Politika

Nakon potpisivanja sporazuma između premijera Milojka Spajića i predstavnika opozicije, uz posredovanje EU, svjedočili smo različitim reakcijama unutar parlamentarne većine &ndash; od ultimativnih izjava predstavnika koalicije ZBCG, do kontradiktornih tvrdnji poslanika PES-a.&nbsp;
Ipak, čini se da prazne skup&scaron;tinske klupe, bez dijaloga o reformskim zakonima najvjernije oslikavaju stvarne prioritete i opredijeljenost aktuelne vlasti. &nbsp;Usagla&scaron;eni zahtjev koji sadrži pitanja vlasti i opozicije u vezi sa penzionisanjem sutkinje Dragane Đuranović danas bi trebalo da bude zvanično upućen Venecijanskoj komisiji.
O sporazumu i pona&scaron;anju vladajuće većine nakon njegovog potpisivanja, ugroženosti liderske pozicije Crne Gore u procesu pridruživanja EU, budućoj evropskoj perspektivi i predstojećim lokalnim izborima, sa posebnim akcentom na važnost izbora u Nik&scaron;iću za Portal Analitika govori poslanica Demokratske partije socijalista (DPS) Aleksandra Vuković Kuč.&nbsp;
PES relativizuje sporazum kako bi umanjili nezadovoljstvo ZBCG&nbsp;
Komentari&scaron;ući različita tumačenja koja su se mogla čuti od strane poslanika pokreta Evropa sad, sagovornica Analitike ističe kako vjeruje da izjave predstavnika PES-a predstavljaju medijski poku&scaron;aj relativizacije potpisanog sporazuma kako bi, na neki način, umanjili pritisak i nezadovoljstvo Andrije Mandića i koalicije Za budućnost Crne Gore.&nbsp;
&ldquo;Od početka mandata, uočljivo je da se u tom odnosu Vlada pona&scaron;a podređeno i da pristaje na pravila igre koja diktira PES-ov manji koalicioni partner, čime smo faktički do&scaron;li u situaciju da Andrija Mandić, sa svega nekoliko poslanika NSD-a diktira tempo parlamentarne većine&rdquo;, podvlači Vuković-Kuč.&nbsp;
Ipak, kako nagla&scaron;ava, u DPS-u nemaju namjeru da se bave međusobnim odnosima PES-a i biv&scaron;eg DF-a.&nbsp;
&ldquo;Ono &scaron;to je na&scaron; cilj jeste ostvarivanje državnih interesa Crne Gore i vjerujem da smo to potpisivanjem Sporazuma postigli. Sa jedne strane zaustavili smo pravno divljanje parlamentarne većine, a sa druge spriječili političku nestabilnost i doprinijeli fokusiranju na evropsku budućnost države&rdquo;, ukazuje Vuković-Kuč.
Sagovornica Analitike napominje da su kao opozicija sa Vladom usaglasili pitanja koja će u toku dana poslati Venecijanskoj komisiji.&nbsp;
&ldquo;I to su stvari koje vode ovo dru&scaron;tvo naprijed, otvarajući mogućnost da izgradimo međusobno povjerenje i priliku da śutra sami u okviru kredibilnih i stabilnih institucija rje&scaron;avamo pitanja od nacionalnog i državnoga značaja&rdquo;, poručuje poslanica DPS-a.
Cilj sporazuma stimulisanje evropskog puta Crne Gore&nbsp;
Upitana očekuje li da će premijer osigurati dosljednu primjenu sporazuma i ispo&scaron;tovati dogovor postignut sa opozicijom i ambasadorom Satlerom, sagovornica Analitike podvlači da se o Spajićevom karakteru može diskutovati, ali, kako kaže, ono &scaron;to sigurno jeste da je on, kao predśednik Vlade, adresa za dogovor između opozicije i vlasti.&nbsp;
&ldquo;Demokratska partija socijalista nije potpisala Sporazum kako bi ostvarila neki politički cilj ili sa namjerom da na zakulisni način dođe do vlasti. Cilj potpisanog sporazuma je stimulisanje evropskog puta Crne Gore kako bi se iskoristila &scaron;ansa da u narednih nekoliko godina okončamo pregovore o članstvu i na taj način ostvarimo ključni spoljnopolitički cilj.Jeftine političke kalkulacije nikada nijesu bile dio na&scaron;eg političkoga djelovanja&rdquo;, nagla&scaron;ava Vuković-Kuč.
Politički bleferi simuliraju predanost EU vrijednostima&nbsp;
Poslanicu DPS-a upitali su kakvu poruku parlamentarna većina &scaron;alje praznim skup&scaron;tinskim klupama i izostankom rasprave o zakonima koji su dio reformske agende. Vuković-Kuč ukazuje da Crna Gora ima ozbiljnu podr&scaron;ku EU u svom integracionom procesu.&nbsp;
&ldquo;Geopolitička atmosfera, ratovi koji su promijenili su&scaron;tinu svjetskog poretka i uskome&scaron;ali međunarodnu scenu ukazali su na mnoge slabosti evropske politike, ali i otvorili priliku za politiku pro&scaron;irenja. Crna Gora je u prethodnom periodu bila liderka u evropskim integracijama i logično je da se prvo njoj otvorila &scaron;ansa da do kraja 2026. zavr&scaron;i pregovarački proces i na koncu postane naredna članica EU do kraja 2028&rdquo;, nagla&scaron;ava Vuković-Kuč.
Kako dodaje, odsustvo poslanika većine kad su na dnevnom redu reformski zakoni kazuje o njihovom obrazovnom profilu, stručnosti, a ponajvi&scaron;e o, kako ističe, posvećenosti demokratizaciji i transformaciji crnogorskog dru&scaron;tva.&nbsp;
&ldquo;Ti politički bleferi simuliraju predanost vrijednostima EU dok &scaron;ire desnilodru&scaron;tvom i državom u vidu nacionalizma, &scaron;ovinizma, partitokratije, nepotizma, kr&scaron;enja zakona, ustavne anarhije. Prisutni su samo kad je opozicija odsutna, jer je za njih monolog jedina izlazna opcija&rdquo;, podvlači Vuković-Kuč.&nbsp;
Nagla&scaron;ava i da se u dijalogu ti ljudi ne snalaze, jer im je, kaže, ideja građanskog neshvatljiva i neprihvatljiva.&nbsp;
&ldquo;To je vazda bila ksenofobična i politika zida, zatvorena za drugo i drugačije nacionalno, vjersko, kulturno i zatrovana svojim ultranacionalističkim idejama. Otuda govor mržnje usred parlamenta, omalovažavanje, kriminalizovanje i satanizacija kolega iz opozicije&rdquo;, izričita je sagovornica Analitike.&nbsp;
