Politika

Administracija američkog predsjednika Donalda Trampa poku&scaron;ava da ubijedi Srbiju i druge države Balkana da prime migrante koji su deportovani iz Sjedinjenih Američkih Država (SAD), pi&scaron;e Blumberg (Bloomberg) pozivajući se na izvore &ldquo;upućene u pregovore&rdquo;. Da li je među njima i Crna Gora za sada nije poznato.
Zahtjevi upućeni zemljama u regionu dio su &scaron;ire strategije američke administracije da pronađe strane vlade koje su spremne da prihvate deportovane migrante, prenosi Blumberg, pozivajući se na izvore koji su, kako navode govorili anonimno zbog poverljivosti informacija.
Kako pi&scaron;e Blumberg, jedan od izvora navodi da su regionalne kancelarije Stejt departmenta (State Department) dobile zadatak da predstave ovu ideju potencijalnim partnerima. Nije poznato da li su postignuti konkretni dogovori.
Dodaju da ni Bijela kuća, ni Stejt department, kao ni Ministarstvo spoljnih poslova Srbije, nijesu odgovorili na njihove zahtjeve za komentar.
Radio Slobodna Evropa uputio je pitanja vladama Kosova i Srbije o tim navodima. Do objavljivanja vijest odgovor nije stigao.
Ističu da je maju, Vrhovni sud SAD dozvolio je administraciji Donalda Trampa da ukine privremeni pravni status za oko pola miliona ljudi poreklom sa Kube, Haitija, Nikaragve i Venecuele. Administracija je potom počela da traži moguće destinacije za deportaciju građana iz tih zemalja.
Blumberg podsjeća i da je u aprilu Wall Street Journal objavio da Va&scaron;ington razmatra mogućnost slanja deportovanih lica u Moldaviju, Kosovo i druge zemlje Balkana i svijeta, a da se Srbija do sada nije pominjala kao jedna od tih potencijalnih destinacija.
U istom tekstu, list podsjeća i na poslovne veze Trampove porodice u Srbiji.
Ističu da je Beograd planirana lokacija za izgradnju &ldquo;Trampova kula&rdquo;, projekta koji sprovodi investiciona firma čiji je suosnivač Džared Ku&scaron;ner, Trampov zet.
Blumberg za predsjednika Srbije Aleksandra Vučića pi&scaron;e da balansira između istoka i zapada, kao i da je vatreni Trampov obožavalac i da je bio je među prvima koji su mu čestitali u telefonskom pozivu na koji se javio Ilon Mask.
Blumberg pi&scaron;e da sporazum da se prihvate deportovani migranti ne bi bio bez presedana na Balkanu. Dodaje da je sličan dogovor postignut između Italije i Albanije, po&scaron;to je italijanska ministarka Đorđa Meloni vr&scaron;ila pritisak na balkanske zemlje da osnuju migrantske centre za sve one koji su zaustavljeni na moru u poku&scaron;aju da se iz Afrike domognu Evrope.
Ističu da najnoviji pregovori SAD sa balkanskim državama dolaze u trenutku kada je američka imigraciona politika predmet brojnih sudskih sporova. Vi&scaron;e od 200 migranata, većinom iz Venecuele, deportovano je u zatvore u Salvadoru.

Blumberg: Trampova administracija zatražila od balkanskih država da prihvate migrante iz SAD-a, ne zna se je li među njima i Crna Gora

U TRENUTKU KADA JE AMERIČKA IMIGRACIONA POLITIKA PREDMET BROJNIH SUDSKIH SPOROVA

Vr&scaron;ilac dužnosti direktora Agencije za sprečavanje korupcije Du&scaron;an Drakić reagovao je povodom izjave predsjednika Odbora za antikorupciju Jevta Erakovića o razlozima njegovog dana&scaron;njeg odsustva sa sjednice tog tijela. Drakić tvrdi da je informacija o pomjeranju sjednice Odbora stigla sa zaka&scaron;njenjem, te da nije imao namjeru da izbjegne sjednicu.
Na početku dana&scaron;ne sjednice Odbora, poslanik Dragan Bojović (DNP) kazao je, u ime parlamentarne većine, da neće glasati za dnevni red, te da time neće dati kvorum za nastav rada sjednice. Razlog zbog čega nije postojao kvorum za rad je, između ostalog, kako je istakao Bojović, &scaron;to v.d. direktor ASK-a Du&scaron;an Drakić nije u mogućnosti da prisustvuje sjednici. Eraković je poručio da je dana&scaron;nja prekinuta sjednica Odbora "dokaz poku&scaron;aja političkog uticaja na Savjet ASK-a".
Reagovanje Du&scaron;ana Drakića prenosimo integralno:
"Prije svega, želim naglasiti da Agencija za sprečavanje korupcije visoko uvažava rad Odbora za antikorupciju i smatramo ga ključnim partnerom u borbi protiv korupcije. Kroz vi&scaron;egodi&scaron;nju saradnju, uvijek smo bili spremni da pružimo potrebne informacije i aktivno i konstruktivno učestvujemo u radnim tijelima, jer smatramo da je transparentnost i otvorenost prema Odboru od esencijalnog značaja.
Kao &scaron;to je i obja&scaron;njeno, poziv za sjednicu koja je zakazana za srijedu, 4. jun, primio sam u skladu sa procedurama. S obzirom na važno prisustvo na 100. sastanku Grupe država protiv korupcije (GRECO), tijela za praćenje borbe protiv korupcije pri Savjetu Evrope u Strazburu, koji je bio planiran ranije, odložio sam obaveze kako bih prisustvovao ovoj sjednici i ispunio svoje obaveze prema Odboru.
Plenarno zasijedanje GRECO traje cijele nedjelje i to je bila prilika da se predstave napori koje Crna Gora ulaže da ispuni date preporuke o čemu ćemo izvijestiti krajem godine. I pored toga pomjerio sam uče&scaron;će za četvrtak i petak iz razloga važnosti prisustva sjednici Odbora i razgovora sa uvaženim poslanicima i predstavljanja ostvarenih rezultata i izazova sa kojima se surećemo u radu.
Međutim, 3. juna, dobio sam obavje&scaron;tenje da se sjednica pomjerila za 5. jun, &scaron;to je bilo u trenutku kada smo već imali prihvaćene i planirane aktivnosti u Strazburu.
Time je postalo nemoguće da prisustvujemo sjednici Odbora 5. juna, jer smo već imali unaprijed zakazane međunarodne obaveze. Ovaj vremenski sukob nije mogao biti predviđen, jer je informacija o pomjeranju sjednice stigla sa zaka&scaron;njenjem, nakon &scaron;to su već bila obavljena planiranja i dogovori sa međunarodnim partnerima.
Iako sam obavijestio predsjednika Odbora i druge članove u najkraćem mogućem roku, želim jasno naglasiti da nijesmo imali nikakvu namjeru da izbjegavamo ovu sjednicu. Naprotiv, uvijek smo bili spremni da učestvujemo u radnom tijelu i da doprinosimo njegovom radu".
Na kraju, želim ponoviti da je na&scaron; cilj da nastavimo sa punim angažmanom u saradnji sa Odborom za antikorupciju, jer smatram da je zajednički rad najbolji način da se suprotstavimo izazovima i pružimo građanima adekvatne odgovore. Nadam se da će naredne sjednice Odbora biti prilika da se nastavi dijalog i konstruktivan rad na važnim pitanjima za borbu protiv korupcije.

