Politika

Strahinji i Marinku Koprivici i Nikoli Vukotić večeras je u podgoričkom Vi&scaron;em sudu određen pritvor do 30 dana zbog sumnje da su izvr&scaron;ili krivična djela &scaron;verc droge, krijumčarenje i nedozvoljena trgovina.
Oni su u ponedjeljak uhap&scaron;eni zajedno sa Blažom Đurkovićem a istom krivičnom prijavom obuhvaćen je i Igor Krstović koji se već nalazi u Istražnom zatvoru u drugom premetu.
"Marinko Koprivica je negirao da je sa Strahinjom Koprivicom u dva navrata izvr&scaron;io krivično djelo krijumčarenje", kazao je nakon saslu&scaron;anja u SDT-u njegov branilac, advokat Ivan &Scaron;ljukić poja&scaron;njavajući da zbog oznake tajnosti koja je stavljena na predmet ne može iznijeti vi&scaron;e detalja.
Strahinju Koprivicu terete i za dva krivična djela nedozvoljena trgovina.
Strahinja je sin dugogodi&scaron;njeg policijskog funkcionera u penziji Du&scaron;ka Koprivice.
Njegovo ime pominje se u prepiskama preko &bdquo;Skaj&ldquo; aplikacije iz 2020. godine.
Strahinja Koprivica saslu&scaron;an je, 2018. godine, u svojstvu građanina u istrazi protiv tri kriminalne grupe koje su, sumnjali su tada u Specijalnom državnom tužila&scaron;tvu, predvodili Nik&scaron;ićanin Ranko Radulović, Kotoranin Igor Vukotić i albanski državljanin Erogen Brajović.
Osim Strahinje Koprivice, iskaz je tada dao i njegov otac Du&scaron;ko.
Strahinja Koprivica je brat Nemanje Koprivice protiv koga se pred Vi&scaron;im sudom vodi postupak za poku&scaron;aj ubistva Željka Radulovića, Nikole Mandića i Andrije Božovića.

Koprivicama i Vukotiću pritvor do 30 dana

NAKON SASLUŠANJA U VIŠEM SUDU

Izmjena Zakon o državljanstvu, da bi se dozvolilo dvojno, značila bi promjenu nacionalne strukture Crne Gore, koja bi nai&scaron;la na žestok odgovor, poručio je potpredsjednik Vlade i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljo&scaron;aj.
Đeljo&scaron;aj, koji je i predsjednik Albanske alternative, u intervjuu za Glas Amerike je poručio i da se neće mijenjati Ustav da bi se srpski jezik uveo kao službeni, na čemu, kao i na izmjeni Zakona o državljanstvu, insistiraju predstavnici Koalicije za budućnost Crne Gore.
On je ocijenio da su to potezi kako bi se usporio evropski put Crne Gore.
&ldquo;Mislim da neće u tome uspjeti&rdquo;, rekao je Đeljo&scaron;aj ukazujući da je 80 odsto građana za Evropsku uniju (EU).
On je kazao da je već ranije poručio predsjedniku Skup&scaron;tine Andriji Mandiću da Albace ne uvlači u svoje projekte koji bi značili promjenu nacionalne strukture države.
Kako je naveo, Albanci Crnu Goru doživljavaju kao svoju državu, rade u njoj, daju svoj doprinos.
Đeljo&scaron;aj je poručioda Albanci nikada neće podržati projekte koji su u suprotnosti sa rezolucijama Ujedinjenih nacija da se promijeni nacionalna struktura jedne države.
Prema njegovim riječima, to je linija koja bi dovela do velikog razdvajanja u Crnoj Gori.
&ldquo;I naravno ne samo kod mene, nego u političkom subjektu, narodu kojem pripadam imao bi žestoki odgovor, kad bi se krenulo o Zakonu o državljanstvu &scaron;to ima samo jedan cilj, a to je da se promijeni nacionalna struktura Crne Gore&rdquo;, poručio je Đeljo&scaron;aj.
On je kazao da je Crna Gora opstala takva kakva jeste i da će Albanci biti na braniku da se to odbrani, na koji god način bude trebalo.
Komentari&scaron;ući ideje da srpski jezik bude uveden kao službeni, a da u javnim službama, policiji i vojsci bude procent Srba kakav je bio na popisu, Đeljo&scaron;aj je rekao da Crna Gora ima svoj Ustav, jako dobro uređen i evropski, i da država teži ka EU.
&ldquo;Promjene Ustava, u stvarima kojima se defini&scaron;u državnost i njen koncept, mislim da su definisane tako da nijesu realne da se dese. Mislim da će i ova inicijativa ostati na praznoj priči, na izjavama. Neće biti bitnih promjena&rdquo;, dodao je Đeljo&scaron;aj.
On smatra da strukture koje predlažu takve inicijative nemaju neku podr&scaron;ku građana da bi mogle da potežu tako velikim promjenama.
&ldquo;Analizirao sam izbore u Podgorici i ako pogledamo ukupno biračko tijelo, upisano, koji imaju mogućnost da glasaju, oni su na nekih desetak odsto. Pola nije ni iza&scaron;lo. Nije to neka podr&scaron;ka koja može da poteže ovako velike promjene koje se pominju. To vidim samo kao poku&scaron;aje da se ne&scaron;to kaže&rdquo;, naveo je Đeljo&scaron;aj.
Govoreći o crvenim linijama za uče&scaron;će njegove stranke u Vladi, on rekao je da bi to bile odluke koje nisu usklađene sa politikom EU i Sjedinjenih Američkih Država, ali i naglasio da se u Crnoj Gori trenutno stvara ambijent koji bi takođe mogao da bude &ldquo;crvena linija&rdquo;.

