbora sudija Ustavnog suda, te podsjetio da Skup&scaron;tina već godinu dana ignori&scaron;e tri upražnjena mjesta u ovoj ključnoj instituciji, uključujući i mjesto sutkinje Dragane Đuranović koja je protivzakonito razrije&scaron;ena, na &scaron;to su ukazale i Venecijanska komisija i Evropska unija.
Pozvao je Skup&scaron;tinu da u najkraćem roku postupi u skladu sa Ustavom i zakonima, i da bez daljeg odgađanja odluči o predlogu koji je pred nju stavljen.
"Sve drugo bio bi otvoreni signal da parlamentarna većina nastavlja staru praksu, da drži ključne institucije kao taoce svojih partijskih interesa", zaključuje Milatović.

Milatović pisao Mandiću: Neprihvatljivo da politički interesi vladajuće većine već godinu blokiraju rad Ustavnog suda

TRAŽI HITNO ODLUČIVANJE O SUDIJI MIRJANI VUČINIĆ

Direktor Uprave policije Lazar &Scaron;ćepanović tvrdi da ni u jednom trenutku nije iznio koji operativni podatak, te da je ministar unutra&scaron;njih poslova Danilo &Scaron;aranović juče iznio neke koji njemu nijesu poznati.
Ministar unutra&scaron;njih poslova Danilo &Scaron;aranović saop&scaron;tio je juče u Skup&scaron;tini da je, prema podacima iz arhive Službe bezbjednosti starih 25 godina, biv&scaron;i vozač Brana Mićunovića svjedočio da je Ivan Delić ubio savjetnika predsjednika Gorana Žugića po nalogu Belog Raspopovića i Mićunovića.
Motiv je, kako tvrdi &Scaron;aranović, bio Žugićevo saznanje o kriminalnim poslovima te grupacije, uključujući &scaron;verc droge i cigareta.
&Scaron;aranović je kazao da je to informacija koja je zavedena u Službi državne bezbjednosti, prije 25 godina. U njoj se, kako je dodao, navodi da su operativni podaci i saznanja u odnosu na kriminalnu grupaciju sa područja Crne Gore i njihova sprega sa službenicima Službe državne bezbjednosti i MUP-a RCG potvrđeni iz vi&scaron;e izvora.
Na to je poslanik Demokratske partije socijalista Oskar Huter danas tokom Odbora za bezbjednost i odbranu istakao da od 2020. godine brojni ministri licitiraju povjerljivim informacijama, targetiraju brojne osobe&hellip; Pita da li je izno&scaron;enje povjerljivih informacija mahanje sa operativnim saznanjima.
&ldquo;V.D direktora UP ni ostali službenici ni u jednom trenutku nijesu iznijeli bilo koji operativni podatak. &Scaron;aranović je juče iznio podatke koji ni meni nijesu poznati i određenih činjenica, uzimajući u obzir da je 2005-2006. godine bilo razdvajanje službi javne i državne bezbjednosti, tako da ministar dobija određene podatke, kao &scaron;to i ja dobijam. Niti sam pomeno bilo koje lice, niti sam ga označio kao osumnjičenog, niti ga nazvao kriminalcem. To je netačna konstatacija&rdquo;, kazao je &Scaron;ćepanović.
Kazao je da UP po&scaron;tuje senzibilitet i vodi se pretpostavkom nevinosti, te da su u svakom saop&scaron;tenju o kriminalnim djelima navodili inicale.
&Scaron;ćepanović je onda naknadno objasnio da direktor UP vodi kompletne analize hladnih slučajeva.
&ldquo;Upoznat sam sa svim nerasvijetljenim ubistvima, i sa ovim predmetom. O ovom sam upoznat i od ministra i o novim saznanjima, upoznato je i tužila&scaron;tvo. Upoznat sam o policijskim aktivnostima. Ono &scaron;to neko dobija na otvorene izvore ili drugi način ja ne moram sve da znam&rdquo;, naveo je &Scaron;ćepanović.