Kako ukazuje, navodni pomiritelji su privrženi evropskoj budućnosti Crne Gore samo u vidu praznih deklamacija i za političku kulturu poraznih etikecija.
Parlamentarna većina plaćena za razdržavljenje Crne Gore&nbsp; Upitana očekuje li da će koalicija ZBCG sabotirati primjenu sporazuma i po&scaron;tovanje usagla&scaron;ene izjave, sagovornica Analitike ističe da svi vidimo kakva je vlast u Crnoj Gori.&nbsp;
&ldquo;Jedni druge poku&scaron;avaju prevaspitati. Navodno suprotstavljenih ideologija i programa subjekte vladajuće većine vezuju samo interesi u vidu funkcija i fotelja i ono za &scaron;to su plaćeni, a to je razdržavljenje Crne Gore i obesmi&scaron;ljavanje njenoga građanskog karaktera&rdquo;, kategorična je Vuković-Kuč.
Podvlači da premijera i PES navodno ne zanimaju identitetske teme, a biv&scaron;i DF opstaje pričajući o izmjeni statusa srpskog jezika i Zakona o crnogorskome državljanstvu, dok su, kako ističe, sva svoja politička načela izdali i jeftino prodali za privilegije, funkcije, službene automobile.&nbsp;
&ldquo;Podśećam na prisustvo poslanika DF-a na Odboru na kome se &scaron;alje ambasador Crne Gore na Kosovo, bez ijedne izgovorene riječi, na podr&scaron;ku NATO integraciji i sl. Nije to sporno, ljudi i politike i treba da se mijenjaju, ali je stra&scaron;no &scaron;to oni uoči svih izbornih procesa podižu tenzije služeći se trikovima i manipuli&scaron;ući svojim biračima i generalno crnogorskim građanima, produbljujući podjele i mržnje, predstavljajući se kao branitelji srpstva i srpskog identiteta, a stvarno &scaron;titeći svoje pozicije i na dobro plaćenim mjestima zaposlene rođake, kumove, prijatelje&rdquo;, nagla&scaron;ava Vuković-Kuč.
Ukazuje i da je pet poslanika PES-a garantovalo da će se pitanje izmjene Ustava pokrenuti tek kada Crna Gora postane članica EU.&nbsp;
&ldquo;Tu je i sporazum premijera sa crnogorskom opozicijom. Viđećemo je li njihov stav pred crnogorskim građanima i potvrđen u delegaciji Evropske komisije u Podgorici potpisom Milojka Spajića su&scaron;tina njihove politike ili prevara građana pred nik&scaron;ićke izbore&rdquo;, poručuje Vuković-Kuč.&nbsp;
Milatović najbrže prokockao priliku da postane državnik&nbsp;
Komentari&scaron;ući stav predsjednika države da nije dobro &scaron;to je sporazum potpisan u zgradi evropske ambasade, sagovornica Analitike ističe da Milatovićeve izjave nakon njegove prevare crnogorske javnosti i podgoričkih birača poslije izbora u glavnom gradu gotovo da i ne uzima u obzir.
&ldquo;Osoba koja dozvoli da ga na poziciji prve ličnosti Crne Gore, a Jakov Milatović je na izborima legitimisan predśednik ove države, ponižava i &scaron;ikanira predśednik susjedne Srbije, očito nema ljudski dignitet, a ni politički integritet&rdquo;, nagla&scaron;ava Vuković-Kuč.
Kako dodaje, delegacija EK je misija EU u Crnoj Gori čija članica treba da postane Crna Gora.&nbsp;
&ldquo;Za Milatovića je to strana ambasada, i to nas ne čudi, s obzirom na to da on jeste apostolski prvak Krivokapićeve crkvene vlade, političar koga je na crnogorsku političku obalu izbacilo smutno vrijeme i crkvena kontrarevolucija, sa jasnim ciljem uru&scaron;avanja antifa&scaron;ističkog i slobodarskoga nasljeđa Crne Gore, u cilju revitalizacije propalih i poraženih ideologija čiji je Milatović strastveni prista&scaron;a&rdquo;, izričita je poslanica DPS-a.
Ističe i kako ne zna političara koji je brže i gluplje prokockao priliku da postane državnik.&nbsp;
&ldquo;Tako je to kad se ne pitate sobom. I kad imate tutore i nekome dugujete svoju političku poziciju&rdquo;, podvlači Vuković-Kuč.
Izmjene Zakona o državnim službenicima dodatno će usporiti evropsku perspektivu&nbsp; Upitana pla&scaron;i li se da zbog naru&scaron;enih dobrosusjedskih odnosa i ubrzanog napretka Albanije u procesu pridruživanja EU pozicija Crne Gore može biti divedena u pitanje, sagovornica Analitike podsjeća da je vlast zbog svog antievropskoga djelovanja onemogućila Crnoj Gori zatvaranje poglavlja 31.
&ldquo;Podśećam na činjenicu da su tri funkcionera ove vlasti, Mandić, Bečić i Knežević, na crnoj listi članice EU, Hrvatske. Podśećam na pokvarene dobrosusjedske odnose i sa BiH, odakle su nam zbog Dodikove pośete crnogorskoj skup&scaron;tini u ime RS, stigle protestne note&rdquo;, nagla&scaron;ava Vuković-Kuč.
Kako dodaje, ne smijemo zaboraviti da je prije nekoliko sedmica predśednik Skup&scaron;tine Crne Gore otrčao u RS da pruži podr&scaron;ku Dodiku za njegovo protivustavno i secesionističko djelovanje protiv interesa Bosne i Hercegovine.&nbsp;
&ldquo;I evropski parlamentarci su dali svoj osvrt na to. Zahvaljujući ovoj vlasti, ugu&scaron;eni su i ućutkani studentski protesti, pokrenuti zbog tragedije na Cetinju koja je pokazala trulost, tromost i obezglavljenost bezbjednosnog sektora kojim rukovodi Demokratska Crna Gora&rdquo;, ukazuje poslanica DPS-a.
Kako upozorava, izmjene zakona o državnim službenicima i namje&scaron;tenicima, kojim se snižavaju kriterijumi za izbor rukovodećeg i ekspertskoga kadra, suprotne sugestijama EK, sigurno će usporiti reformu javne uprave, a time i na&scaron;u evropsku perspektivu.
&ldquo;Sve navedeno ide u prilog gubitku statusa liderke u regionu u evropskim integracijama, jer zadužena Crna Gora, ekonomski nestabilna i investiciono neprivlačna, država đe etički apsolutizam u javnosti sprovode političari sa kupljenim ili falsifikovanim diplomama, dru&scaron;tvo kojim vladaju partitokratija i nepotizam nema potencijal konkurentnosti na evropskom trži&scaron;tu vrijednosti&rdquo;, kategorična je Vuković-Kuč.&nbsp;
