Politika

Predsjednik države Jakov Milatović uputio je Vladi sedam zahtjeva kako bi Crna Gora bila bolje pripremljena za narednu požarnu sezonu, a među kojima su formiranje jedinica civilne za&scaron;tite, zakonsko uređivanje rada dobrovoljnih vatrogasnih dru&scaron;tava i poo&scaron;trovanje kaznene politike za podmetanje požara.
Milatović je, kako su saop&scaron;tili iz njegovog kabineta, nakon tragičnih požara koji su prouzrokovali gubitak jednog ljudskog života, ogromnu materijalnu &scaron;tetu i &scaron;tetne posljedice po prirodu i zajednicu, ukazao na ozbiljne nedostatke u pripremama i funkcionisanju sistema za&scaron;tite i spa&scaron;avanja.&nbsp;
On je istakao da je, polazeći od zaključaka sa vanredne sjednice Savjeta za odbranu i bezbjednost održane 12. avgusta, u trenutku kada je do&scaron;lo do krize izazvane požarima, država reagovala nedovoljno brzo i koordinisano, dok je prevencija i izgradnja kapaciteta bila zanemarena.&nbsp;
U saop&scaron;tenju se navodi da te tragedije dodatno povećavaju odgovornost svih nadležnih institucija za efikasnu i pravovremenu reakciju u budućnosti.
&bdquo;Milatović je, povodom tih događaja, uputio sedam konkretnih zahtjeva prema Vladi, kako bi Crna Gora mogla ući u narednu požarnu sezonu bolje pripremljena i sposobna da efikasno odgovori na moguće izazove&ldquo;, kaže se u saop&scaron;tenju.
Milatovićev prvi zahtjev podrazumijeva formiranje jedinica civilne za&scaron;tite.&nbsp;
&bdquo;Pozivam Vladu, da u skladu sa postojećim Zakonom o za&scaron;titi i spa&scaron;avanju kao i donesenim Pravilnikom o načinu organizovanja i angažovanju jedinica civilne za&scaron;tite, te u skladu sa Strategijom za smanjenje rizika od katastrofa za period 2025-2030 &ndash; formira i organizuje jedinice civilne za&scaron;tite&ldquo;, navodi se u zahtjevu Milatovića.&nbsp;
Dodaje se da je do formiranja jedinica u punom kapacitetu, u skladu sa potrebama definisanim Strategijom, potrebno predvidjeti sredstva u budžetu za narednu godinu za obučavanje i za mjesečne naknade pripadnika angažovanih u jedinicama civilne za&scaron;tite.&nbsp;
Milatović je zatražio i da se zakonski uredi rad dobrovoljnih vatrogasnih dru&scaron;tava.
&bdquo;Dobrovoljna vatrogasna dru&scaron;tva, koja okupljaju skoro 300 članova &scaron;irom Crne Gore, predstavljaju važan i već provjeren resurs u kriznim situacijama. Ipak, njihova uloga danas je ograničena, jer se tretiraju kao nevladine organizacije, bez pune zakonske integracije u sistem za&scaron;tite i spa&scaron;avanja&ldquo;, navodi se u zahtjevu.&nbsp;
Ističe se da se hitnim rje&scaron;avanjem statusa dobrovoljnih vatrogasnih dru&scaron;tava i njihovih članova u Crnoj Gori bili stvoreni uslovi da dobrovoljna vatrogasna dru&scaron;tva budu uključena u državni okvir, gdje bi njihovo zalaganje, poznavanje lokalnih prilika i volonterizam dobili puni institucionalni značaj.
Milatović je zatražio i stavljanje u funkciju dva postojeća namjenska aviona za ga&scaron;enje požara, navodeći da je potrebno uložiti novac u osposobljavanje postojećih kapaciteta, prije svega u stavljanje u funkciju dva namjenska aviona (Air tractor-a AT-802) koja Crna Gora već posjeduje.&nbsp;
&bdquo;Umjesto da se javnosti upućuju lako data obećanja o kupovini kanadera, bilo bi mnogo djelotvornije da se postojeći namjenski avioni dovedu u stanje operativne spremnosti&ldquo;, kaže se u zahtjevu Milatovića.
Time bi se, kako se navodi, gotovo bez dodatnih odlaganja, dobio kapacitet jednak jednom kanaderu, &scaron;to bi u značajnoj mjeri povećalo brzinu i efikasnost na&scaron;ih reakcija u kriznim situacijama.&nbsp;
Ističe se da su se odugovlačenje i odsustvo djelovanja u tom smislu pokazali kao ozbiljan propust, koji je neophodno hitno ispraviti i zbog kojeg je potrebno da neko snosi odgovornost.
Milatovićev zahtijeva i modernizaciju vatrogasnih vozila i opreme.&nbsp;
&bdquo;Propust koji se tiče nefunkcionalnih namjenskih aviona, međutim, nije izolovan slučaj, već odražava &scaron;iri i dugotrajan problem nedovoljnog ulaganja u opremu i kapacitete sistema za&scaron;tite i spa&scaron;avanja&ldquo;, naveo je Milatović u zahtjevu.&nbsp;
Kako je kazao, zato je kroz planiranje budžeta za narednu godinu neophodno jasno opredijeliti novac za modernizaciju vozila i drugih sredstava i opreme za ga&scaron;enje požara, kao i osposobljavanje i opremanje svih pripadnika službi za ga&scaron;enje požara.&nbsp;
Milatović je istakao da se modernizacija vatrogasne opreme sa nivoa države praktično nije de&scaron;avala skoro 15 godina, a rezultat toga je da ljudi koji svakodnevno rizikuju svoje živote za dobrobit građana i očuvanje prirodnih resursa danas djeluju sa zastarjelom, često neispravnom i neadekvatnom opremom.&nbsp;
&bdquo;Takvo stanje ne samo da umanjuje njihove kapacitete, već i ozbiljno ugrožava njihovu bezbjednost i sposobnost države da odgovori na krize&ldquo;, naglasio je Milatović.
On je u zahtjevima naveo da treba poo&scaron;triti i kaznenu politiku za podmetanje požara.&nbsp;
&bdquo;Imajući u vidu da su brojni požari nastali ljudskim faktorom, neophodno je &scaron;to hitnije zakonski poo&scaron;triti kažnjavanje svakog oblika piromanije&ldquo;, dodao je Milatović.
On je u zahtjevima naveo da treba unaprijediti seosku putnu i vodovodnu infrastrukturu.&nbsp;
&bdquo;I ovogodi&scaron;nje ga&scaron;enje požara u Piperima i Kučima, ali i u drugim ruralnim područjima, ukazalo je na važnost dobre putne i vodovodne infrastrukture u na&scaron;im selima. Zato je dok gradimo autoputeve i brze ceste, važno paralelno razvijati i seosku putnu i vodovodnu infrastrukturu, koja je u ga&scaron;enju požara od ključnog značaja&ldquo;, rekao je Milatović.
Milatović je u posljednjem zahtjevu naveo da odmah treba započeti planiranje i pripremu za sljedeću požarnu sezonu.&nbsp;
On je naglasio da je neophodno konačno raskinuti sa lo&scaron;om praksom da se o požarnoj sezoni počinje razmi&scaron;ljati tek kada ona nastupi, jer je takav pristup neodgovoran i neodrživ.&nbsp;
&bdquo;Nedostatak proaktivnog djelovanja, sistemskog planiranja i dugoročnog odgovora uvodi nas u začarani krug u kojem se iz godine u godinu suočavamo sa istim problemima i istim posljedicama&ldquo;, naveo je Milatović.
Iz Milatovićevog Kabineta su poručili da je obaveza svih nadležnih institucija da spriječe tragedije koje se mogu izbjeći, za&scaron;tite živote građana, njihovu imovinu i prirodne resurse i dokažu da država postoji i djeluje onda kada je to najpotrebnije.&nbsp;
Milatović je, kako se navodi, istakao da očekuje da će Vlada razumjeti ozbiljnost trenutka i postupiti u skladu s interesima Crne Gore i građana.

