Politika

Crna Gora bi trebalo &scaron;to prije da naimenuje ambasadora pri NATO-u, zaključeno je na sastanku predsjednika države Jakova Milatovića sa generalnim sekretarom Alijanse Markom Ruteom.
Kako je saop&scaron;teno iz Kabineta predsjednika, Milatović je sa Ruteom razgovarao tokom radne posjete Briselu.
&bdquo;Razovarali smo o brojnim temama i zaključili smo da Crna Gora treba &scaron;to prije da imenuje ambasadora pri NATO-u&ldquo;, rekao je Milatović.
Kako je dodao, on će, u razgovorima sa Vladom, predložiti da za ambasadora pri NATO-u bude izabran karijerni diplomata.
&bdquo;Mislim da je to način na koji treba pristupiti ovoj temi&ldquo;, kazao je Milatović.
On je istakao da je vi&scaron;e od godinu dana apelovao na Vladu da i djelima pokaže odgovornost kada je u pitanju imenovanje ambasadora Crne Gore pri NATO-u.
&bdquo;Nažalost, to nije urađeno. Ono &scaron;to mislim da treba &scaron;to hitnije uraditi jeste upravo pristupiti toj situaciji na način koji sam predložio, da se vidi koji je to karijerni diplomata iz Ministarstva vanjskih poslova najbolje rje&scaron;enje za na&scaron;eg ambasadora u NATO-u&ldquo;, rekao je Milatović.
On, kako je dodao, smatra da je to razumna stvar oko koje svi politički subjekti treba da se slože.
&bdquo;Da bismo na taj način dokazali demokratsku zrelost i odgovornost i to će upravo biti stav koji ću prenijeti Vladi po povratku u zemlju&ldquo;, zaključio je predsjednik Milatović.
Kako se navodi u saop&scaron;tenju, Milatović i Rute su razgovarali i o stavu Crne Gore kada je u pitanju mehanizam podr&scaron;ke Ukrajini, &scaron;to je bio jedan od zaključaka samita u Va&scaron;ingtonu.
&bdquo;Mi kao zemlja, obavezali smo se da ćemo to stavti na dnevni red. Tako da, sasvim sigurno će na jednoj od sljedećih sjednica Savjeta za odbranu i bezbjednost to biti tačka dnevnog reda&ldquo;, rekao je Milatović.
On je dodao da se nada da će Crna Gora preuzeti obavezu na koju se obavezala Va&scaron;ingtonskim samitom.
Milatović je ocijenio da NATO i Rute cijene ulogu koju Crna Gora ima kada je u pitanju regionalna stabilnost, dodajući da je članstvo Crne Gore 2017. godine doprinijelo dodatnoj stabilnosti cjelokupnog regiona Zapadnog Balkana.
&bdquo;Crna Gora, takođe, učestvuje u misijama podr&scaron;ke i imamo stacionirane vojnike i u Letoniji i u Bugarskoj, i na taj način dodatno pokazujemo na&scaron;e kredibilno članstvo u okviru NATO-a&ldquo;, rekao je Milatović.
Kako je istakao, trenutno postoje brojni izazovi u svijetu i u proteklih par godina geopolitička situacija se poprilično zakomplikovala.
&bdquo;Iz ove perspektive, čini mi se da se vidi koliko je dobro članstvo Crne Gore u okviru NATO-a, u okviru kolektivnog mehanizma bezbjednosti i odbrane&ldquo;, kazao je Milatović.
Kako se navodi u saop&scaron;tenju, Milatović je pozvao Rutea u zvaničnu posjetu Crnoj Gori, navodeći da bi to bila potvrda posvećnosti daljem jačanju kredibilnosti Crne Gore kao NATO članice.