Šćepanović: Nijesam iznio nijedan operativni podatak

TVRDI I DA JE MINISTAR UNUTRAŠNJIH POSLOVA  JUČE IZNIO NEKE KOJI NJEMU NIJESU POZNATI

Ministar pravde Bojan Božović kazao je da je dosta argumenata opozicije o Predlogu zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost na fonu nedoumica koje imaju oni koji su učestvovali u njegovoj izradi.
-I mi imamo dilema i internih nedoumica, tako da, vjerovatno ćemo mi sami ili sa vama djelovati amandmanski, kazao je Božović na sjednici Odbora za bezbjednost i odbranu.
Kako je dodao, žele da čuju sva mi&scaron;ljenja i vide &scaron;ta je najracionalnije.
Poslanik SD-a i član Odbora Nikola Zirojević rekao je da mnoge stvari u teoriji zvuče sjajno.
-Ja govorim o zloupotrebama i činjenici da imamo ljude koji su spremni da glasaju za ovaj zakon, a juče su nam govorili da se dokumentacija spaljivala. Dakle, ja sada Vas pitam može li se desiti da neko spali službene zabilje&scaron;ke o kojima Vi pričate. Sve ovo izgleda teorijski sjajno, ali vraćam vas na istoriju nekih zloupotreba, rekao je Zirojević.
Dodaje da je ministar dobro rekao da i sami imaju dilema.
-Ja ba&scaron; zato pozivam da se ne izja&scaron;njavamo tokom ovog skup&scaron;tinskog zasijedanja o ovom zakonu. Ovo je veoma važno, mjesec ili dva ni&scaron;ta neće promijeniti da svi dođemo do najkvalitetnijeg rje&scaron;enja do kojeg možemo. Onda može proći na plenumu mnogo lak&scaron;e nego &scaron;to bi to bilo u ova tri dana, naveo je.
Raičević: Predlog zakona usagla&scaron;en za partnerskim službama
Predstavnica ANB-a Sanja Raičević, koja je radila na pisanju Predloga zakona o ANB-u, navela je da se na izradi ovog akta radilo skoro pet godina.
-Neophodno je bilo da se mijenja Zakon o ANB, koji je star 20 godina, ali i bezbjednosni rizici i prijetnje tretiraju na drugačiji način, objasnila je Raičević.
Kompletan Predlog je, kako je naglasila Raičević, usagla&scaron;en sa partnerskim službama ali i uz mi&scaron;ljenje Agencije za za&scaron;titu ličnih podataka.
- Za skoro veći dio mjera isključiva nadležnost su vi&scaron;e sudske instance - predsjednik Vrhovnog suda, odnosno sudije koji ga zamjenjuju ili vijeća kod najsloženijih mjera kao &scaron;to je pregled unutra&scaron;njosti prostora ili vozila i predmeta. Direktor može u izuzetno hitnim situacijama, razlozima opravdanosti kada odlaganje mjere može da onemogući dostizanje cilja, pokrenuti primjenu mjere. To je izuzetak, ne pravilo. Taj izuzetak se mora obrazložiti sudskoj instanci od koje se mora dobito odobrenje u roku od 48 sati. Ukoliko nema saglasnosti, kompletni podaci se uni&scaron;tavaju, zapisnik se dostavlja vijeću ili predsjedniku Vrhovnog suda, evidencije se ne bri&scaron;u, već ostaju, objasnila je Raičević.
Ona je navela da ANB, kako je rekla, "najkontrolisaniji organ u sistemu bezbjednosti NATO-a".