Milatović traži od Vlade da se država bolje pripremi za narednu protivpožarnu sezonu

UPUTIO SEDAM ZAHTJEVA

Skup&scaron;tina Glavnog grada već mjesec ne uspijeva da funkcioni&scaron;e zbog nedovoljnog broja odbornika koji učestvuju u njenom radu. Iako bi se u prvom trenutku moglo zaključiti kako izostaju predstavnici opozicije &ndash; slično pona&scaron;anju njihovih kolega u državnom parlamentu početkom ove godine &ndash; stvarnost je drugačija, jer na zasijedanjima nema većeg dijela odbornika iz vladajuće koalicije, i to četiri puta zaredom.
Na pitanje da li se nefunkcionalnost najvećeg lokalnog parlamenta, u stvari, kroz &bdquo;tihi sukob&ldquo; preliva i na državni nivo, odgovore smo potražili u razgovoru sa Tamarom Crnogorčić iz vladajućeg Pokreta Evropa sad (PES) i Milo&scaron;em Ma&scaron;kovićem iz opozicionih Socijaldemokrata (SD) koje su dio političke platforme Evropski savez (ES).
Crnogorčić za Pobjedu kaže kako ne može biti govora o bilo kakvom sukobu.
- Riječ je, prije svega, o različitim stavovima i pristupima pojedinim pitanjima. To je u parlamentarnoj demokratiji potpuno prirodno. Na državnom nivou, sve partije koje čine vlast orijentisane su ka evropskoj agendi i realizaciji reformi koje nas vode ka članstvu u Evropskoj uniji 2028. godine. Jedna od njih su i izbori u jednom danu, koji će se održati 2027. godine, tako da sam uvjerena da su svi partneri okrenuti ka ispunjavanju svih EU obaveza do 2027. godine &ndash; smatra ona.
Za Ma&scaron;kovića je, pak, potpuno jasno kako se događaji u Podgorici odražavaju na procese na državnom nivou. Paralelu nalazi u načinu formiranja vlasti u Glavnom gradu nakon pro&scaron;logodi&scaron;njih izbora, odnosno pada lokalne vlasti na čijem je čelu bila gradonačelnica Olivere Injac.
- Vidjeli ste tada koliko je ljudima na državnom nivou strate&scaron;ki važna Podgorica i &scaron;ta to znači za političke partije na vlasti, odnosno koliko bi imalo uticaja kada bi izgubile vlast u Glavnom gradu. Pogotovo ako na određenim pozicijama imate ljude kojima je najvažniji partijski interes, i zbog kojeg su spremni da ugroze funkcionalnost institucija &ndash; naveo je on.
Podsjetio je na činjenicu da je tokom te krize zaustavljena realizacija brojnih projekata, inicijativa i svega &scaron;to se ticalo interesa samih građana.
- Čini mi se da se to događa i sada - isti obrazac pona&scaron;anja ljudi na vlasti koji su već treći put spremni da u nefunkcionalnost uvedu najvažniju instituciju samo zbog onoga &scaron;to su njihovi interesi &ndash; dodao je on.
Dalje je ukazao da je opozicija, kojoj i sam pripada, &bdquo;bila odgovorna i konstruktivna&ldquo; samim tim &scaron;to su se pojavili u lokalnom plenumu i učestvovali na zakazanim raspravama.
RAD ILI ODMOR
Izostanke kolega iz stranaka vladajuće koalicije proteklih mjesec, Crnogorčić vidi u &bdquo;opravdanom odsustvu određenih odbornika izazvanog zdravstvenim razlozima&ldquo;.
- Tokom dosada&scaron;njeg dijela avgusta, pored zdravstvenih razloga, odsustvo pojedinih odbornika vezano je i za ranije preuzete obaveze &ndash; službene i privatne &ndash; koje nijesu mogle biti pomjerene. Avgust je mjesec odmora i mnogi odbornici su upravo ovaj period iskoristili na taj način, &scaron;to je opravdano ako se ima u vidu koliko je bilo obaveza od trenutka konstituisanja parlamenta. Želim naglasiti da se ne radi o namjernom izostajanju, već o situacijama koje se de&scaron;avaju u svakom parlamentu &ndash; istakla je ona.
Ma&scaron;ković, očekivano, ovakva odsustva iz podgoričkog parlamenta ne smatra tako bezazlenim.
- Mislim da je to, prije svega, plod političke trgovine. Da li one koju sprovodi Pokret za Podgoricu zbog funkcija koje jo&scaron; nijesu popunili, ili jednog dijela Demokratskog fronta koji se protivi izgradnji kolektora u Botunu - a koja će, sve izvesnije, početi krajem septembra - mislim da je rano da znamo &ndash; naveo je sagovornik Pobjede, jo&scaron; jednom ističući kako se &bdquo;opozicija pona&scaron;ala odgovorno i konstruktivno&ldquo;.
Kako je dodao, upravo je opozicija obezbijedila funkcionalnost Skup&scaron;ine Glavnog grada, jer aktuelna vlast od početka mandata to nije učinila. Ali, sa izuzecima.
- Onog trenutka kada je na dnevni red do&scaron;lo glasanje, prije svega o izborima i imenovanjima za koje smatramo da su poprilično nakaradna, nijesmo željeli da dajemo legitimitet jednom takvom činu. Zbog toga smo odlučili da ne učestujemo u daljem toku sjednice &ndash; naveo je on, uz podsjećanje da vlast ni tada nije obezbijedila kvorum.
(NE)FUNKCIONISANJE
Odbornica vladajućeg PES-a, pak, ne vidi probleme u funkcionisanju Skup&scaron;tine Glavnog grada &ndash; jo&scaron; manje u odnosima unutar stranaka koje čine vlast.
- Istakla bih da je saradnja u gradskoj upravi i u okviru vladajuće većine na zavidnom nivou. Ne možemo govoriti o nekooperativnosti, jer i odbornici, i partije koje čine većinu pokazuju spremnost na dijalog i odgovornost prema građanima. Podsjetiću da je u proteklom periodu usvojeno vi&scaron;e važnih odluka i realizovano dosta projekata upravo zahvaljujući dobroj saradnji i koordinaciji. Građani očekuju od nas stabilnost i rezultate, a to je ono &scaron;to većina i pruža &ndash; naglasila je Crnogorčić.
No, za odbornika SD-a je prilično sporno da njegove kolege iz bilo koje partije izostaju zbog godi&scaron;njih odmora, te smatra da izostaje reakcija gradonačelnika Sa&scaron;e Mujovića na takvu &bdquo;neodgovornost i bahatost odbornika&ldquo;.
- Ili je riječ o političkoj krizi koju produkuje dio nekada&scaron;njeg Demokratstkog fronta, ili Pokreta za Podgoricu. Trenutno u Podgorici imamo nefunkcionalnu, najvažniju instituciju i mene ovo neodoljivo podsjeća na sve ono &scaron;to se događalo prije pada vlasti Olivere Injac &ndash; prokomentarisao je Ma&scaron;ković.
Kao jedan od mogućih problema u funkcionisanju vladajućih partija u Podgorici, pominje se i taj &scaron;to nijesu imenovani svi rukovodioci u gradskoj upravi.
- Gradska uprava funkcioni&scaron;e bez usporavanja i možete vidjeti da gradonačelnik Sa&scaron;a Mujović sa svojim timom svaki dan predano radi. Vjerujem da će uskoro sva nepopunjena mjesta, odnosno rukovodeće pozicije biti kompletirane i da će se nastaviti ustaljenim ritmom za funkcionalniji i moderniji grad &ndash; s ponosom ističe Crnogorčić.
Njen opozicioni kolega iz gradskog parlamenta je stava kako je izostanak tih imenovanja ključni razlog zbog kojeg ne funkcioni&scaron;e najvažnija institucija.
- Koaliciona vlast je okupljena isključivo oko partijskih i ličnih interesa, a ne oko nekih vrijednosti ili interesa građana Glavnog grada &ndash; &scaron;to nas ni ne čudi. Mislim da možemo biti uvjereni da je ova nefunkcionalnost Skup&scaron;tine plod toga &scaron;to su nečiji interesi ugroženi. A da li je to samo neimenovanje nekog kadra Pokreta za Podgoricu ili je nečiji politički interes da li će se neki infrastrukturni projekat realizovati - ostaje da vidimo &ndash; zaključio je Ma&scaron;ković.
Gubitak sredstava ili krivična odgovornost
Jedan od ključnih problema oko kojih se trenutno &bdquo;lome koplja&ldquo; unutar vladajućih koalicija i na nivou Podgorice i u državi, jeste izgradnja novog postrojenja za preči&scaron;ćavanje otpadnih voda na Morači, blizu zetskog sela Botun. U slučaju da ono ne bude zavr&scaron;eno na vrijeme, Crna Gora bi mogla ostati bez čak 100 miliona eura doniranih za tu namjenu.
Crnogorčić je saglasna kako je riječ o &bdquo;najvećem infrastrukturnom projektu u Podgorici i jednim od ključnih ekolo&scaron;kih projekata u državi&ldquo;.
- On je od vitalnog značaja za za&scaron;titu životne sredine, rijeka i podzemnih voda, kao i za zdravlje ljudi - kako u Podgorici, tako i u susjednoj op&scaron;tini Zeti. Trenutno imamo situaciju da je upitan kvalitet rijeke Morače, čiji sliv protiče upravo kroz ove dvije op&scaron;tine. Vjerujem da će svi koalicioni partneri uvidjeti njegov značaj. Sigurna sam da će prevagnuti odgovornost i briga za građane i da do gubitka sredstava neće doći &ndash; kazala je na&scaron;a sagovornica.
Ma&scaron;ković je bio jedan od odbornika koji je sve vrijeme ukazivao na sve moguće probleme, pa izražava nadu da će se kolektor konačno graditi u Botunu, kako su to već &bdquo;pokazale brojne, relevantne međunarodne studije&ldquo;.
- Drugo je to &scaron;to neke lokalne kabadahije imaju potpuno drugačije partijske interese i sebi daju za pravo da ugrožavaju životnu sredinu, a i živote 200.000 građana Podgorice... Mislim da su čelnici u Glavnom gradu sada postali svjesni &scaron;tete koja bi nastala ukoliko se projekat ne realizuje. Ne samo po građane, već po njih same, jer taj ko bi stavio potpis da se ne realizuje izgradnja objekta zapravo bi u&scaron;ao u zonu krivične odgovornosti &ndash; dodao je on.
Sagovornik Pobjede ima i posebnu poruku za stanovnike ovog zetskog sela.
- Mislim da treba da iskažemo po&scaron;tovanje za građane Botuna, da imamo puno razumijevanje i senzibilitet za sve ono &scaron;to su preživljavali sa Kombinatom aluminijuma. Ali, isto tako mislim da ti građani Botuna treba da budu svjesni kako ovaj projekat nipo&scaron;to ne može uticati na njihovo zdravlje i životnu sredinu ni približno onoliko koliko je to bio slučaj sa Kombinatom aluminijuma &ndash; rekao je Ma&scaron;ković.