Zato nas, kaže, u turističkoj i avio ponudi &ldquo;tuče&rdquo; Albanija, stoga se kancelarija EP otvara u Tirani, a ne u Podgorici.&nbsp;
&ldquo;Nadajmo se da će 72% građana Crne Gore koji je žele u EU osvijestiti vlast i naćerati je da one svoje činioce koji &scaron;tete njenoj demokratizaciji i progresu učini marginalnim i oduzme im sada&scaron;nju poziciju svojih vođa i vlasnika sa svega 13 poslanika u parlamentu&rdquo;, poručuje Vuković-Kuč.&nbsp;
Jagnjećom kožom ogrnuti Mandić najmarkantnija potvrda vučjeg vremena&nbsp;
Komentari&scaron;ući izlaganje Andrije Mandića u sjedi&scaron;tu Savjeta Evrope, sagovornica Analitike kaže da se radi o paradoksu crnogorske političke situacije.
&ldquo;Jagnjećom kožom ogrnuti Andrija Mandić, najmarkantnija je potvrda vučjeg vremena čiji smo akteri, ali i flagrantan pokazatelj opasnosti u kojoj se građansko dru&scaron;tvo nalazi. Neskriveni nacionalista i djelatnik protiv interesa Crne Gore, danas je na čelu njene skup&scaron;tine, odakle politički promi&scaron;ljeno i autoritativno u odnosu na svoje političke saradnike u vlasti, sprovodi velikosrpske interese u Crnoj Gori, ciljano otimajući crnogorskim građanima njihovo sakralno, kulturno i državno blago, koje kroz djelovanje svojih ministara i direktora seli u vlasni&scaron;tvo stanovnika države za koju radi i koja ga plaća&rdquo;, izričita je Vuković-Kuč.
Kako podvlači, od čovjeka sa nelegalnim crnogorskim državljanstvom i ne očekuje da se drži Crne Gore i njenih interesa.&nbsp;
&ldquo;Ali nas zanima koliki stepen suverenosti će pokazati crnogorske institucije.
Od njihove nezavisnosti u slučaju Andrije Mandića i bilo kojeg drugoga javnog funkcionera zavisi dobrobit i sreća na&scaron;ega dru&scaron;tva&rdquo;, nagla&scaron;ava Vuković-Kuč.
Kako ističe, nije samo važno da Crna Gora uđe u EU nego i kakva će Crna Gora postati njena članica.
&ldquo;Uradićemo sve da građanska Crna Gora, otporna na nacionalizam i &scaron;ovinizam Andrije Mandića i njegovih epigona, da svoj doprinos slabljenju desničarskih politika u Evropi i podsticaju snaženja ideje multietničnosti, otvorenosti i multikonfesionalnosti&rdquo;, poručuje Vuković-Kuč.&nbsp;
DPS će se pravo i pravedno reformisati i popravljati
Govoreći o negativnoj kampanji koju protiv DPS-a vodi politička konkurencija, uoči predstojećih lokalnih izbora, koja je naročito evidentna u Nik&scaron;iću, sagovornica Analitike ističe da izgovori koji imaju za cilj da spriječe povratak Demokratske partije socijalista na vlast nijesu nikakva novina.&nbsp;
&ldquo;Simpatično nam je, naravno, da slu&scaron;amo &ldquo;dobronamjerne savjete&rdquo; o reformama DPS-a od strane onih koji se javno zauzimaju za zabranu rada na&scaron;e stranke.
Mogu vam sa sigurno&scaron;ću reći da je Demokratska partija socijalista najreformisanija stranka ne samo u Crnoj Gori nego i u regionu&rdquo;, podvlači Vuković-Kuč.&nbsp;
Kako ukazuje, o tome svjedoči kadrovski sastav partije na svim nivoima, ali i uvođenje praksi poput unutarstranačkih izbora i neposrednog izbora rukovodstva.
&ldquo;Najzad, sud o tome donose birači na izborima, a ne urednici pojedinih medija ili lideri nama konkurentskih partija. A taj sud je neupitan - na izborima u &scaron;est op&scaron;tina pro&scaron;le godine ostvarili smo ukupno 27.17% podr&scaron;ke, a na parlamentarnim izborima u četvoročlanoj koaliciji 23.15%. To dovoljno govori kakvo je mi&scaron;ljenje građana o reformama koje smo preduzeli&rdquo;, ukazuje poslanica DPS-a.
Ističe i da proces reformi nikad ne treba da se zavr&scaron;i.&nbsp;
&ldquo;Promjene uvijek znače napredak i stvaranje mogućnosti za pobjedu. I mi ćemo napredovati i pobjeđivati mijenjajući sebe i crnogorsko dru&scaron;tvo. Možemo li biti bolji? Možemo i moramo&rdquo;, poručuje Vuković-Kuč.&nbsp;
Voljeli bi, kako kaže, da bolja postane i njihova politička konkurencija.&nbsp;
&ldquo;Crnogorska politička scena je, tako nam kažu građani sa kojima razgovaramo, isuvi&scaron;e malograđanska i nepo&scaron;tena. Nikad ne zaboravljam misao Dostojevskog: &ldquo;Svi smo krivi za sve&rdquo;. I onu De Golovu: &ldquo;Okrivljivanje je znak slabosti&rdquo;, podvlači Vuković-Kuč.
Prepu&scaron;taju, kako ističe, političkim takmacima da ih krive za sve, ne videći svoju krivicu ni u čemu.
&ldquo;Mi ćemo se pravo i pravedno reformisati i popravljati, zbog čega će jačati podr&scaron;ka na&scaron;oj politici. Politika nam je toliko superiorna da ne smijemo bacati śenku na nju neodgovornim postupanjem pojedinaca&rdquo;, nagla&scaron;ava sagovornica Analitike.
Izbori u Nik&scaron;iću potvrdiće pomjeranje klatna ka građanskim i proevropskim strankama&nbsp;
Poslanica DPS-a uvjerena je da će rezultat izbora u Nik&scaron;iću nedvosmisleno potvrditi da se klatno u političkom smislu ponovo pomjera ka građanskim i proevropskim strankama.&nbsp;
&ldquo;Građani polako okreću leđa populistima i nacionalistima koji trenutno čine Vladu Crne Gore. To je trend koji je prisutan u svim sredinama i sigurna sam da će se potvrditi i na nik&scaron;ićkim izborima. Nakon toga, prirodno je da se otvori i pitanje povjerenja aktuelnoj Vladi koja će u potpunosti biti delegitimisana jer će rezultati jasno sugerisati da je vrijeme za vanredne parlamentarne izbore i novu, stabilnu i proevropsku Vladu&rdquo;, zaključuje Vuković-Kuč.

