Politika

Predstavnici parlamentarne većine sastali su se danas u sa premijerom Milojkom Spajićem, a ključna tema razgovora bile su predstojeće sjednice Skup&scaron;tine i dinamika usvajanja zakona iz evropske agende.
Kako saznaje Pobjeda, fokus sastanka bio je na ostvarivanju ambicioznog cilja da Crna Gora do kraja godine zatvori pregovore sa Evropskom unijom (EU), &scaron;to zahtijeva ubrzano i efikasno usvajanje reformskih zakona.
Prema saznanjima tog lisra, na sastanku je postignut jasan dogovor da svi zakoni iz evropske agende budu usvojeni najkasnije do 31. jula, kako bi se stvorili uslovi za dalji napredak u pregovaračkom procesu.
Zaključeno je i da je neophodno koordinisano djelovanje parlamentarne većine, uz punu političku odgovornost, kako bi se ispunili svi zacrtani ciljevi i izbjegla eventualna ka&scaron;njenja.
Sastanku su prisustvovali predstavnici svih konstituenata parlamentarne većine, čime je, potvrđena spremnost za zajedničko djelovanje u pravcu evropskih integracija.
Premijer Spajić bi, prema ranijim najavama, o istoj temi trebalo da razgovara i sa predstavnicima opozicije. Međutim, nezvanične informacije ukazuju da je planirani sastanak sa opozicijom za danas neizvjestan, jer, kako se navodi, trenutno ne postoji dovoljno raspoloženja opozicionih partija za takav dijalog.

Spajić sa predstavnicima parlamentarne većine

KLJUČNA TEMA  DINAMIKA USVAJANJA ZAKONA IZ EVROPSKE AGENDE

Predstavnici Zajednice op&scaron;tine (ZO) predstavili su poslanicima inicijativu za odlaganje roka za usagla&scaron;avanje poslovanja preduzeća sa Zakonom o privednim dru&scaron;tvima do kraja septembra ove godine.
Pomoćnica generalne sekretarke Zajednice op&scaron;tina, Marija Kljajić, predstavila je na sjednici skup&scaron;tinskog Odbora za ekonomiju, finansije i budžet inicijativu ranije upućenu Ministarstvu ekonomskog razvoja, da se rok za usagla&scaron;avanje organizacije i poslovanja preduzeća sa Zakonom o privrednim dru&scaron;tvima produži do kraja septembra.
Predlogom izmjena i dopuna Zakona o privrednim dru&scaron;tvima, koji je podnijelo 46 poslanika i koji je razmatran na sjednici Odbora, predviđeno je da se ovaj rok produži do 15. juna.
Kljajić je, kako se navodi u saop&scaron;tenju, podsjetila da se suočavamo sa kolizijom vi&scaron;e sistemskih zakona koji na različite načine uređuju pitanja organizacije i poslovanja privrednih dru&scaron;tava, imajući u vidu da se na preduzeća čiji su osnivači lokalne samouprave, pored Zakona o privrednim dru&scaron;tvima, primjenjuju i zakoni o lokalnoj samoupravi, o radu, o sprečavanju korupcije, kao i o državnoj imovini.
Ona je upozorila da zbog toga može doći do pokretanja postupaka pred Ustavnim sudom, osporavanje dono&scaron;enja odluka organa upravljanja, kao i do problema prilikom registrovanja u Centralnom registru privrednih subjekata.
&ldquo;Ovo nije isključivo pravno pitanje, već i pitanje funkcionisanja sistema koji pruža usluge od značaja za svakodnevni život i rad građana, kao &scaron;to su vodosnabdijevanje, održavanje čistoće, komunalne indrastruktura, javni prevoz i drugo&rdquo;, poručila je Kljajić, prenosi Mina business.
Ona je istakla da je Ministarstvo finansija prepoznalo problem i krajem pro&scaron;le godine pristupilo izradi novog zakona o privrednim dru&scaron;tvima u državnom vlasni&scaron;tvu.
&ldquo;Na ovaj način ne odlažemo reforme nego omogućavamo da se one sprovedu na zakonit i održiv način&rdquo;, ocijenila je Kljajić.
Kao primjere nemogućnosti op&scaron;tinskih preduzeća da svoje poslovanje usklade istovremeno sa Zakonom o privrednim dru&scaron;tvima i ostalim zakonskim propisima koji se na njih odnose, ona je navela da s jedne strane postoji obaveza po novom zakonu da odbor direktora iz reda svojih članova imenuje izvr&scaron;nog direktora, &scaron;to je u direktnoj koliziji sa sistemskim Zakonom o lokalnoj samoupravi prema kome direktora, kao organa upravljanja op&scaron;tinskog privrednog dru&scaron;tva, imenuje skup&scaron;tina op&scaron;tine a ne odbor direktora.
Osim toga, njegovom imenovanju mora da predhodi raspisivanje javnog konkursa na koji skup&scaron;tinu op&scaron;tine obavezuje Zakon o radu.
Rje&scaron;enje prema kome je direktor istovremeno i član odbora direktora je u direktnoj koliziji i sa Zakonom o sprečavanju korupcije.
Ako bi se op&scaron;tine odlučile za drugi model upravljanja koji nudi Zakon o privrednim dru&scaron;tvima, odnosno samo za skup&scaron;tinu i direktora, bez odbora direktora, to bi značilo davanje ogromnih ovla&scaron;ćenja direktoru.
S druge strane, preno&scaron;enje nadležnosti za dono&scaron;eje operativnih odluka na skup&scaron;tinu op&scaron;tine značilo bi onemogućavanje blagovremenog i efikasnog odlučivanja jer lokalni parlamenti nijesu operativni organi.
Poseban problem predstavlja i sama procedura usklađivanja sa zakonom jer je potrebno da op&scaron;tine donesu nove statiute, da usklade organizaciju i imenuju nove organe upravljanja, &scaron;to iziskuje duže vrijeme, odnosno organizaciju i održavanje minimum tri sjednice skup&scaron;tine op&scaron;tine.