Zatišje pred septembarsku buru

ŠTA STOJI IZA BLOKADE SKUPŠTINE GLAVNOG GRADA U POSLJEDNJIH MJESEC

&bdquo;Najnoviji incident sa brodom Jadran i protestna nota Hrvatske nesporno predstavljaju ozbiljan diplomatski problem i novi balvan na putu Crne Gore ka EU, ali je jasno da to, samo po sebi, ne može dovesti do smjene ministra Krapovića&ldquo;, ocijenila je u intervjuu Portalu Analitika izvr&scaron;na direktorica Centra za građansko obrazovanje (CGO) Daliborka Uljarević.
Prema njenim riječima, priče o rekonstrukciji Vlade u Crnoj Gori, uglavnom, služe kao politički alat za pritisak ili skretanje pažnje sa drugih tema, jer je, ističe, Vlada povezana čvrstim i najprizemnijim interesima.
Rekonstrukcija Vlade &ndash; preraspodjela fotelja, a ne promjena politike
&bdquo;U takvom aranžmanu vrijednosti i principi ne igraju nikakvu ulogu, pa je tu prostor za trgovinu ogroman. To je i razlog za&scaron;to se u Crnoj Gori o rekonstrukcijama govori kao o preraspoređivanju fotelja, a ne kao o prilici za promjeni politike ili ispravljanju gre&scaron;aka. Već smo vidjeli da Demokrate svaki potencijalni gubitak pozicije doživljavaju lično i teže nego gaženje bilo kojeg principa za koji se nominalno zalažu. U kombinaciji sa sve otvorenijim savezni&scaron;tvom sa partijama biv&scaron;eg DF-a i nepopravljivom političkom neukosti premijera, to im daje kontrolni paket akcija kojim se održavaju u ovoj Vladi&ldquo;, kaže Uljarević.
Upitana ima li najavljena rekonstrukcija Vlade ikakve veze sa 150 miliona eura koje je Crna Gora nedavno dobila od EU, Uljarević podsjeća da Brisel često ponavlja da očekuje stabilnost i reformski kurs, ali, kako dodaje, sve izraženiji transakcioni pristup EU ne doprinosi tome.&nbsp;
&bdquo;Novac sam po sebi ne proizvodi transformaciju - ona je nastajala kada je EU insistirala na vrijednosnim temeljima, standardima i najboljim praksama. Danas, dok Brisel mjeri napredak kroz kratkoročne aranžmane i kompromis po svaku cijenu, u Podgorici to prevode kao dozvolu da principijelnost i reforme ostanu sporedne stavke, a sve je to ograničenog roka&ldquo;, upozorava Uljarević.
Berzansko &scaron;pekulantstvo umjesto državničke vizije
Ukoliko do rekonstrukcije i dođe, prema mi&scaron;ljenju sagovornice Analitike, to neće imati nikakve veze sa javnim interesom Crne Gore, već, kako ukazuje, isključivo sa unutra&scaron;njim političkim obračunima i preraspodjelom moći unutar koalicije.&nbsp;
&bdquo;Priče o mogućim kompenzacijama, govore vi&scaron;e o logici političke trgovine nego o ozbiljnoj državnoj politici. Crna Gora trenutno nije u fokusu međunarodnih aktera, i upravo tu prazninu koriste &bdquo;veto igrači&ldquo; na&scaron;e demokratizacije i evropeizacije. Sada vladajuće političke strukture, kao i one prethodne, prebrzo zaboravljaju da taj trenutak međunarodnog fokusa i prateće akcije uvijek dođe. Račun za neodgovornost i politikantsko trgovanje će platiti oni koji su sad vlast, ali &scaron;teta je i &scaron;ira, jer se dodatno slabi inače nisko povjerenja u institucije&ldquo;, ukazuje direktorica CGO-a.
Uljarević je stava da premijer Spajić do sada nije pokazao politički kapacitet za ozbiljan zaokret u unutra&scaron;njoj politici. Njegovo djelovanje, kaže, vi&scaron;e liči na berzansko-&scaron;pekulantsku logiku uz stalno kalkulisanje, kratkoročne kombinacije i traženje trenutnog profita.
&bdquo;A to je pogubno kada se primijeni na upravljanje državom. Takav pristup već proizvodi nesagledivu &scaron;tetu po institucije, dru&scaron;tvenu koheziju i evropski put Crne Gore, jer njegova politika preživljavanja možda kratkoročno kupuje vrijeme, ali dugoročno samo akumulira rizike koji će kad-tad eksplodirati. Za državničke poteze potrebna je vizija, vrijednosni kompas i spremnost na politički rizik u interesu građana, a ne samo trgovina moći. Sve dok se zadržava u okvirima improvizacije i taktičkog preživljavanja, te&scaron;ko je očekivati da Spajić povuče poteze koji bi označili sadržajni zaokret&ldquo;, izričita je sagovornica Analitike.
Incident sa brodom Jadran svjesno režirana provokacija
Kada je riječ o novom &bdquo;incidentu&ldquo; sa &scaron;kolskim brodom Jadran, Uljarević ocjenjuje da to nije izolovan tehnički ili protokolarni propust, već svjesno režirana provokacija, tempirana u trenutku kada se najavljivao izvjestan pomak u rje&scaron;avanju vrlo složenih odnosa sa Hrvatskom.&nbsp;
&bdquo;Ne smije se zaboraviti da je Hrvatska članica EU, a samim tim svako dodatno opterećenje bilateralnih odnosa direktno usporava evropski put Crne Gore. Posebno je zabrinjavajuće &scaron;to unutar crnogorske vlasti nema jedinstvenog stava - pojedini akteri očigledno profitiraju iz konflikta, umjesto da grade dobrosusjedske odnose i kredibilitet države. To govori o dubokom raskoraku između ličnih i partijskih interesa, na jednoj strani, i strate&scaron;kog državnog kursa, a cijenu takvog pristupa plaća država Crna Gora&ldquo;, nagla&scaron;ava Uljarević. PES razotkriven u Gornjem Zaostru&nbsp;
De&scaron;avanja u Gornjem Zaostru kod Berana, kako ukazuje, učinila su svima očiglednom političku i ideolo&scaron;ku matricu značajnog dijela vlasti. Pokazalo se, kaže, i da crvenih linija za konstituente vlasti nema, odnosno da su i oni koji ne dijele taj svjetonazor spremni da žmure na veličanje zločinaca sve dok im to donosi korist i očuvanje fotelja.
&bdquo;PES je tu naročito ogoljen kao partija bez identiteta i integriteta, nesposobna da prekine koaliciju sa onima koji svakodnevno sprovode agendu tzv. &bdquo;Vučićevog sveta&ldquo;. Jasno je i da takav pristup ne donosi nikakvo dobro ni građanima i građankama Crne Gore srpske nacionalnosti, niti doprinosi ugledu SPC, koja u svojoj hramovnoj simbolici daje prostor jednom od najkrvoločnijih zločinaca koje region pamti&ldquo;, ističe Uljarević.
Kako dodaje, licimjerno se nagla&scaron;ava da se podiže spomenik Pavlu Đuri&scaron;iću, a zaboravlja se ugledni srpski pravoslavni sve&scaron;tenik Jeremija Isaković, kojeg su upravo četnici zaklali 1943. godine jer se javno suprotstavio njihovom teroru i nazvao ga &bdquo;rabotom nečastivog&ldquo;.&nbsp;
&bdquo;Danas, njegov moralni otpor prekriva revizionistički narativ, pa se i Đuri&scaron;ić, kojeg je Isaković označio slugom đavola, postavlja pored ikone Hrista i slavi, od strane dva mitropolita u Crnoj Gori, kao &bdquo;junak nepobjedljivog duha&ldquo; i &ldquo;najveći srpski vitez&rdquo;,rugajući se time i vjeri i državi. Jo&scaron; veća je sramota &scaron;to institucije Crne Gore ostaju paralisane i nesposobne da sprovedu zakone i trajno uklone taj spomenik, a izostao je i minimum profesionalne zainteresovani predsjednika Odbora za bezbjednost i odbranu da se ovo pitanje analizira iz aspekta nadležnosti tog tijela&ldquo;, podsjeća Uljarević.
Sagovornica Analitike navodi i da je upravo je mitropolit Metodije Ostojić nedavno odlikovao Aleksandra Vučića, te da ćuti, kao i svi lideri stranaka koji jure srpske glasove, na brutalne scene prebijanja mladih ljudi u Srbiji.