Rute: Crna Gora što prije da naimenuje ambasadora pri NATO-u

PREDSJEDNIK DRŽAVE U BRISELU SA PRVIM ČOVJEKOM ALIJANSE

Nadležni organi, posebno Specijalno državno tužila&scaron;tvo (SDT), imaju različite ar&scaron;ine postupanja u slučajevima kada postoji sumnja da zakon kr&scaron;e predstavnici vlasti, u odnosu na kriterijum koji se primjenjuje na osobe koje ne pripadaju vladajućem establi&scaron;mentu, smatra lider Demokratske partije socijalista Danijel Živković.
On je kao primjer naveo reakciju SDT-a povodom izvje&scaron;taja Budžetske inspekcije Ministarstva finansija i Državne revizorske institucije (DRI) koje su utvrdile nezakonito postupanje u slučaju ministra odbrane Dragana Krapovića i njegova dva prethodnika, jer su preko varijabila sebi i drugima podijelili preko tri miliona eura.
Živković je uporedio odnos SDT-a prema tom slučaju sa hap&scaron;enjem biv&scaron;e direktorice Agencije za sprečavanje korupcije Jelene Perović, ističući da se u slučaju Perović pominje &scaron;teta koja je nekoliko desetina puta manja od one koja je navedena u slučaju Ministarstva odbrane.
&bdquo;Ne ulazim u to da li je neko kriv, niti da preuzimam ulogu nekog ko će suditi da li je neko zakonito ili ne podijelio varijabilu&rdquo;, naveo je Živković u saop&scaron;tenju.
Kako je kazao, u zaključku nalaza Budžetske inspekcije objavljenom u novembru, a rađenom prije lokalnih izbora u Podgorici, pi&scaron;e da je isplatom novčanih sredstava u decembru 2021, 2022. i pro&scaron;le godine izvr&scaron;ena nenamjenska i nezakonita potro&scaron;nja budžetskih sredstava u ukupnom iznosu od 3,2 miliona eura.
&ldquo;Takođe, u nalazu DRI stoji da je Ministartvo odbrane u decembru pro&scaron;le godine isplatilo po 700 eura, ukupno 1,56 miliona eura i dalo određene preporuke&rdquo;, podsjetio je Živković.
On je istakao da je Budžetska inspekcija dala isto mi&scaron;ljenje oko podjela varijabilnog dijela zarade i da je zbog toga SDT uhapsilo Perović na radnom mjestu i odredilo joj zadržavanje u kućnom pritvoru.
&ldquo;Tu se radi o nekoliko desetina hiljada eura, u slučaju Ministarstva odbrane i preko tri miliona eura. Onda neko nama postavlja pitanje - za&scaron;to vi iz opozicije kategori&scaron;ete rad tužila&scaron;tva kao selektivan&rdquo;, naveo je Živković.
On je podsjetio da je Perović uhap&scaron;ena na radnom mjestu, da su bile prisutne televizijske kamere i osobe sa fantomkama i dugim cijevima.
"Kao da je pripadnik najvećeg narko-kartela i da je počinila ne znam kakvo krivično djelo&rdquo;, dodao je Živković.
Prema njegovim riječima, nekoliko mjeseci kasnije isto mi&scaron;ljenje je dobila druga institucija.
&ldquo;Po&scaron;to je Perović uhap&scaron;ena zbog nalaza Budžetske inspekcija, ja sad postavljam pitanje: gdje je sad SDT, gdje su fantomke, gdje je televizija, gdje su kamere&rdquo;, naveo je Živković.
On je upitao za&scaron;to se SDT ne oglasi o tom slučaju i istakao da hap&scaron;enja nema jer je Državno tužila&scaron;tvo selektivno u postupanju.
&ldquo;A za&scaron;to je tako &ndash; zbog toga &scaron;to smo čuli da je Vrhovni državni tužilac (VDT), Milorad Marković, izabran u Vladi Crne Gore&rdquo;, rekao je Žuvković.
On je kazao da je poslanik Milan Knežević na jednoj sjednici izjavio da su izabrali VDT-a u Vladi Crne Gore, kao i da su to potvrdili u Skup&scaron;tini.
&ldquo;Naravno da će VDT da &scaron;titi predstavnike vlasti&rdquo;, dodao je Živković.
Prema njegovim riječima, na sceni je &ldquo;ogoljeni revan&scaron;izam&rdquo;, koji će, kako je naveo, dobiti svoj odgovor.
&ldquo;Kada pristupate na ovaj način politici gdje mislite da je tužila&scaron;tvo sredstvo da se obračunavate sa političkom konkurencijom o tome treba dobro da razmislite, jer kada ne postupate onako kako ste postupali u prethodnim slučajevima, sebe diskreditujete i gubite pravo da govorite o pravdi&ldquo;, zaključio je Živković.

Živković: Javnost ima formalnu potvrdu da Tužilaštvo postupa selektivno

"NA SCENI JE OGOLJENI REVANŠIZAM”