Božović: I mi imamo neke dileme o Predlogu zakona o ANB-u

MINISTAR PRAVDE KAZAO DA ĆE TRAŽITI NAJRACIONALNIJE RJEŠENJE

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović proglasio je set izbornih zakona i poručio da očekuje ključne korake od nadležnog skup&scaron;tinskog Odbora kako bi izborna reforma u &scaron;to skorijem roku postala sveobuhvatna.
Milatović je, kako je saop&scaron;teno iz njegovog Kabineta, proglasio set zakona, uključujući Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o izboru odbornika i poslanika, Zakon o izmjenama i dopuni zakona o lokalnoj samoupravi i Zakon o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja.
&nbsp;Pozdravio je započeti proces reforme izbornog zakonodastva, ali i ukazao na to da je, u procesu pripreme seta izbornih zakona, bilo opravdano i cjelishodno pribaviti mi&scaron;ljenje Venecijanske komisije, imajući u vidu obim i karakter usvojenih izmjena.&nbsp;
&bdquo;Takođe, neophodno je bilo sprovesti adekvatnu javnu raspravu kako bi se dodatno unaprijedio kvalitet pojedinih zakonskih rje&scaron;enja&ldquo;, naveo je Milatović.
Prema njegovim riječima, usvojenim Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o izboru odbornika i poslanika predviđa se profesionalizacija organa za sprovođenje izbora &ndash; Centralne izborne komisije &ndash; &scaron;to se oslanja na prethodne nacrte zakona i &scaron;to je korak naprijed u teorijskom smislu.&nbsp;
&bdquo;Međutim, od ključne je važnosti da profesionalizacija i depolitizacija organa nadležnog za sprovođenje izbora zapravo zaživi i u praksi&ldquo;, istakao je Milatović.
Kako je rekao, u odnosu na prvobitnu verziju nacrta Zakona o izboru odbornika i poslanika, finalna verzija sadrži nekoliko značajnih iskoraka.&nbsp;
&bdquo;Uklonjen je član koji se odnosio na apsolutnu suspenziju biračkog prava &ndash; održavanja (prijevremenih) izbora do održavanja prvih op&scaron;tih lokalnih izbora&ldquo;, kazao je Mialatović, dodajući da to znači da su prijevremeni izbori mogući u svim jedinicama lokalne samouprave, uz trajanje mandata izabranih odbornika do prvih op&scaron;tih lokalnih izbora.&nbsp;
To je, prema njegovim riječima, izuzetno važna promjena sa aspekta za&scaron;tite Ustavom predviđenog biračkog prava i prava na lokalnu samoupravu.
Ukazujući na činjenicu da je dodat član u kojem je ojačana rodna ravnopravnost kroz povećanje prisutnosti žena na izbornim listama na najmanje 40 odsto, Milatović je ocijenio da je i to izuzetno važan korak naprijed ka uspostavljanju pune rodne ravnopravnosti.
&bdquo;Usvojenim Zakonom o izboru odbornika i poslanika, pored ostalog, predviđeno je da će se prvi op&scaron;ti lokalni izbori održati 13. juna 2027. godine. Ideja objedinjavanja lokalnih izbora u načelu predstavlja korak ka unapređenju izbornog sistema, jer može doprinijeti smanjenju tro&scaron;kova i efikasnijoj organizaciji izbornog procesa&ldquo;, rekao je Milatović.
On je upozorio da način na koji je ta promjena utvrđena otvara niz pitanja u pogledu usklađenosti sa međunarodnim standardima i demokratskim principima.&nbsp;
&bdquo;Prvi problem odnosi se na produženje mandata lokalnim vlastima koje proističe iz ovog rje&scaron;enja. Usvajanjem izmjena i dopuna ovog Zakona pomjereni su svi redovni lokalni izbori koji su prema važećem zakonu trebalo da se održe prije 2027. godine, čime je faktički produžen mandat lokalnim samoupravama u jednom broju op&scaron;tina&ldquo;, pojasnio je Milatović.
Kako je istakao, produženje mandata duže od godinu je predviđeno na Cetinju, Mojkovcu i Petnjici.
&bdquo;Pa se postavlja pitanje da li je takvo odstupanje proporcionalno cilju harmonizacije izbornog kalendara&ldquo;, naveo je Milatović, dodajući i da je finalnom verzijom usvojenog Zakona omogućeno održavanje izbora ukoliko lokalni parlamenti tako i odluče.
Prema njegovm riječima, drugi problem odnosi se na kreiranje presedana koji se tim Zakonom potencijalno stvara.&nbsp;
&bdquo;Otvara se mogućnost da se ista praksa ponovi i da politički dogovor postane mehanizam za proizvoljno pomjeranje lokalnih izbora i produženje mandata kada to odgovara stranačkim interesima&ldquo;, kazao je Milatović.&nbsp;
To je, kako je rekao, već drugi put da se političkim dogovorom u Skup&scaron;tini odlažu lokalni izbori, imajući u vidu da je to već urađeno u maju 2022. godine, tada izmjenama Zakona o lokalnoj samoupravi.&nbsp;
&bdquo;Princip političkog dogovora koji suspenduje redovnost izbornog ciklusa na lokalnom nivou ostaje isti. Time se slabi povjerenje građana u izborni sistem i otvara prostor za arbitrarnost&ldquo;, upozorio je Milatović.&nbsp;
Milatović je naglasio i da su ključna pitanja sveobuhvatne reforme izbornog zakonodavstva ostala nerije&scaron;ena.
&bdquo;Poput uvođenja otvorenih lista, omogućavanja nezavisnim kandidatima uče&scaron;će na izborima, direktnog izbora gradonačelnika i predsjednika op&scaron;tina, zavr&scaron;etka započetog izbornog procesa u &Scaron;avniku i Kotoru, sprječavanja zloupotrebe državnih resursa u predizborne svrhe, unapređenja prava lica sa invaliditetom u izbornom procesu, kao i uređenja biračkog spiska&ldquo;, kazao je Milatović.
Prema njegovim riječima, stiče se utisak da je propu&scaron;tena &scaron;ansa da se implementiraju brojne preporuke iz Koncepta za izradu zakona o lokalnim izborima koje je pripremilo resorno Ministarstvo javne uprave.
U saop&scaron;tenju se navodi da Milatović, imajući u vidu sve gore navedeno, očekuje da Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu, uz podr&scaron;ku partnera iz Evropske unije (EU), nastavi jo&scaron; intenzivnije sa radom u narednom periodu.
&bdquo;I učini ključne korake kako bi izborna reforma koja nakon ovih zakonskih izmjena nije potpuna postala sveobuhvatna izborna reforma, i to u &scaron;to skorijem roku, a sve u cilju kako bi se prvi op&scaron;ti lokalni izbori sproveli u skladu sa najboljim međunarodnim standardima&ldquo;, zaključuje se u saop&scaron;tenju.