Vuković-Kuč: Zaustavili smo pravno divljanje većine, vidjećemo je li stav potvrđen Spajićevim potpisom - predizborna prevara

"POLITIČKI BLEFERI SIMULIRAJU PREDANOST EU VRIJEDNOSTIMA" 

Premijer Milojko Spajić odgovaraće danas na pitanja predstavnika poslaničkih klubova na posebnoj sjednici Skup&scaron;tine Crne Gore.
Poslanik Demokratske narodne partije Milan Knežević pitaće Spajića da li su po njegovom i mi&scaron;ljenju Vlade u hrvatskom logoru Lora počinjeni ratni zločini nad Crnogorcima i Srbima.
Poslanica Radinka Ćinćur iz Posebnog kluba poslanika pitaće Spajića da li planira da Aerodrome Crne Gore da pod koneesiju na 30 godina, ill Vlada ima neki altemativni plan.
Poslanik Pokreta Evropa sad Uglje&scaron;a Uro&scaron;ević naveo je da je u posljednje vrijeme bilo vi&scaron;e informacija o dolasku novog investitora u Crnu Goru Mohameda Alabara i, očekivano, jo&scaron; vi&scaron;e dezinformacija o samom investitoru, načinu realizacije, pa i samom projektu.
On će pitati Spajića o kakvoj investiciji je riječ, &scaron;ta preduzima na planu privlačenja investicija i kako uop&scaron;te ocjenjuje efekte ekonomske politike na trenutnu situaciju u zemlji.
Poslanik Socijaldemokrata Boris Mugo&scaron;a pitaće Spajića kako komentari&scaron;e činjenicu da je pro&scaron;logodi&scaron;nji rast crnogorske ekonomije najmanji u posljednjih osam godina, izuzimajući korona godinu - 2020.
Mugo&scaron;u interesuje i da li stope rasta crnogorske ekonomije oko tri odsto godi&scaron;nje garantuju dugoročnu održivost i stabilnost ekonomskog, odnosno finansijskog sistema i pobolj&scaron;anje standarda građana.
Poslanik Demokratske partije socijalista Nikola Milović pitaće premijera da li se podaci o ekonomskoj aktivnosti na kraju pro&scaron;le i prva dva mjeseca ove godine mogu shvatiti kao javno priznanje Vlade da je "populističko-potro&scaron;ački ekonomski model doživio sunovrat".
Poslanika Nove srpske demokratije Marka Kovačevića interesuje da li je Vlada spremna da se, na inicijativu Op&scaron;tine Nik&scaron;ić i Elektroprivrede, uključi intenzivnije u realizaciju projekta izgradnje novih hiljadu stanova u Nik&scaron;iću pod nazivom "Sunčani grad".
Predstavnik Kluba poslanika Bo&scaron;njačke stranke Mirsad Nurković naveo je da se Vlada užurbano sprema za realizaciju jednog broja velikih infrastrukturnih projekata i da se ista ne mogu finansirati bez novih zaduženja.
"Kakvu će refleksiju imati ta nova zaduženja na ukupni javni dug države, uzimajući u obzir da bi ta nova zaduženja značila i nova velika investiciona ulaganja, a ista bi trebalo da odbace i nove prihode i da budu generator ekonomskog razvoja u srednjem roku", pitao je Nurković.
Poslanica Socijalističke narodne partije Slađana Kaluđerović pitaće Spajića koji iznos dugova nastalih za vrijeme vlasti Demokratske partije socijalista do 2020. godine je vratila 44. Vlada, kao i prethodne dvije vlade.
"I koliko je jo&scaron; njihovih dugova ostalo da vraćamo i kada dospijevaju? U tom kontekstu, interesuje me na koji način planirate servisiranje dospjelog duga i koja je politika upravljanja javnim dugom", navela je Kaluđerović.
Mehmet Zenka iz Kluba poslanika Demokratske unije Albanaca i Hrvatske građanske inicijative pitaće Spajića kakvi su njegovi planovi vezani za mega investiciju arapske firme Allmar koja obuhvata Veliku plažu u Ulcinju.
&Scaron;efa poslaničkog kluba Albanskog foruma Artana Čobija interesuje kakav je sada&scaron;nji Spajićev i Vladin stav kada je u pitanju decentralizacija.
On je rekao da je Spajić prije vi&scaron;e puta izjavio da op&scaron;tinama treba vratiti neke nadležnosti koje su im oduzete.
"Da li podržavate da im se vrate nadležnosti nad obalom i izradom strategijskih planskih dokiinienata koji su neophodni za daiji razvoj i privlačenje investicija", pitao je Čobi.
Poslanik koalicije Albanska alijansa Ilir Čapuni zatražio je da mu se dostavi tabela na kojoj je prikazan iznos poreza na dodatu vrijednost koji je realizovan u svakoj op&scaron;tini u Crnoj Gori 2020., 2021., 2022., 2023,, pro&scaron;le i tokom ove godine, kao i iznose realizovane naplate zakupa morskog dobra u svakoj primorskoj op&scaron;tini.
Poslanici kojima su bile izrečene mjere udaljenja neće moći da postave poslaničko pitanje na Premijerskom satu.

Spajić odgovara na pitanja poslanika

DANAS PREMIJERSKI SAT

Predsjednik Demokratske partije socijalista Danijel Živković kazao je na sinoć održanom predstavljan liste u Nik&scaron;ičkom pozori&scaron;tu da birači iz drugih država neće odlučivati o sudbini Nik&scaron;ića i Crne Gore.
"Poručujemo im da ne dolaze u Nik&scaron;ić jer će dobiti nik&scaron;ićki stameni odgovor. Znamo da se Beograd ozbiljno sprema za ove izbore i da su spremni da iskoriste čitav repertoar kako bi odbranili vlast u Nik&scaron;iću. Poručujemo im da to ne rade jer će dobiti odgovor kakav zaslužuju. Nećemo dozvoliti ni kupovinu glasova ni pritiske na zaposlene. Posebno nećemo dozvoliti da o sudbini Nik&scaron;ića odlučuju birači iz susjednih država i vikend turisti koji se uvoze sa strane da bi odlučivali o sudbini na&scaron;e đece. Neka se ne igraju nego neka ostanu kućama 13. aprila i neka ne kreću na put&rdquo;, ističe predsjednik DPS-a.
Živković je kazao da razumije bijes građana Nik&scaron;ića zbog svega &scaron;to se dogodilo u prethodne četiri godine ali da su izbori 13. aprila &scaron;ansa da se agonija prekine.
"Sa tim va&scaron;im bijesom uđite u glasačku kabinu i zaokružite Demokratsku partiju socijalista. To će biti na&scaron; odgovor na srednji prst državnoj himni, na relativizaciju antifa&scaron;izma, na ruiniranje spomenika Ljubu Čupiću, na potpuno zaustavljanje razvoja i na podno&scaron;enje izvje&scaron;taja drugim državama. Taj odgovor ćemo im dati 13. aprila i biće nikad jači&rdquo;, zaključio je Živković.
Nosilac liste "Bori se za Nik&scaron;ić" Boris Muratović kazao je da građani ne smiju nasjesti na podmetanja i manipulacije koje imaju za cilj da jedan broj birača, kroz navodno građanske stranke, prebace na tas biv&scaron;eg Demokratskog fronta.
"Zapamtite, svaki glas za Pokret Evropa sad je glas direktno za Marka Kovačevića. Zbog toga budite oprezni kome poklanjate svoje povjerenje, predstojeći izbori sudbonosni su ne samo za Nik&scaron;ić nego i za Crnu Goru. Zbog toga moramo pobijediti i to ubjedljivo. Na&scaron;a pobjeda mora da bude toliko ubjedljiva i snažna da pokrenemo talas &scaron;irom Crne Gore koji se vi&scaron;e ne može zaustaviti", navodi nosilac liste.
Zbog toga je DPS, kako je kazao Muratović, krenuo u ofanzivu.
"Krenuli smo u ofanzivu znanja, ofanzivu kulture, ofanzivu pristojnosti, ofanzivu razvoja i investicija. Krenuli smo u ofanzivu da stvarno oslobodimo i Nik&scaron;ić i Crnu Goru od mraka koji nas je zadesio proteklih 5 godina&rdquo;, zaključio je on.
Osim Živkovića i Muratovića obratili su i kandidati za odbornike Rajko Perović, Ivana Sarić, Anđela Radovanović i Milo&scaron; Mrvaljević.