Ministarstvo javne uprave(MJU) pokrenulo je nadzor nad primjenom Zakona o lokalnoj samoupravi u pogledu razrje&scaron;enja potpredsjednice Op&scaron;tine Budva Jasne Dokić i naimenovanja novog potpredsjednika, saop&scaron;tili su iz tog Vladinog resora.
Iz Ministarstva su rekli da su nadzor pokrenuli u odnosu na vijest da je predsjednik Op&scaron;tine Budva Milo Božović razrije&scaron;io Dokić zbog nepostupanja u skladu sa Zakonom o lokalnoj samoupravi i Statutom Op&scaron;tine.
Oni su kazali da će o ishodu nadzora informisati javnost.
&bdquo;U kontekstu okolnosti u Op&scaron;tini Budva i činjenice da Skup&scaron;tina op&scaron;tine nije konstituisana, nagla&scaron;avamo da, shodno odredbama Zakona o lokalnoj samoupravi, skup&scaron;tina daje saglasnost na odluku o imenovanju i razrje&scaron;enju potpredsjednika skup&scaron;tine i da predsjednik op&scaron;tine imenuje i razrje&scaron;ava potpredsjednika op&scaron;tine, uz saglasnost skup&scaron;tine&ldquo;, kaže se u saop&scaron;tenju.
Iz Ministarstva su rekli da su, od početka političke krize u Budvi, preduzeli sve mjere iz svoje nadležnosti u cilju uspostavljanja funkcionalne lokalne uprave i pravilne primjene propisa u toj op&scaron;tini.
Kako su naveli, Vlada i Ministarstvo su zahtijevali od Skup&scaron;tine op&scaron;tine Budva suspendovanje predsjednika op&scaron;tine, imenovanje potpredsjednice op&scaron;tine i izvr&scaron;avanje drugih obaveza u skladu sa zakonom.
Iz Ministarstva su podsjetili da je tada Skup&scaron;tina op&scaron;tine Budva donijela odluku o skraćenju svog mandata, nakon čega su raspisani lokalni izbori.
&bdquo;Čak ni lokalni izbori nijesu rezultirali rje&scaron;enjem krize, Skup&scaron;tina op&scaron;tine Budva nije konstituisana u skladu sa Zakonom, nakon čega su raspisani novi izbori&ldquo;, kazali su iz Ministarstva.
Oni su podsjetili da su vr&scaron;ili nadzor u odnosu na primjenu članova 59 i 67 Zakona o lokalnoj samoupravi, a povodom inicijative za vr&scaron;enje nadzora koju su podnijeli Turistička organizacija Budve, Muzeji i galeriji Budva, ali i Ministarstvo turizma.
Ministarstvo je, kako su naveli, u postupku nadzora ukazalo da potpredsjednik op&scaron;tine zamjenjuje predsjednika op&scaron;tine u slučaju njegove odsutnosti, ili spriječenosti isključivo u okviru ovla&scaron;ćenja koja mu predsjednik povjeri.
&bdquo;I da potpredsjednik prati rad organa lokalne uprave i javnih službi isključivo u oblastima za koje ga zaduži predsjednik op&scaron;tine i stara se o sprovođenju politika u tim oblastima, iz čega proističu prava i obaveze i predsjednika op&scaron;tine i potpredsjednika op&scaron;tine&ldquo;, kaže se u saop&scaron;tenju.

Ministarstvo javne uprave pokrenulo nadzor u Opštini Budva

NAKON SMJENE DOKIĆ I NAIMENOVANJA JOVANOVIĆA

Potpredsjednica Op&scaron;tine Budva Jasna Dokić u izjavi za portal RTCG kaže da je iz medija saznala za odluku o njenoj navodnoj smjeni sa te funkcije.
Podsjetimo, Vijesti su jutros objavile da je pritvoreni predsjednik Op&scaron;tine Budva Milo Božović razrije&scaron;io potpredsjednicu Jasnu Dokić zbog nepostupanja u skladu sa Zakonom o lokalnoj samoupravi i Statutom op&scaron;tine. To pi&scaron;e u rje&scaron;enju u koje su Vijesti imale uvid.
U izjavi za portal RTCG Jasna Dokić je saop&scaron;tila da je putem medija saznala za odluku o, kako je rekla, navodnom razrje&scaron;enju.
Ona smatra da je Crna Gora dovoljno ozbiljna država i da će dati jasan odgovor i sud na njeno navodno razrje&scaron;enje i na postavljanje "samoprozvanog Nikole Jovanovića".
Kako se navodi u aktu o razre&scaron;enju, Ministarstvo javne uprave je kontroli&scaron;ući rad potpredsjednice utvrdilo da nije imala ovla&scaron;ćenja za preduzimanja službenih radnji i nikada od predsjednika Op&scaron;tine nije zatražila ovla&scaron;ćenje za to iako je zakonom imperativno propisano da potpredsjednik vr&scaron;i funkciju u okviru ovla&scaron;ćenja koje mu predsjednik povjeri.
Dokić, kako je Vijestima rečeno, ovih dana nije produžila ugovore o djelu za mnoga lica zbog čega su ostali bez posla i primanja a pojedine ugovore je držala u svojoj fioci duže od mjesec dana.
Kako bi se spriječilo, kako pi&scaron;e u rje&scaron;enju, dalje nezakonito postupanje i zloupotreba službenog položaja, Božović je razrije&scaron;io aktuelnu potresjednicu , a imenovao je Nikolu Jovanovića za potpredsjednika Op&scaron;tine, koji će do konstituisanja vlasti i izbora novog predsjednika faktički vr&scaron;iti najodgovorniju funkiciju u tom gradu.

