Politika

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović i predsjednik Hrvatske Zoran Milanović, koji boravi u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori, održali su predavanje na temu &bdquo;Pro&scaron;irenje EU kao geopolitički imperativ" i odgovarali na pitanja studenata Fakulteta političkih nauka.
Predavanje je prilika da se istakne značaj procesa pro&scaron;irenja Evropske unije u kontekstu trenutnih geopolitičkih izazova, kao i da se razgovara o perspektivama zemalja Zapadnog Balkana na putu ka EU.
"Ovo je dobra prilika da u situaciji, da tako kažem, zategnutih odnosa predsjednik Milanović i ja po&scaron;aljemo poruku potrebe za dijalogom i dobrosusjedskim odnosima", kazao je predsjednik Jakov Milatović.
On i njegov hrvatski kolega Zoran Milanović danas će održati predavanje studentima Fakulteta političkih nauka.
Podsjetio je da su nedavno na FPN-u ugostili i če&scaron;kog predsjednik Petra Pavela, ocijeniv&scaron;i to dobrom praksom koju treba nastaviti.
"Rezolucija o Jasenovcu nije i&scaron;la u prilog unapređenju na&scaron;ih odnosa. Svima je jasno da to nije bio potez koji je imao neki op&scaron;ti cilj, već vi&scaron;e promociju partikularnog interesa. Crna Gora je time oslabila svoju pregovaračku poziciju oko nekih drugih otvorenih pitanja sa Hrvatskom. Mislim da to nije bilo dobro", kazao je Milatović.
Istakao je da je osudio i neke nekorektne odnose hrvatskih zvaničnika, posebno oko logora "Lora".
"U kontekstu pro&scaron;irenja EU Crna Gora može da bude dobar primjer. Na tom putu važna je podr&scaron;ka Hrvatske i stav predsjednika Milanovića, koji je bio premijer u vrijeme kad je ta država postala punopravna članica. EU nije idealna, ali jeste najbolje &scaron;to trenutno postoji", naglasio je Milatović.
Ukazao je na činjenicu da Hrvatska sama dobija vi&scaron;e finansijske pomoći od EU nego svih &scaron;est zemalja Zapadnog Balkana.
"Spremajte se za članstvo u EU"
Milanović je poručio da nije do&scaron;ao da uči građane Crne Gore kako treba da žive, te da je to najvi&scaron;e mrzio i na primjeru Hrvatske kada su stranci dolazili kod njih.
"Spremajte se za članstvo u EU. Unija je sada u vrlo turbulentnom trenutku. Nas prije svega povezuju institucije, koje su ograničene. O vrijednostima možemo uvijek govoriti. Opsesije država na sjeveru Evrope potpuno se razlikuju od nas na Mediteranu. Oni strahuju od Rusije, prizivaju napad, spremaju sarme i đevrek. To je jedna iluzija koja je postala deluzija, odnosno stanje svijesti. Ja to tako ne vidim", rekao je Milanović.
Građanima Crne Gore poručio je da čuvaju državu koja jeste veliko dostignuće, dodajući da je to podjednako dom Crnogoraca, Srba, Hrvata, Bo&scaron;njaka i svih ostalih koje žive u njoj.
Saop&scaron;tio je i da vi&scaron;e neće učestvovati na bilo kojim izborima.
Nakon predavanja, dva predsjednika odgovaraju na pitanja studenata.
Potpisivanje sporazuma u jednoj ambasadi predstavlja apsolutno unižavanje crnogorskih institucija
Odgovarajući na pitanje Milatović je saop&scaron;tio da u ratovima 1990-ih nije bilo nedužnih, kao i da Crna Gora ne izbjegava svoj dio odgovornosti.
"Potpisivanje sporazuma u jednoj ambasadi predstavlja apsolutno unižavanje crnogorskih institucija i državnog dostojanstva", kazao je Milatović komentari&scaron;ući nedavni sporazum koji je premijer Milojko Spajić potpisao sa dijelom opozicionih stranaka, uključujući DPS.
Milanović: Jadran je hrvatski brod
Milanović je napomenuo da nema večih ovla&scaron;ćenja u izvr&scaron;noj vlasti, ali je svakao iznio stav o vlasni&scaron;tvu broda Jadran.
"Ako ne mogu pomoći, ne želim ni odmoći. Stav hrvatske strane je da je to hrvatski brod. Ne vjerujem da to može biti prepreka", ocijenio je Milanović napominjući da on nema većih ovla&scaron;ćenja u izvr&scaron;noj vlasti.
"EU nije prava država, nije ni zami&scaron;ljena tako"
Kritikovao je Kaju Kalas koja sa pozicije visoke predstavnice EU za spoljnu politiku i bezbjednost, po njegovim riječima, vodi svoju politiku.
"Ni&scaron;ta lično, ni&scaron;ta protiv te države (Estonije), ali ja sam se pla&scaron;io da će ona postati generalna sekretarka NATO-a, a ona je postala ministarka vanjskih poslova EU - jo&scaron; gore. EU nije prava država, nije ni zami&scaron;ljena tako", istakao je Milanović.
Milanović: Geopolitika je Ukrajina, apsolutno
"Ne znam jeste li pozvani, čuo sam sa Makedonija jeste. Ja je i dalje tako zovem i neka mi ne zamjere Grci. Taj dokument u pravnom smislu nema nikakvu težinu. Kosovo ne priznaje jedan dio članica NATO-a. To nije međunarodni ugovor i nije savez u pravom smislu riječi. Ne bih nikog da potcjenjujem, ali &lsquo;nije geopolitika, majke mi&lsquo;. Geopolitika je Ukrajina, apsolutno. Mi na Balkanu nismo bili geopolitika ni devedesetih godina, ali ni u Drugom svjetskom ratu. Hitler je htio da zaobiđe Balkan, ali onda se grupa pravdoljubivih Srba pobunila u Beogradu. Pobunili su se protiv sebe", elaborirao je Zoran Milanović.
Milanović: Na čelu EU ne bi smio biti Njemac
Predsjednik Hrvatske je kritikovao način izbora visokih funkcionera EU, posebno aktuelne predsednice Evropske komisije Ursule don der Lajen, koju je predložila Angela Merkel.
"Na čelu EU ne bi smio biti Njemac. To je preveliko pitanje, Njemačka je suvi&scaron;e velika i moćna. Kad takva jedna osoba, koju niko nije izabrao već je to bio dogovor političkih frakcija, kaže da će EU potro&scaron;iti 800 milijardi eura na odbranu, moje pitanje je sa kim se konsultovala oko te cifre. Sa kojim astrologom je razgovarala o tome", naveo je Milanović, podsjećajući da je i Žan Klod Junker davao vrlo neoprezne i proizvoljne izjave.