Živković: Birači iz drugih država da ne dolaze jer neće ni granicu preći; Muratović: Glas za PES je glas za Marka Kovačevića

"KRENULI SMO U OFANZIVU ZNANJA, OFANZIVU KULTURE, OFANZIVU PRISTOJNOSTI"

Usagla&scaron;en je tekst pisma u kom se traži mi&scaron;ljenje Venecijanske komisije povodom prestanka funkcije sutkinje Ustavnog suda, objavio je ministar pravde Bojan Božović.
"Očekujemo da će VK mi&scaron;ljenje donijeti po hitnoj proceduri", napisao je Božović u objavi na Facebook-u.
Kaže i da je usagla&scaron;eno da se odvojena pitanja postave u ime parlamentarne većine i opozicije.
"Pitanje koje se postavlja u ime parlamentarna većine glasi: Da li u slučaju nespornog nastupanja razloga za prestanak funkcije zbog ispunjenosti uslova za starosnu penziju, shodno članu 154 stav 1 Ustava, sudiji Ustavnog suda prestaje funkcija i onda kada Ustavni sud ne utvrdi očiglednu ispunjenost uslova za prestanak funkcije na sjednici Ustavnog suda u skladu sa članom 154 stav 3, odnosno, da li je utvrđivanje razloga za prestanak funkcije na sjednici Ustavnog suda samo deklarativnog karaktera, i s tim u vezi, da li je Ustavni odbor djelovao van okvira svojih nadležnosti, kada je na osnovu dopisa predsjednice Ustavnog suda, kao odgovora na upit o godinama života i staža svih sudija, usvojio zaključak da su u slučaju sudije Đuranović nastupili razlozi za prestanak funkcije zbog ispunjenja uslova za starosnu penziju?" navodi Božović.
Zahvalio je premijeru Milojku Spajiću i parlamentarnoj većini, ambasadoru Johanu Satleru i Delegaciji EU, kao i predstavniku opozicije Milo&scaron;u Vukčeviću i ostalim kolegama iz opozicije na, kako navodi, konstruktivnom pristupu i saradnji.
"Uz tekst pisma ćemo priložiti i predlog na&scaron;eg pitanja. Pismo će sjutra, nakon zvaničnog prevoda, diplomatskim putem, biti proslijeđeno Venecijanskoj komisiji", zaključuje Božović.

Božović: Usaglašen tekst pisma koji će sjutra biti proslijeđen VK, odvojena pitanja opozicije i vlasti

SAOPŠTIO MINISTAR PRAVDE

Članovi Anketnog odbora izglasali su otvaranje parlamentarne istrage povodom niza slučajeva, no prvo će se obratiti Ministarstvu pravde, kako bi utvrdili kojim temama mogu da se bave - odnosno, povodom kojih se sve trenutno ne vode sudski postupci.
Riječ je o ubistvima Pavla Bulatovića, Du&scaron;ka Jovanovića, Slavoljuba &Scaron;ćekića, Darka - Belog Raspopovića, Gorana Žugića, Milo&scaron;a Krstovića, Mladena Klikovca, Blagote Sekulića i Srđana Vojičića, napadima na Du&scaron;ka Jovanovića, Gojka Mitrovića i njegovu suprugu, Mladena Stojovića, Momira Vojvodića, Jevrema Brkovića, Željka Ivanovića, Tufika Softića, Predraga &Scaron;ukovića, Aleksandra Pejanovića, Voja Lakovića, Oliveru Lakić, te o atentatima na Vuka Dra&scaron;kovića i slučaju grupe Ramba Kovačevića.
"Treba biti rezervisan, jer ne postoje &nbsp;presude koje bi okvalifikovale bilo koje ubistvo kao da ima politički rukopis. Otud, u ovoj formulaciji bilo bi korisnije da stoji 'navodna ubistva sa političkom pozadinom'. Jer, ovako koncipirana odluka usmjerava narativ u drugom pravcu, jasni su mi politički motivi", rekao je na početku predsjednik odbora Andrija Nikolić (DPS).
Mandić: Tražio sam tumačenje kojim ubistvima odbor može da se bavi
Andrija Mandić (ZBCG) kazao je kako je on inicijator ideje o formiranju Odbora, te da to tijelo nije sud, ali da političari treba da otvore te teme.
"Tražio sam od Ministarstva pravde da protumače da li ovaj Odbor može da se bavi ubistvima Pavla Bulatovića, Du&scaron;ka Jovanovića, Slavoljuba &Scaron;ćekića, Darka - Belog Raspopovića, Gorana Žugića, Milo&scaron;a Krstovića, Mladena Klikovca, Blagote Sekulića i Srđana Vojičića. Za ta ubistva u javnosti postoji narativ da imaju političku pozadinu", kazao je on, dodajući kako je zahtijevao i odgovor da li odbor može da se bavi pitanjima napada na novinare i intelektualce.
On je predložio da tokom rada odbora budu saslu&scaron;ani ljudi iz sudstva i tužila&scaron;tva, policijski funkcioneri, ali i oni koji su pretrpjeli napade.
Huter: Da ovo ne služi za samopromociju; Novaković-Đurović: Prvo makar usvojite pravilnik o radu
Oskar Huter (DPS) kazao je kako je veoma važno da bude utvrđena metodologija rada kakva treba da bude, a ne da služi za "samopromociju i prikupljanje jeftinih političkih poena".
Ana Novaković-Đurović (GP URA) rekla je da joj je jasno da većina ne po&scaron;tuje pravila niti Poslovnik Skup&scaron;tine.
"Ako makar ovdje postoji namjera da se ispo&scaron;tuje neki red i rad, onda prvo treba da usvojimo pravilnik o radu odbora", rekla je ona.
Knežević: Ne bismo mogli da se bavimo sa dva ili tri slučaja
Milan Knežević (ZBCG) rekao je da je Mandić u skladu sa normama zahtijevao od Ministarstva pravde pomenute informacije.
"Koliko sam ja letimično vidio iz onoga &scaron;to je poslalo Ministarstvo pravde, eventualno ne bismo mogli da se bavimo sa dva ili tri slučaja", dodao je on.
Miodrag Laković (PES) kazao je kako bi bilo preambiciozno očekivati da će odbor prikupiti neke dokaze ili rasvijetliti neko ubistvo.
"Ali rad ovog odbora je važan u fenomenolo&scaron;kom smislu - ako je bilo sprege države, politike i kriminala da se vr&scaron;e određena krivična djela ili da se prikriju ili da se pravi opstrukcija, kroz rad ovog odbora možemo na neki način objasniti taj fenomen", naglasio je Laković.
Članovi odbora potom su usvojili prijedlog pravilnika o radu tog tijela.
Mandić: Odbor može da se bavi svim pitanjima osim onih koja su trenutno predmet sudskog postupka
Mandić je nakon toga predložio da se Anketni odbor pozabavi pitanjima ubistava Pavla Bulatovića, Du&scaron;ka Jovanovića, Slavoljuba &Scaron;ćekića, Darka - Belog Raspopovića, Gorana Žugića, Milo&scaron;a Krstovića, Mladena Klikovca, Blagote Sekulića i Srđana Vojičića.
"Ovaj odbor ne može da se bavi pitanjima povodom kojih je u toku sudski postupak", naveo je on.
Laković: Nijesam za to da se podaci sa &Scaron;e&scaron;eljevog odbora koriste ovdje
Laković je kazao kako se povodom ubistva Pavla Bulatovića treba obratiti nadležnim instancama u Srbiji.
"Nijesam za to da se podaci anketnog odbora iz nekada&scaron;nje zajednice Srbije i Crne Gore, kojim je rukovodio &Scaron;e&scaron;elj, kasnije presuđeni ratni zločinac, koriste u ovom parlamentu", dodao je.
Mandić: Taj odbor je uradio veliki posao
Mandić je imao drugačije mi&scaron;ljenje.
"Uradio je, prema onome &scaron;to govore na&scaron;i poslanici iz tog doba, veliki posao. &Scaron;e&scaron;elj je bio predsjednik. Rad Anketnog odbora nije samo predsjednik, nego je učestvovalo mnogo časnih i čestitih ljudi", rekao je on.
Knežević: Postoje indicije da je ANB organizovala i pokrivala ubistvo Pavla Bulatovića
Milan Knežević je kazao kako ima operativna saznanja i indicije da je ubistvo Pavla Bulatovića organizovala i logistički pokrivala Agencija za nacionalnu bezbjednost.
"Zato mislim da je bitno da istražimo to ubistvo, bez obzira na to da li se dogodilo u Beogradu ili Podgorici. Radilo se o nekada&scaron;njem ministru, čovjeku koji je zbog svojih političkih stavova stekao mnogo neprijatelja koji su mogli biti nalogodavci ili počinioci njegovog ubistva. &Scaron;to se &Scaron;e&scaron;eljevog odbora tiče, on nije bio izabran na ulici, nego u skup&scaron;tini tada&scaron;nje zajedničke države", dodao je on.
Nikolić: Ima indicija da neko želi da politički profitira na ovome
Andrija Nikolić je kazao da su poslanici DPS-a tu kako bi pokazali odnos prema institucijama i vladavini prava, ali i da bi spriječili grubu politizaciju svih pomenutih slučajeva.
"Osnovano sumnjamo da neko ima namjeru da na tome politički profitira. Teme su osjetljive i ne govorim ovo prije nego &scaron;to sam dobro promislio. Ova motivacija, posebno sad kada žele ućutkati opoziciju, djeluje kao poku&scaron;aj da Anketni odbor postane supstitucija za parlament. Daćemo doprinos jer za nas nema tema o kojima ne želimo da razgovaramo, a i mi imamo neka saznanja", dodao je.
"Možda da popričamo i o atentatu na Vuka Dra&scaron;kovića, pa i o Rambovoj grupi"
Nikolić je potom i sam uputio nekoliko prijedloga.
"Mislim da bi bilo korisno i da ovaj Odbor porazgovara o poku&scaron;aju atentata na Vuka Dra&scaron;kovića u Budvi, o ulozi obavje&scaron;tajnih službi iz Srbije u tome, da porazgovaramo i o tome pod kojim okolnostima i kako je do&scaron;la grupa ljudi, koju je predvodio Rambo Kovačević, u susret predsjedničkim izborima 1997, a koja je pohap&scaron;ena u hotelu u Podgorici, zbog indicija da je spreman atentat na Mila Đukanovića", kazao je on.
Dodao je kako su to samo dva u nizu slučajeva, te da se pita zbog čega bi bili kori&scaron;ćeni podaci službi iz susjedstva, koje su konspirativno sve vrijeme djelovale protiv Crne Gore i njenih organa.
"Ako znamo ko je naručio ubistvo Slavka Ćuruvije, Ivana Stambolića ili Zorana Đinđića, a da su za sve to vrijeme ljudi, koji su u Srbiji predstavljali neku evropsku ili građansku vrijednost, svoje utoči&scaron;te nalazili u Crnoj Gori, bježeći od mača režima Slobodana Milo&scaron;evića, onda se logično postavlja pitanje - kako to da vam ispod rada prolaze i ovi detalji, koji upućuju na duboku umije&scaron;anost srpskih obavje&scaron;tajnih struktura, pa i u ambijent u Crnoj Gori", zaključio je Nikolić.
Mandić: Ljudi iz Rambove grupe su prebijeni u policiji
Mandić je rekao da Anketni Odbor treba da se bavi atentatom na Vuka Dra&scaron;kovića u Budvi, ali imao je ne&scaron;to drugačije viđenje o grupi Ramba Kovačevića.
"Ti ljudi su bili te&scaron;ko prebijeni u stanici policije, mislim da i tim treba da se bavimo", naveo je on.
Podr&scaron;ku da se Odbor bavi sa oba navedena slučaja uputio je i Milan Knežević.
Huter: Ovaj odbor žele svesti na sud
Anketni odbor želi se svesti na sud, kazao je Oskar Huter.
"I desiće se ono o čemu smo govorili - formiranjem ovog odbora potvrđuje se izraz političke nemoći aktuelne, sada već poludecenijske vlasti. Na&scaron;e uče&scaron;će vezano je za to da se spriječi gruba politizacija ove teme i da razotkrijemo sve poku&scaron;aje manipulacije", naglasio je on.
<iframe src="https://www.youtube.com/embed/f-1sgWyxjk8" width="560" height="314" allowfullscreen="allowfullscreen"></iframe>
&nbsp;