&bdquo;Jasno je i kakvo &bdquo;srpstvo&ldquo; oni promovi&scaron;u: ono koje se mjeri lojalno&scaron;ću Vučiću, a ne istinskom vjerom ili elementarnom ljudsko&scaron;ću. Sve to pokazuje i koliko su politika i crkva u Crnoj Gori instrumentalizovane u funkciji jednog autoritarnog centra moći, i koliko je opasno &scaron;to vlast u Crnoj Gori na to pristaje&ldquo;, ukazuje Uljarević.
Vučićev pad uzdrmao bi stranke na vlasti u Crnoj Gori
Upitana mogu li aktuelna politička i dru&scaron;tvena previranja u Srbiji uticati na predstojeću političku jesen u Crnoj Gorijo&scaron; jednom podcrtava da događaji u susjedstvu gotovo uvijek imaju politički odjek u na&scaron;oj zemlji.
&bdquo;Posebno, u novijem periodu, kod stranaka i aktera koji su duboko uvezani sa Vučićevim režimom. Sada svjedočimo njihovom ćutanju na brutalnu represiju u Srbiji. To nije izraz neutralnosti, već direktne podr&scaron;ke Vučiću. Međutim, te iste partije već su pokazale kameleonsko umijeće i nije te&scaron;ko zamisliti kako će, čim se Vučićev režim jo&scaron; jače zaljulja ili padne, naglo &bdquo;otkriti&ldquo; njegovu autokratsku prirodu i krenuti da se od njega distanciraju. To će biti njihov poku&scaron;aj da operu tragove kolaboracije i očuvaju vlast u Crnoj Gori. No, nema sumnje da će Vučićev pad uzdrmati i njihov politički položaj ovdje, jer je upravo ta sprega sa njim presudila da dođu na vlast i da se do sada održavaju&ldquo;, nagla&scaron;ava Uljarević.
Zakon o ANB-u otvara prostor za političku zloupotrebu
Osvrnula se i na posljednje zasijedanje Skup&scaron;tine Crne Gore koje je obilježilo povlačenje iz procedure nekoliko spornih zakona, poput onih o ANB-u unutra&scaron;njim poslovima. Uljarević je mi&scaron;ljenja da postoji realna opasnost da se ova dva zakona ponovo nađu u skup&scaron;tinskoj proceduri.&nbsp;
Njihovo usvajanje u predloženom obliku, kako ističe, značilo bi opasno slabljenje demokratskih standarda, smanjenje sudske kontrole i otvaranje &scaron;irokog prostora za političku i vezanu zloupotrebu, već oslabljenog, bezbjednosnog sektora.&nbsp;
&bdquo;To bi nas vratilo unazad u odnosu i na potrebne mehanizme za&scaron;tite ljudskih prava, na &scaron;to je o&scaron;tro i argumentovano reagovao NVO sektora, a već dio međunarodnih zainteresovanih aktera i javno ukazao.No, ne treba imati iluzija: mnogi od procesa uru&scaron;avanja demokratske kontrole i instrumentalizacije službi bezbjednosti već su u toku jer oni koji ih vode ne drže javni interes kao prioritet&ldquo;, nagla&scaron;ava ona.
Zato, kaže, oni ne smiju da odgovore ni na jedno od poniženja koje je mitropolit Metodije i retorički priredio čelnicima Vlade, a primarno onima koji su zaduženi za bezbjednosni sektor.&nbsp;
&bdquo;Podsjećanja radi, ismijavajući čitav državni aparat, on je poručio da taj sektor &ldquo;ne može ni red na ulice ove zemlje da uvede, a ne do&scaron;li po ovim glavicama da ru&scaron;e spomenike najvećih srpskih vitezova&rdquo;. Taj &scaron;amar su otćutali, &scaron;to ilustruje stepen njihove političke nemoći i potpunu kompromitaciju institucija&ldquo;, smatra Uljarević.
Požari pokazali ranjivost sistema i be&scaron;ćutnost vlasti
Požari koji su danima harali Crnom Gorom, kaže na&scaron;a sagovornica, razotkrili su svu ranjivost sistema kriznog upravljanja u Crnoj Gori - od spore i neorganizovane reakcije Vlade i nadležnih institucija, do dubine političke neodgovornosti onih koji bi, navode, morali da predvode za&scaron;titu ljudi i imovine.&nbsp;
&bdquo;Ovakve situacije nisu posljedica nepovoljnih okolnosti, već hronične nebrige, odsustva preventivnih mjera i nepostojanja strate&scaron;kog planiranja. Vatrogasci, koji su nadljudskim naporima i praktično goloruki branili građane i njihovu imovinu, zaslužuju ne samo na&scaron;e divljenje već i sistemsku podr&scaron;ku. Suprotno tome, političari koji su i ovu tragediju iskoristili za ličnu promociju zaslužuju javni prezir&ldquo;, kategorična je Uljarević.
Tragičan simbol nemoći države i bezosjećajnosti vlasti, kako ukazuje, jeste i smrt vojnika Dejana Božovića na dužnosti.&nbsp;
&bdquo;Umjesto da Vlada odmah izađe sa jasnim mjerama pomoći njegovoj porodici, javnost je saznala da je crnogorska porodica iz Berlina preuzela brigu o &scaron;kolovanju njegove četvoro djece, dok su građani sami prikupili preko 140.000 dolara putem GoFundMe platforme. To je najbolji pokazatelj ko danas pokazuje solidarnost i odgovornost - građani, a ne institucije i donosioci odluka&ldquo;, ističe na&scaron;a sagovorica.
Podsjeća i da, dok građani, na različite načine, prikupljaju pomoć za vatrogasce, saznajemo da Crna Gora ima gotovo 30 puta vi&scaron;e službenih vozila za potrebe javnih funkcionera i drugih zapo&scaron;ljenih u javnoj upravi nego vatrogasnih vozila, da kompanije u državnom vlasni&scaron;tvu imaju rast zapo&scaron;ljenih, za posljednjih pet godina, i do 30%, kao i da su spremni izda&scaron;nije pomoći izgradnju vjerskih objekata nego vatrogascima, kako sada, kada su im, kaže, životi bili u opasnosti, tako i kroz modernizaciju sistema za&scaron;tite i spa&scaron;avanja van krizniih situacija.
&bdquo;Zbog toga je izvjesno da ovi požari neće ostati samo na humanitarnom i ekolo&scaron;kom nivou, već mogu prerasti u ozbiljno političko pitanje, jer pokazuju neefikasnost vlasti, ali i njenu opasnu sklonost da privileguje sopstvene i partijske interese nad osnovnim potrebama građana i građanki&ldquo;, upozorava direktorica CGO-a.
Institucije zarobljene interesima, optimizam o EU članstvu sve teže održiv Uljarević crnogorsko dru&scaron;tvo trenutno vidi kao duboko podijeljeno, a institucije kao slabe i zarobljene partijskim kombinatorikama i ličnim interesima umjesto da budu garant javnog dobra, kako su to oni koji su sada na vlasti, podsjeća, nekad obećavali.&nbsp;
&bdquo;Državna administracija je preglomazna, preskupa i postaje sama sebi svrha umjesto da služi građanima i građankama. Okruženje za rad kritički orijentisanog NVO sektora je lo&scaron;e, jer umjesto dijaloga i argumentovane rasprave, vlasti pribjegavaju ignorisanju, aroganciji ili etiketiranju, a nekad i napadima preko svojih medijskih kerbera&ldquo;, podsjeća ona.
U takvom ambijentu, ističe, optimistične prognoze o članstvu u EU do 2028. godine postaju sve teže održive.&nbsp;
&bdquo;Bez stvarne političke volje za reforme, jasnog konsenzusa oko ključnih evropskih pitanja i raskida sa politikom prevara, ta ambicija će ostati samo deklarativna. Trenutno imamo situaciju u kojoj Vlada i vladajuća većina simuliraju reforme, a EU često zatvara oči i pravi se da je to dovoljno. Međutim, ta igra privida nije dugoročno održiva. Jo&scaron; opasnije, ideolo&scaron;ki revizionizam i relativizacija zločina kojima svjedočimo osnažuju skepticizam unutar pojedinih država članica prema ovoj Vladi, a to se lako može preliti i na druge. Ako se ovakav trend nastavi, Crna Gora rizikuje da izgubi i ono malo prednosti koju joj je EU unaprijed dala, a koju vlast svojim postupcima bagateli&scaron;e i tako nas vodi pred gubitak jo&scaron; jedne velike &scaron;anse&ldquo;, zaključuje Uljarević.