Milatović proglasio set izbornih zakona

PORUČIO DA OČEKUJE KLJUČNE KORAKE OD NADLEŽNOG SKUPŠTINSKOG ODBORA

Ministar unutra&scaron;njih poslova Danilo &Scaron;aranović, odgovarajući na poslanička pitanja, rekao je da je prema operativnim informacijama biv&scaron;e službe javne bezbjednosti ubistvo biv&scaron;eg savjetnika &scaron;efa države Gorana Žugića izveo Budvanin Ivan Delić.
Ivan Vuković (DPS) rekao je da ministar bježi od informacija o ključnim ubistvima i zločinima, i da je do&scaron;ao nespreman na sjednicu. Kazao je da je čuo kako je ministar u jednom razgovoru sa građanima Cetinja pitao "otkud ideja da se zakon zove Markov i Ma&scaron;anov zakon". Po njegovom sudu, to sasvim dovoljno govori.&nbsp;
"Prije 2020. godine, u to vrijeme koje tako o&scaron;tro kritikujete, de&scaron;avalo se da u sektoru bezbjednosti neko podnese ostavku. Ja pitam, &scaron;ta je potrebno da danas vi osjetite odgovornost i podnesete ostavke", rekao je Vuković.&nbsp;
&Scaron;aranović je rekao da je vrlo spreman, i da je do&scaron;ao do dokumentacije, koja je predata tužla&scaron;tvu, i pomenuće imena.&nbsp;
"Krvavi pir počinje 31. maja 2000. godine, ubistvom Gorana Žugića. Informacija broj 1, zavedena u službi javne bezbjednosti prije 25 godina, sadrži ove informacije. Prema neprovjerenim podacima, Goran Žugić je ostvario posredan ili neposredan kontakt sa Naserom Orićem 20-ak dana prije pogibije, kada je boravio u Bratuncu i tom prilikom se sreo sa Milovanom Žugićem, svojim rođakom. Preko saradničke pozicije, radi provjere navedenih operativnih podataka, ostvaren je kontakt sa Naseriom Orićem. Orić nam je poručio da se ne mučimo mnogo, dakle, jer imamo čovjeka u MUP-u koji zna sve i koji je saučesnik u tome", naglasio je &Scaron;aranović.
Kako je izjavio, operativni podaci i saznanja o djelovanju kriminanalne grupacije sa područja Crne Gore, njihova sprega sa pripadnicma SDB i MUP RCG, potvrđeni su iz vi&scaron;e izvora.
"Prema izjavi biv&scaron;eg vozača i tjelohranitelja Brana Mićunovića, ubistvo Gorana Žugića izvr&scaron;io je Ivan Delić, po nalogu Darka-Belog Raspopovića i Brana Mićunovića, iz razloga saznanja Žugića o kriminalnim aktivnostima ove grupacije. A posebno oko krijumčarenja cigareta i droge. U saznanju smo da je ovo lice to i saop&scaron;tilo Branu Mićunoviću. Prilikom obavljanja razgovora sa ovim licem, insistirao je na razgovoru sa predsjednikom Republike, nedvosmisleno tvrdeći da iza ubistva Gorana Žugića stoje Beli Raspopović i Brano Mićunović koje diretno dovodi u vezu sa likvidacijama u Crnoj Gori i Srbiji - Pavićevića, Vujičića, Jovanovića, Ćosovića, Nedovića, Labovića i drugih", rekao je &Scaron;aranović.&nbsp;

Šaranović: Prema operativnim informacijama, ubistvo Gorana Žugića izveo Ivan Delić

SAOPŠTIO TOKOM MINISTARSKOG SATA

Crnu Goru ne čekaju vanredni parlamentarni izbori jer država danas ne ide ka anarhiji, već ka redu, reformama i izvjesnoj evropskoj budućnosti, poručio je premijer Milojko Spajić.
On je to naveo u pisanom odgovoru na pitanje poslanika Socijaldemokrata Branislava Nenezića očekuju li Crnu Goru vanredni parlamentarni izbori &bdquo;kao put ka izlazu iz anarhije u koju su uveli državu&ldquo;.
Spajić je rekao i da je 44. Vlada trasirala put unapređenja standarda građana i ubrzanog ekonomskog razvoja, jačanja pravne države i evropske integracije, koji nema alternativu.
&ldquo;Ne gubimo vrijeme na optužbe, već smo zasukali rukave i uhvatili se u ko&scaron;tac sa te&scaron;kim, nagomilanim problemima&rdquo;, istakao je Spajić.
Kako je naveo, Vlada je pokrenula ključne razvojne projekte u infrastrukturi, ulaže u energetiku, reformi&scaron;e obrazovanje, digitalizuje upravu, otvara prostor za nova znanja i inovacije.
&ldquo;Vraćamo državu građanima, a međunarodni partneri jasno potvrđuju da je politika ove Vlade u borbi protiv &scaron;verca, korupcije i organizovanog kriminala uspje&scaron;na&rdquo;, rekao je Spajić, prenosi Mina.
On je kazao da u istorijskim iskoracima, poput onih u dijelu izborne reforme, i opozicija daje doprinos i da to pozdravlja.
Spajić je poručio opoziciji da i u narednom periodu u parlamentu očekuje mnogo inicijativa i rada koji vodi ka zatvaranju svih pregovaračkih poglavlja do kraja naredne godine i Crnu Goru u Evropsku uniju 2028.
&ldquo;Imamo jasan plan, zadatke i rokove. A izbori? O njima neka razmi&scaron;ljaju oni koji nemaju ni viziju, ni plan, ni odgovornost&rdquo;, naveo je Spajić.&nbsp;

Spajić: Ne čekaju nas vanredni izbori, o njima neka razmišljaju oni koji nemaju ni viziju, ni odgovornost

“NE GUBIMO VRIJEME NA OPTUŽBE"