S radom počeo Anketni odbor: Od Ministarstva pravde tražiće informaciju kojim slučajevima mogu da se bave

MANDIĆ PREDLAŽE DA SE ODBOR BAVI SLUČAJEVIMA DEVET UBISTAVA

Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović boraviće od sjutra do petka u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori, na poziv crnogorskog kolege Jakova Milatovića.
Iz Kabineta Milatovića su kazali da je zvanična posjeta Milanovića Crnoj Gori prilika da se učvrste međudržavni odnosi u duhu prijateljstva, međusobnog po&scaron;tovanja, saradnje i dobrosusjedstva.
&bdquo;Posjeta je nastavak snažnih diplomatskih aktivnosti Milatovića, imajući u vidu da Hrvatska kao zemlja članica Evropske unije predstavlja važnog partnera u nastojanjima Crna Gora da do 2028. godine postane punopravna članica Unije&ldquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.
Milatović će, kako je najavljeno, dočekati Milanovića u Vili Gorica, uz najvi&scaron;e državne i vojne počasti, nakon čega će uslijediti razgovor dva zvaničnika.
U saop&scaron;tenju se navodi da će Milatović i Milanović dati izjave za javnosti.
&bdquo;Na kraju dana, Milatović će prirediti svečanu večeru u čast predsjednika Hrvatske&ldquo;, kaže se u saop&scaron;tenju.
&nbsp;
&nbsp;

Milanović od sjutra u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori

PREDSJEDNIK HRVATSKE

Poslanik DPS-a Andrija Nikolić ispred poslaničkog kluba DPS obratio se medijima, jer kako kaže kukavička parlamentarna većina je svjesna da joj se bliži kraj, te se svim silama trude da parlamentarnoj opoziciji oduzmu riječ.
"U minut do 12 su se sjetili da oduzmu opoziciji da postavljaju pitanja ministrima.
Danima su im puna usta narativa da parlamentarna demokratija treba da bude inkluzivna, a sada su odlučili da je isključe", navodi Nikolić.
Obrazloženje koje su, kaže, dobili iz Kabineta predsjednika Skup&scaron;tine odnosilo se isključivo na mjere udaljenja.
"Ali nije bilo najave o ovakvom tretmanu opozicije kada je u pitanju premijerski sat i pravo da postavljamo pitanja premijeru i ministrima", kazao je Nikolić.
Nikolić pita za&scaron;to je toliko trebalo Administrativnom odboru da odluči o ukidanju imuniteta Marku Kovačeviću, kao i gdje je investitor iz nik&scaron;ićke Željezare, te koliko iznosi dug Fonda PIO u prvih nekoliko mjeseci 2025.
"Ovo su samo neka od pitanja koja žele da sakriju pod tepih, i zato se nama oduzima pravo da postavljamo pitanja. Potrebno je uraditi sve da se fotelje sačuvaju", dodao je Nikolić.
Na pitanje o upućivanju zahtjeva Venecijanskoj komisiji kaže da su svjesni da rokovi cure.&nbsp;
"Mi smo se obratili Milo&scaron;u Vukčeviću i on nas je obavijestio da je u petak dostavio predlog teksta, a onda smo obavijesteni da je u toku usagla&scaron;avanje unutar parlamentarne većine. Ono &scaron;to su posljednje informacije je da će vjerovatno biti upućena dva pitanja sa dva obrazloženja, i vjerujemo da će se do kraja dana ili sjutra steći uslovi da Spajić stavi potpis", naveo je.
Nikolić je odgovarao i na pitanje o ukidanju prava na postavljanje pitanja tokom premijerskog sata, navodeći, da bi bilo logično da ako se već potpisuje Sporazum o prevazilaženju parlamentarne i ustavne krize, da se takve stvari ne rade.&nbsp;
"Ovo je izum u 5 do 12 da bi se izbjegla kompromitacija politika u susret nik&scaron;ićkim izborima. Ovo je odluka koju su donijeli sami protiv sebe, bila opozicija u Parlamentu tokom premijerskog sata ili ne, to nas neće spriječiti da iskoristimo poslovnička prava", kaže Nikolić.