Dokić: Očekujem odgovor države na postavljanje samoprozvanog Nikole Jovanovića

KAŽE DA JE IZ MEDIJA SAZNALA ZA ODLUKU

Mlađi vodnik Vojske Crne Gore (VCG) i učesnik NATO misije u Bugarskoj David Gorvoković slavio je sa kolegama iz Oružanih snaga Albanije Dan nacionalne zastave i tom prilikom pokazao albanski nacionalni simbol, tzv. &bdquo;dvoglavog orla&ldquo;. Ministar odbrane Dragan Krapović potvrdio je da su ti navodi tačni i dodao da će &bdquo;sve biti utvđeno vezano za tog pripadnika VCG&ldquo;, prenose Vijesti.&nbsp;
Kako je dodao, Gorvoković je u nadležnosti načelnika general&scaron;taba VCG Zorana Lazarevića.
Dan albanske zastave proslavlja se 28. novembra.
Tog datuma 1912. godine Albanija je proglasila nezavisnost od Otomanskog carstva.

Pripadnik Vojske pokazivao „dvoglavog orla“ u NATO misiji

U BUGARSKOJ

Državna izborna komisija (DIK) prekinula je sjednicu, koju je započela po prigovoru nosioca liste koalicije Demokrate/Pokret Evropa sad na lokalnim izborima u Kotoru Vladimira Jokića, jer je na njoj jednoglasno odlučeno da je za zakonito odlučivanje potrebno uputiti dopis Ustavnom sudu, pi&scaron;u Vijesti.&nbsp;
Sjednica je prekinuta do dostavljanja odgovora Ustavnog suda.
"Po&scaron;tovani gospodine Jokiću, obavje&scaron;tavam Vas da je sjednica Državne izborne komisije po kojoj se odlučuje po Va&scaron;em Prigovoru broj: 647 od 01.12.2024. godine na propust OIK Kotor započeta 2. decembra 2024. godine u 10 sati. Tokom sjednice jednoglasno je odlučeno da je za zakonito odlučivanje potrebno uputiti dopis Ustavnom sudu te je sjednica prekinuta do dostavljanja odgovora Ustavnog suda", pi&scaron;e u dopisu Jokiću.
Jokić je juče podnio DIK-u prigovor zbog, kako je naveo, propusta lokalne izborne komisije.

DIK prekinuo sjednicu, za odlučivanje o Jokićevom prigovoru potrebno mišljenje Ustavnog suda

DANAŠNJA ODLUKA DONIJETA JEDNOGLASNO

Sjednica Odbora za međunarodne odnose i iseljenike, na kojoj je trebalo da se raspravlja o predlozima Vlade za ambasadore Crne Gore u Srbiji i na Kosovu, nije danas održana zbog toga &scaron;to, kako je saop&scaron;teno, to skup&scaron;tinsko tijelo nije kompletirano.
Predsjednik Odbora Du&scaron;ko Stjepović podsjetio je da Skup&scaron;tina jo&scaron; nije izabrala jednog člana tog skup&scaron;tinskog tijela iz reda parlamentarne većine.
&bdquo;Kako se ne bi desilo da se u određenim momentima zbog političkih kalkulacija uskraćuje kvorum, odlučio sam da, do kompletiranja Odbora, odložim ovu sjednicu&ldquo;, naveo je Stjepović na početku sjednice.
Odbor je danas trebalo da je izjasni o predlogu Vlade da se Neboj&scaron;a Đoković postavi za izvanrednog i opunomoćenog ambasadora Crne Gore u Srbiji, a Bernard Čobaj za ambasadora na Kosovu.