Đeljošaj: Neće se mijenjati Ustav da bi se srpski jezik uveo kao službeni

"IZMJENE ZAKONA O DRŽAVLJANSTVU NAIŠLE BI NA ŽESTOK OTPOR"

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović kazao je da Vlada mora &scaron;to prije da predloži ambasadora Crne Gore pri NATO-u.
On je to &nbsp;kazao na pitanje novinara nakon sastanka sa rumunskim kolegom Klausom Johanisom koji boravi u posjeti Crnoj Gori.
Milatović je zahvalio na podr&scaron;ci koju je ta zemlja pružila Crnoj Gori i dodao da kao NATO saveznici dijele iste vrijednosti.Johanis je kazao da je zajednička budućnost u EU.
"Danas mi je izuzetna čast da ugostim predsjednika Rumunije, Klausa Johanisa, i ovom prilikom želim da izrazim svoje iskreno zadovoljstvo povodom posjete Crnoj Gori, samo nekoliko mjeseci nakon moje zvanične posjete Bukure&scaron;tu. Ova posjeta je od velikog značaja jer predstavlja prvu zvaničnu posjetu rumunskog predsjednika Crnoj Gori od obnove nezavisnosti, &scaron;to je snažan znak prijateljstva međusobnog povjerenja i partnerstva između na&scaron;ih zemalja", kazao je Milatović.
Johanis je, između ostalog, kazao da će se podr&scaron;ka njegove zemlje Crnoj Gori nastaviti.
"Uvjeravam vas da će se podr&scaron;ka Rumunije nastaviti. Dogovorili smo se da podržimo jače prisustvo rumunskih kompanija u Crnoj Gori", naveo je&nbsp; Johanis.
Dodao je da je dogovoreno i jačanje saradnje u vi&scaron;e oblasti koje bi građanima donijele vi&scaron;e koristi.
Naveo da su razgovarali i o situaciji na Zapadnom Balkanu i negativnim posledicama invazije Rusije na Ukrajinu.
"Mnogo nam je važno da izgradimo zajednički prostor otporan na dezinformacije i neprijateljske propagandne kampanje ruske federacije. Na&scaron;em regionu su potrebne zemlje sa čvrstom demokratijom ", poručio je predsjednik Rumunije i dodao da je zajednička budućnost u evropskoj porodici.