Nikolić: Vjerovatno će Venecijanskoj komisiji biti upućena dva pitanja sa dva obrazloženja

SAOPŠTIO POSLANIK DPS-A

Da je zatvaranje devet pregovaračkih poglavlja do kraja godine, kako je to najavio glavni pregovarač sa EU Predrag Zenović, realan scenario, nada se predsjednica Crnogorske panevropske unije Gordana Đurović.
Nekada&scaron;nja ministarka za evropske integracije kazala je to za Antenu M, dodajući da ćemo &scaron;to se tiče poglavlja 31 vjerovatno čekati 2026.&nbsp;
&ldquo;Po sada&scaron;njim procjenama može se reći da nas manji broj poglavlja tokom predsjedavanja Poljske, te ne&scaron;to malo vi&scaron;e optimizma tokom predsjedavanja Danske u drugoj polovini 2025. godine, mogu dovesti do tog nekog okvirnog broja. To ne znači da nam u 2026. godini ne ostaje jedan zaista značajan broj poglavlja, koji treba da ostvarimo, posebno imajući u vidu ukupnu političku scenu kod nas i koordinaciju između velikog broja resora, koja nekad nije ba&scaron; tako uspje&scaron;na u ovoj fazi pregovora i koja mora biti jo&scaron; intenzivnija&rdquo;, poručila je Đurović.
Dosta je, kaže faktora unutar same administracije, u dinamici rada parlamenta, u efikasnosti rada pravosuđa, koji mogu da preciznije nas upute prema tome da li je ovaj plan realan, posebno imajući u vidu &scaron;ta nas onda sve čeka u 2026. godini.
&ldquo;Vjerovatno bi nam bilo lak&scaron;e da je taj plan, ne samo realan, nego da može biti i veći, onda bi mogla biti realnija i procjena za 2026. Ovako nas u 2026. po ovom sada&scaron;njem planu zaista čeka jako mnogo pregovora, koji treba da vode ka zatvaranju velikog broja poglavlja. Ostaju neka 23 poglavlja, &scaron;to zaista nije mali broj za jednu pregovaračku godinu, ali uz dobru političku volju i konsolidaciju na&scaron;e strane ne bi bio prvi put da Crna Gora bude prijatno integracijsko iznenađenje, &scaron;to je nekad bilo u ranijim fazama procesa stabilizacije i pridruživanja&rdquo;, navela je Đurović.
2025. izazovna i turbulentna godina
Pred Evropom su zaista veliki izazovi, poručuje Đurović, upitana da li se brza pruga za Crnu Goru ka Evropskoj uniji može zatvoriti.
"Preispituju se transatlantska partnerstva, obim pomoći Ukrajini, odnosi sa Sjedinjenim Američkim državima i po tom osnovu, odnosi sa Rusijom, ekonomski i tehnolo&scaron;ki uspon, migracije, demografski problemi, energetska bezbjednost, pa do nove teme kao &scaron;to je rast zaduženosti i zajedničko zaduživanje za odbranu kroz program, koji će se vjerovatno zvati Spremno 2030 (Readiness 2030). To je taj pro&scaron;ireni program za zajedničku evropsku odbranu, tako da EU zaista ima puno izrazova pred sobom i postavlja se jedan rizik da se prioriteti mogu promijeniti", navodi Đurović.
Međutim, kako dodaje, imajući vidu značaj unutra&scaron;njeg evropskog regiona, kao &scaron;to je to region Zapadnog Balkana, sigurno da je EU vrlo važna i njegova stabilnost i da konsolidacija evropske integracije, zajednička odbrana i svi izazovi vode ka tome da ustvari treba integrisati &scaron;to vi&scaron;e region i preusmjeriti ga prema zajedničkim ciljevima, a to je članstvo u EU.
"Na tom fonu, u tom kontekstu i na tom putu, Crma Gora jeste na jedan način izuzeta kao potencijalno prva moguća država regiona, koja bi mogla zavr&scaron;iti pristupne pregovore do kraja 2026. godine. Evropskoj uniji treba stabilnost na Zapadnom Balkanu, a činjenica je da se Crna Gora, kao i Sjeverna Makedonija i Bosna i Hercegovina, suočavaju sa utra&scaron;njim političkim krizama i sa spoljnim pritiscima, tako da članstvo bi u tom smislu Crnoj Gori veoma pomoglo i zato je važno da proces pro&scaron;irenja bude &scaron;to izvjesniji i da time se ustvari sprečavaju bilo kakve eskalacije nacionalizama i jačanja proruskih i euroskeptičnih snaga u regionu", istakla je predsjednica CPEU.
Zato je dobro, kaže, da Crna Gora drži ovu trasu, i da se udruže sve snage &scaron;to se tiče ekspertiza, koje mogu pomoći koordinaciji i radu Vlade, i drugih grana vlasti na ovom putu.
"Naravno prozivka je najveća prema Skup&scaron;tini, da sve partije participiraju, da se potpisani Sporazom pretvori u upit prema Vencijanskoj komisiji i po&scaron;alje koliko je danas i da to istovremeno znači aktivan parlament i dinamično usvajanje evropskih propisa bez kojih nema zatvaranja pregovaračkih poglavlja", kazala je Đurović.
Albanija kao konkurent
Albanija je potencijalni konkurent, međutim, ispred nje je zaista jo&scaron; dosta posla, kaže Đurović upitana o ocjeni evropske komesarke za pro&scaron;irenje Marte Kos da bi Albanija mogla biti naredna članica EU 2027. godine.
"Otvorila se velika debata oko toga gdje je Albanija u procesu u odnosu na Crnu Goru, da li nas može stići i prestići, mislim da to jo&scaron; nije realna opcija, ali ne treba to ni potcijeniti. Znači, treba iskoristiti ovaj momentum, uvažavajući zdravu konkurenciju, ali ipak oslanjajući se na sve rezultate koje smo do sada ostvarili na putu integracija. Mislim da u tom smislu imamo mnogo izgledniju putanju pristupanja nego &scaron;to to u ovom momentu ima Albanija, bez obzira na taj nijihov rastući optimizam.
Nama je sad ključna pretpostavka politička stabilnost, odnosno aktivan parlament. Iz toga proizilazi i kvalitetniji rad struktura pregovaračkih, odnosno bliži smo ispunjavanju zavr&scaron;nih mjerila i bliži smo tom na&scaron;em cilju. Zaista, &scaron;ansa je na Crnoj Gori, moramo je iskoristiti", zaključila je Đurović.