Odgođena sjednica o predlozima za ambasadore u Srbiji i na Kosovu

SJEDNICA ODBORA ZA MEĐUNARODNE ODNOSE

Većina članova Vlade Crne Gore, njih 20, dostavila je "Danu" kopije diploma ili uvjerenja o zavr&scaron;enom visokom obrazovanju i/ili stečenom akademskom zvanju, shodno Zakonu o slobodnom pristupu informacijama (SPI). Njih 11 nije postupilo po propisima, odnosno po zahtjevu za slobodan pristup informacijma. Analizirajući dostavljene obrazovne isprave, zaključuje se da je najvi&scaron;e njih, 11, stečeno u inostranstvu, dok je devet izdato na crnogorskim univerzitetima.&nbsp;
Vlada Milojka Spajića, najbrojnija do sada u istoriji Crne Gore, ima sedam potpredsjedičkih mjesta (dva potpredsjednika su ujedno i ministri) i 26 ministarskih fotelja.
"Dan" je jo&scaron; 28. avgusta, shodno Zakonu o SPI, zatražio kopije diploma svih članova Vlade, a većina njih u prethodna tri mjeseca postupila je shodno zakonskim propisima i pokazala transparentan odnos prema javnosti.
Kopije obrazovnih dokumenata nijesu dostavili potpredsjednici Vlade&nbsp;Aleksa Bečić i Momo Koprivica, ministarka turizma&nbsp;Simonida Kordić, ministarka saobraćaja&nbsp;Maja Vukićević, ministar finansija&nbsp;Novica Vuković, ministar sporta i mladih&nbsp;Dragoslav &Scaron;ćekić, ministarka evropskih poslova&nbsp;Maida Gorčević, ministar poljoprivrede, &scaron;umarstva i vodoprivrede&nbsp;Vladimir Joković,&nbsp;ministarka rada, zapo&scaron;ljavanja i spocijalnog dijaloga Naida Ni&scaron;ić, ministarka prosvjete, nauka i inovacija&nbsp;Anđela Jak&scaron;ić Stojanović&nbsp;i ministar zdravlja&nbsp;Vojislav &Scaron;imun.
Kada je riječ o potpredsjednicima Vlade, zakonske norme ispo&scaron;tovali su&nbsp;Budimir Aleksić, Milun Zogović, Filip Ivanović, Nik Đeljo&scaron;aj, koji je i ministar ekonomskog razvoja, i&nbsp;Ervin Ibrahimović, koji ujedno vodi i resor vanjskih poslova.
Prema dostavljenoj dokumentaciji, Aleksić je 1993. godine zavr&scaron;io Filolo&scaron;ki fakultet Univerziteta u Beogradu &ndash; Studije op&scaron;ta književnost i teorija književnosti. Na istom fakultetu je i magistrirao i doktorirao, odnosno stekao akademsko zvanje. Magistrirao je na temu "Biblijske teme i motivi u Vukovim pjesmama starijih vremena", a doktorsku disertaciju odbranio je na temu "Fantastika i naučna fantastika u romanima za djecu i omladinu Čeda Vukovića".
Potpredsjedik Vlade&nbsp;Filip Ivanović&nbsp;je doktor filozofije. Akademsko zvanje stekao je na Fakultetu humanističkih nauka i tehnologije u Norve&scaron;koj. Doktorirao je na temu "Ljubav, ljepota i obožavanje" (erotsko-estetska soteriologija Dionisija Areopagita i Maksima Ispovjednika).
Milun Zogović je zavr&scaron;io Pravni fakultet Univerziteta u Pri&scaron;tini 2013. i po struci je diplomirani pravnik.
I ministar ekonomskog razvoja i potpredsjednik Vlade Nik Đeljo&scaron;aj posjeduje diplomu Univerziteta u Pri&scaron;tini.
Ministar vanjskih poslova i potpredsjednik Vlade Ervin Ibrahimović zavr&scaron;io je Rudarsko-metalur&scaron;ki fakultet u Kosovskoj Mitrovici, a magistrirao je na Tehnolo&scaron;ko-metalur&scaron;kom fakultetu Univerziteta u Beogradu i stekao zvanje magistra tehničkih nauka.