Uljarević: Spajić nema kapacitet za ozbiljan politički zaokret, vlast bagateliše prednost koju je Crna Gora dobila od EU

"BERZANSKO ŠPEKULANTSTVO UMJESTO DRŽAVNIČKE VIZIJE"

Otpor ideji izbora u jednom danu i drugim reformskim aspektima unaprijeđenog izbornog sistema - posebno u dijelu povećanja kvota na 40 odsto za žene u politici&nbsp; i to je sve vrijeme&nbsp; dolazio od dijela vlasti, to je saop&scaron;tio u razgovoru za Pobjedu kazao Nikola Rakočević, kopredsjedavajući skup&scaron;tinskog Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu i poslanik najjače opozicione Demokratske partije socijalista (DPS).
"Ali uspjeli smo da za&scaron;titimo interese izbornog sistema i opozicije", poručio je Rakočević.
On je reagovao na vi&scaron;e nedavnih izjava predstavnika vladajućih partija kako je opozicija glasanjem za dosada&scaron;nje izmjene izbornih zakona, u stvari, pristala na kompromisno rje&scaron;enje prema kojem bi i lokalni i parlamentarni izbori bili održani u jednom danu, i to drugog vikenda u junu 2027. godine.
Govoreći o radu pomenutog odbora u dijelu reforme izbornog zakonodavstva, čiji je prvi dio okončan krajem jula, Rakočević je pojasnio da postoje dva ključna razloga zbog kojih su predstavnici opozicije tražili održavanje lokalnih izbora u jednom danu 2027. godine.
Ukazao je na činjenicu da su izbori u jednom danu preporuka međunarodnih institucija, ali i zahtjev Evropske komisije. Samim tim, kako je naveo, oni su &bdquo;važan preduslov budućeg članstva Crne Gore u Evropskoj uniji&ldquo;.
- Razlog za&scaron;to je izabran jun 2027. godine je taj &scaron;to smatramo da ćemo u aprilu i maju obezbijediti adekvatnu kampanju suverenističkih partija. Tome se, pak, protivio dio većine naslonjen na politiku Aleksandra Vučića. Istovremeno, 2027. godine ćemo skratiti mandat i &scaron;tetnim i lo&scaron;im vlastima u Podgorici i Nik&scaron;iću, a dobiti dodatno vrijeme u Baru i Bijelom Polju i drugim sredinama gdje opozicija sa centralnog nivoa vr&scaron;i vlast, da te lokalne sredine unaprijedimo razvojnim politikama - precizirao je Rakočević.
Prema njegovim riječima, Odbor se tokom rada suočavao sa usporavanjem procesa za koje lično smatra da su veoma značajni.
- Otpor ideji izbora u jednom danu i drugim reformskim aspektima unaprijeđenog izbornog sistema - posebno u dijelu povećanja kvota na 40 odsto za žene u politici - sve vrijeme dolazio je od dijela vlasti. Ali, uspjeli smo da za&scaron;titimo interes napretka izbornog sistema i interes opozicije u svakom vremenu: danas nas koji smo u opoziciji, sjutra neke druge opozicije koja je danas na vlasti &ndash; dodao je on.
Rakočević takođe najavljuje da jednako važan dio izborne reforme tek slijedi u narednoj fazi rada Odbora, koji se nastavlja u septembru.
- Dru&scaron;tvena kriza i potpuno uni&scaron;tena državna supstanca neodgovornim odnosom vlasti nameće potrebu &scaron;to hitnijeg održavanja vanrednih izbora - poručio je Rakočević.
Dalje je istakao da će, kao predstavnik opozicije, uraditi sve da do toga dođe.
- Vanredni izbori značili bi da nova evropska vlada dobije &scaron;ansu do 2029. ili 2030. godine i zavr&scaron;i posao ulaska u EU &ndash; ukazao je na&scaron; sagovornik.
Prema njegovim riječima, ti izbori bi na svojevrstan način predstavljali opredjeljenje građana za ulazak u EU.
- Nakon neophodnih vanrednih izbora, nova vlada bi imala mandat do 2030. godine - &scaron;to bi bio i krajnji rok za ulazak
Crne Gore u EU - jer je svima jasno da aktuelna većina radi sve da Crnu Goru zakoči na tom putu - ocijenio je on.
Na pitanje da li je opozicija pristankom na prvi set izbornih reformi u stvari &bdquo;prećutno&ldquo; dala saglasnost i da pitanje biračkog spiska ostane po strani do daljnjeg, Rakočević je kazao da će birački spisak biti fokus rada Odbora od jeseni.
- Ipak, bilo bi naivno očekivati od većine koju dominantno čine poltroni Vučićeve politike, posebno u Ministarstvu unutra&scaron;njih poslova, da prihvate či&scaron;ćenje biračkog spiska od nelegalno upisanih građana Srbije i Bosne i Hercegovine - tačnije stanovnika Republike Srpske - dodao je Rakočević.
On je kazao da će za ovo pitanje ponuditi zajednička rje&scaron;enja sa predstavnicima NVO sektora i akademske zajednice, od kojih će potražiti podr&scaron;ku za ove teme.
Pristali smo samo na lokalne izbore 2027.
Rakočević smatra kako je potreba za lažnim informacijama o usklađenom terminu i lokalnih i parlamentarnih izbora, koju plasiraju predstavnici vlasti, u stvari u cilju obja&scaron;njenja &bdquo;za&scaron;to su pristali na reformu koja odgovara unapređenju sistema&ldquo;, ali istovremeno odgovara i opoziciji.
- Zakonom smo mogli da predvidimo održavanje parlamentarnih izbora u jednom danu i da ih &bdquo;zakucamo&ldquo; za 2027, pa nijesmo to uradili, jer želimo vanredne izbore - istakao je Rakočević.
On je ocijenio naivnim nedavno iznesene stavove vlasti u kojima se ističe da je opozicija pristala i dogovorila da parlamentarni izbori budu 2027. godine.
- One koje smo dogovorili, a to su lokalni, predvidjeli smo za 2027. i to je napisano u zakonu &ndash; dodao je Rakočević.