Đurović: Ne bi bio prvi put da Crna Gora bude prijatno integracijsko iznenađenje, ali postoji i rizik da se prioriteti EU mogu promijeniti

OCJENUJE PREDSJEDNICA CRNOGORSKE PANEVROPSKE UNIJE

Evropski parlament EP, u brojnim amandmanima na Izvje&scaron;taj Evropskog parlamenta o Crnoj Gori pozdravlja sporazum između premijera i opozicionih lidera da zatraže mi&scaron;ljenje Venecijanske komisije u vezi sa prestankom mandata sudije Ustavnog suda Dragane Đuranović i da se opozicija vrati u parlament, javio je dopisnik RTCG iz Brisela.
Navodi se da su međustranačka politička posvećenost i funkcionisanje parlamenta neophodni za postizanje značajnog napretka u ključnim reformama vezanim za EU, posebno u izbornim i pravosudnim reformama i borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije.
U amandmanima, poslanici pozivaju vladajuću većinu i opozicione stranke da daju prioritet pronalaženju adekvatnog rje&scaron;enja za ustavnu krizu kroz parlamentarni dijalog, prenosi portal RTCG.
Poslanici u izmjenama i dopunama žale zbog promjena u usvojenom reformskom zakonodavstvu ubrzo nakon &scaron;to je EU dobila pozitivno mi&scaron;ljenje (posebno na skup zakona &bdquo;IBAR&ldquo;) i nagla&scaron;avaju da se usvojene reforme moraju efikasno i dosljedno sprovoditi kako bi se obezbijedio istinski napredak i potpuno usklađivanje sa evropskim zakonodavstvom.
Dodatno, pozivaju crnogorski parlament i vladu da spriječe da politika identiteta skreće pažnju sa dnevnog reda EU ili da zao&scaron;tri odnose sa susjedima, osiguravajući da Crna Gora ostane čvrsto na putu ka EU, istovremeno nagla&scaron;avajući da se svaka diskusija o politici identiteta mora voditi s najvećom osjetljivo&scaron;ću kako bi se izbjegla dalja &scaron;iroka polarizacija i da bi trebalo težiti ka &scaron;irenju konsenzusa; u tom kontekstu izražava svoju ozbiljnu zabrinutost zbog kontroverznih predloga o državljanstvu i jeziku, prenosi portal RTCG.
U amandmanima poslanici izražavaju zabrinutost da bi sve izmjene i dopune Zakona o državljanstvu, posebno one koje dozvoljavaju dvojno državljanstvo, mogle imati ozbiljne i dugoročne implikacije na procese dono&scaron;enja odluka i nacionalni identitet u zemlji.
Pojednini europoslanici osvrnuli su se na uče&scaron;će predsjednika Skup&scaron;tine Crne Gore Andrije Mandića na Svesrpskom saboru u Beogradu i izražavaju žaljenje zbog njegove podr&scaron;ke tom prilikom usvojenoj deklaraciji o &ldquo;podrivanju suvereniteta Crne Gore, Bosne i Hercegovine i Kosova.&rdquo;
Takođe, izražava se zabrinutost zbog &ldquo;podr&scaron;ke koju su Mandić i drugi članovi vladajuće koalicije dali secesionističkoj i destabilizujućoj politici predsjednika entiteta Republika Srpska Milorada Dodika nakon suđenja u susjednoj Bosni i Hercegovini&rdquo;.
Konstatuje se da poglavlje 31 nije moglo biti zatvoreno u decembru 2024. i poziva na preduzimanje konkretnih koraka od strane Crne Gore i njenih susjeda kako bi se dugotrajni bilateralni sporovi rije&scaron;ili na konstruktivan i susjedski način, uključujući nerije&scaron;ena pitanja demarkacije granice, &scaron;to je prije moguće tokom procesa pristupanja, dajući tako prioritet interesima građana. Poslanici pozdravljaju i bilateralne konsultacije između Republike Hrvatske i Crne Gore održane 27. januara 2025. o statusu nerije&scaron;enih bilateralnih pitanja.
Jedan od predloga amandmana konstatuje i da je Ivan Vuković, predsjednik Odbora za evropske integracije Skup&scaron;tine Crne Gore i potpredjsednik Demokratske partije socijalista (DPS) priveden u Beogradu 15. marta.
Ističe se i ozbiljna zabrinutost zbog nepravilnog vođenja izbornog procesa u op&scaron;tini &Scaron;avnik u kojem su se izbori ponavljali vi&scaron;e od dvije i po godine bez konačnog ishoda. Dodaje se da EP žali zbog izbornih nepravilnosti, uključujući promjenu pravne adrese birača za glasanje u &Scaron;avniku i organizovano prevoženje autobusima birača od strane DPS-a da glasaju na dan izbora. Državna izborna komisija i vlada se pozivaju da osiguraju da se izborni proces zavr&scaron;i.
Na nacrt izvje&scaron;taja Marjana &Scaron;areca poslanici su uložili vi&scaron;e od 230 amandmana. Do kraja aprila poslanici imaju rok da se dogovore o kompromisnim amandmanima, o kojima će se potom glasati na Vanjskopolitičkom odboru Evropskog parlamenta.

Poslanici EP zabrinuti zbog izmjena Zakona o državljanstvu, žale zbog Mandićeve podrške podrivanju suvereniteta Crne Gore, BiH i Kosova

AMANDMANI PARLAMENTARACA EU

&nbsp;Parlamentarna većina odlučila je da poslanicima kojima su bile izrečene mjere udaljenja uskrati pravo na postavljanje poslaničkog pitanja na premijerskom satu, kazao je &scaron;efa Kluba poslanika Demokratske partije socijalista Andrija Nikolić. &bdquo;Kukavička i nedemokratska parlamentarna većina odlučila je da poslanicima kojima su bile izrečene mjere udaljenja uskrati pravo na postavljanje poslaničkog pitanja&rdquo;, naveo je Nikolić u objavi na platformi X. Poručuje da je to lo&scaron;a - antievropska poruka &bdquo;prepla&scaron;ene većine&rdquo;, u trenutku kad je postignut dogovor o prevazilaženju ustavne krize.
Sjednica Skup&scaron;tine posvećena Premijerskom satu biće održana u srijedu.

Nikolić: Poslanicima kojima su bile izrečene mjere uskraćeno pravo postavljanja pitanja

PREMIJERSKI SAT ZAKAZAN JE ZA SJUTRA

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović donio je odluku o raspisivanju izbora u Gusinju i Kotoru.
Shodno odluci, izbori u op&scaron;tini Gusinje biće održani 15. septembra 2024. godine, a u op&scaron;tini Kotor 29. septembra 2024. godine.
"Prilikom određivanja datuma izbora, osiim propisanih zakonskih rokova, Predsjednik Crne Gore u vidu je imao neophodnost da se obezbijedi kvalitetno sprovođenje izbornog procesa, naročito u kontekstu nesmetanog trajanja turističke sezone", navodi se u saop&scaron;tenju Kabineta predsjednika.

Milatović raspisao izbore u Kotoru i Gusinju