Ministar&nbsp;Mirsad Azemović&nbsp;zavr&scaron;io je Fakultet političkih nauka Univerziteta u Beogradu i po struci je dilomirani politikolog.
Ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera&nbsp;Damjan Ćulafić&nbsp;zavr&scaron;io je Pravni fakultet Univerziteta Crne Gore, specijalista je iz oblasti pravne nauke (grupa: ustavno-pravno-politički). Studije je zavr&scaron;io 2011. godine.
Diplomirani pravnik je i ministar odbrane&nbsp;Dragan Krapović, koji je zavr&scaron;io Pravni fakultet Univerziteta Crne Gore.
Ministar energetike&nbsp;Sa&scaron;a Mujović&nbsp;zavr&scaron;io je Elektrotehnički fakultet Univerziteta Crne Gore, gdje je i doktorirao, a zvanje mu je doktor tehničkih nauka. Doktorirao je na temu "Uticaj grupisanih nelinearnih potro&scaron;ača malih snaga na kvalitet električne energije".&nbsp;
Ministar javne uprave&nbsp;Mara&scaron; Dukaj&nbsp;magistrirao je &scaron;kolsku psihologiju na Evropskom univerzitetu u Tirani.
I ministar ljudskih i manjinskih prava&nbsp;Fatmir Đeka&nbsp;obrazovanje je sticao u inostranstvu &ndash; diplomirao je na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Skadru &ndash; administracija biznisa, profil &ndash; upravljač u biznisu. Diplomirao je u julu 1997. godine.
Obrazovanje u inostranstvu sticao je i ministar pomorstva&nbsp;Filip Radulović, koji je zavr&scaron;io Univerzitet u Kaliforniji, u Dejvisu, gdje je studirao biotehnologiju i menadžment tehnologije.
Diplomirani pravnik je i ministar pravde&nbsp;Bojan Božović, koji je zavr&scaron;io Pravni fakultet Univerziteta Crne Gore.
Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine&nbsp;Slaven Radunović&nbsp;zavr&scaron;io je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove Univerziteta Privredne komore u Novom Sadu. Njemu je diploma nostrifikovana i priznato mu je obrazovanje diplomirani ekonomista. Rje&scaron;enje o nostrifikaciji potpisala je 2010. godine Mubera Kurpejović, tada&scaron;nja pomoćnica ministra prosvjete.
Po dostavljenoj kopiji diplome, ministar regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa NVO&nbsp;Ernad Suljević&nbsp;zavr&scaron;io je Fakultet za turizam u Baru Univerziteta Mediteran, a po struci je specijalista menadžmenta u turizmu.
Ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografije&nbsp;Damir Gutić&nbsp;posjeduje diplomu Ekonomskog fakulteta Univerziteta Crne Gore.
Umjesto kopija obrazovnih isprava, iz resora MUP-a dostavili su kopije radne knjižice ministra unutra&scaron;njih poslov&nbsp;Danila &Scaron;aranovića, u kojoj se vidi da je i on zavr&scaron;io Ekonomski fakultet Univerziteta Crne Gore.
Ministar bez portfelja&nbsp;Milutin Butorović&nbsp;zavr&scaron;io je osnovne akademske studije Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore, Studijski program pravne nauke &ndash; Budva. Stekao je bečelor diplomu 2015. godine, a naredne godine stekao je i zvanje specijaliste &ndash; pravne nauke, građanski smjer na Pravnom fakultetu u Podgorici.
Ministarka kulture i medija&nbsp;Tamara Vujović&nbsp;zavr&scaron;ila je Medicinski fakultet u Beogradu, gdje je i specijalizirala fizikalnu medicinu.

