Predsjednik države Jakov Milatović uputio je Vladi sedam zahtjeva kako bi Crna Gora bila bolje pripremljena za narednu požarnu sezonu, a među kojima su formiranje jedinica civilne zaštite, zakonsko uređivanje rada dobrovoljnih vatrogasnih društava i pooštrovanje kaznene politike za podmetanje požara.

Milatović je, kako su saopštili iz njegovog kabineta, nakon tragičnih požara koji su prouzrokovali gubitak jednog ljudskog života, ogromnu materijalnu štetu i štetne posljedice po prirodu i zajednicu, ukazao na ozbiljne nedostatke u pripremama i funkcionisanju sistema zaštite i spašavanja. 

On je istakao da je, polazeći od zaključaka sa vanredne sjednice Savjeta za odbranu i bezbjednost održane 12. avgusta, u trenutku kada je došlo do krize izazvane požarima, država reagovala nedovoljno brzo i koordinisano, dok je prevencija i izgradnja kapaciteta bila zanemarena. 

U saopštenju se navodi da te tragedije dodatno povećavaju odgovornost svih nadležnih institucija za efikasnu i pravovremenu reakciju u budućnosti.

„Milatović je, povodom tih događaja, uputio sedam konkretnih zahtjeva prema Vladi, kako bi Crna Gora mogla ući u narednu požarnu sezonu bolje pripremljena i sposobna da efikasno odgovori na moguće izazove“, kaže se u saopštenju.

Milatovićev prvi zahtjev podrazumijeva formiranje jedinica civilne zaštite. 

„Pozivam Vladu, da u skladu sa postojećim Zakonom o zaštiti i spašavanju kao i donesenim Pravilnikom o načinu organizovanja i angažovanju jedinica civilne zaštite, te u skladu sa Strategijom za smanjenje rizika od katastrofa za period 2025-2030 – formira i organizuje jedinice civilne zaštite“, navodi se u zahtjevu Milatovića. 

Dodaje se da je do formiranja jedinica u punom kapacitetu, u skladu sa potrebama definisanim Strategijom, potrebno predvidjeti sredstva u budžetu za narednu godinu za obučavanje i za mjesečne naknade pripadnika angažovanih u jedinicama civilne zaštite. 

Milatović je zatražio i da se zakonski uredi rad dobrovoljnih vatrogasnih društava.

„Dobrovoljna vatrogasna društva, koja okupljaju skoro 300 članova širom Crne Gore, predstavljaju važan i već provjeren resurs u kriznim situacijama. Ipak, njihova uloga danas je ograničena, jer se tretiraju kao nevladine organizacije, bez pune zakonske integracije u sistem zaštite i spašavanja“, navodi se u zahtjevu. 

Ističe se da se hitnim rješavanjem statusa dobrovoljnih vatrogasnih društava i njihovih članova u Crnoj Gori bili stvoreni uslovi da dobrovoljna vatrogasna društva budu uključena u državni okvir, gdje bi njihovo zalaganje, poznavanje lokalnih prilika i volonterizam dobili puni institucionalni značaj.

Milatović je zatražio i stavljanje u funkciju dva postojeća namjenska aviona za gašenje požara, navodeći da je potrebno uložiti novac u osposobljavanje postojećih kapaciteta, prije svega u stavljanje u funkciju dva namjenska aviona (Air tractor-a AT-802) koja Crna Gora već posjeduje. 

„Umjesto da se javnosti upućuju lako data obećanja o kupovini kanadera, bilo bi mnogo djelotvornije da se postojeći namjenski avioni dovedu u stanje operativne spremnosti“, kaže se u zahtjevu Milatovića.

Time bi se, kako se navodi, gotovo bez dodatnih odlaganja, dobio kapacitet jednak jednom kanaderu, što bi u značajnoj mjeri povećalo brzinu i efikasnost naših reakcija u kriznim situacijama. 

Ističe se da su se odugovlačenje i odsustvo djelovanja u tom smislu pokazali kao ozbiljan propust, koji je neophodno hitno ispraviti i zbog kojeg je potrebno da neko snosi odgovornost.

Milatovićev zahtijeva i modernizaciju vatrogasnih vozila i opreme. 

„Propust koji se tiče nefunkcionalnih namjenskih aviona, međutim, nije izolovan slučaj, već odražava širi i dugotrajan problem nedovoljnog ulaganja u opremu i kapacitete sistema zaštite i spašavanja“, naveo je Milatović u zahtjevu. 

Kako je kazao, zato je kroz planiranje budžeta za narednu godinu neophodno jasno opredijeliti novac za modernizaciju vozila i drugih sredstava i opreme za gašenje požara, kao i osposobljavanje i opremanje svih pripadnika službi za gašenje požara. 

Milatović je istakao da se modernizacija vatrogasne opreme sa nivoa države praktično nije dešavala skoro 15 godina, a rezultat toga je da ljudi koji svakodnevno rizikuju svoje živote za dobrobit građana i očuvanje prirodnih resursa danas djeluju sa zastarjelom, često neispravnom i neadekvatnom opremom. 

„Takvo stanje ne samo da umanjuje njihove kapacitete, već i ozbiljno ugrožava njihovu bezbjednost i sposobnost države da odgovori na krize“, naglasio je Milatović.

On je u zahtjevima naveo da treba pooštriti i kaznenu politiku za podmetanje požara. 

„Imajući u vidu da su brojni požari nastali ljudskim faktorom, neophodno je što hitnije zakonski pooštriti kažnjavanje svakog oblika piromanije“, dodao je Milatović.

On je u zahtjevima naveo da treba unaprijediti seosku putnu i vodovodnu infrastrukturu. 

„I ovogodišnje gašenje požara u Piperima i Kučima, ali i u drugim ruralnim područjima, ukazalo je na važnost dobre putne i vodovodne infrastrukture u našim selima. Zato je dok gradimo autoputeve i brze ceste, važno paralelno razvijati i seosku putnu i vodovodnu infrastrukturu, koja je u gašenju požara od ključnog značaja“, rekao je Milatović.

Milatović je u posljednjem zahtjevu naveo da odmah treba započeti planiranje i pripremu za sljedeću požarnu sezonu. 

On je naglasio da je neophodno konačno raskinuti sa lošom praksom da se o požarnoj sezoni počinje razmišljati tek kada ona nastupi, jer je takav pristup neodgovoran i neodrživ. 

„Nedostatak proaktivnog djelovanja, sistemskog planiranja i dugoročnog odgovora uvodi nas u začarani krug u kojem se iz godine u godinu suočavamo sa istim problemima i istim posljedicama“, naveo je Milatović.

Iz Milatovićevog Kabineta su poručili da je obaveza svih nadležnih institucija da spriječe tragedije koje se mogu izbjeći, zaštite živote građana, njihovu imovinu i prirodne resurse i dokažu da država postoji i djeluje onda kada je to najpotrebnije. 

Milatović je, kako se navodi, istakao da očekuje da će Vlada razumjeti ozbiljnost trenutka i postupiti u skladu s interesima Crne Gore i građana.