Rakočević: Dio vlasti nije želio reformu izbornog zakonodavstva, o biračkom spisku na jesen

SAOPŠTIO KOPREDSJEDAVAJUĆI SKUPŠTINSKOG ODBORA ZA SVEOBUHVATNU IZBORNU REFORMU I POSLANIK DPS

Vazduhoplov Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE) danas će stići u Crnu Goru, saop&scaron;tili su iz Ministarstva vanjskih poslova (MVP).
&ldquo;Najavljena je i pomoć UAE, čiji će vazduhoplov danas stići u Crnu Goru&rdquo;, kaže se u saop&scaron;tenju.
&ldquo;Na terenu, rame uz rame sa domaćim službama, djeluju specijalizovane jedinice iz Austrije, &Scaron;vajcarske, Italije, Če&scaron;ke, Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine i Mađarske&rdquo;, kaže se u saop&scaron;tenju.
Ističe se da njihova stručnost, oprema i solidarnost predstavljaju neprocjenjivu podr&scaron;ku Crnoj Gori u ovim izazovnim trenucima.
&ldquo;Najavljena je i pomoć UAE, čiji će vazduhoplov danas stići u Crnu Goru&rdquo;, kaže se u saop&scaron;tenju.
Iz MVP su zahvalili svim međunarodnim partnerima, domaćim službama i građanima koji su, kako navode, dali nemjerljiv doprinos u ga&scaron;enju požara koji su u proteklim danima zahvatili vi&scaron;e područja Crne Gore.
 
&nbsp;
&nbsp;

Vazduhoplov iz UAE danas stiže u Crnu Goru

SAOPŠTENO IZ MINISTARSTVA VANJSKIH POSLOVA

Najveća manjkavost izbornog sistema i dalje je birački spisak &ndash; pitanje koje se godinama odgađa, iako je u svim izvje&scaron;tajima Evropske komisije i ODIHR-a označeno kao prioritet. Nedavno usvojeni zakon pokazuje da nije postojala politička volja da se to pitanje odmah otvori, jer se radi o temi koja može direktno da utiče na izborne rezultate. Umjesto sveobuhvatne reforme, dobili smo parcijalne i ubrzane izmjene, često praćene sumnjivim procedurama &ndash; kazala je za Pobjedu prof. dr Nikoleta Đukanović, pridružena članica Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu.
Iako je Skup&scaron;tina Crne Gore usvojila izmjene izbornog zakonodavstva koje se predstavljaju kao veliki iskorak, stručna javnost upozorava da se radi o parcijalnim i nedovoljno dubokim promjenama. Nikoleta Đukanović sa Univerziteta Gornja Gorica, u razgovoru za Pobjedu ocjenjuje da su ključni problemi i dalje ostali nerije&scaron;eni, a da su politički kompromisi presudili da izostanu istinske reforme. Ona precizira da partitokratija i partijsko zapo&scaron;ljavanje, kao su&scaron;tinski problemi, ostaju netaknuti i navodi da dok biramo partije umjesto pojedinaca, birači neće birati svoje stvarne predstavnike, već će biti samo glasači političkih partija.
Prema njenim riječima, objedinjavanje lokalnih i parlamentarnih izbora je vrlo opasno jer dodatno potiskuje značaj lokalnih problema. Takođe, smatra da su, kako je navela, &bdquo;istinske reforme izostale zbog političkih kompromisa i kalkulacija stranaka, a ne zbog interesa građana&ldquo;.
Koja je najvažnija promjena u novim izbornim zakonima i &scaron;to ona znači za običnog birača?
ĐUKANOVIĆ: Najveći pomak je napravljen u profesionalizaciji i depolitizaciji organa za sprovođenje izbora, uvođenju izbora u jednom danu i povećanju uče&scaron;ća manje zastupljenog pola. To jesu značajna unapređenja, ali predstavljaju samo mali dio obećane reforme. Međutim, mislim da izmjene podrazumijevaju samo mali dio obećane reforme.
Naime, izmjene Zakona o izboru odbornika i poslanika ne sadrži ni&scaron;ta od obećanih unapređenja koja se tiču: povećanja transparentnosti biračkog spiska, uređivanja i ažuriranja registra prebivali&scaron;ta, uređivanja registra državljana/ki, unapređenja kaznene politike u vezi sa prijavljivanjem i evidentiranjem preminulih lica, uvođenja otvorenih lista i preferencijalnog glasanja, unapređenja sistema potvrđivanja kandidatura na izbornim listama, omogućavanja indivdualnih kandidatura, unapređenja sistema za&scaron;tite biračkog prava, uvođenja afirmativne akcije za romsku populaciju, koja i dalje ostaje eksplicitno diskriminisana važećim zakonskim propisima, unapređenja izbornog zakonodavstva u odnosu na OSI, i mnoge druge.
Koje su, po Va&scaron;em mi&scaron;ljenju, ključne zamjerke na ono &scaron;to se u prethodnom periodu događalo na Odboru za sveobuhvatnu izbornu reformu?
ĐUKANOVIĆ: Mimo su&scaron;tinskih manjkavosti ovako povr&scaron;ne reforme, izmjenu zakona je pratila limitirana javna rasprava, zakazana samo dan ranije i održana u vidu okruglog stola. Bez obzira na to, gotovo ni jedna izmjena koja se čula na sjednicama Odbora od pridruženih članova i na javnoj raspravi nije uzeta u razmatranje.
Pritom, za tražene izmjene zakona nije traženo mi&scaron;ljenje od relevantnih međunarodnih institucija (ODHIR, Venecijanske komisije). Sa druge strane, i ova rje&scaron;enja koja su uvedena, a koja su vrlo važna, sa sobom nose puno otvorenih pitanja i kontradiktornosti.
Jesu li ove reforme donijele istinsku promjenu ili su samo prilagođene postojećem sistemu? Da li su neke promjene izostale zbog političkog kompromisa?
ĐUKANOVIĆ: Datum održavanja op&scaron;tih lokalnih izbora, jun 2027. godine, nanosi &scaron;tetu i ograničava biračko pravo za vi&scaron;e od 230.000 građana koji glasaju u op&scaron;tinama Cetinje, Petnjica i Mojkovac, Ulcinj, Bar, Bijelo Polje, Danilovgrad, Kola&scaron;in, Plav, Pljevlja, Plužine, Rožaje, Tivat, Zeta, &Scaron;avnik i Žabljak. Nažalost, Skup&scaron;tina Crne Gore je zanemarila činjenicu da se mandati mogu skratiti ali se ne mogu produžiti, &scaron;to po automatizmu dovodi u pitanje ustavnost ovih zakonskih odredbi. Sa druge strane, održavanje izboru u jeku turističke sezone predstavlja ne samo opasnost po organizaciju same sezone i ekonomiju države, već i po pitanju zloupotrebe resursa u predizborne svrhe.
Pritom, ovim izmjenama se ne rje&scaron;ava pitanje okončanja izbornog procesa u &Scaron;avniku i Kotoru, pa se postavlja pitanje na koji način i pod kojim uslovima će izbori u ovim op&scaron;tinama biti zavr&scaron;eni a kada ponovo održani.
Mislim da je ideja da dođe do objedinjavanja lokalnih i parlamentarnih izbora i vi&scaron;e nego opasna. Lokalni izbori u Crnoj Gori imaju &bdquo;drugorazredni&ldquo; značaj, dok izborne kampanje često ignori&scaron;u lokalne probleme, te bi ovakvo rje&scaron;enje jo&scaron; vi&scaron;e potisnuo značaj lokalnih izbora. Savjet Evrope, Evropska unija i OIDHR često ukazuju na opasnost ovakvog rje&scaron;enja i mislim da ovu ideju treba spriječiti. Sigurna sam da su istinske reforme izostale upravo zbog političkih kompromisa. Izmjene zakona su podržale i partije vlasti i partije opozicije, očigledno vodeći računa o svojim interesima i kalkulacijama, a najmanje o interesima građana.
Hoće li nova rje&scaron;enja povećati povjerenje građana u izbore?
ĐUKANOVIĆ: Ne u mjeri u kojoj je to potrebno. Nijesmo stvorili optimalne uslove da građani vjeruju da njihov glas zaista ne&scaron;to mijenja, da je slobodan i važan, i da institucije djeluju po zakonu a ne po političkoj volji. Ove izmjene ne dotiču ključne probleme kao &scaron;to su partitokratija i partijsko zapo&scaron;ljavanje, pa građani i dalje ostaju pod pritiskom da ne glasaju slobodno. Dok god biramo partije umjesto pojedinaca, birači neće birati svoje predstavnike, već će biti samo glasači političkih partija. Zbog svega toga, povjerenje građana u izborni proces neće značajno porasti.
Hoće li manje partije imati veće &scaron;anse za ulazak u parlament?
ĐUKANOVIĆ: Slično kao i do sada, ali samo kroz predizborne koalicije, &scaron;to u praksi znači da manje partije i dalje mogu doći do većeg broja poslanika nego &scaron;to im realno pripada po podr&scaron;ci birača. Sa druge strane, nova pravila o finansiranju donose znatno veće iznose iz državnog budžeta za političke partije, &scaron;to jeste dodatni podsticaj za male partije da opstanu i razvijaju se. Dakle, &scaron;anse postoje, ali one ne dolaze iz stvarne promjene u sistemu, već iz prostora za političke kalkulacije i finansijske podsticaje.
&Scaron;to je sljedeći korak i gdje i dalje postoje manjkavosti u izbornom sistemu? Kada će na red doći sređivanje biračkog spiska i za&scaron;to po Va&scaron;em mi&scaron;ljenju to nije odmah urađeno, ima li političke volje da se taj dio okonča?
ĐUKANOVIĆ: Najveća manjkavost izbornog sistema i dalje je birački spisak &ndash; pitanje koje se godinama odlaže iako je u svim izvje&scaron;tajima Evropske komisije i ODIHR-a označeno kao prioritet. Nedavno usvojeni zakon pokazuje da nije postojala politička volja da se to pitanje odmah otvori, jer se radi o temi koja može direktno da utiče na izborne rezultate. Umjesto sveobuhvatne reforme, dobili smo parcijalne i ubrzane izmjene, često praćene sumnjivim procedurama. Odbor najavljuje nastavak rada od septembra, ali ostaje da se vidi da li postoji iskrena volja da se konačno započne ozbiljna reforma, a ne samo politička trgovina pod pla&scaron;tom izbornog zakonodavstva.