Milanović na FPN-u poručio: Stav hrvatske strane je da je Jadran hrvatski brod

PREDSJEDNIK HRVATSKE

Pro&scaron;irenje Evropske unije (EU) sada je geopolitičko pitanje, ne vi&scaron;e samo tehnički proces, ocijenila je evropska komesarka za pro&scaron;irenje Marta Kos poručujući da bi Crna Gora bi mogla zavr&scaron;iti pregovore do kraja 2026.&nbsp;
Kos je u intervjuu za Radio 1 Radio Televizije Slovenije kazala da se prvi put pregovara sa državom u ratu, Ukrajinom, a spoljne sile poku&scaron;avaju omesti proces pro&scaron;irenja.
Ona je ocijenila da EU danas mora reagovati i na pitanja bezbjednosti, odbrane i globalne stabilnosti.
Kos smatra da Srbija stagnira na evropskom putu, a da protesti pokazuju da narod želi promjene.
"Razgovor sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem bio je težak, ali neophodan &ndash; fokusiran na izbornu i medijsku reformu", rekla je Kos.
Ona je istakla da je Vučić obećao da će ispuniti obaveze, ali da EU čeka konkretne korake.
Kos je naglasila da nema s kim drugim trenutno da pregovara u Srbiji osim s Vučićem.
Govoreći o kritikama zbog tvita i javne percepcije, Kos je priznala da 280 karaktera ne može prikazati kompleksnost razgovora.
Ona je istakla važnost bolje komunikacije i podr&scaron;ke civilnom dru&scaron;tvu i najavila dodatnih 16 miliona EUR pomoći za nevladine organizacije u Srbiji.
Kos je poručila da je EU uz narod Srbije, a ne uz bilo koji konkretan režim.
"Srbija može postati članica EU kada ojača vladavinu prava, slobodu medija i borbu protiv korupcije", dodala je Kos.
Ona je ukazala na problem &ldquo;stabilokratije&rdquo; i opasnost apatije među građanima.
Prema njenim riječima, za Kosovo, Bosnu i Hercegovinu (BiH) i Gruziju potreban je drugačiji pristup &ndash; vi&scaron;e odlučnosti i jasnija strategija.
Kos je rekla da BiH ima potencijal, ali da je zarobljena u etnički zasnovanom odlučivanju.
Ona je ocijenila da bi Albanija mogla dostići ciljnu liniju krajem 2027.
"Od ključne je važnosti kako će države članice na kraju glasati o pristupanju", ocijenila je Kos.
Ona je rekla da EU mora da ostane prostor vladavine prava, slobode i ljudskih prava.
"Zadatak komesarke je da izgradi povjerenje i sa vladama i sa građanima".
Kos je zaključila da EU, uprkos krizama, zna da pronađe rje&scaron;enja i zato ostaje nada mnogima.

Kos: Crna Gora bi mogla završiti pregovore do kraja naredne godine, ali - proširenje je sada geopolitičko pitanje, a ne tehnički proces