Milatović: Vlada što prije da predloži ambasadora Crne Gore pri NATO-u

PORUČIO PREDSJEDNIK DRŽAVE

Evropska komisija odobrila je danas Reformsku agendu Crne Gore, čime se otvara put za isplatu novca iz Plana rasta za Zapadni Balkan.
Za Crnu Goru prva tran&scaron;a trebalo bi da bude u iznosu od oko 26 miliona eura od ukupno 383,4 miliona koliko će na&scaron;oj zemlji biti na raspolaganju do kraja 2027.&nbsp;
Komisija je danas odobrila i Reformske agende Albanije, Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije nakon pozitivnog mi&scaron;ljenja država članica EU.
&ldquo;U svojim ambicioznim reformskim agendama, pet vlada Zapadnog Balkana obavezuje se na dru&scaron;tveno-ekonomske i temeljne reforme koje će poduzeti kako bi podstakli rast i približavanje EU u okviru Plana rasta u periodu od 2024. do 2027. godine&rdquo;, navodi se u saop&scaron;tenju EK.
Predsjednica EK Ursula fon der Lajen rekla je da je impresionirana radom partnera sa Zapadnog Balkana na njihovim reformskim agendama.
&ldquo;To pokazuje da su posvećeni uspjehu Plana rasta. To je na&scaron;a mapa puta da približimo ekonomije Zapadnog Balkana na&scaron;oj i da svojim kompanijama daju pristup i sredstva da se takmiče na na&scaron;em jedinstvenom trži&scaron;tu. Svi imaju koristi, a to je veliki iskorak ka Evropskoj uniji&rdquo;, poručila je ona.
Reformske agende se fokusiraju na reforme u prioritetnim oblastima - vladavini prava, upravljanju, digitalnoj i zelenoj tranziciji, razvoju ljudskog kapitala i poslovnog okruženja.
Osim toga, svaka država je predložila listu investicija koje će se finansirati u okviru Instrumenta, a koje su ključne za socio-ekonomski rast, a koje će biti odobrene u kontekstu Plana rasta za Zapadni Balkan.

Odobrena Reformska agenda: Crna Gora korak bliže tranši od 26 miliona eura

ODLUKA EVROPSKE KOMISIJE

"Znate, mi živimo u vremenu revan&scaron;izma, brutalnog revan&scaron;izma, divljeg revan&scaron;izma, komplikovanog revan&scaron;izma. Dakle, ove četiri godine su sve to. Oni, koji su 30 godina iskompleksirani gubitkom izbora čekali svojih pet minuta, poku&scaron;avaju da instrumentalizuju vlast, prije svega sudsku, da bi diskreditovali prethodnu vlast, koje se ujedno pla&scaron;e kao buduće vlasti", ocjenio je biv&scaron;i crnogorski predsjednik Milo Đukanović.
U ekskluzivnom intervjuu za makedonsku televiziju KDP, Đukanović je govorio o okolnostima koje su dovele do raspada jugoslovenske federacije, ali i trenutnom stanju u Crnoj Gori.
"Ovo četvrogodi&scaron;nje iskustvo pokazuje da se politika osvete nastavlja u Crnoj Gori. Žao mi je zbog ovoga, ali me to ne čudi, jer samo potvrđuje deficit političke i druge mudrosti kod ljudi koji, ako zaista žele evropsku budućnost Crne Gore, treba da prepoznaju i prekinu praksu istorijskih gre&scaron;aka. Ne pla&scaron;im se ničega u ličnom smislu. Znam &scaron;to sam uradio, ponosan sam na ono &scaron;to sam uradio. Da se danas vratim na početak, sve bih uradio isto. Zato &scaron;to sam sve to uradio s uvjerenjem da doprinosim Crnoj Gori kakvu zami&scaron;ljam. Takva Crna Gora na čijoj sam tradiciji odgajan, kultivisan i izgrađen. Za koju vjerujem da predstavlja jedinu pravu Crnu Goru. Crna Gora sa svojim tradicionalnim moralnim kodeksom i Crna Gora, koja nije usmjerena samo na pro&scaron;lost, već je usmjerena na budućnost i sebe vidi kao specifičan sastavni dio moderne evropske porodice", poručio je Đukanović.
Istakao je da crnogorsko dru&scaron;tvo prolazi kroz te&scaron;ko isku&scaron;enje.
"To je izvlačenje neizbježne lekcije o nestabilnosti moći. Vjerujem da će građani Crne Gore u svakom narednom slučaju zrelije razmi&scaron;ljati o budućnosti nego kao &scaron;to su to učinili 30. avgusta 2020. Vjerujem da će za sebe izabrati bolju vlast od ove koju su izabrali sada. I ja vjerujem u temelj crnogorskog dru&scaron;tva, koji će izdržati čak i ovu oluju. Politička situacija u Crnoj Gori će se normalizovati. Crna Gora će se vratiti na strate&scaron;ki izabrani put daljeg evropskog razvoja. Vjerujem da će ona ostati ne samo uzorna članica NATO, već će postati i uzorna i odgovorna članica Evropske unije",&nbsp; smatra biv&scaron;i predsjednik Crne Gore.
Na opasku novinara da mu je jedan od vođa lokalnih Albanaca u Crnoj Gori Ferhat Dino&scaron;a, rekao da bez Mila Đukanovića dana&scaron;nja Crna Gora ne bi bila to &scaron;to jeste, on poručuje da se to nije moglo postići bez ozbiljnog tima odgovornih ljudi koji mogu da realizuju taj projekat.
"Dobro se sjećam svoje odlične saradnje sa gospodinom Ferhatom Dino&scaron;om, u tom periodu. U tom periodu, gotovo bez izuzetka, sve stranke manjinskih naroda u Crnoj Gori podržavale su Crnu Goru. Sa ponosom to ističem, jer to nije ba&scaron; op&scaron;ta karakteristika zapadnobalkanskih dru&scaron;tava.
Nesporazumi između stranaka manjinskih naroda i državnog vrha na prostorima biv&scaron;e Jugoslavije bili su učestali. To nije bio slučaj sa Crnom Gorom. U Crnoj Gori su stranke manjinskih naroda podržale Crnu Goru ne samo tada, već bez izuzetka na crnogorskom referendumu. Stoga na&scaron;a nezavisnost blista posebnim sjajem, jer je ona zaista građanska, jer to su podržali i pripadnici manjinskih naroda koji su dali svoje povjerenje državi Crnoj Gori ", kazao je Đukanović.
Poručio je da su, dok su bili vlast, radili veoma dobro.
"Naravno, bilo je i gre&scaron;aka. Pa da kažem i da smo sve popločali zlatom, poslije 30 godina je sasvim logična želja da ljudi vide da li postoji druga vlast. Zato smo se tako odgovorno ponijeli prema promjeni vlasti. Ne želim da prebrzo ulazim u kvalifikacije, ali me brine &scaron;to u ovoj vladi glavnu političku riječ vodi srpski nacionalizam. I, generalno, mislim da ova vlast u potpunosti pati od nedovoljnog političkog znanja i lo&scaron;eg čitanja o tome koji su stvarni politički izazovi sa kojima se Crna Gora suočava u ovom trenutku u na&scaron;em regionu.
Glavnu riječ vodi i populizam koji od početka manipuli&scaron;e ljudima, koji politiku vidi kao manipulaciju, koji obećava ljudima da mogu da žive mnogo bolje sa mnogo manje posla. Rekao sam u jednom drugom intervjuu, ja sam ekonomista i sedam puta sam vodio vladu. Dakle, cijelog života tražim da li postoji formula mimo onih ekonomskih zakona koje sam naučio tokom studija. Može li se živjeti bolje sa manje posla? Nijesam mogao da dođem do ovoga &scaron;to živimo sada u Crnoj Gori", zaključio je Đukanović.