Drakić: Nijesam imao namjeru da izbjegnem sjednicu Odbora za antikorupciju

"INFORMACIJA O POMJERANJU SJEDNICE STIGLA SA ZAKAŠNJENJEM"

Evropska komisija ocijenila je da je jednostrana odluka crnogorskog parlamenta da penzioni&scaron;e sutkinju Ustavnog suda&nbsp;Draganu Đuranović&nbsp;izazvala ozbiljnu institucionalnu i političku krizu, upozoravajući na ugrožavanje nezavisnosti Ustavnog suda i principa podjele vlasti.
U najnovijem non-pejperu EK, koji se odnosi na napredak Crne Gore u oblasti vladavine prava, navodi se da odluka o penzionisanju Đuranović, donijeta 17. decembra 2024. godine, nije bila u skladu s Ustavom jer nije usvojena na plenarnoj sjednici Ustavnog suda, kako je predviđeno.
- Ta odluka nije bila u skladu s postupkom predviđenim Ustavom koji zapravo zahtijeva plenarnu odluku Ustavnog suda. Ta je odluka izazvala ozbiljnu krizu u Skup&scaron;tini. To je izazvalo snažnu zabrinutost oko po&scaron;tovanja nezavisnosti Ustavnog suda i podjele vlasti utvrđene Ustavom &ndash; navodi se u Non-pejperu.
Podsjećaju da je rad parlamenta nastavljen sredinom marta, kada je postignut politički dogovor uz posredovanje EU, uključujući i traženje mi&scaron;ljenja Venecijanske komisije o odluci Skup&scaron;tine.
- Dodatna je zabrinutost da je postupak Skup&scaron;tine za izbor novog sudije nastavljen i nije zaustavljen do ishoda mi&scaron;ljenja Venecijanske komisije &ndash; pi&scaron;e u ovom izvje&scaron;taju EK.
Ističe se da je ključno da se mi&scaron;ljenje Venecijanske komisije u potpunosti sprovede i da se uslovi političkog sporazuma po&scaron;tuju kako je dogovoreno između Vlade (uključujući parlamentarnu većinu) i opozicije.
- Kriza je nastala zbog nedostatka jasnih pravila o penzionisanju sudija zbog sukobljenih podzakonskih akata &ndash; pi&scaron;e u ovom dokumentu. Ističe se da je problem nedostatak posebnog zakona o radnim pravima sudija kojim bi se ojačala pravna sigurnost i nezavisnost pravosuđa.
Fali sudija i tužilaca
Navodi se da je pravosudni sistem generalno efikasan, da se donose kvalitetne odluke i optužnice u razumnom roku.
- Pravovremeno popunjavanje sudijskih i tužilačkih mjesta je i dalje izazov, između ostalog i zbog niskih plata. Crna Gora mora hitno rije&scaron;iti ovaj sistemski problem &ndash; pi&scaron;e u Non-pejperu.
Navodi se da su nedovoljni ljudski i fizički resursi i uslovi te da je i oprema neadekvatna.
- Stopa rje&scaron;avanja predmeta u 2023. ostala je znatno ispod 100 posto, &scaron;to znači da je tokom godine bilo vi&scaron;e primljenih nego rije&scaron;enih predmeta &ndash; pi&scaron;e u dokumentu.
U ko&scaron;tac sa ratnim zločinima
Crna Gora nastavlja da gradi vjerodostojan i održiv tempo u efikasnom istraživanju, kaznenom gonjenju i suđenju u slučajevima ratnih zločina, uključujući slučajeve na visokom nivou, u skladu s međunarodnim pravom i standardima.
Podsjeća se da je SDT pokrenulo je osam novih slučajeva, dok je 11 slučajeva iz prethodnih godina jo&scaron; u toku. Primljeno je sedam zahtjeva za međunarodnu pravnu pomoć (jedan iz Bosne i Hercegovine, dva iz Srbije, jedan s Kosova i tri iz Hrvatske), a poslato deset - jedan Srbiji, pet Bosni i Hercegovini i četiri Hrvatskoj.&nbsp;
Ističe se da su u februaru ove godine ponovo otvoreni predmeti Morinj, Bukovica i Kaluđerski Laz i Deportacija.

EK: Penzionisanje Đuranović bilo jednostrano i protiv Ustava

U NAJNOVIJEM NON-PEJPERU

Na početku sjednice Odbora za antikorupciju, poslanik Dragan Bojović&nbsp;(DNP) kazao je, u ime parlamentarne većine, da neće glasati za dnevni red, te da time neće dati kvorum za nastav rada sjednice Odbora.
Razlog zbog čega neće dati kvorum za rad je, između ostalog, kako kaže Bojović, &scaron;to v.d. direktor ASK-a Du&scaron;an Drakić nije u mogućnosti da prisustvuje sjednici.
"On je vrlo važan kao operativni organ, trebalo je uvažiti molbu da se sjednica pomjeri kada je on u prilici da bude prisutan. Agencija je počela da radi u punom kapacitetu i vidimo da se u posljednje vrijeme de&scaron;avaju razni vidovi opstrukcija. Zaista se Agencija na&scaron;la u vanrednom stanju, po&scaron;to smo mi zainteresovani da Agencija radi u punom kapacitetu tražićemo od vas posebnu sjednicu koja će uz članove Savjeta ASK-a razmatrati &scaron;ta mi kao Odbor možemo da uradi kako bi se omogućio nesmetan rad Agencije", rekao je Bojović.
Bojović je dalje istakao da su u saznanju da će sjednica Savjeta ASK-a biti sjutra održana.
Predsjedavajući na Odboru&nbsp;Jevto Eraković&nbsp;rekao je da je ovo jo&scaron; jedan primjer na koji se vidi odnos parlametarne većine prema ASK-u.
"Ono &scaron;to nas je iznenadilo je da, iako smo pozvali predstavnike ASK-a nijeste se pojavili na prethodnom sastanku. Čuli smo da parlamentarna većina čeka ishod sjutra&scaron;nje sjednice Savjeta, &scaron;to ja vidim kao neki vid političkog pritiska", kazao je Eraković.&nbsp;
<iframe src="https://www.youtube.com/embed/fgK5BGKOzTU" width="560" height="314" allowfullscreen="allowfullscreen"></iframe>