Premijer Milojko Spajić danas nije usmeno odgovarao na pitanja poslanika na posebnoj sjednici Skup&scaron;tine, posvećenoj Premijerskom satu, već su parlamentarci dobili pisane odgovore.
On je kazao da Skup&scaron;tina do kraja mjeseca treba da usvoji 32 zakona.
-Samo sam htio da omogućim &scaron;to vi&scaron;e prostora da se usvoje evropski zakoni, da &scaron;to brže idemo naprijed-, rekao je Spajić, navodeći da nije htio da uvrijedi poslanike time &scaron;to nije usmeno odgovorio na njihova pitanja.
On je naveo da je imao najbolju namjeru i da je opoziciji htio da da &scaron;to veći prostor da govori, naročito poslije istorijske reforme koju su sproveli.
Akcenti sa dana&scaron;nje sjednice:
Poslije vi&scaron;e od sat ka&scaron;njenja počela je sjednica Skup&scaron;tine Crne Gore. Poslanici su na početku odali po&scaron;tu žrtvama minutom ćutanja.
Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nermin Abdić je premijeru poručio da nikada vi&scaron;e ne bi trebalo da mu se desi ova neozbiljnost.
- Mi smo svi ozbiljni ljudi i nijesmo ovdje da čekamo kad ćete Vi doći. Mi od 11 čekamo ovdje. Profesionalne obaveze sam odgodio da bih bio ovdje danas. Nijesmo djeca, nije ovo zabavi&scaron;te. Sat i po vremena je nedopustivo da se čeka premijer - poručio je on.
Potpredsjednik parlamenta Boris Pejović rekao je da je Vlada odgovorila na sva pitanja, i da Premijerski sat počinje kada je to objektivno bilo moguće jer su trajale sjednice odbora u parlamentu.
Poslanik Boris Mugo&scaron;a je kazao da su pitanja poslata istog dana Vladi Crne Gore.
- Vlada je u posjedu tih pitanja cijelih mjesec dana - dodao je Mugo&scaron;a.
On je istakao da su na sjednici Kolegijuma u petak dogovorili da se danas održi nastavak premijerskog sata jer ta sjednica nije zaključena.
Dogovoreno je da se danas nastavi Premijerski sat i pitanja &Scaron;aranoviću. Na toj sjednici Kolegijuma kolege iz DPS-a su tražile da se odgovara na ova pitanja, a onda sa sjednice iz juna, kazao je Mugo&scaron;a, između ostalog.
To je potvrdio i poslanik Građanskog pokreta URA, Milo&scaron; Konatar.
-Mi smo se dogovorili da danas imamo dva premijerska sata, &scaron;to je tu problem - istakao je Konatar.
&Scaron;ef poslaničkog kluba DPS-a Andrija Nikolić je kazao da mu je žao &scaron;to su građani izloženi ovakoj neozbiljnosti. On je pitao Spajića za&scaron;to on i Pokret Evropa sad ćute povodom sve agresivnijeg istorijskog revizionizma i veličanja kvislin&scaron;kog četničkog pokreta od partnera iz vlasti.
- Sramota me je u Va&scaron;e ime. Crna Gora nikada nije imala premijera tog kalibra neozbiljnosti - Nikolić.
-Čini mi se da građani uviđaju sa čime imaju posla- dodao je on.
Predsjednik Vlade Milojko Spajić u odgovoru je pohvalio parlament zbog usvojene izborne reforme o izbornom zakonodavstvu, ističući da taj veliki konsenzus, 67 glasova za, predstavlja istorijski uspjeh. To je, dodaje, nastavak politike konsenzusa koja je pokrenuta dogovorom oko popisa. On je naglasio da je 2023. godine postignut važan dogovor oko popisa, i to je bio veliki uspjeh, koji je EU prepoznala.
- Izglasali smo i velike reforme u pravosuđu tada. Sjećate se izbora VDT, ili nekih drugih imenovanja kojih nije bilo desetak godina. Koliko godina nijesmo mogli da sprovedemo izbornu reformu.. Od koje godine.. I sada smo je sproveli. Nema instance iz Brisela koja nije čestitala na tome. Ne meni lično, nego državi. To pokazuje da smo ozbiljan partner, na koga Brisel može da računa. Sada imamo pred nama dvije istorijske godine. Svi će ih pamtiti. Ljudi, nemojmo da ispustimo taj trenutak. Razmijem naboj koji se stovorio, potrebno je kolegama iz opozicije da "izdu&scaron;e", koliko god da treba. Tu sam za vas, da vas saslu&scaron;am. Strpljivo do kraja, saslu&scaron;aću. Nijedna država u regionu nije u stanju da radi ovo &scaron;to mi radimo, toliko jedinstvo da pokaže. To je velika stvar - rekao je Spajić.
Nakon toga premijer je poručio da neće odgovarati na pitanja, ali da će iz skup&scaron;tinske klupe saslu&scaron;ati sve &scaron;to se bude govorilo.
Lider GP URA Dritan Abazović kazao je da je dan žalosti u crnogorskom parlamentu u produženom trajanju, jer se institucija ponižava. Naglasio je da je srećan zbog izborne mada nije kompletna jer se mora ići ka otvorenim listama. Abazović dodaje da nijedna pobjeda vlasti nije izvojevana bez uče&scaron;ća opozicije.
- Da li Vi, nakon brojnih ubistava i vraćanja kriminalnih obračuna na ulicama, i dalje ostajete pri stavu da Vas ne zanima bezbjednost - upitao je Abazović.
Istakao je da je premijer takvom izjavom ohrabrio svakog kriminalca u Crnoj Gori i dodao da se kriminalni obračuni vraćaju na ulice, te da prije tri ili četiri godine ubistava nije bilo, a danas ih ima.
- Prijedlogom Zakona o ANB kr&scaron;ite ustavna prava i slobode. Je li VI stvarno mislite da je ovo Va&scaron;a privatna firma - kazao je Abazović.
Kako je dodao, ako premijer kreira bezbjednosnu politiku, onda su njen rezultat krv i ubistva na ulicama ove države.
- Bezbjednost građana je ekstremno važna za turizam i mislim da smo ovim &scaron;to se desilo poslali jako lo&scaron;u poruku - naveo je Abazović.
On je dodao da trenutno niko nema osjećaj da "ruka države" postoji.
Mugo&scaron;a i Konatar su ukazali na to, da po poslovniku, Spajić mora odgovarati na poslanička pitanja.
Lider DPS-a, Danijel Živković, poručio je Spajiću da je danas odbio "konstruktivnost opozicije".
- Smijte se. Vi ste ponizili one koji su Vas birali. Od danas ćete imati probleme u funkcionisanju, u narednom periodu, vidjećete - kazao je Živković.
Poslanik Demokrata Boris Bogdanović pitao je premijera da li Vlada posjeduje informacije koje može podijeliti sa građanima, a koje ukazuju na poku&scaron;aje određenih političkih i kriminalnih struktura da kompromituju proces vetinga u cilju očuvanja sopstvenih interesa unutar bezbjednosnog sektora. On je kazao da "ma&scaron;ina otporu vetinga ne miruje".
- Proces vetinga nećete zaustaviti. Sad se živi pod državom, zakonima, narodom Crne Gore. Vi koji nosite unifrome, u skladu sa standardima očekujte da država dođe do jednog po jednog... - poručio je Bogdanović.&nbsp;
Revizija istorije, neispunjena obećanja, mjere za spas turističke sezone - samo su neka od ozbiljnijih pitanja koja čekaju premijera da se konačno pojavi u parlamentu.
Od početka godine održan je samo jedan premijerski sat, od predviđenih tri po Poslovniku Skup&scaron;tine. Posljednja zakazana sjednica za 27. jun odložena je zbog Spajićevog uče&scaron;ća na Međuvladinoj konferenciji u Briselu.
<iframe src="https://www.youtube.com/embed/fUKMa2QhlYo" width="560" height="314" allowfullscreen="allowfullscreen"></iframe>
&nbsp;