Đukanović: Živimo u vremenu brutalnog i divljeg revanšizma

"SADAŠNJA VLAST U POTPUNOSTI PATI OD NEDOVOLJNOG POLITIČKOG ZNANJA"

Demokratska partija socijalista (DPS) predala je danas Op&scaron;tinskoj izbornoj komisiji Budva izbornu listu za lokalne izbore u tom gradu, koji su zakazani za 17. novembar.
Nosilac liste &ldquo;Za Budvu! I srcem i znanjem!&rdquo; Nikola Milović poručio je da očekuju da će osvojiti najvi&scaron;e mandata.
"Dokazali smo snagu DPS-a u Budvi i zato, s pravom, očekujemo da će na&scaron;a lista osvojiti najvi&scaron;e mandata, &scaron;to će nam omogućiti da budemo nosilac vlasti u Budvi u naredne četiri godine&rdquo;, kazao je Milović.
Kako je dodao, Budva danas služi za podsmijeh ostatku Crne Gore i da je vrijeme da se agonija prekine.
"Krajnje je vrijeme da Budva dobije odgovornu gradsku upravu, koja će u naredne četiri godine raditi samo i isključivo u interesu građana Budve i realizovati sve one velike planove koji će grad vratiti na pravi put&rdquo;, kazao je Milović nakon predaje liste.

DPS predao listu za izbore u Budvi

IZBORI SU ZAKAZANI ZA 17.NOVEMBAR

Državna izborna komisija (DIK) dostavila je Ustavnom sudu izja&scaron;njenje i dokumentaciju o jednoj žalbi u vezi izbora u Podgorici, i dvije koje se tiču izbora u Kotoru. Ustavni sud će odluku donijeti u četvrtak.
Žalba u vezi podgoričkih izbora tiče se birali&scaron;ta u Doljanima koju je podnio nosilac liste Pokreta "Naprijed" Vuk Kadić, dok se dvije žalbe u vezi kotorskih izbora odnose na biračka mjesta u Prčanju i Mircu.
Nosilac liste koalicije Demokrata i Pokreta Evropa sad (PES) na nedavnim izborima u Kotoru Vladimir Jokić, podnio je Ustavnom sudu dvije žalbe u vezi izbornog procesa u tom gradu.
Jedna žalba odnosi se na izborna de&scaron;avanja u vezi biračkog mjesta Mirac, a druga na ona u vezi jednog birali&scaron;ta u Prčanju.