Predlažu odgađanje roka za usaglašavanje poslovanja preduzeća sa Zakonom o privednim društvima do kraja septembra

PREDSTAVNICI ZAJEDNICE OPŠTINE  PREDSTAVILI POSLANICIMA INICIJATIVU

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović poručio je da su Crnoj Gori neophodne su&scaron;tinske izborne reforme, a prije svega uvođenje otvorenih izbornih lista, koje bi omogućile građanima da direktno biraju svoje predstavnike u Skup&scaron;tini.
Podsjetio da je jo&scaron; pro&scaron;le godine uputio inicijativu za uvođenje otvorenih lista i zatražio referendum o tom pitanju, ističući da je cilj takve reforme jačanje demokratskog legitimiteta poslanika i njihove odgovornosti prema građanima.
&bdquo;Crnoj Gori su potrebne otvorene liste. Potrebna nam je Skup&scaron;tina u kojoj poslanici imaju legitimitet koji dolazi direktno od građana. Tome i služe otvorene liste, da na&scaron;i predstavnici konačno budu odgovorni onima koji ih neposredno biraju&ldquo;, naglasio je Milatović.
Uputio je apel svim političkim akterima u Skup&scaron;tini Crne Gore da pokažu političku odgovornost i konačno sprovedu ključnu reformu izbornog zakonodavstva.
&bdquo;Apelujem jo&scaron; jednom na sve političke aktere u Skup&scaron;tini Crne Gore. Nemojte vi&scaron;e da se igrate sa crnogorskim građanima. Izglasajte ključnu, su&scaron;tinsku reformu. Izglasajte otvorene liste&ldquo;, zaključio je Milatović.

Milatović: Nemojte više da se igrate sa građanima, izglasajte otvorene liste

PORUČIO PREDSJEDNIK DRŽAVE

Poslanik Nove srpske demokratije (NSD) Jovan Jole Vučurović kandidat je za ministra bez portfelja za odnose sa Skup&scaron;tinom, saznaje portal Dan.
Nakon &scaron;to su ostavke podnijeli ministri iz Demokratske narodne partije, Mandićevi članovi se, sve su prilike, pozicioniraju u Vladi.
Kako je portal Dan ranije pisao, Rado&scaron; Zećević je predviđen za ministra saobraćaja.
U slučaju ulaskaVučurovića i Zečevića u Vladu, NSD će imati ukupno četiri ministra i jednog potpredsjednika Vlade.

Vučurović kandidat za ministra bez portfelja?