Đukanović: Nije postojala politička volja da se odmah otvori pitanje biračkog spiska

"UMJESTO SVEOBUHVATNE REFORME, DOBILI SMO PARCIJALNE I UBRZANE IZMJENE ZAKONA"

Usvajanje bilo kog planskog dokumenta u oblasti planiranja prostora znači da se na optimalan način raspolaže prostorom u budućnosti, u skladu s određenim smjernicama koje zadaje struka sa jedne strane, i sa druge strane, koje su u interesu građana da prostor u kom oni žive u budućnosti vi&scaron;e vrijedi, kaže za Antenu M odbornik Preokreta u Skup&scaron;tini Podgorice Srđan Perić, komentari&scaron;ući usvajanje Prostorno urbanističkog plana.
&ldquo;Mi ovdje imamo potpuno ispremetan taj red koraka. Prvo, struka nije konsultovana na adekvatan način, odnosno dobar dio struke je ignorisan. Nažalost, kao i često u Crnoj Gori, nađe se poneko iz struke ko je voljan da stavi potpis na onakve stvari. I drugo &ndash; građani nisu konsultovani na adekvatan način. Podsjetiću vas da je javna rasprava na kraju premje&scaron;tena u kancelarije, čime je obesmi&scaron;ljena - &nbsp;da građani dolaze u kancelarije i kažu koji objekat im gdje smeta ili koja konkretno parcela da se mijenja&hellip; Time se potpuno gubi smisao javne rasprave. Ona je tu da se odnosi na javni interes, a ne na pojedinačni. Naravno, i pojedinačni interesi treba da budu uključeni u nju, ali time je ta osnovna ideja ispu&scaron;tena&rdquo;, naveo je Perić.
Sve vodi, kaže, ka ključnom pitanju.
&nbsp;&ldquo;Čemu žurba u sred požara da se usvaja dokument? Taj dokument nije usagla&scaron;en sa bilo kojom populacionom strategijom u Crnoj Gori. I nije, pazite sad, na krovu svega, usagla&scaron;en sa onim &scaron;to je obećavano za Velje Brdo, a iz vlade su odmah potrčali da kažu da se usvaja zbog toga da bi otvorili vrata projektu Velje Brdo.
I onda vidite u tom dijelu, dodatno kad sve sagledate, jo&scaron; jedan aspekt &ndash; da lokalna vlast nije formirala agenciju koja treba da se bavi planiranjem prostora, koja je bitna u budućnosti i za cijelu teritoriju Podgorice. I to iz prostog razloga &scaron;to nije mogao da se ustanovi kvorum u Skup&scaron;tini Glavnog grada&rdquo;, ističe Perić.
Zaključuje da je posrijedi primjer kako ne treba donositi odluke.
&ldquo;Jer, u konačnici, kada ovako brzo donosite odluke, sa svim ovim propu&scaron;tenim koracima o kojima smo pričali, vi već na samom početku znate da će vam trebati sanacioni plan da sanirate &scaron;tete koje takav plan donosi&rdquo;, kazao je Perić.
Upitan da li usvajanje PUP-a Podgorice može uticati na vlast u Glavnom gradu, odgovara:
&ldquo;Pa, vi imate politiku koja vi&scaron;e nije politika, nego goli dogovor na državnom i lokalnom nivou da li je neko ne&scaron;to dobio u skladu sa tim &scaron;ta je njihov predizborni sporazum ili &scaron;ta god bilo u toj uzajamnoj nagodbi. Znači, mi ovdje nemamo priče na principijelnoj ravni. Kada se govori o kolektoru, vidite da se tu ne govori kako da se rije&scaron;i problem, nego kako da se napravi. Vi ne znate u kom trenutku ovoj vlasti može pasti na pamet da donese neku odluku i čega je ona produkt &ndash; da li nestabilnosti na državnom nivou, da li potrebe da ne&scaron;to donose u brzom roku i time preduprijeđuju neko koaliciono nasaglasje. Ali, u konačnici, ono &scaron;to je najbitnije &ndash; strate&scaron;ke dokumente donose na ovakav način, jasno premo&scaron;ćavajući nefunkcionalnosti koje imaju na državnom i lokalnom nivou, na &scaron;tetu građana i op&scaron;teg interesa&rdquo;, smatra Perić.
Imamo, potcrtava odbornik, vlast koja nije razumjela da je njena funkcija da rje&scaron;ava probleme i da planira buduće korake.
&ldquo;Oni su to doživjeli kao raspodjelu plijena i u tom kompromisu da opstanu. Nije bitno da li je neko rje&scaron;enje dobro, nego da li oni mogu između sebe da se namire. To znači da možete imati najbolje moguće rje&scaron;enje u prostornom planiranju, ali ako ono nije plod partijskog dila &ndash; ono neće biti usvojeno. A može biti i najgore, ako je dio partijskog dila &ndash; prolazi. Dotle smo do&scaron;li&rdquo;, zaključuje Perić.

Perić: Posljedica ovako usvojenog Prostornog plana biće sanacioni za nastalu štetu

"PRIMJER KAKO NE TREBA DONOSITI ODLUKE"

Vlada Crne Gore usvojila je danas na telefonskoj sjednici Odluku o dono&scaron;enju izmjena i dopuna Prostorno &ndash; urbanističkog plana (PUP) Glavnog grada.
Kako je saop&scaron;teno iz Vlade, odluka je usvojena bez održavanja sjednice, a na osnovu pribavljene saglasnosti većine članova Vlade.
Navodi se da je usvojena i Odluka o dono&scaron;enju izmjena i dopuna PUP-a Op&scaron;tine Pljevlja, kao i Odluka o dono&scaron;enju Urbanističkog projekta za kompleks pravoslavnog Sabornog hrama u Budvi, prenosi agencija Mina.
Kako su kazali, Vlada se upoznala i sa Pravilnikom o izmjenama Pravilnika o načinu sprovođenja carinskog postupka za robu koja se koristi za snabdijevanje prevoznih sredstava u međunarodnom saobraćaju, vrsti robe i količinskim ograničenjima.