Spajić: Neću odgovarati na pitanja, saslušaću sve; Živković: Od danas ćete imati probleme u funkcionisanju

PARLAMENTARCI SU DOBILI SAMO PISANE ODGOVORE

Premijer Milojko Spajić odgovaraće danas na pitanja poslanika, na posebnoj sjednici Skup&scaron;tine posvećenoj Premijerskom satu.
Prema nezvaničnim informacijama parlamentarna većina povućiće većinu pitanja, zbog racionalizacije rada Skup&scaron;tine.
Predsjednik Kluba poslanika Demokratske partije socijalista Andrija Nikolić pitaće Spajića za&scaron;to on i Pokret Evropa sad ćute povodom sve agresivnijeg istorijskog revizonizma i veličanja kvislin&scaron;kog četničkog pokreta od partnera iz vlasti.
Poslanika Građanskog pokreta URA Dritana Abazovića interesuje da li Spajić, nakon brojnih ubistava i vraćanja kriminalnih obračuna na ulicama, i dalje ostaje pri stavu da ga ne zanima bezbjednost.
Poslanik Demokrata Boris Bogdanović pitao je premijera da li Vlada posjeduje informacije koje može podijeliti sa građanima, a koje ukazuju na poku&scaron;aje određenih političkih i kriminalnih struktura da kompromituju proces vetinga u cilju očuvanja sopstvenih interesa unutar bezbjednosnog sektora.
&bdquo;S obzirom na to da je proces vetinga u Upravi policije vec otpočeo, da li smatrate da aktuelni zahtjevi parlamentarne opozicije za smjene u bezbjednosnom sektoru predstavljaju poku&scaron;aj da se taj proces oslabi ili zaustavi&ldquo;, navodi se u pitanju Bogdanovića.
Poslanik Socijaldemokrata Branislav Nenezić pitaće Spajića očekuju li Crnu Goru vanredni parlamentarni izbori &bdquo;kao put ka iziazu iz anarhije u koju su uveli državu&ldquo;.
Poslanica Socijalističke narodne partije Slađana Kaluđerović pitala je Spajića da li je zadovoljan radom institucija u borbi protiv organizovanog kriminala, posebno sudstva, imajući u vidu da su javne afere koje su ukijučile visoke funkcionere biv&scaron;eg režima bez epiloga.
&bdquo;Da li postoji politička voija da se procesuiraju svi, bez obzira na političku ili partijsku pripadnost&ldquo;, navodi se u pitanju Kaluđerović.
Poslanik koalicije Albanska alijansa, Ilir Čapuni, pitao je Spajića koji je njegov stav o Novoj srpskoj demokratiji.
Čapunija interesuje za&scaron;to Vlada ne podržava decentralizaciju morskog dobra kada je vi&scaron;e klubova poslanika blagonaklono prema toj inicijativi.
Poslanik Bo&scaron;njačke stranke Mirsad Nurković pitao je Spajića u kojoj je fazi realizacija projekta ski centra na &Scaron;tedimu, uvažavajući značaj koji taj ski centar ima za razvoj turizma i lokalne ekonomije op&scaron;tine Rožaje.
Posebna sjednica Skup&scaron;tine zakazana je za 11 sati.