Prekinuta sjednica Odbora za antikorupciju; Bojović: Nećemo dati kvorum za rad, sjutra sjednica Savjeta ASK-a

"OVO JOŠ JEDAN PRIMJER NA KOJI SE VIDI ODNOS PARLAMETARNE VEĆINE PREMA ASK-U"

Biv&scaron;i visoki policijski službenik Milan Paunović je, poslije četvrt vijeka, pred skup&scaron;tinskim Anketnim odborom iznio je detalje koji nijesu zaintrigirali samo političku javnost. Njegovo izlaganje mora imati krivično-pravni epilog &ndash; rekao je biv&scaron;i pomoćnik direktora Uprave policije Nikola Janju&scaron;ević u centralnoj informativnoj emisiji &bdquo;24 sata&ldquo; Televizije E.&nbsp;
Izlaganje Milana Paunovića
Brojne su reakcije nakon izlaganja biv&scaron;eg visokog policijskog službenika Milana Paunovića pred skup&scaron;tinskim Anketnim odborom. Nekada&scaron;nji pomoćnik direktora Uprave policije, Nikola Janju&scaron;ević, smatra da Paunovićevo izlaganje mora imati krivično-pravni epilog.
&ndash; Nakon vi&scaron;e od četvrt vijeka, kolega Paunović iznio je detalje koji su zaintrigirali ne samo političku, već i crnogorsku javnost. Nadležni organi, u prvom redu tužila&scaron;tvo, zbog tih navoda moraju da formiraju predmet. Ako se ne varam, neko od članova Anketnog odbora postavio mu je pitanje za&scaron;to sve ranije nije saop&scaron;tio državnim organima. Paunović je odgovorio da je obavijestio tada nadležnog ministra, Vuka&scaron;ina Mara&scaron;a, i da je shvatio da je dovoljno uradio. Na insistiranje člana Anketnog odbora, Paunović je odgovorio da je imao strah, da je &bdquo;to bilo takvo vrijeme&ldquo;. Ipak, čudi me da poslije 2020. i promjena na funkcijama u pravosudnim institucijama, kolega Paunović svoja saznanja nije podijelio s nadležnim državnim organima, u prvom redu državnim tužila&scaron;tvom &ndash; kaže Janju&scaron;ević.
Kada nadležno državno tužila&scaron;tvo formira predmet, obja&scaron;njava Janju&scaron;ević, neophodno je da po Zakonu o krivičnom postupku utvrdi rokove zastarjelosti djela o kojima je Paunović govorio.
&ndash; Pod pretpostavkom da su ta djela počinjena, postoje rokovi zastarjelosti &ndash; nakon trideset godina. Postavlja se pitanje i da li postoje odgovarajući materijalni dokazi. Vi&scaron;e osoba koje je Paunović pomenuo vi&scaron;e nije među živima. Nadam se da će nadležno državno tužila&scaron;tvo formirati predmet, ali nijesam veliki optimista da će, s obzirom na to da je pro&scaron;lo vi&scaron;e od četvrt vijeka, biti valjanih dokaza &ndash; ocijenio je Janju&scaron;ević.
Na Anketnom odboru izostala su pitanja o deportaciji Bo&scaron;njaka, upadu u staru zgradu Vlade uoči inauguracije Mila Đukanovića za predsjednika (1998), ili o ulozi Sedmog bataljona na Cetinju (1999). Janju&scaron;ević kaže da niko nije sprječavao članove Odbora iz redova opozicije da ta pitanja postave.
&ndash; Pitanje deportacije je jedna od najvećih mrlja u novijoj crnogorskoj istoriji. Drago mi je &scaron;to je pokrenuta inicijativa da se podigne spomenik onima koji su na brutalan način izgubili živote, jer su deportovani u Republiku Srpsku i tamo ubijeni. Nekima ni kosti jo&scaron; nijesu pronađene... Sve &scaron;to se de&scaron;avalo na Anketnom odboru prati vokabular političkog marketinga, jer nijesmo vidjeli ni&scaron;ta od materijalnih dokaza, argumenata koji bi potkrijepili tvrdnje onih koji su saslu&scaron;avani &ndash; istakao je Janju&scaron;ević.
Izvrnuti narativ
Dan nakon sjednice Anketnog odbora, na sjednici Skup&scaron;tine, nekada&scaron;nji lideri Demokratskog fronta pokrenuli su narativ da su crnogorski režim Mila Đukanovića i ANB planirali i učestvovali u likvidaciji srpskog premijera Zorana Đinđića, iako se zna da je u Crnoj Gori boravio sakrivajući se od ruke Milo&scaron;evićevih legija. Poslanik DNP-a Milan Knežević poručio je i da je atentat na Vuka Dra&scaron;kovića, donekle, djelo crnogorske službe. Janju&scaron;ević i u takvom narativu vidi politički marketing.
&ndash; Poslije toliko godina spočitavati da je crnogorska ANB umije&scaron;ana u poku&scaron;aj atentata na Vuka Dra&scaron;kovića i ubistvo Zorana Đinđića je, u najmanju ruku, neozbiljno. Na Vuka Dra&scaron;kovića su postojala dva poku&scaron;aja atentata. Prvi je bio u oktobru 1999. godine na Ibarskoj magistrali, kada su na monstruozan način ubijena četiri mlada čovjeka iz Dra&scaron;kovićeve delegacije, odnosno Srpskog pokreta obnove. Drugi poku&scaron;aj atentata na Dra&scaron;kovića bio je nakon nepunu godinu, 15. juna, u Budvi. U oba slučaja Vuk Dra&scaron;ković je imao lak&scaron;e tjelesne povrede. U državi Srbiji su vođeni sudski postupci za oba poku&scaron;aja atentata. Za prvi je na vi&scaron;egodi&scaron;nju kaznu osuđen Rade Marković, tada&scaron;nji načelnik Resora državne bezbjednosti Srbije, zatim Milorad Ulemek Legija, komandant Jedinice za specijalne operacije, kao i vi&scaron;e članova te jedinice &ndash; policajaca, koji su bili neposredni izvr&scaron;ioci &ndash; podsjeća Janju&scaron;ević.
I za drugi poku&scaron;aj atentata na Dra&scaron;kovića, u Budvi, procesuirano je vi&scaron;e osoba pred sudom u Beogradu.
&ndash; Na vi&scaron;egodi&scaron;nje kazne osuđeni su Milan Radonjić, načelnik Centra državne bezbjednosti Beograda, kao i dva načelnika iz njegovog resora &ndash; Stevan Basta i Ratko Romić. Osuđeno je četvoro ili petoro policajaca iz Jedinice za specijalne operacije, koji su bili neposredni izvr&scaron;ioci. Ono &scaron;to je bitno, a &scaron;to je dokazano u sudskim predmetima, jeste da su ova lica iz Jedinice za specijalne operacije, od Beograda do Crne Gore i nazad, prevezena helikopterom Vojske Jugoslavije &ndash; podsjeća Janju&scaron;ević.
Napominje da se ni u jednom spisu, u slučajevima poku&scaron;aja atentata na Dra&scaron;kovića, ne pominje ni &bdquo;a&ldquo; od Agencije za nacionalnu bezbjednost Crne Gore.
&ndash; Kada je riječ o ubistvu premijera Srbije Zorana Đinđića 12. marta 2003. godine, u pravosnažnim sudskim postupcima osuđeni su: Rade Marković &ndash; na kaznu zatvora od 40 godina, Milorad Ulemek Legija &ndash; na 40 godina, Zvezdan Jovanović, neposredni izvr&scaron;ilac ubistva &ndash; takođe na 40 godina, kao i vi&scaron;e lica iz Jedinice za specijalne operacije. Ni u ovom predmetu, gdje je vođen sudski postupak pred Okružnim sudom u Beogradu, nigdje se ne pominje nijedno slovo, ni jedan zarez o bezbjednosnoj službi Crne Gore. Đinđić se upravo sklonio u Crnu Goru za vrijeme NATO bombardovanja, jer mu je život bio ugrožen od režima Slobodana Milo&scaron;evića, koji je tada bio na vlasti u Srbiji &ndash; podsjetio je Janju&scaron;ević.
Mandić i ANB
Neozbiljnim predlogom naziva inicijativu predsjednika Skup&scaron;tine Andrije Mandića da se rasformira ANB i napravi nova služba.
&ndash; To može da predloži neko ko bi želio da Crna Gora bude teritorija, a ne država. Ako bi ukinuli krovnu instituciju u sektoru bezbjednosti, vi&scaron;e nije riječ o državi, već teritoriji. Da li treba raditi određene reforme u sektoru bezbjednosti, primarno u Agenciji za nacionalnu bezbjednost &ndash; da, i to nije sporno. Ali da se rasformira Agencija za nacionalnu bezbjednost &ndash; to ni u kom slučaju &ndash; zaključio je Janju&scaron;ević.