Vlada usvojila izmjene i dopune PUP-a Podgorice i Pljevalja

USVOJENA I ODLUKA O PROJEKTU ZA KOMPLEKS PRAVOSLAVNOG HRAMA U BUDVI

Nužan je ulazak Crne Gore u EU, jer samo na taj način bit će vi&scaron;e mogučnosti i za izgradnju jo&scaron; otpornijeg i efikasnijeg sistema za&scaron;tite i spa&scaron;avanja, poručio je stalni izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru Marjan &Scaron;arec.
&bdquo;Sigurno Crnu Goru čeka jo&scaron; puno posla u vezi sa samim sistemom i opremom, ali ne treba se zavaravati da će ikad moći sve sama, jer temelj EU je solidarnost&ldquo;, naveo je &Scaron;arec.
Nadležni u Crnoj Gori do sada su dobro odradili svoj posao tokom ga&scaron;enja požara, koji su već &scaron;esti dan aktivni na vi&scaron;e lokacija u državi, ocijenio je stalni izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru.
On je, u izjavi dostavljenoj medijima, uputio sauče&scaron;će porodici stradalog vojnika Dejana Božovića, koji je poginuo tokom hrabrog obavljanja vojničke dužnosti.
&bdquo;Svi znamo da je svaki vojnik spreman dati život za svoju državu, ali to ne može umanjiti bol uoči gubitka&ldquo;, rekao je &Scaron;arec.
On je podsjetio da je bio ministar odbrane Slovenije i dobrovoljni vatrogasac, navodeći da su u toj državi vatrogasna služba, Civilna za&scaron;tita i vojska pod ingerencijom ministra odbrane.
&Scaron;arec je naveo da je, kada je u ponedjeljak stigao u Crnu Goru, vidio kako vatra guta &scaron;umu i kako je Glavni grad zadimljen.
On je kazao da su u Sloveniji prije tri godine svjedočili najvećem požaru u istoriji te države, da su bili zateknuti do tada neviđenom jačinom vatre i da je bilo momenata kada se nije znalo da li će moći da odbrane imovinu i živote.
&bdquo;Uspijeli smo ogromnim naporima svih koji su bili angažovani. Ali naravno da Slovenija tada nije bila sama, nego smo zamolili za međunarodnu pomoć i najvi&scaron;e nam je bila potrebna avijacija&ldquo;, rekao je &Scaron;arec.
Kako je naveo, tada im je stigla pomoć iz država članica Evropske unije (EU), kao i drugih.
&Scaron;arec je naglasio da nijedna država u takvim okolnostima ne može sama izaći na kraj sa prirodnom katastrofom.
&bdquo;Mehanizam EU pomoći funkcioni&scaron;e rutinski i primjenila ga je i Crna Gora u ovim te&scaron;kim danima. Ovaj mehanizam postoji ba&scaron; za takve situacije i često ga koriste sve države EU&ldquo;, dodao je &Scaron;arec.
On je rekao da je ga&scaron;enje takvih požara veliki izazov za svaku državu, a pogotovo za Crnu Goru, koja je mala, brdovita i sa puno nepristupačnog terena.
&Scaron;arec je naglasio da je i za Sloveniju to bio veliki izazov, iako imaju vi&scaron;e od 1,3 hiljade dobrovoljnih dru&scaron;tava i oko 50 hiljada operativnih dobrovoljnih vatrogasaca.
&bdquo;To znači da se sistem za&scaron;tite i spa&scaron;avanja temelji na dobrovoljnim vatrogascima, koji su dobro obučeni i opremljeni. Ali do takvog sistema nije se do&scaron;lo preko noći, nego su bile potrebne duge godine&ldquo;, rekao je &Scaron;arec.
On je dodao da je u pitanju i duga tradicija, koja potiče jo&scaron; iz Austrougarske monarhije.
&Scaron;arec je naveo da vatrogasci na ovakve katastrofe gledaju i kao na priliku da nauče ne&scaron;to novo, jo&scaron; pobolj&scaron;aju spremnost i da su sljedećeg puta operativno jo&scaron; efikasniji.
&bdquo;Po mom mi&scaron;ljenju i slu&scaron;ajući konferencije za novinare, svi koji su nadležni za intervenciju do sada su dobro odradili svoj posao&ldquo;, rekao je &Scaron;arec.
Kako je kazao, nadležni u Crnoj Gori rade mirno i stručno, bez emocija, kako i treba u ovakvim okolnostima, jer je panika najveći neprijatelj uspjeha.
&bdquo;U ovakvim okolnostima zaborave sve drugo, kao &scaron;to su svađe i nerazumijevanja. Budi se solidarnost, zajednički duh, jer na kraju krajeva vatra ne zna za na&scaron;e razlike&ldquo;, naveo je &Scaron;arec.
On je svima koji se bore sa požarima poželio da sva požari&scaron;ta budu &scaron;to prije uga&scaron;ena i, &scaron;to je najbitnije, da ne bude vi&scaron;e žrtava.

Šarec: Nužan ulazak Crne Gore u EU radi otpornijeg i efikasnijeg sistema zaštite i spašavanja,

"U OVAKVIM OKOLNOSTIMA ZABORAVE SE SVAĐE I NERAZUMIJEVANJE"

Da su priče Pokreta Evropa sad (PES) o meritokratiji, profesionalizaciji uprave itd. samo predizborna prazna trućanja, pokazuje i primjer predsjednice Skup&scaron;tine op&scaron;tine Nik&scaron;ić, koja je samo u dva mjeseca od stupanja na funkciju angažovala po različitim ugovorima vi&scaron;e osoba, tvrde iz Kluba odbornika Demokratske partije socijalista (DPS) u SO Nik&scaron;ić.
-Sve su to partijski podobne osobe, jer do&scaron;ao je red na PES da pozapo&scaron;ljava svoje uhljebe u ionako pretrpanu lokalnu administraciju
Među novoangažovanim je, zamislite, i direktor Osnovne &scaron;kole "Ratko Žarić", u kojoj predsjednica Skup&scaron;tine Milica Lalatović Žižić ima zasnovan radni odnos -&nbsp; navode iz nik&scaron;ićkog DPS-a.
Stoga pitaju ministarku obrazovanja &ndash; da li&nbsp; zna za ovaj slučaj da direktor &scaron;kole savjetuje predsjednicu Skup&scaron;tine op&scaron;tine u slobodno vrijeme.
-Iako se zna i za neregularnosti pri izboru istog za direktora &scaron;kole
Pitamo PES, da nijeste malo pretjerali, pa sad &ndash; osim direktorskih treba vam jo&scaron; po jedna zarada, a uz sve to se drže i privatne &scaron;kolice sporta.Da li je gospođu Lalatović Žižić bar malo sramota da angažuje svog direktora i besomučno zapo&scaron;ljava kadrove svoje partije? &Scaron;ta bi sa meritokratijom profesionalizacijom, jednakim &scaron;ansama? Mora da je predsjednicu Skup&scaron;tine op&scaron;tine Nik&scaron;ić opio miris lipa koje je sadila usred požarne sezone, ili biće da je opio miris i ukus vlasti - zaključuju u saop&scaron;tenju.
&nbsp;
&nbsp;

Klub odbornika DPS Nikšić: Da li je Lalatović Žižić  bar malo sramota da angažuje svog direktora i besomučno zapošljava kadrove svoje partije?

"DOŠAO JE RED NA PES DA POZAPOŠLJAVA SVOJE UHLJEBE"

Iz Vlade Crne Gore pozvali su lokalne samouprave čiji su pripadnici službi za&scaron;tite i spa&scaron;avanja bili angažovani tokom prethodnih dana, da slijede primjer Glavnog grada i na taj način ih nagrade i iskažu, kako navode, svoj odnos prema uloženom trudu i požrtvovanosti.
"Kada je u pitanju nagrađivanju vatrogasaca koji su učestvovali u ga&scaron;enju požara važno je istaći da zarade pripadnicima službi za&scaron;tite i spa&scaron;avanja, uključujući i nagrade, spadaju u nadležnosti poslodavca, odnosno lokalne samouprave.Tako su, u konkretnom slučaju, sredstva za isplate nagrada vatrogascima iz Podgorice obezbijeđena iz Budžeta Glavnog grada i to u kumulativnom iznosu od po 1.500 eura. Dodatno, cijeneći da su pripadnici službi za&scaron;tite i spa&scaron;avanja radili u izuzetno zahtjevnim okolnostima, Vlada će pokriti tro&scaron;kove sedmodnevnog boravka svih angažovanih vatrogasaca, dakle ne samo onih iz Glavnog grada, u Institutu &ldquo;Dr Simo Milo&scaron;ević&rdquo;. U potpunosti uvažavajući okolnosti i cijeneći trud svakog angažovanog pripadnika službi za&scaron;tite i spa&scaron;avanja - Vlada će se jednako odnijeti prema eventualnoj inicijativi drugih lokalnih samouprava i kao takve ih podržati afirmi&scaron;ući svaki angažman ove vrste koji služi javnom interesu", pi&scaron;e u saop&scaron;tenju iz Vlade.
Napominju i da će shodno svojim nadležnostima, Vlada dati saglasnost da se na predlog Ministarstva unutra&scaron;njih poslova pripadnicima MUP-a, kao i na predlog Ministarstva odbrane pripadnicima Vojske Crne Gore koji su učestvovali u ga&scaron;enju požara, nagrade za angažman realizuju po sličnom principu.

Vlada: I ostale opštine da slijede primjer Glavnog grada i nagrade vatrogasce