Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović proglasio je set izbornih zakona i poručio da očekuje ključne korake od nadležnog skupštinskog Odbora kako bi izborna reforma u što skorijem roku postala sveobuhvatna.

Milatović je, kako je saopšteno iz njegovog Kabineta, proglasio set zakona, uključujući Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o izboru odbornika i poslanika, Zakon o izmjenama i dopuni zakona o lokalnoj samoupravi i Zakon o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja.

 Pozdravio je započeti proces reforme izbornog zakonodastva, ali i ukazao na to da je, u procesu pripreme seta izbornih zakona, bilo opravdano i cjelishodno pribaviti mišljenje Venecijanske komisije, imajući u vidu obim i karakter usvojenih izmjena. 

„Takođe, neophodno je bilo sprovesti adekvatnu javnu raspravu kako bi se dodatno unaprijedio kvalitet pojedinih zakonskih rješenja“, naveo je Milatović.

Prema njegovim riječima, usvojenim Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o izboru odbornika i poslanika predviđa se profesionalizacija organa za sprovođenje izbora – Centralne izborne komisije – što se oslanja na prethodne nacrte zakona i što je korak naprijed u teorijskom smislu. 

„Međutim, od ključne je važnosti da profesionalizacija i depolitizacija organa nadležnog za sprovođenje izbora zapravo zaživi i u praksi“, istakao je Milatović.

Kako je rekao, u odnosu na prvobitnu verziju nacrta Zakona o izboru odbornika i poslanika, finalna verzija sadrži nekoliko značajnih iskoraka. 

„Uklonjen je član koji se odnosio na apsolutnu suspenziju biračkog prava – održavanja (prijevremenih) izbora do održavanja prvih opštih lokalnih izbora“, kazao je Mialatović, dodajući da to znači da su prijevremeni izbori mogući u svim jedinicama lokalne samouprave, uz trajanje mandata izabranih odbornika do prvih opštih lokalnih izbora. 

To je, prema njegovim riječima, izuzetno važna promjena sa aspekta zaštite Ustavom predviđenog biračkog prava i prava na lokalnu samoupravu.

Ukazujući na činjenicu da je dodat član u kojem je ojačana rodna ravnopravnost kroz povećanje prisutnosti žena na izbornim listama na najmanje 40 odsto, Milatović je ocijenio da je i to izuzetno važan korak naprijed ka uspostavljanju pune rodne ravnopravnosti.

„Usvojenim Zakonom o izboru odbornika i poslanika, pored ostalog, predviđeno je da će se prvi opšti lokalni izbori održati 13. juna 2027. godine. Ideja objedinjavanja lokalnih izbora u načelu predstavlja korak ka unapređenju izbornog sistema, jer može doprinijeti smanjenju troškova i efikasnijoj organizaciji izbornog procesa“, rekao je Milatović.

On je upozorio da način na koji je ta promjena utvrđena otvara niz pitanja u pogledu usklađenosti sa međunarodnim standardima i demokratskim principima. 

„Prvi problem odnosi se na produženje mandata lokalnim vlastima koje proističe iz ovog rješenja. Usvajanjem izmjena i dopuna ovog Zakona pomjereni su svi redovni lokalni izbori koji su prema važećem zakonu trebalo da se održe prije 2027. godine, čime je faktički produžen mandat lokalnim samoupravama u jednom broju opština“, pojasnio je Milatović.

Kako je istakao, produženje mandata duže od godinu je predviđeno na Cetinju, Mojkovcu i Petnjici.

„Pa se postavlja pitanje da li je takvo odstupanje proporcionalno cilju harmonizacije izbornog kalendara“, naveo je Milatović, dodajući i da je finalnom verzijom usvojenog Zakona omogućeno održavanje izbora ukoliko lokalni parlamenti tako i odluče.

Prema njegovm riječima, drugi problem odnosi se na kreiranje presedana koji se tim Zakonom potencijalno stvara. 

„Otvara se mogućnost da se ista praksa ponovi i da politički dogovor postane mehanizam za proizvoljno pomjeranje lokalnih izbora i produženje mandata kada to odgovara stranačkim interesima“, kazao je Milatović. 

To je, kako je rekao, već drugi put da se političkim dogovorom u Skupštini odlažu lokalni izbori, imajući u vidu da je to već urađeno u maju 2022. godine, tada izmjenama Zakona o lokalnoj samoupravi. 

„Princip političkog dogovora koji suspenduje redovnost izbornog ciklusa na lokalnom nivou ostaje isti. Time se slabi povjerenje građana u izborni sistem i otvara prostor za arbitrarnost“, upozorio je Milatović. 

Milatović je naglasio i da su ključna pitanja sveobuhvatne reforme izbornog zakonodavstva ostala neriješena.

„Poput uvođenja otvorenih lista, omogućavanja nezavisnim kandidatima učešće na izborima, direktnog izbora gradonačelnika i predsjednika opština, završetka započetog izbornog procesa u Šavniku i Kotoru, sprječavanja zloupotrebe državnih resursa u predizborne svrhe, unapređenja prava lica sa invaliditetom u izbornom procesu, kao i uređenja biračkog spiska“, kazao je Milatović.

Prema njegovim riječima, stiče se utisak da je propuštena šansa da se implementiraju brojne preporuke iz Koncepta za izradu zakona o lokalnim izborima koje je pripremilo resorno Ministarstvo javne uprave.

U saopštenju se navodi da Milatović, imajući u vidu sve gore navedeno, očekuje da Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu, uz podršku partnera iz Evropske unije (EU), nastavi još intenzivnije sa radom u narednom periodu.

„I učini ključne korake kako bi izborna reforma koja nakon ovih zakonskih izmjena nije potpuna postala sveobuhvatna izborna reforma, i to u što skorijem roku, a sve u cilju kako bi se prvi opšti lokalni izbori sproveli u skladu sa najboljim međunarodnim standardima“, zaključuje se u saopštenju.