Janjušević o prijedlogu Mandića da se rasformira ANB: To može da predloži neko ko bi želio da Crna Gora bude teritorija, a ne država

"IZLAGANJE MILANA PAUNOVIĆA NA ANKETNOM ODBORU MORA IMATI KRIVIČNO-PRAVNI EPILOG"

Partije koje nemaju jasan stav o važnim dru&scaron;tveno-političkim pitanjima, kakva su bila posljednja de&scaron;avanja u Skup&scaron;tini, kada se odlučivalo o smjeni predsjednika parlamenta Andrije Mandića, postaju moneta za potkusurivanje.To poručuje lider Bo&scaron;njačkog demokratskog pokreta Sead &Scaron;ahman komentari&scaron;ući to &scaron;to su poslanici Bo&scaron;njačke stranke u utorak nedolaskom na plenum izbjegli da se izjasne o opozicionoj inicijativi za razrje&scaron;enje prvog čovjeka Skup&scaron;tine.
&Scaron;ahman, u izjavi za Pobjedu, upozorava da biti bez stava ko&scaron;ta puno i u životu i u politici i kako će najveću cijenu takvog pona&scaron;anja Bo&scaron;njačke stranke platiti građani.
- I to ne samo politički, već svakodnevno, kroz pravnu nesigurnost, pad povjerenja u institucije i predstavnike građana, te osjećaj da je povjerenje zadobijeno na parlamentarnim izborima juna 2023. godine izigrano i iznevjereno &ndash; navodi &Scaron;ahman.
Bo&scaron;njačka stranka se, istič sagovornik Pobjede, slizala sa vla&scaron;ću u kojoj ključnu riječ ima predsjednik Skup&scaron;tine i lider Nove srpske demokratije Andrija Mandić.
- Dakle, ukoliko želite aktivno da učestvujete u političkom životu Crne Gore, a naročito kao stranka koja nosi predznak časnog bo&scaron;njačkog naroda, morate imati nedvosmislene stavove po svim važnim pitanjima. Ne vidim &scaron;to se to drastično i su&scaron;tinski promijenilo u politici Andrije Mandića pa je poslanike Bo&scaron;njačke stranke navelo na to da ne budu prisutni na sjednici kada se raspravljalo i glasalo o smjeni čelnog čovjeka Skup&scaron;tine Crne Gore &ndash; kaže &Scaron;ahman.
Andrija Mandić je početkom ove godine čestitao 9. januar, neustavni Dan entiteta Republika Srpska, a potom 1. marta, na Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine, posjetio Banjaluku i pružio podr&scaron;ku promoteru separatističke politike Miloradu Dodiku, koga potražuju pravosudne institucije te susjedne zemlje.
Uz sve to, Mandić sa pozicije predsjednika Skup&scaron;tine građanima Crne Gore 21. maja nije čestitao Dan nezavisnosti, da bi potom u svoj kabinet primio nerezidentnu ambasadorku Izraela Avivit Bar-Ilan, koja je prethodno građane Crne Gore nazvala radikalima i prijetila prolivanjem krvi jer su se, revoltirani izraelskim zločinima i genocidom nad Palestincima u Gazi, protivili manifestaciji Dani izraelskog filma u Podgorici.
Podsjećajući na to, &Scaron;ahman nagla&scaron;ava da je politika koju vodi i zastupa Andrija Mandić u direktnoj suprotnosti sa onim &scaron;to je &bdquo;bila, jeste i biće bo&scaron;njačka politika u Crnoj Gori&ldquo;.
- Ne vidim razlog da se zastupnici te partije ne pojave na plenumu, iskažu svoje stavove i glasaju shodno tome. Nažalost, tome nijesmo bili u prilici da svjedočimo. Izbjegli su da bilo &scaron;to saop&scaron;te tim povodom, a uvjeren sam da će bo&scaron;njački narod, ali i svi građani Crne Gore to prepoznati i dati svoj odgovor već na narednim izborima &ndash; ističe &Scaron;ahman.
Uz sve to, &Scaron;ahman podsjeća i na primjer &scaron;efa poslaničkog kluba Bo&scaron;njačke stranke Amera Smailovića, koji je u utorak veče, nakon cjelodnevnog odsustva, kako kaže, uletio u plenarnu salu parlamenta i dao odlučujući glas ponovnom usvajanju Sporazuma sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima.&nbsp;
- Svi ostali poslanici i predstavnici partija manje brojnih naroda bili su protiv ili uop&scaron;te nijesu ni do&scaron;li na glasanje. To dovoljno govori o dosljednosti u stavovima Bo&scaron;njačke stranke po brojnim važnim pitanjima &ndash; zaključuje &Scaron;ahman.
Podsjećajući da je aktuelni predsjednik Skup&scaron;tine na tu poziciju izabran sa 49, a da je za njegov opstanak na toj funkciji u utorak glasao svega 41 poslanik, iz Demokratske partije socijalista ističu da je većina za podr&scaron;ku Andriji Mandiću drastično pala i da kompletna parlamentarna većina prolazi kroz ozbiljnu krizu legitimiteta.
- Za Mandića nijesu glasale ni manjinske stranke koje zajedno s njim učestvuju u radu aktuelne vlade, pa je jasno i do kraja ogoljeno da su funkcije i privilegije jedino &scaron;to drži na okupu većinu koja aktivno uru&scaron;ava institucije i koči demokratski razvoj zemlje &ndash; poručili su iz DPS-a.
Odluku poslanika Bo&scaron;njačke stranke da nedolaskom na plenum izbjegnu da se izjasne o inicijativi za smjenu Andrije Mandića komentarisao je na platformi Iks i jedan od lidera Evropskog saveza Ivan Vujović.
Koristeći primjer Pokreta Evropa sad, koji je u jednom danu podržao izbor Marka Kovačevića za predsjednika op&scaron;tine Nik&scaron;ić, ostanak Mandića na čelu parlamenta i ponovno usvajanje Sporazuma sa Emiratima, Vujović je naveo kako od tog političkog subjekta mogu biti gori samo oni koji su, kako kaže, utekli sa glasanja.
- Da se ne bi izjasnili o vojvodi koji slavi dželate njihovih sunarodnika. Gadluk - napisao je Vujović u objavi na Iksu.
URA: Trgovina foteljama
Reagovali su i iz Građanskog pokreta Ura, poručujući kako je posebno poražavajuće &scaron;to su partije koje se predstavljaju kao građanske jo&scaron; jednom potvrdile da su &bdquo;politički priljepak Andrije Mandića, čiju su fotelju brižljivo sačuvale&ldquo;.
U GP URA zaključuju da je parlamentarna većina na aparatima i da im je za političko preživljavanje bila potrebna jo&scaron; jedna trgovina foteljama.