U Vladi najviše diploma stečanih u inostrananstvu

VLADA MILOJKA SPAJIĆA NAJBROJNIJA JE DO SADA U ISTORIJI CRNE GORE

Nosilac liste koalicije Demokrata i Pokreta Evropa sad na lokalnim izborima u Kotoru, Vladimir Jokić podnio je Državnoj izbornoj komisiji (DIK) prigovor zbog, kako je naveo, propusta Op&scaron;tinske izborne komisije (OIK).
On je u prigovoru podsjetio da je OIK 2. novembra održala sjednicu na kojoj je odlučivala o ponavljanju izbora po prigovorima Op&scaron;tinskog odbora Demokratske partije socijalista (DPS) u Kotoru, na biračkim mjestima Prčanj i Mirac.
OIK je, kako je naveo, većinom glasova članova, u skladu sa odredbama člana 21 Zakona o izbora odbornika i poslanika, najprije na dnevni red sjednice uvrstila predloge rje&scaron;enja o poni&scaron;tenju izbora na biračkim mjestima, nakon čega je odbila predložena rje&scaron;enja i na istoj sjednici, većinom glasova odbila i predlog odluke o ponavljanju glasanja na tim mjestima.
Jokić je podsjetio i da je na odluke OIK Kotor, Op&scaron;tinski odbor DPS-a u Kotoru 5. novembra podnio prigovor DIK-u koji ga je odbio kao neosnovan.
&ldquo;U bitnom DIK navodi da s obzirom da u pravnom prometu ne postoje ranije odluke o poni&scaron;tenju izbora na biračkim mjestima 17 i 28 u Kotoru, te kako je OIK Kotor odbio rje&scaron;enje o poni&scaron;tenju izbora, samim tim nijesu ispunjeni zakonski preduslovi za ponavljanje izbora na ovim biračkim mjestima&rdquo;, ističe se u prigovoru.
Dodaje se da je DPS na rje&scaron;enje DIK-a podnio žalbu Ustavnom sudu, koji nije donio odluku.
Jokić je ukazao da je, kako nije bilo većine kojom bi Ustavni sud ožalbeno rje&scaron;enje DIK-a izmjenio ili ukinuo, ono po sili zakona postalo konačno i izvr&scaron;no.
On je podsjetio da je članom 98 Zakona o izbora odbornika i poslanika propisano da OIK utvrđuje konačne rezultate izbora za odbornike, u roku od 12 sati od isteka roka za podno&scaron;enje prigovora, odnosno žalbi, odnosno od konačnosti ili izvr&scaron;nosti odluka done&scaron;enih po prigovoru ili žalbi.
&ldquo;Kako su istekli svi rokovi za podno&scaron;enje prigovora ili žalbi, kao i kod činjenice da su istekli svi rokovi za dono&scaron;enje odluka po istim, tako su se stekli uslovi da OIK Kotor utvrdi konačne rezultate izbora za odbornike u SO Kotor&rdquo;, istakao je Jokić.
Jokić je naveo da je DIK postupala po prigovoru DPS-a Kotor od 28.oktobra i donijela rje&scaron;enje kojim usvaja podneseni prigovor, u trenutku kada je bila obavje&scaron;tena aktom Ustavnog suda od da po njegovoj žalbi Ustavnom sudu po istom pitanju nije donijeta odluka u zakonskom roku.
Zakonska obaveza DIK-a, kako je naglasio, da u istim situacijama jednako postupa, da se stara o jedinstvenoj primjeni odredaba zakona, te da i u ovom slučaju postupa jednako kao i u slučaju po prigovoru DPS-a.
&ldquo;S obzirom na to da je u oba slučaja DIK obavije&scaron;ten od Ustavnog suda da odluka po žalbi nije donijeta u zakonom propisanom roku, kao i da u slučaju prigovora kotorskog DPS to nije predstavljalo smetnju za meritorno odlučivanje po prigovoru, niti bilo koju vrstu prethodnog pitanja, tako očekujem da DIK postupi i po ovom prigovoru&rdquo;, dodao je Jokić.
On je rekao da su članovi OIK Kotor zahtijevali od predsjednice OIK-a najmanje dva puta da zakaže sjednicu na kojoj bi se raspravljalo o trenutnom statusu izbornog procesa u Kotoru, &scaron;to ona nije uradila.
Jokić je ukazao da je nakon pristiglog obavje&scaron;tenja od Ustavnog suda, kotorski odbor DPS-a, ispred kojeg je i delegirana predsjednica OIK Kotor, vi&scaron;e puta medijski obavje&scaron;tavao javnost o nespremnosti da se sazove sjednica OIK ili da se proglase konačni rezultati izbora za odbornike, bez obzira &scaron;to su ispunjeni zakonski uslovi za takvo postupanje.
&ldquo;Nesporna je namjera da se učini sve da se ovaj izborni proces ne okonča u skladu sa zakonom, već da se ovakvim odlaganjem stvori novi pravno-politički problem&rdquo;, naveo je Jokić.
On je podsjetio da sve do sjednice održane 2. novembra OIK nije uspijevala da većinom glasova donese bilo koju odluku vezanu za prigovore, već su se učesnici procesa koristili isključivo pravno-procesnim mogućnostima.
Prema riječima Jokića, nakon sjednice OIK 2. novembra prvi put je Komisija odlučila u meritumu, a odluku je nakon toga potvrdio i DIK dono&scaron;enjem Rje&scaron;enja o odbijanju prigovora DPS-a.
&ldquo;Na svim ranijim sjednicama OIK Kotor za podnesene prigovore je glasalo 8 od 16 članova OIK, &scaron;to je predsjednica OIK nepravilno tumačila kao da se o istim nije odlučivalo, iako je morala u skladu sa zakonom i praksom Ustavnog suda da konstatuje da su prigovori odbijeni&rdquo;, rekao je Jokić.
Jokić je predložio da DIK usvoji prigovor i da, u skladu sa odredbama Zakona o izboru odbornika i poslanika, zakaže sjednicu OIK-a.
On je predložio da DIK naloži OIK Kotor da utvrdi konačne rezultate izbora za odbornike u Skup&scaron;tini op&scaron;tine Kotor i da nakon utvrđivanja konačnih rezultata izbora javno objavi podatke.