OCIJENILA EVROPSKA KOMESARKA ZA PROŠIRENJE

Izvr&scaron;na direktorka Centra za građansko obrazovanje, Daliborka Uljarević poručila je da svjedočimo brojnim zabrinjavajućim praksama.
Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović je, tokom prvog dana zvanične posjete Podgorici, u Vili Gorica odgovarao na pitanja o &bdquo;Lori&ldquo;, dok je poslanik Demokrstake naordne partije Milan Knežević tražio da se hrvatski &scaron;ef diplomatije Gordan Grlić Radman proglasi za personu non grata. Pitao je Knežević premijera Milojka Spajića za stav Vlade o tome da li su u logoru &bdquo;Lora&ldquo; počinjeni ratni zločini nad Crnogorcima i Srbima i, pored ostalog, poručio: &bdquo;Ovi mučenici po&scaron;li su na rati&scaron;te da bi branili Ustav Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, koji je brutalno napala Hrvatska, krenuv&scaron;i u jednostrani secesionizam i separatizam.&ldquo;
Izvr&scaron;na direktorica Centra za građansko obrazovanje Daliborka Uljarević kaže da je manipulativno i ružno kada se određeni slučajevi ratnih zločina koriste za dnevno poltičke poene.
"Nesumnjivo je &bdquo;Lora&ldquo; jedan od njih. Tamo su neki ljudi mučeni, ubijani. To do danas nije adekvatno procesuirano. Odgovorno bi bilo, dosljedno insistirati na utvrđivanju činjenica i kažnjavanju odgovornih, a ne to stavljati u kontekst nekakvih političkih obračuna i na taj način unižavati žrtve. Ovo ne iznenađuje kada je riječ o poslaniku Kneževiću. On je i sam, iz mnogih razloga, persona non grata u Republici Hrvatskoj", kazala je Uljarević u&nbsp; centralnoj informativnoj emisiji 24 sata Televizije E.
Obja&scaron;njava i da Kneževićeva poruka ima jo&scaron; jedan manipulativni nivo.
"Nije se Hrvatska jednostrano otcijepila. Tome je prethodilo mnogo &scaron;to&scaron;ta, uključujući i ono &scaron;to je na kraju bila posljedica srpske hegemonističke politike, koja je državu, koja je bila velika i okupljala veliki broj različitih nacionalnosti, svela na ono &scaron;to je dana&scaron;nja Srbija", istakla je Uljarević.
"Poslovnik ne treba da služi za ograničavanje političkog dijaloga"
Premjerski sat obilježile su žustre riječi, kao i to &scaron;to većina poslanika opozicije nije imala pravo da premijeru postavlja pitanja. Riječ je o poslanicima kojima je predsjednik Skup&scaron;tine Andrija Mandić u februaru izrekao "mjeru udaljenja" (zbog toga &scaron;to su sprječavali održavanje sjednica parlamenta, nakon &scaron;to je Ustavni odbor preuzeo nadležnost Ustavnog suda u proceduri penzionisanja sudija tog suda). Uljarević je ocijenila da svjedočimo brojnim zabrinjavajućim praksama, u trenutku kada Crna Gora treba da pokaže zrelost za vođenje dijaloga i institucionalnu učinkovitost.
"Skup&scaron;tina tu u mnogo čemu prednjači. Izgubila je svoju kontrolnu ulogu, čime ne čini uslugu ni izvr&scaron;noj vlasti, a posebno ne sebi, kao instituciji. Ono &scaron;to smo imali priliku da vidimo kada je riječ o uče&scaron;ću, odnosno, neuče&scaron;ću opozicionih poslanika, zapravo, dokazuje da se zloupotrebom nečega &scaron;to je tehnička odrednica u Poslovniku Skup&scaron;tine Crne Gore, ograničava ono &scaron;to je su&scaron;tina demokratije. Poslovnik ne treba da služi za ograničavanje političkog dijaloga, već treba da uredi politički dijalog. Ako Poslovnik koristite tako &scaron;to marginalizujete opoziciju, spriječavate inkluzivan dijalog, onda govorimo o nepoznavanju ili namjernom kr&scaron;enju demokratskih principa", naglasila je Uljarević.
Podsjeća da nije prvi put da predsjednik Skup&scaron;tine Andrija Mandić koristi neki od modaliteta kako bi poku&scaron;ao da za&scaron;titi premijera Milojka Spajića od, kako kaže, neugodnih pitanja.
"Ono &scaron;to bi mogla da budu neugodna pitanja koja bi premijer Spajić i ministri dobili od opozicije, ne znači da će biti preskočena neka druga neugodna pitanja iz Brisela, koji sve to vidi i koji sigurno konstatuje političku krizu. Ta politička kriza svoj izraz ima i u nemogućnosti dijaloga, koji bi trebalo da nas okupi, makar kad je riječ o pristupanju Evropskoj uniji. Veoma je važno da se ta vrsta političke kohezije vidi iz vana, upravo zbog &scaron;ansi koje nam se otvaraju u smislu dinamike procesa pristupanja", istakla je Uljarević.
Vlada, investitori i zaduženja
Brojni su indikatori koju ukazuju na to da Vlada nije transparentna i da je sve otuđenija od građnaki i građana, napominje izvr&scaron;na direktorica Centra za građansko obrazovanje. Uljarević podsjeća da empirijski podaci CG pulsa, zajedničke inicijative CGO-a i DAMAR-a, s početka marta, pokazuju da vi&scaron;e od 56 odsto građana misli da je Vlada okrenuta partijskim interesima, a da je 60 odsto onih koji misle da su ministri vi&scaron;e posvećeni ličnoj promociji, nego poslu koji im je u nadležnosti.
"Vidimo da su u slučaju koji se odnosi na tender za zakup plaža građani i privrednici praktinčno preskočeni. Vidimo i da se investitor, koji je trebalo da na privilegovan način uđe u to polje, na&scaron;ao u vrlo neugodnoj situaciji i da intenzivno poku&scaron;ava da sanira medijsku i drugu &scaron;tetu. Poslata je poruka i brojnim drugim investitorima, koji misle da bi možda prečicom kroz poznanstvo sa premijerom ili nekim drugim donosiocem odluka, mogli dobiti određene privilegije - da to može da im se obije o glavu. Negativan imidž u tako velikim investicijama je posljedna poželjna stvar", naglasila je Uljarević.
Kontinuitet neodgovornog finansijskog upravljanja kroz emitovanje obveznica od 850 miliona eura, odnosno, najveće zaduženje koje je Crna Gora imala nije, kaže Uljarević, iznenađenje. Podsjeća da je premijer Spajić, dok je bio ministar, inicirao i sproveo proces zaduženja, od tada rekordnih 750 miliona eura.
"To je do dana dana&scaron;njeg ostalo pod velom netransparentnosti i kontroverzi, koje su problematizovali ekonomski stručnjaci. Pro&scaron;le godine, u martu, imali smo zaduženje od 680 miliona eura, a sada imamo ovo od 850 miliona. Nas je Milojko Spajić, bilo kao premijer u ovih godinu i po, ili u kratkom periodu kad je bio ministar finansija, zadužio skoro dvije milijarde i 300 miliona eura. Bilo bi zanimljivo dvije stvari utvrditi &ndash; prvo, koliko je eura na te dvije milijarde i 300 miliona do&scaron;lo investicija, a drugo &ndash; na &scaron;to ide ta potro&scaron;nja. Jer, ako smo zemlja u tolikom problemu, pa moramo da idemo u ovu vrstu zaduženja, za&scaron;to nam treba najglomaznija Vlada na svijetu? Za&scaron;to se tako nemilice i svakodnevno tro&scaron;i na potpuno nepotreban luksuz, na beneficije koje imaju najvi&scaron;i državni funkcioneri i brojni drugi funkcioneri u ovom sistemu", pita Uljarević.
Sporazum i velika očekivanja
Govoreći o Sporazumu koji je sa premijerom Spajićem potpisala opozicija, uz pokroviteljstvo EU, a koji podrazumijeva povratak opozicionih poslanika u Parlament, kao i uvažavanje mi&scaron;ljenja Venecijanske komisije (o ustavnosti prestanka funkcije sutkinje Ustavnog suda Dragane Đuranović), Uljarević podsjeća da su očekivanja svih bila da će doći do institucionalnog dijaloga, uz puno uvažavanje obje strane. Međutim, to očekivanje je, kaže, brzo razbio upravo predsjednik Skup&scaron;tine kada je uskratio mogućnost predstavnicima opozicije da na premijerskom satu Spajiću postavljaju pitanja.
"Faktički, atmosfera nije mnogo drugačija od perioda koji je prethodio Sporazumu, u smislu tenzija, neprimjerenog rječnika i pona&scaron;anja... Način na koji se premijer obraćao u Parlamentu pokazuje u kojoj mjeri on prezire taj dom, ne po&scaron;tuje tu instituciju. Mislim da ne treba imati velika očekivanja od tog Sporazuma. Vidjećemo &scaron;ta će donijeti mi&scaron;ljenje Venecijanske komisije, kako na pravnom, tako i na političkom planu. Biće to poseban test za poslanike vladajuće većine. Podsjetila bih i da ne bi bio prvi put da vladajuća većina ne ispo&scaron;tuje mi&scaron;ljenje Venecijanske komisije. Ali, ovog puta je mnogo osjetljivije kada je riječ o pristupanju Evropskoj uniji, posebno imajući u vidu da je obraćanje Venecijanskoj komisiji na neki način predložila komesarka Marta Kos", naglasila je Uljarević.
Podrivanje građanskog koncepta Crne Gore
Centar za građansko obrazovanje najo&scaron;trije je osudio izjavu sekretara Udruženja novinara Crne Gore Ivana Milo&scaron;evića, koji je gostujući na lokalnom javnom servisu, rekao da je nepristojno da vanjsku politiku vodi predstavnik nacionalne manjine. Milo&scaron;evićev ispad nije, podsjeća Uljarević, jedini.
"Jedan od skandala zabilježen je tokom predizborne kampanje za lokalne izbore u Podgorici, Milo&scaron;ević je bio autor neslavne kolumne o islamizaciji Podgorice, u kojoj je reflektovao na nosioca liste DPS-a Nermina Abdića. Sada imamo novu dimenziju, jer je Milo&scaron;ević govorio na javnom servisu - Gradskoj televiziji, koju plaćaju svi građani i građanke Podgorice, nezavisno od toga koje su nacionalne i vjerske pripadnosti. Nijesmo dobili adekvatnu reakciju novinara, &scaron;to je poslalo poruku da je to dio nekakve uređivačke politike. Sve to &scaron;alje poruku da mi na djelu imamo podrivanje građanskog koncepta Crne Gore. Na to moramo svi da reagujemo i da poku&scaron;amo institucionalno neke stvari da istjeramo na čistac. Vidjećemo kako će se samoregulatorno tijelo Gradske televizije opredijeliti, ovo je pitanje i za njihov uređivački kolegijum, kao i za Savjet, jer nije riječ o malom propustu", smatra Uljarević.
Dodaje i da su razočaravajuće poruke gradonačelnika Podgorice Sa&scaron;e Mujovića, koji je na iftaru koji je priredio u ime Glavnog grada, kazao da su pripadnici islamske vjeroispovjesti "ukras" Podgorice, da ih doživljava blisko, "najmanje blisko kao svoju pravoslavnu braću".
"Njegova izjava je razočaravajuća, čak i da je nespretno konstruisana. Ne možete takvu nespretnost izbaciti ukoliko to nije do&scaron;lo iz nekog načina razmi&scaron;ljanja. Nacionalne manjine, ali i sve druge manjine su integralni dio ovoga dru&scaron;tva&hellip; Vidjećemo kako će se Mujović izvući iz ove situacije. Napravio je gre&scaron;ku koja je velika. Umjesto da se bavi praktičnim poslovima uređenja u ovom gradu, on je u poku&scaron;aju da bude veći političar, doveo u pitanje kapacitet i za ovaj posao koji trenutno ima", zaključila je Uljarević.