Danas Premijerski sat

NAVODNO ZBOG RACIONALIZACIJE RADA BIĆE SAMO PITANJA OPOZICIJE

Skup&scaron;tina Crne Gore usvojila je danas predloge zakona o izmjenama i dopunama zakona o izboru odbornika i poslanika, lokalnoj samoupravi i zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja. To znači da će se lokalni izbori održati u jednom danu &ndash; 13. juna 2027.
Vasilije Čarapić (PES) predstavio je zakone kojima se bavio Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu.
- Imamo najkrupniju reformu koja se odnosi na održavanje lokalnih izbora u jednom danu. To je temelj razvoja lokalnih samouprava i sprečavanja brojnih anomalija. Nećemo vi&scaron;e imati izborni turizam, niti non stop biti u izbornoj kampanji. Datum izbora13. jun 2027. je bitan jer je pravičan i proporcionalno uređuje stanje u lokalnim samoupravama - negdje će se skratiti mandat, negdje će biti produžen. Korak dalje je profesionalizacija Državne izborne komisije, kazao je Čarapić.
Izborna reforma je velika pobjeda opozicije, poručio je poslanik DPS-a Nikola Rakočević.
- &Scaron;to se opozicije u ovom terenutku tiče ovo je uspjeh, jer će ovo će pomoći na&scaron;em evropskom putu za koji se borimo. Drugi uspjeh u ovom poslu jeste to &scaron;to smo uspjeli da za&scaron;titimo interese opozicije u svakom vremenu, kazao je Rakočević.&nbsp;
&Scaron;to se tiče parlamentarnih izbora građani treba da znaju da će crnogorska opozicija sve raditi da &scaron;to prije sru&scaron;i ovakvu parlamentaru većinu i ovu vladu, jer je svaki dan opstanka ove vlade dan propadanja Crne Gore. Lokalni izbori biće 13. juna 2027, a &scaron;to se parlamentarnih izbora tiče rezim ostaje isti, a to znači da će se opozicija boriti za vanredne izbore.&nbsp;
Dalje, skratićemo mandat dvijema op&scaron;tinama koje jako lo&scaron;e rade svoj posao - Nik&scaron;iću i Podgorici, a dobićemo vi&scaron;e vremena da u Baru i Bijelom Polju radimo duže i da nastavimo dobre rezultate, istakao je Rakočević.
Žene Crne Gore srećne nam kvote od 40odsto, kazala je Zdenka Popović iz Demokrata.
Da iste kvote imamo i u Vladi, te tužila&scaron;tvu itd. predložio je poslanik Milan Knežević.
Predlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izboru odbornika i poslanika usvojen je sa 68 glasova Za.&nbsp;
Poslanici Skup&scaron;tine Crne Gore na Trećoj i Petoj sjednici proljećnog zasijedanja su glasali i za brojne predloge zakona o kojima su minulih dana raspravljali, a dopunili su i dnevni red.&nbsp;
Koalicija Za budućnost Crne Gore predložila je da se na dnevnom redu nađe Prijedlog Zakona o amnestiji lica osuđenih za krivična djela propisana zakonima CG i lica osuđenih stranom krivičnom presudom, koja se izvr&scaron;ava u Crnoj Gori.&nbsp;
- Na&scaron; sistem za izvr&scaron;avanje krivičnih sankcija je pred ozbiljnim isku&scaron;enjima, prenatrpan, nemoguće je funkcionisanje i zato smatramo cjelishodnim da se ovo nađe na dnevnom redu. Na&scaron;e izmjene i dopune zakona su identične izmjenama iz prethodnih amnestija, u potpunosti usklađene sa EU regulativom i standardima i u potpunosti koordinisane sa Ministarstvom pravde. Samo smo pro&scaron;irili za lica koja su uslovno osuđena i koja se nalaze u kućnom pritvoru, kazao je DNP-ov Milan Knežević.
U cilju za&scaron;tite kredibiliteta ove institucije mislim da treba uputiti apel Vladi da se ne mije&scaron;a u nadležnosti Skup&scaron;tine, kazao je u okviru procedure poslanik SD-a Boris Mugo&scaron;a.
- Naime, juče je potpredsjednik Vlade poslanicima sugerisao da treba da se zamisle prilikom glasanja o kandidatkinji za sutkinju Ustavnog suda koju je predložio predsjednik Crne Gore. Mislim da je to neprimjereno mije&scaron;anje- kazao je Mugo&scaron;a.
<iframe src="https://www.youtube.com/embed/Y0ygcKNp8xk" width="560" height="314" allowfullscreen="allowfullscreen"></iframe>
&nbsp;
&nbsp;

Skupština usvojila predlog: Svi lokalni izbori 13. juna 2027; Rakočević: Borićemo se za vanredne parlamentarne izbore