Šahman: Partije koje nemaju jasan stav o važnim društveno-političkim pitanjima postaju moneta za potkusurivanje

REAKCIJE NA ODLUKU BOŠNJAČKE STRANKE DA IZBJEGNE GLASANJE O SMJENI PREDSJEDNIKA SKUPŠTINE

Evropska komisija predstavila je zemljama članicama EU neformalni dokument (non-paper) koji se odnosi na napredak Crne Gore u vladavini prava, odnosno u poglavljima 23 i 24. U dokumentu u koji je dopisnik RTCG iz Brisela imao uvid ističe se da su nakon intenzivne faze reformi 2024. godine, glavni zakoni koji garantuju nezavisnost i nepristrasnost pravosudnog sistema sada uglavnom u skladu sa evropskim standardima.
U oblasti pravosuđa, Crna Gora je kako je ocijenjeno, započela implementaciju ranije izmijenjenog zakonskog okvira koji je dao neke početne pozitivne rezultate. Pored toga, u toku je rad na implementaciji Strategije reforme pravosuđa 2024-2027 i pratećeg akcionog plana za period 2024-2025, bez potpunog ostvarivanja svih planiranih aktivnosi za 2024. godinu.
Konstatuje se da je Sudski savjet jednoglasno naimenovao novog predsjednika Vrhovnog suda, &bdquo;uz učvr&scaron;ćivanje legitimiteta i stabilnosti ključne sudske institucije&ldquo;, dok ostaje da se obezbijedi pravovremeno pounjavanje pozicija u sudstvu i tužila&scaron;tvu.
Ojačati nezavisnost Sudskog i Tužilačkog savjeta
U dokumentu se, između ostalog, navodi da Crna Gora tek treba da sprovede zakonske reforme kako bi dodatno ojačala nezavisnost Sudskog i Tužilačkog savjeta. Konkretno, ukidanje ministra pravde kao člana Sudskog savjeta po službenoj dužnosti, kao i broj sudija izabranih od strane kolega.
&ldquo;Za ove promjene neophodne su ustavne izmjene, a proces je pokrenut usvajanjem nacrta predloga Vlade. U tom kontekstu, novi ministar imenovan u avgustu 2024. neformalno se obavezao da će nastaviti praksu svog prethodnika da ne učestvuje na sjednicama Sudskog savjeta. &Scaron;to se tiče Tužilačkog savjeta, čeka se izričita odredba u Ustavu o njegovom sastavu i načinu izbora članova, jer Venecijanska komisija to smatra održivijim zakonskim rje&scaron;enjem&rdquo;, navodi se u dokumentu.
Istiće se da Parlament mora donijeti odluku da bez odgađanja naimenuje nove članove Tužilačkog i Sudskog savjeta.
Slučajevi neprimjerenog uticaja javnosti na pravosuđe i dalje izazivaju zabrinutost nekih zainteresovanih strana.
&ldquo;Zainteresovane strane su prijavile slučajeve da visoki zvaničnici i političke ličnosti javno komentari&scaron;u aktuelne slučajeve visokog profila, &scaron;to može doprinijeti podrivanju povjerenja javnosti u pravosuđe&rdquo;, navodi se u dokumentu.
Odluka o penzionisanju sudije Ustavnog suda izazvala parlamentranu krizu
Dodaje se da je izvje&scaron;tajni period obilježila duboka institucionalna i politička kriza nakon odluke Skup&scaron;tine da jednostrano proglasi penzionisanje sudije Ustavnog suda 17. decembra 2024.
&ldquo;Ova odluka nije bila u skladu sa procedurom predviđenom Ustavom koja zapravo zahtijeva plenarnu odluku Ustavnog suda. Ova odluka izazvala je ozbiljnu krizu u Parlamentu. Ovakvi događaji izazvali su veliku zabrinutost u pogledu po&scaron;tovanja nezavisnosti Ustavnog suda i podjele vlasti sadržanih u Ustavu&rdquo;, navodi se u dokumentu.
Rad Parlamenta je, kako se konstatuje, nastavljen sredinom marta, kada je postignut politički dogovor uz posredovanje EU, uključujući i traženje mi&scaron;ljenja Venecijanske komisije o odluci parlamenta.
&ldquo;Dodatna zabrinutost je &scaron;to je procedura parlamenta za izbor zamjene predmetnog sudije Ustavnog suda nastavljena i nije zaustavljena do ishoda mi&scaron;ljenja Venecijanske komisije. Ostaće od su&scaron;tinskog značaja da se mi&scaron;ljenje Venecijanske komisije u potpunosti primijeni i da se po&scaron;tuju uslovi političkog sporazuma kako je dogovoreno između vlade (uključujući i parlamentarnu većinu) i opozicije&rdquo;, ističe se u dokumentu Evropske komisije.
SDT ojačalo kapacitete u suzbijanju korupcije
U oblasti suzbijanja i prevencije korupcije, istaknuto je da je Specijalno tužila&scaron;tvo dodatno povećalo svoje kapacitete u suzbijanju korupcije, s tim &scaron;to je evidencija istraga i krivičnog gonjenja u slučajevima korupcije na visokom nivou u stalnom porastu od 2022. godine, nastavljajući sa trendom rasta.
&ldquo;Međutim, mali broj pravosnažnih presuda i nedostatak djelotvornih i odvraćajućih kazni doprinose percepciji nekažnjivosti. Efikasnost Agencije za prevenciju korupcije je nastavila da se unaprjeđuje, a potrebni su dalji napori na povećanju njenog kvaliteta, kapaciteta, efektivnosti i rezultata&rdquo;, ističe se u dokumentu.
Pokrenuti &scaron;to prije proces naimenovanja članova savjeta AMU i RTCG