Uljarević: Način na koji se Spajić obraćao u Parlamentu pokazuje u kojoj mjeri on prezire taj dom, ne poštuje tu instituciju

PORUČUJE I DA JE NA DJELU PODRIVANJE GRAĐANSKOG KONCEPTA CRNE GORE

Crna Gora i Hrvatska će sva otvorena pitanja rje&scaron;avati u prijateljskom i konstruktivnom tonu i iskoristiti potencijale za produbljivanje ekonomske saradnje, poručeno je na sastanku premijera Crne Gore Milojka Spajića i predsjednika Hrvatske Zorana Milanovića u Podgorici.
&bdquo;Ovo je veoma značajna posjeta za Crnu Goru i najbolji je pokazatelj spremnosti na&scaron;ih država da unapređuju međusobne odnose i sva otvorena pitanja rje&scaron;avaju u prijateljskom tonu&ldquo;, rekao je&nbsp; Spajić.&nbsp;
Kako je saop&scaron;teno iz njegovog Kabineta, predsjednik crnogorske Vlade upoznao je Milanovića sa napretkom i dostignućima Crna Gore na ekonomskom planu, ali i intenzivnim aktivnostima u evropskoj integraciji zemlje.
&bdquo;Hrvatska, kao na&scaron; bliski susjed i članica Evropske unije, važan nam je partner na putu evropske integracije zamlje. Zahvalan sam na riječima podr&scaron;ke i uvjeren sam da će zatvaranje pregovaračkih poglavlja Crne Gore sa EU ići po planu&ldquo;, istakao je Spajić.
Sagovornici su, kako je saop&scaron;teno, uvjereni da će intenziviranje pregovora između dvije zemlje o otvorenim pitanjima rezultirati uspjehom u obostranom interesu.
Milanović je saglasan da dvije zemlje, kao i cijeli region, treba da razvijaju bliske međusobne odnose.
&bdquo;Nadam se da ćemo skinuti kočnice u međusobnim odnosima, i da uskoro neće biti zabrana ulaska u na&scaron;u zemlju&ldquo;, kazao je hrvatski predsjednik.
Spajić i Milanović su konstatovali da je ekonomska saradnja dvije zemlje kvalitetna i raznovrsna, ali da postoji prostor za njeno unapređenje i intenziviranje, pi&scaron;e u saop&scaron;tenju iz Spajićevog Kabineta.

Milanović Spajiću: Nadam se da ćemo skinuti kočnice u međusobnim odnosima i da uskoro neće biti zabrana ulaska u našu zemlju

PREDSJEDNIK VLADE SA PREDSJEDNIKOM  HRVATSKE

Nosilac liste Pokreta Evropa sad na lokalnim izborima u Nik&scaron;iću Zoran Mrkić&nbsp;kazao je u intervjuu za Pobjedu da je situacija u tom gradu nepromijenjena u odnosu na period prije i tokom održavanja prethodnih izbora 2021. godine.
"Mislim da smo na istoj poziciji kao 2021. godine. Sve &scaron;to sam tada u kampanji rekao, i sada isto mogu reći i može da se primijeni. Ni&scaron;ta se nije promijenilo u odnosu na period kada je DPS bio na vlasti, moje viđenje o tome &scaron;to treba mijenjati je identično", rekao je Mrkić.
Dodaje da je PES nov na lokalnoj političkoj sceni i da nema tradicionalne koalicione partnere, ali, kako kaže, ne vidi da bi se nakon 13. aprila moglo sarađivati sa DPS-om i SDP-om.
"Mi smo pokret, a ne samo stranka, prihvatili smo razne ljude i samim tim &scaron;iroki smo za saradnju. &Scaron;to se tiče toga s kim bismo eventualno mogli biti vlast, smatramo da ćemo biti dominantan i važan činilac vlasti i ne bismo sada isključivali bilo koga.
Ipak, rukovodeći se dosada&scaron;njom praksom ne vidim da PES može sarađivati sa DPS-om i SDP-om. Ja jesam bio član SDP-a i kada pročitate program tih partija, to je slično. Nijesu tu sporni ni mnogi ljudi sa svojim kvalitetima, ali znate da je politika i odnos stranaka jednih prema drugima ne&scaron;to sasvim drugo. Tu uglavnom odlučuje većina unutar stranke sa kim se može sarađivati.
Imam korektne odnose sa većinom ljudi iz svih partija, sa nekima sam i u prijateljskim relacijama, jer ovo je mali grad. Imam zdrav građanski odnos sa svima. Dakle, lično ne bih isključio mogućnost saradnje sa bilo kim da bismo doprinijeli boljitku grada. Ipak, pripadam jednom pokretu i odluku ne donosim sam, već se odluka donosi na nivou partije. Primjećujem da je praksa bila da se ne ide sa DPS-om i SDP-om, dakle izostala je tje&scaron;nja saradnja na svim nivoima, i lokalnom i državnom", kazao je, između ostalog, Mrkić u intervjuu za Pobjedu.
&nbsp;
&nbsp;