DIK dostavio izjašnjenje, sjednica Ustavnog suda u četvrtak

O IZBORNIM ŽALBAMA

Tonino Picula biće izvjestilac za Srbiju u Evropskom parlamentu, potvrđeno je iz njegovog kabineta. On je u prethodnom mandatu bio izvjestilac za Crnu Goru.
Radio Slobodna Evropa pi&scaron;e da postoji saglasnost da slovenački zastupnik Marjan &Scaron;arec bude izvjestilac za Crnu Goru, a Estonac Riho Terras će navjerovatnije biti izvjestilac za Kosovo.
Picula, koji predstavlja Socijaldemokratsku partiju Hrvatske u Evropskom parlamentu od 2013, će na poziciji izvjestioca za Srbiju naslediti Vladimira Bilčika, koji se nije kandidovao za drugi poslanički mandat.
"Zastupnik Picula će u narednih pet godina biti zadužen za analizu, praćenje i izve&scaron;tavanje tijela Evropske unije o stanju u Srbiji i usklađivanju s evropskim pravnim tekovinama, temeljnim vrijednostima i specifičnim politikama", navodi se u saop&scaron;tenju iz Kancelarije evropskog zastupnika Picule.
Riječ je o dužnosti u kojoj će Picula u ime Evropskog parlamenta pokrivati sve teme koje se tiču odnosa Evropske unije i Srbije i u tim odnosima će predstavljati i Odbor za spoljne poslove Evropskog parlamenta.

Marjan Šarec novi izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru?

SLOVENAČKI ZASTUPNIK

Vlada Crne Gore će pristupiti izmjenama Zakona o maloljetnicima, kako bi preciznije bili uređeni slučajevi nasilničkog pona&scaron;anja, najavio je premijer Milojko Spajić.
Iz Vlade je saop&scaron;teno da je Spajić razgovarao sa roditeljima Darisa Mujića, povrijeđenog učenika barske Gimnazije koji je 7. oktobra napadnut u &scaron;kolskom dvori&scaron;tu.
Navodi se da je Spajić sa roditeljima učenika razgovarao o zdravstvenom stanju njihovog sina, koji je zbrinut u Kliničkom centru Crne Gore, gdje ljekari ulažu maksimalne napore za njegov oporavak.
&bdquo;U ovom trenutku to je najvažniji zadatak i nadam se da će iz ovog nemilog događaja Daris izaći bez posljedica&rdquo;, kazao je Spajić.
Navodi se da se Darisov otac Ceno Mujić, zahvalio na podr&scaron;ci, navodeći da im je apsolutni prioritet zdravlje djeteta i sigurnost.
&ldquo;Brine činjenica da je učenik koji mu je nanio te&scaron;ke povrede, iako povratnik u takvim djelima, pu&scaron;ten da se brani sa slobode čime se, prema riječima roditelja, &scaron;alje lo&scaron;a poruka&rdquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.
Oni su poručili da su potrebne hitne izmjene Zakona o maloljetnicima, koji bi preciznije uredio takve i slične slučajeve.
Spajić i ministri pravde i prosvjete, nauke i inovacija Bojan Božović i Anđela Jak&scaron;ić Stojanović, koji su prisustvovali sastanku, saglasni su da je potrebno razmotriti poo&scaron;travanje sankcija iako je, kako se navodi, prema postojećem zakonskom rje&scaron;enju, postojao osnov za izricanje mjere zadržavanja u predmetnim okolnostima.
Sa sastanka je poručeno da će pažljivo sagledati to pitanje kako bi u saradnji sa zainteresovanom javno&scaron;ću predložili izmjene zakonskog rje&scaron;enja.
Spajić je kazao da država ne smije ostati nijema na vapaj roditelja zabrinutih zbog vr&scaron;njačkog nasilja u &scaron;kolama kakvo se dogodilo u Baru prethodne sedmice.
&ldquo;Nasilničko pona&scaron;anje, učinjeno u ma kom dobu života, mora imati jasan odgovor države a na&scaron;a djeca moraju biti bezbjedna i za&scaron;tićena u &scaron;koli ali i van nje&rdquo;, poručio je Spajić.
Na sastanku je poručeno da porodica Mujić može računati na pravnu i svaku drugu vrstu pomoći, uključujući i pojačanu za&scaron;titu njihove bezbjednosti, i da će država pokazati da se nijedan vid nasilja neće tolerisati.