U dijelu koji se odnosi na slobodu izražavanja ističe se da efikasnu implementaciju novih zakona o audiovizuelnim medijskim servisima i Zakona o nacionalnom javnom emiteru (RTCG) ometaju ka&scaron;njenja u transparentnim i na zaslugama zasnovanim imenovanjima u Savjete Agencije za audiovizuelne medijske usluge (AMU) i RTCG.
&ldquo;S tim u vezi, sada je hitno da Skup&scaron;tina Crne Gore imenuje nove članove Savjeta AMU, obezbjeđujući njegovo puno funkcionisanje i nezavisnost. Pored toga, Skup&scaron;tina mora bez odlaganja pokrenuti proces izbora za imenovanje tri člana Savjeta RTCG&rdquo;, navodi se, između ostalog, u dokumentu.
Dodaje se i da crnogorske vlasti nastavljaju da pružaju generalno brz i efikasan odgovor institucija i organa za sprovođenje zakona na nove slučajeve nasilja nad novinarima.
&ldquo;U 2024. godini organi gonjenja su vodili 14 predmeta, u dva su podigli optužnice i u tri pokrenuli prekr&scaron;ajni postupak. Policija je evidentirala 16 slučajeva nasilja nad medijima, uključujući sedam koje su tužila&scaron;tvo okarakterisalo kao krivična djela. Većina slučajeva se odnosila na uznemiravanje i prijetnje na mreži. Tri novinara ostaju pod policijskom za&scaron;titom&rdquo;, konstatovano je u dokumentu.
Nagla&scaron;eno je i da su nastavljeni slučajevi verbalnih napada i uznemiravanja na medije od strane javnih zvaničnika i političkih partija.
Zapo&scaron;ljavanja u policiji sprovesti u skladu sa zaslugama
U dijelu dokumenta koji se odnosi na poglavlje 24- Pravda, sloboda i bezbjednost navodi se da je u septembru pro&scaron;le godine Skup&scaron;tina usvojila izmjene i dopune Zakona o unutra&scaron;njim poslovima koje se odnose na prijem policijskih službenika.
&ldquo;Priprema ovih amandmana obavljena je bez javnih konsultacija i bez uče&scaron;ća nevladinih organizacija, &scaron;to je u suprotnosti sa preporukama Evropske komisije. Nakon usvajanja ovih izmjena, Ministarstvo unutra&scaron;njih poslova je 2025. godine pokrenulo kampanju za zapo&scaron;ljavanje 815 policajaca (od kojih je 249 predviđeno za graničnu policiju). Crna Gora treba da osigura da je tekuća kampanja zapo&scaron;ljavanja zasnovana na zaslugama i da postoje proceduralne garancije protiv neprimjerenog političkog uplitanja u organe za sprovođenje zakona&rdquo;, ističe se u dokumentu.
Vi&scaron;e presuda u slučajevima organizovanog kriminala
Evropska komisija ocjenjuje da je broj pravosnažnih presuda u slučajevima organizovanog kriminala u porastu, &ldquo;&scaron;to ukazuje na proaktivnije i uspje&scaron;nije istrage i krivično gonjenje&rdquo;.
&ldquo;Međutim, potrebno ga je dodatno pobolj&scaron;ati, posebno u oblastima krijumčarenja duvana, samostalnih krivičnih djela pranja novca i trgovine ljudima. Broj slučajeva zamrzavanja imovine i zapljene imovine je neznatno povećan, međutim, evidencija o konačnoj konfiskaciji imovine ostaje ograničena i treba je ojačati. Pored toga, uprkos povećanju broja otvorenih finansijskih istraga, broj konfiskacija je ostao nizak. Crna Gora treba da se pozabavi problemom svog nepotpunog katastra zemlji&scaron;ta, &scaron;to otežava sprovođenje finansijskih istraga i konfiskaciju imovine&rdquo;, nagla&scaron;eno je u non-paperu.
Nazadovanje u viznoj politici
U dijelu dokumenta koji se odnosi na usklađenost sa viznom politikom, konstatuje se da Crna Gora ima bezvizni režim sa 13 zemalja koje se nalaze na listi zemalja sa obaveznim vizom EU, od kojih 9 uživaju trajno izuzeće od viza (Azerbejdžan, Bahrein, Bjelorusija, Kina, Kuvajt, Katar, Rusija, Saudijska Arabija, Turska), a četiri imaju sezonsko ukidanje viza za ulazak u Crnu Goru između marta i oktobra iz turističkih razloga (Jermenija Egipat, Uzbekistan,Kazahstan).
Podsjeća se da je Crna Gora u decembru 2024. promijenila svoj bezvizni režim dodajući Bahrein i Saudijsku Arabiju na svoju listu trajno izuzetih zemalja. Crna Gora je, dodaje se, u februaru 2025. usvojila odluku o sezonskom ukidanju viza kojom se period ukidanja produžava sa 1. marta na 1. novembar. Takođe je Uzbekistan dodat na listu sezonskih izuzetaka, nakon &scaron;to je uklonjen sa liste 2024.
&bdquo;Svojim odlukama iz decembra i februara, Crna Gora nazaduje u ispunjavanju obaveza iz zavr&scaron;nih mjerila i umanjuje svoj kredibilitet da ispuni ove zahtjeve. Crna Gora treba konkretno da pokaže svoju posvećenost usklađivanju sa listom viza EU&ldquo; nagla&scaron;ava se u dokumentu.
&nbsp;

Non paper EK: Parlament mora donijeti odluku da bez odgađanja naimenuje nove članove Tužilačkog i Sudskog savjeta

"ZAKONI U PRAVOSUĐU UGLAVNOM U SKLADU SA EU STANDARDIMA"