Mrkić: Ne vidim da bi PES nakon izbora mogao sarađivati sa DPS-om i SDP-om

NOSILAC LISTE POKRETA EVROPA SAD NA IZBORIMA U NIKŠIĆU

&nbsp;Premijer Milojko Spajić uputio je Venecijanskoj komisiji molbu za hitno dobijanje Mi&scaron;ljenja sa preporukama u vezi sa prestankom funkcije sutkinje Ustavnog suda Crne Gore Dragane Đuranović. Kako je saop&scaron;teno iz Spajićevog Kabineta, on je pismo Evropskoj komisiji za demokratiju putem prava uputio u skladu sa Sporazumom predstavnika vladajuće većine i predstavnika opozicije u crnogorskom parlamentu. Sporazum su, kako su podsjetili, potpisali Spajić i predstavnici Demokratske partije socijalista, Evropskog saveza i Hrvatske građanske inicijative, Danijel Živković, Damir &Scaron;ehović i Adrijan Vuksanović. Spajić je u pismu tražio od Venecijanske komisije da, u skladu sa svojim nadležnostima, odgovori na pitanja predstavnikā vlasti i opozicije, prenosi agencija Mina. U saop&scaron;tenju se navodi da su u pismu, imajući u vidu da predstavnici vlasti i opozicije imaju nekoliko nedoumica u vezi sa tom ustavno-pravnom problematikom, navedena pitanja i ključna argumentacija i vlasti i opozicije. "Venecijanskoj komisiji naknadno će biti dostavljena dodatna dokumentacija koja može pomoći u stvaranju potpune slike o problematici tumačenja navedenih normi u materijalnom i formalnom smislu", navodi se u saop&scaron;tenju. Dodaje se da, osim odgovora na pitanja, strane potpisnice Sporazuma, mole Venecijansku komisiju da da preporuke u cilju rje&scaron;avanja eventualnih dilema koje u vezi sa ovim pitanjem postoje u ustavnopravnom sistemu Crne Gore.

Spajić uputio pismo Venecijanskoj komisiji

U SKLADU SA SPORAZUMOM PREDSTAVNIKA VLADAJUĆE VEĆINE I PREDSTAVNIKA OPOZICIJE

Ranko Radulović iz Nik&scaron;ića, koji je u bjekstvu skoro godinu, uhap&scaron;en je u Beogradu.
"Sprovodeći intenzivne aktivnosti u cilju lociranja međunarodno traženih lica, a shodno crvenoj međunarodnoj potjernici raspisanoj od strane NCB Interpola Podgorica, danas su službenici Ministarstva unutra&scaron;njih poslova Republike Srbije u Beogradu locirali i li&scaron;ili slobode crnogorskog državljanina R.R. (64), vođa ogranka i član jedne organizovane kriminalne grupe", pi&scaron;e u zvaničnom saop&scaron;tenju policije.
Radulovića potražuju po naredbi Osnovnog suda u Nik&scaron;iču radi izdržavanja kazne zatvora u trajanju od dvije godine i tri mjeseca na koju je osuđen zbog izvr&scaron;enog krivičnog djela napad na službeno lice u vr&scaron;enju službene dužnosti i preostalog dijela kazne zatvora u trajanju od tri mjeseca na koju je osuđen zbog izvr&scaron;enog krivičnog djela ugrožavanje sigurnosti.
"R.R.&nbsp; je potraživan i shodno naredbama Vi&scaron;eg suda u Podgorici, radi prisustva u krivičnim postupcima koji se vode zbog sumnje da je izvr&scaron;io krivična djela stvaranje kriminalne organizacije, te&scaron;ko ubistvo putem podstrekavanja, zelena&scaron;tvo i silovanje.
U toku je komunikacija između organa za sprovođenje zakona Crne Gore i Republike Srbije u cilju izručenja R.R. Crnoj Gori", kaže se u saop&scaron;tenju.

Uhapšen Ranko Radulović

U BEOGRADU

Vojno-istražni centar Lora, u kojem su bili mučeni i stradali vojni rezervisti iz Crne Gore, bio je neka vrsta logora, kazao je hrvatski predsjednik Zoran Milanović i dodao da će se, &scaron;to vrijeme vi&scaron;e prolazi, teže utvrditi istina u tom slučaju.
Milanović je to kazao na konferenciji za novinare nakon sastanka sa crnogorskim kolegom Jakovom Milatovićem, a tokom zvanične posjete Crnoj Gori.
Milanović je, odgovarajući na pitanje novinara da li su razgovarali o izjavi hrvatskog ministra Gordana Grlića Radmana da Lora nije bio logor, kazao da Grlić Radman stoji iza te izjave.
On je rekao da je sa Milatovićem razgovorao o tome pogotovo iz perspektive Crne Gore, jer u Hrvatskoj to nije bilo toliko primijećeno.
"Neka vrsta logora je bila, neki ljudi su ubijani", kazao je Milanović.
On je rekao da je na pravosuđu da to rije&scaron;i.
"Nikad nijesam ćutao, uvijek sam upirao prstom u one za koje postoji osnov sumnje", rekao je Milanović.
Kako je dodao, &scaron;to vrijeme vi&scaron;e prolazi teže će se utvrditi istina u slučaju Lore.
On je kazao da je interes Hrvatske da Crna Gora bude u Evropskoj uniji (EU).
&ldquo;Vi ste, kao i mi, članica NATO, jednog saveza koji prolazi previranje. Kada sam prvi put izabran za predsjednika, nakon Slovenije, jedna od prvih država koje sam posjetio bila je Crna Gora. Za razliku od nekih biv&scaron;ih kolonijalnih sila, mi dosežemo dokle možemo&rdquo;, naveo je Milanović.
On je, komentari&scaron;ući to &scaron;to je EU glavni spoljnopolitički cilj Crne Gore, rekao "vi kažete da vam je EU imperativ. Nemojte se podavati imperativima previ&scaron;e, da vas ne pogaze&rdquo;.
On je, odgovarajući na pitanje novinara za&scaron;to se Hrvatska neće pridružiti Koaliciji voljnih, kazao da im Rusija &ldquo;nije prijateljska zemlja, ali da ne predstavlja toliku opasnost za Evropu&rdquo;.
&ldquo;&Scaron;to se mene tiče, hrvatski vojnici neće učestvovati u toj travestiji&rdquo;, poručio je Milanović.
On je kazao da je izbore dobio na obećanju da hrvatski vojnici neće ići u rat u Ukrajini.
Na pitanje novinara da li Hrvatska treba da odblokira poglavlje 31 na putu pristupanja Crne Gore EU, Milanović je kazao da on to ne odlučuje, ali da bi se o tome moglo početi ozbiljnije razgovarati.
&ldquo;Za tango je potrebno dvoje, a za kolo mnogo vi&scaron;e. O tome bi trebalo početi razgovore nakon lokalnih izbora u Hrvatskoj za dva mjeseca&rdquo;, kazao je Milanović.
Milatović je rekao da Crnu Goru sa Hrvatskom vezuje vi&scaron;e od susjedstva.
&ldquo;Drago mi je &scaron;to je Crna Gora prva država koju je Milanović posjetio nakon reizbora. Hrvatska i Crna Gora dijele istoriju i vrijednosti - zalažu se za mir, stabilnost i evropsku saradnju&rdquo;, rekao je Milatović.
On je poručio da Crna Gora nastavlja sa svojim vanjsko političkim ciljevima.
&ldquo;Brisel i Berlin jesu bitni partneri, ali su susjedi svakodnevica koja se ogleda u porodičnim relacijama i trgovinskoj razmjeni&rdquo;, dodao je Milatović.
Prema njegovim riječima, Crna Gora je u potpunosti spremna da sva otvorena pitanja sa susjedima rje&scaron;ava bilateralno u otvorenom dijalogu, sa dobrom vjerom.
&ldquo;Možemo da priznamo na&scaron;e gre&scaron;ke, ali želimo da ukažemo i na one sa druge strane. Ovdje nema bezgre&scaron;nih. Kao &scaron;to rezolucija o Jasenovcu nije doprinijela pobolj&scaron;anju odnosa, tako ni određeni stavovi iz Hrvatske, posebno u kontekstu Lore ne doprinose odnosima&rdquo;, naveo je Milatović.
On je podsjetio da je kritikovao i dono&scaron;enje Rezolucije o genocidu u Jasenovcu i izjavu Grlića Radmana.
Milatović je kazao da smatra da su on i Milanović dobar primjer kako odnosi dvije države treba da se razvijaju.
&ldquo;Jedina ispravna politika oko koje se ne može pogrije&scaron;iti su dobrosudsjedski odnosi&rdquo;, naveo je Milatović.
On je rekao da pozdravlja komunikaciju između vlada Crne Gore i Hrvatske.