NA DANAŠNJOJ SJEDNICI

Isplatom naknada porodicama sa troje i vi&scaron;e maloljetne djece u martu ove godine, nadležni u Op&scaron;tini Nik&scaron;ić prekr&scaron;ili su Zakon o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja. To je navedeno u rje&scaron;enju Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) koje je donijeto 8.maja ove godine, a juče objavljeno na njihovom sajtu.
ASK je postupao po prijavi koja je protiv predsjednika Op&scaron;tine Nik&scaron;ić Marka Kovačevića i sekretara Sekretarijata za finansije Zorana &Scaron;o&scaron;kića podnijeta &nbsp;9.aprila.
Redovni lokalni izbor u Nik&scaron;iću održani su 13.aprila ove godine. Odluku o naknadama porodicama sa troje i vi&scaron;e maloljetne djece Skup&scaron;tina op&scaron;tine Nik&scaron;iću svojila je u decembru 2024.godine i to je jedan u nizu novih programa podr&scaron;ke stanoni&scaron;tvu grada pod Trebjesom.
U prijavi se ukazuje, navedeno je u rje&scaron;enju ASK-a, &nbsp;da su predsjednik Op&scaron;tine i sekretar Sekretarijata za finansije Op&scaron;tine Nik&scaron;ić u martu 2025.godine iz tekuće budžetske rezerve isplatili dio novčane naknade za porodice sa troje i vi&scaron;e malojetne djece u ukupnom iznosu od 220.500 eura za mjesece januar i februar.
ASK navodi da su Kovačević i &Scaron;o&scaron;kić prekr&scaron;ili član 40 stav 3 Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, prema kom je zabranjena dodjela socijalnih davanja s tekuće budžetske rezerve s državnog i lokalnog nivoa u godini u kojoj se održavaju lokalni ili parlamentarni izbori, &ldquo;osim u slučaju, ratnog stanja, vanrednog stanja, epidemije ili pandemije zaraznih bolesti&rdquo;.
Nisu, međutim, navedeno u rje&scaron;enju ASK-a, prekr&scaron;ili član 40 stav 2 istog zakona, a koji precizira da je lokalnim budžetskim potro&scaron;ačkim jedinicama zabranjena mjesečna potro&scaron;nja u pogledu materijalnih davanja iz socijalne za&scaron;tite&hellip; &ldquo;veća od 20 odsto prosječne mjesečne potro&scaron;nje za ova davanja u trećem kvartalu prethodne budžetske godine&rdquo;.
U izjavi za Portal RTNK Kovačević podsjeća da je predsjednik Op&scaron;tine izvr&scaron;ni organ.
&ldquo;Ja sam sprovodio odluke Skup&scaron;tine op&scaron;tine Nik&scaron;ić. Odluku ASK-a smatram udruženim udarom zajedno sa DPS protiv vi&scaron;edjetnih porodica u Nik&scaron;iću&rdquo;, naglasio je Kovačević.
Povodom stava ASK-a saop&scaron;tenjem su se oglasili i iz Op&scaron;tine Nik&scaron;ić ističući da tvrdnje u rje&scaron;enju nisu tačne.
Podsjećaju da je na sjednici Skup&scaron;tine op&scaron;tine Nik&scaron;ić održanoj 27. decembra 2024.godine usvojena odluka &nbsp;o utvrđivanju novčane naknade za porodice sa troje i vi&scaron;e maloljetne djece na području op&scaron;tine Nik&scaron;ić.
&ldquo;Odluku je podržalo 30 odbornika, odnosno svi odbornici koji su toj sjednici prisustvovali. Dakle, odluka je usvojena jednoglasno, glasovima pozicije i opozicije. &nbsp;Izvr&scaron;na vlast dužna je da sprovodi odluke koje donosi lokalni parlament.
&ldquo;Ovo je samo jedan u nizu primjera kako ASK dovodi u pitanje svoje postojanje, profesionalnost i kredibilitet, &scaron;to izaziva sumnju u njenu pouzdanost i integritet kao stručne institucije. ASK ovim i sličnim odlukama ukazuje na hitnu potrebu za ukidanjem tog tijela i formiranjem novog, koje će po&scaron;tovati pravni sistem Crne Gore&rdquo;, istakli su u saop&scaron;tenju iz Op&scaron;tine Nik&scaron;ić.

ASK: Opština Nikšić prekršila Zakon o finansiranju kampanja; Kovačević: ASK udruženo sa DPS-om protiv porodica sa više djece

AGENCIJA ZA SPREČAVANJE KORUPCIJE POSTUPILA PO PRIJAVI KOJA JE PODNIJETA PROTIV PREDSJEDNIKA OPŠTINE NIKŠIĆ

Predsjednik države Jakov Milatović pozvao je nadležne institucije da, kroz mehanizme Evropske unije (EU) i bilateralnu saradnju sa susjedima, zatraže međunarodnu podr&scaron;ku u ga&scaron;enju požara koji su aktivni &scaron;irom Crne Gore.
&ldquo;Od Lu&scaron;tice, preko Lovćena i Ćemovskog polja, Kuča i Bratonožića do Pive i Durmitora &ndash; na&scaron;i vatrogasci i pripadnici Vojske Crne Gore vode nadljudsku borbu sa vatrenom stihijom. Vjetar otežava ga&scaron;enje, a uprkos ranijim obećanjima Vlade &ndash; neophodna podr&scaron;ka iz vazduha i dalje nedostaje", napisao je Milatović u objavi na mreži X.
&nbsp;
&nbsp;

Milatović: Nadležne institucije da zatraže međunarodnu podršku u gašenju požara