Jučera&scaron;nja rasprava u Skup&scaron;tini Crne Gore povodom smjene aktuelnog predsjednika Skup&scaron;tine Andrije Mandića pokazala je da je podr&scaron;ka Mandiću drastično opala te da parlamentarna većina u cjelini prolazi kroz ozbiljnu krizu legitimiteta, smatraju u Demokratskoj partiji socijalista.&nbsp;
"Naime, podsjećanja radi, Andrija Mandić izabran je na poziciju predsjednika Skup&scaron;tine podr&scaron;kom 49 poslanika, dok je za njegov jučera&scaron;nji opstanak na toj funkciji glasao svega 41 poslanik. Kada se tome doda činjenica da za njega nijesu glasale ni manjinske stranke, a koje zajedno sa njim učestvuju u radu aktuelne Vlade, jasno je i do kraja ogoljeno da su funkcije i privilegije jedino &scaron;to održava na okupu većinu koja aktivno uru&scaron;ava institucije i koči demokratski razvoj zemlje", navedeno je u saop&scaron;tenju DPS-a.&nbsp;
Ipak, kako istilu, ono &scaron;to je obilježilo jučera&scaron;nji dan je skandalozna odluka Vi&scaron;eg državnog tužila&scaron;tva.
"Koje je, po očiglednom nalogu Andrije Mandića, promijenilo sopstvenu kvalifikaciju djela od prije par mjeseci i umjesto dvostrukog te&scaron;kog ubistva u poku&scaron;aju čitav događaj okarakterisalo kao krivično djelo izazivanje op&scaron;te opasnosti i nano&scaron;enje te&scaron;kih tjelesnih povreda.Ovim je na najbjelodaniji način potvrđen ranije izrečeni stav Demokratske partije socijalista da je državno tužila&scaron;tvo instrument u rukama parlamentarne većine zaduženo da hapsi političke neistomi&scaron;ljenike i čuva aktere aktuelne vlasti", poručuju u saop&scaron;tenju.
Ipak, ono o čemu bi svi trebalo da vode računa je da se od odgovornosti ne može pobjeći, ističu u DPS-u.
"Doći će vrijeme za polaganje računa za sva nepočinstva koja se u ovom vremenu de&scaron;avaju, a koja će na&scaron;a stranka, bez obzira na trenutno stanje, i dalje nastaviti uredno da procesuira pred nadležnim organima čekajući neko drugo vrijeme kada će služenje zakonu, a ne ovoj ili onoj vlasti, biti jedina vodilja pravosudnih funkcionera", zaključuju u saop&scaron;tenju.

DPS: Većina za podršku Mandiću drastično opala, odluka Višeg tužilaštva skandalozna

"DOĆI ĆE VRIJEME ZA POLAGANJE RAČUNA ZA SVA NEPOČINSTVA KOJA SE U OVOM VREMENU DEŠAVAJU"

Crnogorske vlasti planiraju da u saradnji sa kompanijom iz Sjedinjenih Američkih Država pokrenu proizvodnju bespilotnih letjelica, a prva serija će biti donirana Ukrajini, pi&scaron;e u dokumentu Vlade Crne Gore.
Iz Vlade poručuju da je inicijativa na liniji opredjeljenja Crne Gore, koja će, uz ostalo, ojačati domaću odbrambenu industriju.
"... Unaprijediti sposobnost Vojske u odnosu na NATO, podržati odbrambene potrebe Ukrajine, kao i poziciju Crne Gore kao pozudanog snabdjevača najsavremenije odbrambene opreme na globalnom trži&scaron;tu", navela je Vlada.
Nije poznato kada će proizvodnja početi i koliko će sredstava crnogorske vlasti namijeniti za te potrebe.
U dokumentu se ističe da će sporazum do 15 miliona dolara podržati i američka administracija na čelu sa predsjednikom Donaldom Trampom. To je, inače, novac koji je SAD namijenila za Vojsku Crne Gore.
&Scaron;ta predviđa pismo namjere
Vlada je na sjednici 29. maja odobrila "pismo namjere" za investiranje u proizvodnju bespilotnih vazduhoplovnih sistema (Unmanned aircraft system - UAS) i razvoj izvoza sa crnogorskih aerodroma.
To pismo uskoro će potpisati potpredsjednik Vlade i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljo&scaron;aj i Robert J. Donahue, direktor kompanije By Light professional IT services LLC.
Ono će biti uvod u ugovor koji bi trebalo da bude potpisan u septembru.
Iz njegovog Ministarstva nijesu odgovorili na upit Radija Slobodna Evropa gdje će biti pogon, kada bi trebalo da počne sa proizvodnjom i koliko osoba će biti zaposleno.
Crna Gora, takođe, dokumentima potvrđuje da će obezbijediti zakonodavni okvir za proizvodnju i izvoz vojnih komponenti i opasnih materija.
Inače, Vlada trenutno radi na nacrtu zakona o proizvodnji naoružanja i vojne opreme, koji bi trebalo da bude gotov do kraja godine.
U aranžman je uključeno osam ministarstava, Agencija za civilno vazduhoplovstvo i Aerodrom u Podgorici.
Saradnja sa crnogorskim kompanijama
Vlada će, takođe, izdvojiti sredstva za uspostavljanje proizvodnog pogona za bespilotne sisteme sa kompanijom By Light i njenim partnerom 4WINDS LLC, koji će za potrebe projekta u Crnoj Gori osnovati firmu.
Sporazum predviđa kori&scaron;ćenje kompanija iz Crne Gore i regiona za testiranje vazdu&scaron;nih i podvodnih tehnologija bespilotnih sistema.
Posebno ističu dvije kompanije sa sjevera zemlje koje se bave proizvodnjom vojne opreme i eksplozivnih sredstava &ndash; Tara aerospace iz Mojkovca i Polimex iz Berana.
One su ranije bile u djelimičnom ili potpunom državnom vlasni&scaron;tvu, ali su u međuvremenu privatizovane.
Vlada je zadržala 12,5 odsto akcija u Tari, koja je specijalizovana za sisteme vazdu&scaron;ne bezbjednosti a pro&scaron;lu godinu je zavr&scaron;ila sa vi&scaron;e od 8,6 miliona eura dobiti.
Sa vi&scaron;e od 4,2 miliona eura profita poslovao je i beranski Poliex - koji se bavi proizvodnjom eksploziva.
I do deset sati leta
Na internet stranici američke kompanije By Light mogu se naći četiri vrste bespilotnih letjelica.
Navode da njihove letjelice imaju "dugo vrijeme leta i niske akustične potpise, dok istovremeno postižu multimodalnu sposobnost misije u vazduhu i vodi".
Najsavremeniji među njima je HALO-6 VTOL, čija maksimalna nosivost je 27,2 kilograma i može ostati u vazduhu i do deset sati.
Ova kompanija takođe omogućava obučavanje pilota dronova.
Kompanija i njene podružnice dobile su vrijedne ugovore sa američkim institucijama.
Nastavak podr&scaron;ke Ukrajini
Vlada Crne Gore saglasna je da donira prvu seriju rane proizvodnje bespilotnih sistema i prateće odbrambene opreme Ukrajini.
"Tekući sukob u Ukrajini nagla&scaron;ava hitnu potrebu za UAS sistemima i bezbjednim transportom opasnih materija", navodi se u dokumentu.
Naime, dronovi se često koriste u sukobima ruskih i ukrajinskih snaga, koji su počeli invazijom Moskve februara 2022.
Crna Gora - članica NATO i kandidat za članstvo u Evropskoj uniji - pružila je Ukrajini od početka invazije vojnu pomoć od 11,3 miliona eura, primila procentualno najveći broj ukrajinskih državljana, uvela sankcije Rusiji...
Crna Gora i Ukrajina usaglasile su nedavno tekst sporazuma o desetogodi&scaron;njoj saradnji, koji se odnosi na podr&scaron;ku u slučaju oružanog napada, ulaganje u odbrambenu industriju, obavje&scaron;tajnu saradnju kao i obnovu ratom razorene zemlje.
Sporazum jo&scaron; nije potpisan.
Sličan sporazum sa Ukrajinom do sada je potpisalo oko 30 zemalja, uglavnom članica NATO.
Skup&scaron;tini Crne Gore je proslijeđen predlog odluke o uče&scaron;ću u jednoj "ukrajinskoj misiji", a koju organizuje NATO.
Ambasada SAD: Ulaganje u odbranu pokazuje ozbiljnost CG
Iz Ambasade SAD su saop&scaron;tili da njihova vlada podstiče sve partnerske zemlje da ulažu i sarađuju sa američkim firmama.
"Ulaganje u odbrambene sposobnosti, poput američkih bespilotnih vazduhoplovnih sistema, pokazuje ozbiljnost Crne Gore u pogledu ispunjavanja obaveza prema Alijansi, u vrijeme kada tražimo od Evrope da preuzme veći teret za svoju bezbjednost".
Članice NATO, prema sporazumu, treba da izdvajaju najmanje dva odsto BDP-a na odbranu.
Iz Ambasade podsjećaju da su očekavanja SAD veća.
"Kao &scaron;to je predsjednik Tramp rekao, bitno je da se svi saveznici na Ha&scaron;kom samitu obavežu da će tro&scaron;iti pet odsto BDP-a na odbranu", navode iz Ambasade.
Sporazum će - ako bude odobren - promovisati "zajedničku sigurnost, stabilnost i prosperitet", zaključili su iz Ambasade u odgovoru za RSE.