Milanović: Lora bila neka vrsta logora

HRVATSKI PREDSJEDNIK U ZVANIČNOJ POSJETI CRNOJ GORI

Najzastupljenija tema na dana&scaron;njem Premijerskom satu bila je ona o sporazumu Crne Gore sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE), a bilo je i rasprava, dobacivanja iz klupa... Poslanici i predstavnici Vlade su, za danas, zavr&scaron;ili sa diskusijom, a predsjednik Skup&scaron;tine Andrija Mandić kazao je da će na sjutra&scaron;njem kolegijumu donijeti odluku o daljem radu i o tome informisati javnost.
Spajić je, tokom Premijerskog sata, da sumnjivi likovi nikada vi&scaron;e neće ulagati u Crnu Goru, te da lično za to garantuje i da sporazumi služe kao osiguranje da neće biti korupcije. Ističe da UAE kao država stoji iza svojih investitora, garantujući kredibilitet i kvalitet ulaganja. Poslanik GP URA Dritan Abazović kazao je da je sporazum sa Emiratima" skandal svih skandala&ldquo;.
Akcenti sa Premijerskog sata:
Odmah na početku, predsjednik Skup&scaron;tine Andrija Mandić kazao je da su 'kao parlamentarna većina razgovarali o primjerni Poslovnika, oko stvari na koje je ukazivala opozicija', te je nakon toga poslanike pozvao na Kolegijum.
"Maloprije ste dobili odgovore premijera, pa ih pročitajte. Zakazujem kratki kolegijum, koji će trajati 15-ak minuta&ldquo;, kazao je Mandić.
Nakon toga, počeo je Premijerski sat, a Mandić je kazao da pitanje lidera GP URA Dritana Abazovića nije na vrijeme stiglo do premijera Spajića, te da je on krivac to.
Na to, proceduralno se javio Milo&scaron; Konatar (URA).
&bdquo;Pitanje je vezano za projekat UAE u Ulcinju. Abazović je na vrijeme podnio pitanje. Mislim da je Spajić pametan i može da odgovori na pitanja", rekao je Konatar.
Čarapić: Konatar unižava Uro&scaron;evića
Vasilije Čarapić (PES) je kazao da je neprimjereno da Konatar iskazuje očekivanja da li je Uglje&scaron;a Uro&scaron;ević (PES) upoznat sa temom u vezi koje postavlja pitanja, a ta tema se tiče oko sporazuma Vlade i UAE.
&bdquo;Ovo je elementarna nekultura. Mogao je da zastupa svoje stavove, a da ne unižava kolegu Uro&scaron;evića", rekao je Čarapić.
Konatar je nakon toga kazao da ne misli ni&scaron;ta lo&scaron;e i da nije htio da uvrijedi Uro&scaron;evića.
Abazović: Lo&scaron;a namjera Mandića; Predsjednik Skup&scaron;tine: Nastala gre&scaron;ka
Riječ je nakon toga dobio lider GP URA Dritan Abazović.
&bdquo;Ovo &scaron;to ste uradili Vi, nije niko nikad&ldquo;, kazao je Abazović u obraćanju Mandiću i rekao da je pitanje Spajiću poslao na vrijeme.
Abazović je dodao da u tome vidi 'lo&scaron;u namjeru Mandića'.
&bdquo;Po kojim procedurama se do&scaron;lo do toga projekta i ko je sa kim pregovarao&ldquo;, upitao je Abazović, u vezi sporazuma Vlade sa UAE.
Abazović je dodao da Čarapić 'ćuti na pomenute zloupotrebe', na &scaron;to je Čarapić kazao da ne ćuti na lo&scaron;e prakse i da nije nikad.
Mandić je nakon toga uzeo riječ kako bi odgovorio Abazoviću, te kazao da "ne pravi nikakve malverzacije niti ima dogovore sa premijerom vezane za Abazovića".
"Ali, da li je nastala gre&scaron;ka &ndash; jeste. Vi ste u roku postavili pitanje, ono je stiglo do premijera prije sat &ndash; i ja preuzimam odgovornost za to. Ali da insinuirate da ima nekog dogovora &ndash; vjerujte da nije. Želim da parlament radi", poručio je Mandić.
Nedović: Abazović pojeo 'hrđav ekser'; Lider GP URA: Ovo je dječji vrtić
Abazović je pojeo 'hrđav ekser', poručila je Abazoviću Jelena Nedović (PES).
&bdquo;Tvoja politika se zasniva na uvredama i poku&scaron;ajima ponižavanja protivnika&ldquo;, kazala mu je Nedović, na &scaron;to je Abazović kazao da je ovo 'dječji vrtić".
"Neko ko misli da isti broj cipela imate sa 10 i 30 godina nije nelogično da ovo kaže", rekao je Abazović u odgovoru Nedović.
Filip Adžić (URA) je kazao da građani moraju da znaju &scaron;ta se krije iza dogovora Vlade i UAE.
Nikolić: Poslanici opozicije će dobiti &scaron;ansu da obrazlože pitanja
Andrija Nikolić (DPS) je rekao da su postigli dogovor na Kolegijumu da svi poslanici opozicije koji su postavili pitanja ministrima iz Spajićeve Vlade dobiju priliku da ta pitanja obrazlože u parlamentu.
Spajić: Razumijem da su ljudi zabrinuti, ali nema sa ovakim nivoom 'trange frange'
Nakon duže diskusije na početku, krenulo se sa pitanjima, a riječ je dobio Uglje&scaron;a Uro&scaron;ević (PES), čije se pitanje tiče o dolasku investitora Mohameda Alabara u Crnu Goru, te je Spajića upitao o kakvim investicijama je riječ.
Premijer Milojko Spajić kazao je da je Vlada utvrdila međudržavni sporazum sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE).
&bdquo;Ovim smo omogućili najmoćnijim investitorima svijeta da dođu u Crnu Goru. Sličan sporazum razmatraju i UAE i SAD, u koje će Emirati uložiti hiljadu i sto milijardi eura, takođe, sličan sporazum poput na&scaron;eg potpisala je i EU sa UAE&ldquo;, rekao je Spajić.
Emirati, dodao je Spajić, prvi put u istoriji, direktno garantuju i stoje iza nekog projekta.
"Razumijem da su ljudi zabrinuti, ali nema sa ovakim nivoom 'trange frange'", poručio je premijer i dodao da se investicije tiču potencijalno i Budve, Bara, Nik&scaron;ića, Lu&scaron;tice...
Svi se bore, ističe Spajić, za pažnju Emirata, između ostalih i predsjednik SAD Donald Tramp.
"Folksvagenu nije smetalo da Katar kupi deset odsto njihove kompanije, Mančester siti da kupi gospodin iz Emirata - samo neznavenim pojedincima to može biti problem, ne tjerajte investitore". jasan je Spajić.