Spajić: Pristupiće se izmjeni Zakona o maloljetnicima

NAJAVIO JE PREMIJER

Kad kažu da neće sa DPS-om to mi zvuči fantastično, vjerujte! Zato &scaron;to su ovakvi kakvi su, mi nećemo s njima, a ako hoće da dignu ruku i glasaju doktora Nermina Abdića, dobrodo&scaron;li su, kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, odbornik DPS-a u SO Nik&scaron;ić Rajko Perović.
Danas jedino Crnogoraca nema u Vladi Crne Gore, kaže Perović, svi su namirili i foteljama podmirili, kako kaže, osim Crnogorci koji su najbrojniji narod.
&ldquo;Nadam se da će doći kraj kormilarenju đenerala, sa njegovom trojicom pomoćnika, kao i svemu &scaron;to je do&scaron;ao kraj. Ovo je ljekovito bilo i za nas, malo i da mi budemo opoz&igrave;cija, i da sagledamo na&scaron;e propuste, na&scaron;e gre&scaron;ke. Oni sve kažu neće s DPS-om, a ne pitaju da li će DPS s njima&hellip; Da relaksiramo onoga gospodina, odbornici DPS-a neće dići ruka za bilo koga dići ruku osim za na&scaron;eg doktora Nermina Abdića. Nikakav Rakčević, ni pored Rakčevića, ni Mujović. Mi pozivamo jedino ako oni hoće da glasaju i da dignu ruku za doktora Nermina Abdića, oni su dobrodo&scaron;li.Mi smo velika stranka, a oni bi najrađe da nema DPS-a. Ja im kažem za moga i njihovog života taj film se prikazivati neće&rdquo;, poručio je Perović.
Nekulturno i nevaspitano od gospodina, koga su njegove kolege zvale 21 milion, smatra Perović, da pozove veliku Demokratsku partiju socijalista, kako kaže, da glasa čovjeka sa dva odbornika.
Sagovornik Televizije E se nada da će na lokalnim izborima u Nik&scaron;iću postići bolji rezultat nego u Podgorici, i dodaje on, mnogo je bolje kad idu sami, jer se, kako kaže, neke stvari iskristali&scaron;u.
&ldquo;Kad kažu da neće s DPS-om to mi zvuči fantastično, vjerujte. Zato &scaron;to su ovakvi kakvi su, mi nećemo s njima. Sa rogovima u vreću. Samo vidite o kakvim se ljudima tu radi. Jesu li rekli ovi ovome da je 21 milion uzeo? Je li rekao ovaj ovome, prije tri mjeseca da je on kosmodisk premijeru? Je li sad rekao da je premijer bio s Do Kvonom, nije bio onaj bio s ovim, onaj bio s onim? Pogledajte kako su svoga ministra smijenile Demokrate, sat i po pred samu sjednicu mu saopstili da je smijenjen. Mislite li vi da je jedan DPS veliki radio s svojim ljudima tako? Nije ni kod nas bilo da uvijek mislimo isto. Vjerujte da mi imamo vi&scaron;e demokratskog kapaciteta nego oni svi zajedno u parlamentu&rdquo;, zaključio je Perović.

Perović: Kad kažu da neće sa DPS-om to mi zvuči fantastično

"DOĆI ĆE KRAJ KORMILARENJU ĐENERALA SA TROJICOM POMOĆNIKA"

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović donio je odluku o raspisivanju izbora u Gusinju i Kotoru.
Shodno odluci, izbori u op&scaron;tini Gusinje biće održani 15. septembra 2024. godine, a u op&scaron;tini Kotor 29. septembra 2024. godine.
"Prilikom određivanja datuma izbora, osiim propisanih zakonskih rokova, Predsjednik Crne Gore u vidu je imao neophodnost da se obezbijedi kvalitetno sprovođenje izbornog procesa, naročito u kontekstu nesmetanog trajanja turističke sezone", navodi se u saop&scaron;tenju Kabineta predsjednika.

Milatović raspisao izbore u Kotoru i Gusinju