U saradnji sa SAD, Crna Gora planira proizvodnju dronova, a prvu seriju doniraće Ukrajini

NIJE, MEĐUTIM, POZNATO KADA ĆE TAČNO PROIZVODNJA POČETI

Iz Ministarstvo unutra&scaron;njih poslova (MUP) saop&scaron;tili su da je Radna grupa za kontrolu biračkog spiska nastavila terenske provjera u op&scaron;tini &Scaron;avnik i utvrdila da postoji sumnja uistinitost prijave prebivali&scaron;ta za 75 osoba.
"Tokom terenskih provjera prebivali&scaron;ta za 136 lica, njih 27 zatečeno je na adresama na kojima su prijavili prebivali&scaron;te, a identifikovano je ukupno 75 lica za koja postoji sumnja u istinitost prijave prebivali&scaron;ta.
Kada je riječ o dva biračka mjesta na kojima nije okončan izborni proces, terenskim provjerama je utvrđeno da &scaron;est lica, koja se nalaze na biračkom spisku za biračko mjesto broj 14, &nbsp;ne boravi na adresama na kojima imaju prijavljeno prebivali&scaron;te, dok je za 10 lica, koja se nalaze na biračkom spisku za biračko mjesto broj 1, utvrđeno da ne borave na adresama na kojima imaju prijavljeno prebivali&scaron;e", navodi se u saop&scaron;tenju.
Kako je saop&scaron;teno, protiv ovih osoba, kako navode, biće pokrenut upravni postupak u skladu sa članom 15a Zakona o registrima prebivali&scaron;ta i boravi&scaron;ta.
"Podsjećamo da je analiza stanja biračkog spiska u op&scaron;tini &Scaron;avnik pokazala značajan porast broja upisanih birača &ndash; sa 1.597 evidentiranih 13. aprila 2022. godine, na 1.968 evidentiranih 12. oktobra 2022. godine, &scaron;to predstavlja povećanje od 371 birača. Većina ovih lica su osobe koje su u izbornoj godini odjavile prebivali&scaron;te iz drugih op&scaron;tina i prijavile ga u &Scaron;avniku.
Nakon &scaron;to izborni proces nije okončan, utvrđeno je da se od tih 371 novo prijavljenih birača njih 236 vratilo u prethodne op&scaron;tine prebivali&scaron;ta, usljed čega su ista lica istovremeno evidentirana na biračkim spiskovima dvije op&scaron;tine. Na dva biračka mjesta u &Scaron;avniku, gdje je izborni proces bio prekinut, upisano je ukupno 207 novih birača, od kojih se 153 kasnije vratilo u op&scaron;tine u kojima su ranije imali prebivali&scaron;te.
Radna grupa će nastaviti aktivnosti na unapređenju procesa verifikacije biračkih spiskova u cilju za&scaron;tite integriteta izbornog sistema i po&scaron;tovanja zakonskih procedura", poručuju iz MUP-a.

MUP: Identifikovano 75 osoba za koje postoji sumnja u istinitost prijave prebivališta u Šavniku

OD 136 PROVJERAVANIH

Zoran Lazarević&nbsp;je razrije&scaron;en na dana&scaron;njoj sjednici Savjeta za odbranu bezbjednost - saop&scaron;tio je predsjednik Crne Gore&nbsp;Jakov Milatović&nbsp;zahvaljujući mu na dosada&scaron;njem angažmanu.
Pukovnik Miodrag Vuksanović je, sa druge strane, unaprijeđen u brigadnog generala i naimenovan na čelo General&scaron;taba Vojske Crne Gore.
Osim toga, kako je u izjavi za medije nakon sjednice SOB saop&scaron;tio Mialtović, Darko Vuković je, takođe, unaprijeđen i biće Admiral mornarice.
Ministar odbrane&nbsp;Dragan Krapović&nbsp;je čestitao brigadnom generalu Vuksanoviću na izboru.
"Takva odluka je veoma značajna. Dana&scaron;njom sjednicom i odlukama demonstrirali smo odgovornost u zahtjevnim geopolitičkim okolnostima i demonstrirali državno jedinstvo uoči samita NATO-a koji će se održati za dvadesetak dana", poručio je Krapović.
Milatović je naglasio i da je usvojena odluka o povećanju izdvajanja za odbranu u skladu sa članstvom u NATO. On je kazao da je atmosfera na sjednici SOB bila konstruktivna.
"Živimo u nepredvidivim geopolitičkim okolnostima i danas smo pokazali ozbiljnost i odgovornost", ocijenio je on.

Milatović: Zoran Lazarević razriješen, Vuksanović naimenovan na čelo GŠVCG