POSLANIK NOVE SRPSKE DEMOKRATIJE

Hrvatska očekuje da Crna Gora hitno rije&scaron;i pitanje povrata imovine hrvatskim porodicama, poručio je danas hrvatski &scaron;ef diplomatije Gordan Grlić Radman.
On je, u izjavi za medije nakon sastanka s predstavnicima tivatskih porodica u Banskim dvorima, kazao da će Hrvatska nastaviti da podržava Crnu Goru na evropskom putu, ali da očekuje konkretne iskorake u rje&scaron;avanju otvorenih pitanja od interesa za hrvatsku zajednicu.
Grlić Radman je kazao da su predstavnici 51 tivatske porodice, Krsto Bo&scaron;ković i Vinko Marović, upozorili na dugogodi&scaron;nju sporost u rje&scaron;avanju povrata njihove imovine, odnosno upisa u katastar i sprovođenja pravosnažnih sudskih odluka.
"Očekujemo da će Crna Gora ovom pitanju pristupiti ozbiljno, odgovorno i bez daljnjih odgađanja", rekao Grlić Radman, prenosi portal Index.
Prema njegovim riječima, tu se vidi sporost i država se mora država snažno postaviti.
"Jer u Evropsku uniju (EU) ulaze kao država sa svojim institucijama. To je dobar test da se vidi koliko su one učinkovite", dodao je Grlić Radman.
On je rekao da posebno zabrinjava činjenica da su slična pitanja u određenim slučajevima već bila rije&scaron;ena kod nekih drugih nacionalnosti, nazivajući to diskriminacijom.
Grlić Radman je istakao da je Hrvatska skrenula pažnju crnogorskoj Vladi na tu činjenicu.
"To dodatno otvara pitanje jednakog postupanja prema hrvatskoj manjini u Crnoj Gori", ocijenio je Grlić Radman, dodajući da je riječ o temeljnim civilizacijskim pitanjima vezanim za vladavinu prava i za&scaron;titu manjina.
Rje&scaron;avanje tih pitanja je, kako je rekao, važan pokazatelj predanosti evropskim vrijednostima.
Grlić Radman je naglasio da će Hrvatska nastaviti da podržava evropski put Crne Gore, ali da "istovremeno očekuje konkretne iskorake u rje&scaron;avanju otvorenih pitanja od interesa za hrvatsku zajednicu".
On je naglasio da hrvatska zajednica zaslužuje punopravnu za&scaron;titu i pravedan odnos institucija.
Predsjednik Hrvatske građanske inicijative (HGI) Adrian Vuksanović, govoreći nakon Grlić Radmana, saglasio se da se pitanje povrata imovine tiče elementarnih ljudskih prava i zahvalio Hrvatskoj zahvalio na podr&scaron;ci.
Vuksanović je pojasnio da su crnogorski sudovi neke presude u korist hrvatskih porodica donijeli prije 30 godina, ali da one nikada nisu sprovedene u djelo.

Grlić Radman: Hrvatska će nastaviti da podržava Crnu Goru na EU putu, ali Crna Gora mora vratiti imovinu

SAOPŠTIO ŠEF HTVATSKE DIPLOMATIJE

Pokret Evropa sad podržaće prijedlog DPS-a o uvođenju sistema otvorenih lista, najavio je poslanik te partije Vasilije Čarapić.
Kako je kazao Televiziji Crne Gore, PES će predati u proceduru izmjene zakona o biračkom spisku i nada se podr&scaron;ci većine.
"Načelno, kao neko ko podržava izborne liste, podržavamo ovo. Ono &scaron;to ne podržavamo i &scaron;to je negdje gre&scaron;ka DPS-a jeste &scaron;to su mimo konsenzusa poku&scaron;ali na dnevni red da stave određeni zakon za koji su potrebna 54 glasa. Milsim da oni time prave rizik da drugi ne podrže izmjene zakona iz prosto formalnih i legitimnih razloga i da samim tim reforma ne dobije potrebnu podr&scaron;ku.
Milsim da su oni otvorili Pnadorinu kutiju ali ako su oni spremni na to da predaju zakon iz korpusa izborne reforme bez konsultacije sa drugim subjektima, ja najavljujem da će PES predati u proceduuru izmjene Zakona o biračkom spisku i da ćemo na taj način uspjeti da dobbijemo podr&scaron;ku i za taj dio zakona", istakao je Čarapić.
&nbsp;

Čarapić: PES će podržati predlog DPS-a o uvođenju sistema otvorenih lista

NAJAVIO POSLANIK POKRETA EVROPA SAD

Odbornik DPS-a Filip Terzić tvrdi da premijer Milojko Spajić namjerava da za ministra saobraćaja predloži Rado&scaron;a Zečevića, direktora gradskog preduzeće Putevi i funkcionera Nove srpske demokratije.&nbsp;
&bdquo;Umjesto da premijer Spajić spriječi pljačku lokalne imovine i bogaćenje protagonista afere Kamenolom, na račun građana Podgorice, on će u narednim danima predložiti da Rado&scaron; Zečević bude ministar saobraćaja.
Je li to, nagrada od predsjednika Vlade za aferu Kamenolom ili zapravo za&scaron;tita od krivične odgovornosti",&nbsp; napisao je Terzić na mreži X.&nbsp;