Jokić podnio prigovor DIK-u, traži da OIK proglasi konačne rezultate

SAOPŠTIO NOSILAC LISTE KOALICIJE DEMOKRATA I POKRETA EVROPA SAD NA IZBORIMA U KOTORU

Poslanici crnogorskog Parlamenta nastavili su sjednicu Skup&scaron;tine. Na poslanička pitanja odgovara ministar finansija Novica Vuković, a tema sjednice je: uticaj ekonomskih reformi na finansijsku stabilnost Crne Gore.
Poslanik PES-a Armen &Scaron;ehović pitao je ministra na koji način će se fiskalna reforma s obzirom na program Evropa sad 2 odraziti na funkcionisanje lokalnih samouprava sjevernog regiona i njihove budžete.
Vuković je kazao da je fiskalnom strategijom predviđena stroga pažnja na sjever, te da se već &nbsp;implementira smanjene tro&scaron;kova za poslodavce.
Program Evropa sad 2 će, kako je kazao, na privredu na sjeveru biti dvojak.
"Sa aspekta poslodavca biće ostvarena u&scaron;teda u pogledu bruto zarada zbog smanjenja stope doprinosa, dok će zaposleni primiti uvećane zarade. Lokalne samouprave imaju samo korist od realizacije Evropa sad 2, kako sa stanovi&scaron;ta umanjenih doprinosa tako i sa stanovi&scaron;ta povoljnih uslova za izmirenje poreskih obaveza", dodao je ministar.
Poslanik DPS Nikola Milović pitao je &scaron;ta su preduzeli kada je u pitanju građenje predvidivog investicionog ambijenta, koji su to novi investitori, i da li danas CG liči na pusto ostrvo kada su strane direktne investicije i pitanju?
Ministar finansija je poručio da je Vlada definisala ambiciozan cilj da postane članica EU do 2028.&nbsp;
"Ostvarenje ovog cilja predstavlja snažne interne reforme kada je u pitanju razvoj konkurentne ekonomije. Razvoj konkurentnosti ekonomije predstavlja stalno unapređenje poslovnog ambijenta i priliva stranih direktnih investicija, koje su značajne za kreiranje institucionalnog ambijenta i razvoja politike. Prema preliminarnim informacijama, priliv stranih direktnih investicija iznosio je 372.57 miliona eura &scaron;to predstavlja povećanje od 18,8 odsto u odnosu na pro&scaron;lu godinu", dodao je on.
Milović je odgovorio da nije čuo odgovor na pitanje koje investitore su doveli u Crnu Goru, nakon osam minuta priče.&nbsp;
"Nekada&scaron;nja vlast stvorila je niz preduslova da investitori dođu, jedan od ključnih projekata bio regionalni vodovod na primorju. To je stvorilo ulaganje u 250 novih hotela sa vi&scaron;e od 15.000 radnih mjesta. To je i Porto Montenegro, i Portonovi i Lu&scaron;tica i Čedi i hoteli po Boki, pa i ski centri na sjeveru. Znate li vi da danas nema struje na skijali&scaron;tima u Kola&scaron;inu", kazao je on.
Kruna cijele priče kada je turistički brend u pitanju - Aman, prvi napu&scaron;ta ekonomski sistem CG, dodao je Milović.
"Nije tema koji će novi investitori doći, nego koji će prvi izaći iz Crne Gore, jer imamo upitan kvalitet radne snage. Nakon otvaranja prve dionice autoputa imamo samo obećanja, nove grafikone i teatralna predstavljanja od premijera. Imamo institucije koje lo&scaron;e funkcioni&scaron;u", zaključio je Milović.
Vuković je odgovorio da je siguran da će sljedeće godine, a možda čak i krajem ove, moći govoriti o konkretnim investitorima i o konkretnim pomacima.

Milović: Nije tema koji će novi investitori doći, nego koji će prvi izaći iz Crne Gore

PITAO MINISTRA FINANSIJA DA LI CG LIČI NA PUSTO OSTRVO KADA SU STRANE DIREKTNE INVESTICIJE I PITANJU

Neselektivna borba protiv korupcije i organizovanog kriminala mora biti prioritet, kako bi građanima isporučili pravdu i povratili povjerenje u institucije sistema, ocijenjeno je na sastanku predsjednika Jakova Milatovića sa koordinatorom Stejt Departmenta za globalnu borbu protiv korupcije Ričardom Nefjuom.
Milatović je poručio da reforma pravosuđa, osim unaprjeđenja pravnog i institucionalnog okvira, u krajnjem treba da rezultira pravosnažnim sudskim odlukama u predmetima visoke korupcije i organizovanog kriminala, kako bi se razrije&scaron;ila pitanja koja opterećuju crnogorsku javnost.
&ldquo;U tom smislu, važno je da pravosudne funkcije u državi obavljaju pojedinci od integriteta, koji mogu do kraja iznijeti procese, te da na taj način doprinesu jačanju ugleda na&scaron;eg pravosuđa&rdquo;, naveo je Milatović na dru&scaron;tvenoj mreži X.
&nbsp;

Milatović- Nefju: Neselektivna borba protiv korupcije i kriminala mora biti prioritet