Nećemo dozvoliti, kako je rekao on, da 'prljavi likovi', poput Ramaja, dolaze u Crnu Goru.
"Nikad vi&scaron;e to nećemo dozvoliti, samo ćemo dovoditi najjače investitore", istakao je Spajić.
Uro&scaron;ević je na izlaganje Spajića kazao da su ulaganja Alabara 'zdrava investicija'.
Nakon toga, u Skup&scaron;tini je zavladao žamor, konstanto se čuju dobacivanja iz klupa, a Andrija Nikolić (DPS) kazao je potpredsjednici Zdenki Popović da je izgubila kontrolu nad sjednicom.
"Ovo je oličenje anarhije koja vlada u Crnoj Gori, oslikava veliku neozbiljnost u većini. Ne pamtim kada je vladalo ovakvo neregularno stanje, čovjeka (Spajića) ne slu&scaron;aju ni iz njegove partije", rekao je Nikolić.
Spajić: Emirati garantuju za sporazum
Spajić je odgovorio na pitanje Filipa Adžića (URA) da li Emirati garantuju za ovaj sporazum, na &scaron;ta mu je premijer pročitao dio sporazuma u kojem pi&scaron;e da Emirati garantuju za ovaj sporazum.
&bdquo;Eksplicitno pi&scaron;e 'garantuju'&ldquo;, rekao je Spajić.
Javio se nakon toga - proceduralno, Abazović.
"Ovo &scaron;to pi&scaron;e u sporazumu sa Emiratima je skandal svih skandala&ldquo;, rekao je Abazović i rekao da se 'ođe rasprodaje država Crna Gora, na najbahatiji način, bez prethodnog plana'.
Potpredsjednik Skup&scaron;tine Boris Pejović (PES) zatražio je od nadležnih da provjere sve &scaron;to misle da je sporno.
"Sve nelegalnosti procesurirati", poručio je Pejović.
Milović: Ovo nije dom parlamentarizma
Priliku da postavi pitanje premijeru dobio je Nikola Milović (DPS).
&bdquo;Ovo nije dom parlamentarizma, izvinjavam se građanima Crne Gore &scaron;to ovo slu&scaron;aju tri sata&ldquo;, kazao je on na počektu izlaganja i upitao Spajića da li se podaci o ekonomskoj aktivnosti na kraju 2024. prva dva mjeseca 2025. godine mogu shvatiti kao javno priznanje Vlade, da je njihov populističko-potro&scaron;ački model doživio sunovrat.
&bdquo;Da li ovaj ekonomski model vodi CG u stanje finansijske nejednakosti, daljeg zaduživanja građana, povećanja akciza&hellip;?&ldquo;, upitao je Milović.
Činjenice vas demantuju, su&scaron;tinski smo spremni za ulazak u Eurozonu 1. januara 2028. godine, rekao je Spajić u odgovoru Miloviću.
Premijer je dodao da će i pozajmljeni novac koristiti za otplatu starih kredita.
&bdquo;U trezoru imamo vi&scaron;e od milijardu eura likvidnosti&ldquo;, rekao je Spajić.
Milović je kazao da je izlaganje Spajića ekonomska teorija.
"Ako zaiste vjerujete da će ovaj model dovesti nove investirore, neće, jer vas demantuje zvanična statistika", istakao je poslanik DPS i dodao da bi on volio da vidi investitore u Crnoj Gori, ali da ih 'vi tjerate svojim činjenjem'.
Spajić: U Lori se desio ratni zločin
Poslanik Demokratske narodne partije Milan Knežević pitao je Spajića da li su po njegovom i mi&scaron;ljenju Vlade u hrvatskom logoru Lora počinjeni ratni zločini nad Crnogorcima i Srbima.
&ldquo;Neka je vječna slava i hvala mučenicima u Lori, mučenicima za nas koji živimo u Crnoj Gori&hellip; To želim da čuje ministar Grlić Radman koji ih je uzeo u svoja pogana usta po stoti put ucjenjujući Crnu Goru. Da smo država kao &scaron;to jesmo, trebalo bi ga proglasiti perosonom non grata i da mu se nikad vi&scaron;e ne dozvoli ulazak u Crnu Goru. Ako imate problem sa evropskim &scaron;mekom, vezano za pregovore i sve ono &scaron;to nas očekuje, evo ja ću to da mu kažem, ja ću prvi da ga sačekam kada dođe u Crnu Goru i da ga vratim sa Debelog brijega kada bude se izrugivao žrtavama&rdquo;, kazao je Knežević.
U odgovoru Kneževiću, Spajić je kazao da da bi region napravio iskorak i ostvario najbolje dobrosusjedske odnose važno je staviti tačku na pro&scaron;lost i do kraja istražiti sve navode ratnih zločina, u skladu sa međunarodnim pravom i principima vladavine prava, koji su okosnica na&scaron;ih evropskih vrijednosti.
&ldquo;To je, cijenim, preduslov za napredak &ndash; moramo da po&scaron;tujemo žrtve i dobijemo sudski epilog svih zločina. Crna Gora želi pravdu za sve i spremna je do kraja istrajati na procesuiranju zločina i obe&scaron;tećenju žrtava. Ratni zločini ne zastarijevaju, a zločini u &bdquo;Lori&ldquo; su potvrđeni kroz osuđujuće presude (pred hrvatskim sudovima) za &scaron;efa zatvora i čuvara. Nažalost, jo&scaron; nijesu sudski epilog dočekala svjedočenja o crnogorskim državljanima, koji su tamo zarobljeni i ubijeni &ndash; ti slučajevi nikada nijesu ni procesuirani&rdquo;, kazao je Spajić.
U tom smislu, Državno tužila&scaron;tvo Crne Gore, u odnosu na krivična djela ratnih zločina, ima uspostavljenu kontinuiranu saradnju sa Državnim odvjetni&scaron;tvom Republike Hrvatske.
&ldquo;Pripremljen je Sporazum o saradnji i gonjenju počinilaca krivičnih djela ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti i genocida kao i Sporazum o razumijevanju i saradnji u oblasti podr&scaron;ke svjedocima, o&scaron;tećenima i žrtvama radi njihovog uče&scaron;ća u krivičnom postupku za ratne zločine, koji je u cilju usagla&scaron;avanja teksta proslijeđen Državnom odvjetni&scaron;tvu Republike Hrvatske.Vjerujemo da će pomenuti sporazumi doprinijeti efikasnijem, djelotvornijem i proaktivnijem procesuiranju ratnih zločina. Dakle, u Lori su se desili ratni zločini, &scaron;to su potvrdili i hrvatski sudovi&rdquo;, kazao je Spajić..
<iframe src="https://www.youtube.com/embed/U4tYlUlXy-Q" width="560" height="314" allowfullscreen="allowfullscreen"></iframe>
&nbsp;