Terzić: Spajić će predložiti Radoša Zečevića za ministra saobraćaja, da li je to nagrada ili zaštita od krivične odgovornosti

TVRDI ODBORNIK DPS-A

Predsjednik Vlade Milojko Spajić trebalo bi da odgovara na pitanja poslanika 30. marta, za kada je predsjedik Skup&scaron;tine Andrija Mandić zakazao Premijerski sat.&nbsp;
Sjecnica je zakazana za 13 sati.&nbsp;

Premijerski sat zakazan za 30.mart

SPAJIĆ BI NAREDNE SEDMICE TREBALA DA ODGOVARA NA PITANJA POSLANIKA

Radovi na obali u Bao&scaron;ićima moraju biti hitno obustavljeni kako bi se za&scaron;titila izuzetna univerzalna vrijednost svjetskog dobra, kome to područje pripada, poručio je premijer Milojko Spajić.
Kako je naveo, podnijete su krivične prijave radi utvrđivanja odgovornosti.
"Za radove nije postojala saglasnost Uprave za za&scaron;titu kulturnih dobara, niti je odobren konzervatorski projekat, zbog čega je i Za&scaron;titnik imovinsko-pravnih interesa pokrenuo postupak za poni&scaron;tenje građevinske dozvole.&nbsp;
O svemu je zvanično obavije&scaron;ten UNESCO, uz poruku da je država posvećena za&scaron;titi svjetskog dobra, u skladu i sa nedavno usvojenim izmjenama zakona&rdquo;, napisao je Spajić u objavi na mreži X.

Spajić: Pod hitno zaustaviti radove na obali u Baošićima

"PODNIJETE SU KRIVIČNE PRIJAVE RADI UTVRĐIVANJA ODGOVORNOSTI"

Javna rasprava o izmjenama i dopunama Zakona o izboru odbornika i poslanika, kojima je predviđeno uvođenje otvorenih izbornih lista, počeće ove sedmice, najavio je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Rakočević.
On je, na konferenciji za novinare Kluba poslanika DPS-a, kazao da vi&scaron;e nema političkog &ldquo;foliranja&rdquo; u parlamentu i da će poslanici i vlasti i opozicije morati jasno da se izjasne da li su za otvorene izborne liste.
Rakočević je rekao da su predložili rje&scaron;enje prema kojem građani na parlamentarnim izborima glasaju za jednu listu, a u okviru te liste mogu da zaokruže do deset kandidata za poslanike.
Kako je naveo Rakočević, građani na lokalnim izborima mogli bi da glasaju za jednu listu i za do pet kandidata za odbornike.
&ldquo;Na ovaj način smo stvorili platformu koja će poslužiti za javnu raspravu. Javna rasprava krenuće ove sedmice&rdquo;, kazao je Rakočević, dodajući da će na javnu raspravu pozvati predstavnike medijske i akademske zajednice, nevladinog sektora, kao i institucija koje se bave izborima, kako bi dali sugestije.
On je dodao da pretpostavlja da će nakon 20 dana imati izvje&scaron;taj sa javne rasprave.

Rakočević: Javna rasprava o uvođenju otvorenih lista krenuće ove sedmice

NAJAVIO POSLANIK DPS-A

Poslanik Socijaldemokrata Boris Mugo&scaron;a podnio je inicijativu za skup&scaron;tinsko saslu&scaron;anje ministra socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Damira Gutića na temu rada socijalno-ljekarskih komisija.
Kazao je da ga kontaktiraju građani i žale se da mjesecima čekaju odluke nadležnih o ostvarivanju njihovih zakonom definisanih prava.
"Među njima su brojni oni kojima je zakonska podr&scaron;ka neophodna za zadovoljavanje osnovnih egzistencijalnih potreba. Radi se i o onkolo&scaron;kim pacijentima, starijim slabopokretnim ljudima, roditeljima djece sa invaliditetom i dr", napisao je Mugo&scaron;a u objavi na mreži X.
<div>&nbsp;</div>

Mugoša podnio inicijativu za saslušanje Gutića na temu rada socijalno-ljekarskih komisija