Spajić: U Lori se desio ratni zločin

ODRŽAN PREMIJERSKI SAT

Svi poslanici opozicije koji su postavili poslanička pitanja ministrima, dobiće priliku da ta pitanja obrazlože, kazao je &scaron;ef poslaničkog kluba Demokratske partije socijalista Andrija Nikolić, navodeći da je to dogovoreno na Kolegijumu predsjednika Skup&scaron;tine.
Nikolić je na posebnoj sjednici Skup&scaron;tine, posvećenom Premijerskom satu, rekao da da su urodile plodom utemeljene kritike opozicije - da se ubija duh parlamentarizma time &scaron;to se ne dozvoljava opozicionim poslanicima da postavljaju pitanja.
&bdquo;Na upravo održanom kolegijumu postigli smo dogovor da će svi poslanici parlamentarne opozicije, koji su postavili pitanja ministrima, dobiti priliku da ta pitanja obrazlože&ldquo;, naveo je Nikolić.
Kako je kazao, dogovoreno je da se u parlament vrati dobri duh demokratije da se razgovara, polemi&scaron;e i traže najbolja rje&scaron;enja.
&bdquo;Ne bi bilo dobro da bilo ko pomisli da bježanjem sa političkog megdana može sebi da pribavi političku korist u susret uzborima u Nik&scaron;iću&ldquo;, kazao je Nikolić.
On je rekao da im je drago &scaron;to je parlamentarna većina, ipak, procijenila da u parlamentu treba voditi dijalog, a da na temelju tog dijaloga građani odlučuju kome treba dati povjerenje.
Predsjednik Skup&scaron;tine Andrija Mandić rekao je da svi žele da nastave dobri duh sporazuma koji je postignut između opozicije i premijera Milojka Spajića.
&bdquo;U tom kontekstu smo i postigli danas ovaj dogovor&ldquo;, naveo je Mandić.
Poslanik Socijaldemokrata Boris Mugo&scaron;a kazao je da se pokazalo neprimjerenim sve &scaron;to se de&scaron;avalo prethodnih dana.
On je dodao da se poku&scaron;alo poslanicima opozcije oduzeti elementrano pravo - da diskutuju sa predstavnicma Vlade.
Mugo&scaron;a je rekao da se pokazalo da nijesu utemeljeni argumenti koje je, kako je rekao, vlast poku&scaron;avala da nameće iz dana u dan.
On je istakao da mjere oduzimanja riječi poslanicima, koje su izrečene u decembru, nijesu u skladu sa Poslovnikom Skup&scaron;tine.
&bdquo;Kao ni mjere u februaru gdje su određeni poslanici udaljeni, niti mjere koje su bile predviđene za ovaj Premijerski sat. Svakoj sili dođe kraj, ovoj koju vi demonstrirate će doći mnogo prije nego &scaron;to vi mislite&ldquo;, poručio je Mugo&scaron;a.

Dogovoreno da poslanici opozicije postave pitanja ministrima

NA KOLEGIJUMU PREDSJEDNIKA SKUPŠTINE

Pozivam Vladu da na dana&scaron;njoj sjednici Odbora za ekonomiju, finansije i budžet povuče amandmane o markiranju goriva i da sljedeće nedjelje održimo tematsku sjednicu o tom pitanju na navedenom skup&scaron;tinskom odboru, na kojoj bi bili prisutni predstavnici Vlade odnosno resornih ministarstava (energetike i finansija) i predstavnici privrede", saop&scaron;tio je predsjednik poslaničkog kluba SD-a i predstavnik Evropskog saveza Boris Mugo&scaron;a.
Kako je poručio, tematika je važna, ali je neophodno da diskusija o njoj bude javna, transparentna i sveobuhvatna jer se posljedice odnose i na za&scaron;titu potro&scaron;ača, poslovni ambijent za privrednike i &ldquo;punjenje&rdquo; budžeta.
"Nije dobro da Vlada utvrdi predlog Zakona o energetici u decembru pro&scaron;le godine, koji je u fazi Nacrta poslat Evropskoj komisiji i koji je pro&scaron;ao javnu raspravu, a onda da tri mjeseca nakon toga amandmanski doda potpuno jedno novo poglavlje u tom Zakonu i predloži ga na usvajanje samo par dana prije održavanja sjednice Skup&scaron;tine", zaključio je Mugo&scaron;a.

Mugoša: Pozivam Vladu da povuče amandmane o markiranju goriva, sljedeće sedmice da održimo tematsku sjednicu